RJEŠAVANJE PROBLEMA ODLAGANJAKOMUNALNOG OTPADA

Zlatko Pletikapić, dipl.ing.građ.Elektroprojekt d.d.

ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADASadržaj izlaganja pokriva slijedeće teme:

1. Utjecaji otpada na okoliš2. Uspostava i elementi odlagališta3. Izvedba i korištenje odlagališta4. Uloga odlagališta komunalnog otpada u suvremenom

sustavu gospodarenja otpadom

1. Utjecaj otpada na okoliš

Otpad - tvari ili predmeti koje je posjednik odbacio, namjerava ih ili mora odbaciti

Opasni otpad - svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko odslijedećih svojstava: eksplozivnost, radioaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, nagrizanja ili otpuštanjaotrovnih plinova kemijskom reakcijom ilibiološkom razgradnjom.

Neopasni otpad - svaki otpad koji nema svojstva opasnogotpada

Inertni otpad - neopasni otpad koji ne podliježe značajnimfizičkim, kemijskim ili biološkim promjenama, koji nije topiv, goriv ni na druge načinereaktivan ili biorazgradiv, ne utječe na ljudskozdravlje i na povećanje emisija u okoliš, a ekotoksičnost eluata mora biti zanemariva

Komunalni otpad - otpad iz kućanstava, otpad koji nastaječišćenjem javnih površina i otpad koji je posvojstvima i sastavu sličan otpadu izkućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima

Uobičajeni sastav komunalnog otpada:

Papir i karton 20-30%Bio otpad 20-35%Plastika 10-15%Staklo <10%Tekstil < 5%Metali < 5%Gume < 3%Drvo < 3%Koža < 3%Ostalo (sitnica) 20-35%

Količine komunalnog otpada:

Ovise o standardu stanovnika, o visini naknada i standardimasustava gospodarenja otpadom, o klimatskim uvjetima, o kulturnimnavikama i cijelom nizu drugih faktora

U Hrvatskoj se tako raspon kreće od 0,5 kg/stanovniku/dnevno u ruralnim sredinama pa do 2,0 kg/stanovniku/dnevno u gradskimsredinama

Osobine komunalnog otpada

Komunalni otpad je heterogen, male gustoće (100-200 kg/m3), vlažan(prosječno 30-40%) i sa značajnom ogrjevnom vrijednosti (4 do 12 MJ/kg)

Veliki udio biološkog otpada, vlažnost i prozračnost omogućuju u otpadu razvoj bakterija koje počinju njegovu razgradnju, a produktirazgradnje su plinovi i procjedne vode

Komunalni otpad u većoj ili manjoj mjeri sadrži:

- otrovne, zapaljive i eksplozivne tvari- teške i otrovne metale- stare ljekove- patogene bakterije

koje ga čine opasnim otpadom i zbog čega je potrebno izoliratiod okoliša

Otpad na Jakuševcu

Iz odloženog otpada zbog dugotrajne razgradnje razgradivihkomponent i otpada mogući su dugogodišnji utjecaji na okoliš

Utjecaji se dijele na:

- utjecaje na vodemijenjanje kakvoće nadzemnih i podzemnih voda

- utjecaje na zrakstaklenički plinovi utječu na promjene klimemijenjanje lokalno kakvoće zraka (merkaptani i prašina)pojačavanje rizika od požara i eksplozija (metan)

- utjecaje na tlomijenjanje kakvoće tla

- utjecaje na biljni i životinjski svijetonečišćenja ulaze u lance ishranegubitak staništa i nestanak osjetljivih vrstalokalno povećavanje populacija pojedinih vrsta

- utjecaje na čovjekaizmjena krajobrazapovećavanje rizika za zdravljesmanjivanje kakvoće života (buka, prašina, raznošenje lakihfrakcija vjetrom)

Nastaju tako da se produkti razgradnje otpada, te u njemusadržane štetne tvari šire u okoliš i u njemu mijenjaju stanje. Širenje se odvija zrakom, vodama, te živim organizmima.

Najizrazitije širenje utjecaja odvija se vodom, jer je voda medijkojim štetne tvari najbrže i najlakše ulaze u žive organizme, a posebno u čovjekove lance ishrane.

Zato je posebno važno razumijevanje širenja utjecajaodloženog otpada na nadzemne i podzemne vode, a posebnouzimajući u obzir regionalne hidrogeološke osobitostiHrvatske

Jakuševec – oborinske i procjedne vode

2. USPOSTAVA I ELEMENTI ODLAGALIŠTA

Neovisno da li se na lokaciji već odlaže otpad ili se lokacijaistražuje za novo odlagalište otpada, na njoj je potrebnoprovesti istraživanja radi izbora lokacije, rješenja zaodlagalište i radi budućeg nadzora utjecaja odlagališta naokoliš

2.1 Provedba istraživanja

U vezi izbora lokacije važno je znati stanje na lokaciji:

- topografiju terena- klimatske uvjete (temperature, oborine, vjetrove)- hidrološke uvjete (slivno područje najbližih vodotoka, mogućnost

plavljenja lokacije)- geološke i hidrogeološke uvjete (tektoniku, uslojenost, građu i

propusnost slojeva, transportne značajke)- pedološke i geomehaničke uvjete- prirodne osobitosti užeg i šireg područja (biološka raznolikost,

staništa)- ostale vrijednosti prostora (kulturne, arheološke, krajobrazne)- uvjete i načine korištenja prostora- imovinsko-pravne i socio-ekonomske odnose- stanje infrastrukture- zatečena onečišćenja voda, zraka i tla

U vezi projektnih rješenja potrebno je još i poznavanje:

- sastava otpada- količina i volumena otpada- fizikalne i posebno geomehaničke značajke otpada- trendova promjena u količinama i sastavu otpada- lokalnih nalazišta prirodnih materijala potrebnih za izgradnju

U vezi planiranja budućeg sustava nadzora utjecajaodlagališta na okoliš potrebne su još i analize i simulacijebudućeg rada i utjecaja odlagališta temeljene na detaljnimterenskim i modelskim ispitivanjima

2.2. Dimenzioniranje odlagališta

Oblik odlagališta ovisi o raspoloživom prostoru, o planiranomkapacitetu odlagališta, o topografskim, geološkim i geomehaničkim značajkama lokacije, o tehnološkim rješenjimavezanim uz rad na odlagalištu i uz sprječavanje njegovihutjecaja na okoliš, te o krajobrazno-arhitektonskim uvjetimaoblikovanja

Prva zadaća je odrediti osnovne dimenzije odlagališta:

- volumen- visinu- nagibe pokosa

provjeravajući stabilnost blokova, kliznih ploha, slijeganje

Poprečni presjek

a zatim i pojedine elemente tehničkih rješenja (npr. stabilnost i uvjete ugradnje pojedinih slojeva, stabilnost raznih potpornihzidova, dužine sidrenja pojedinih umjetnih slojeva, debljinestjenki unutrašnjih instalacija i sl.)

Posebno se dimenzioniraju sustavi kojima se odloženi otpadizolira od doticaja s okolišem, posebno od doticaja s nadzemnim i podzemnim vodama:

- sustave temeljnog brtvljenja- sustave prekrivanja odlagališta

Podloga

Rješenje podloge - Jakuševec

Prekrivka

Karakteristični presjek radne plohe

U oblikovanju se osim prirodnih materijala koriste i različitevrste umjetnih materijala. Zbog zahtjeva stabilnosti, agresivnesredine i zahtjeva dugotrajnosti, svi se ovi materijali morajupažljivo izabrati, pripremiti, te ugraditi na ispravan način, uzstalni nadzor i kontrolu.

Od prirodnih materijala najčešće se koriste:

- glina- šljunak- pijesak- humus

Od umjetnih materijala najčešće se koriste:

- geomembrane (PEHD folije)- geotekstili- "bento-liner"-i- PEHD drenažne mreže- PEHD mreže za armiranje tla

Zatim se tehnološki razrađuju rješenja postupnog oblikovanjaodlagališta obzirom na ulazne količine otpada, uvjete pristupai ostale prateće sustave

Uzimajući u obzir osnovni oblik odlagališta, okolne prirodne i krajobrazne značajke, raspoložive materijale, te namjenuokolnog zemljišta daje se konačni oblik odlagališta.

Oblikovanje Jakuševca - presjek

2.3 Prateći sustavi

Zatvaranjem otpada u složene brtvene sustave ne rješavaju se svi problemi utjecaja odlagališta na okoliš

Osnovni razlozi izvedbe pratećih sustava su kontrola utjecaja na okoliš, skraćivanje vremena raspada bio-razgradivihkomponent i otpada i produženje djelotvornosti brtvenihsustava

U takve prateće sustave ulaze:

- sustavi oborinske odvodnje(mreža kanalica, kanala, cjevovoda, revizijskih okana, retencijskih bazena, crpnih stanica, ispusta)

- sustavi obrade procjednih voda(uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti i precrpnestanice)

- sustavi otlinjavanja tijela odlagališta(zdenci ili vodoravni drenovi za izvlačenje deponijskogplina, kolektorske cijevi, vakuum crpke, baklje zaspaljivanje plina)

- sustavi energetskog iskorištavanja deponijskog plina(predobrada plina, plinske crpke, plinski motori)

- sustavi praćenja stanja odlagališta(oprema za praćenje slijeganja, mjerna oprema za praćenjerada pomoćnih sustava)

- sustavi praćenja utjecaja odlagališta na okoliš(piezometri, senzori za indikatore onečišćenja, lizimetri, mjerači kakvoće zraka, crpke, laboratorijska i računalnaoprema)

Uz ove sustave postoje i prateći sustavi koji se koriste u vrijeme rada odlagališta radi povećanja njegove sigurnosti:

- sustavi za rad na odlagalištu(strojevi i oprema, radionice, garaže, radne prometnice, zaštitne mreže, skladišta materijala i opreme, sadržaji i opremaza djelatnike, infrastrukturni priključci, zeleni pojas)

- sustavi za prijam otpada(pristupna prometnica, ulazna rampa, vaga, laboratorijska i računalna oprema)

- sustavi kontrole pristupa(ograda, video-nadzor, čuvarski objekti)

- sustavi dojave i postupanja u incidentnim situacijama(protupožarna dojava, požarni putevi, protupožarna oprema i hidrantska mreža)

3. Izvedba i korištenje odlagališta

Izvedba odlagališta u načelu se dijeli na tri faze:

U početnoj fazi izvodi se temeljna podloga (dno) odlagališta s pripadajućim sustavima odvodnje procjednih voda i oborinskom odvodnjom, te s ostalim nužnim sadržajimanužnim za pogon odlagališta.

Polaganje gline

Polaganje folije

Polaganje dreanaže

Polaganje sustava za prihvat procjednih voda

U idućoj fazi odlagalište se popunjava otpadom, te se istovremeno oblikuje tijelo odlagališta, vrši njegovoprekrivanje i uvodi sustav otplinjavanja.

U zadnjoj fazi odlagalište se zatvara, oblikuje, ozelenjava, te se uklanjaju prateći sadržaji

Traži se društveno najopravdanije rješenje kojim će se smanjiti na prihvatljivu razinu ili potpuno ukloniti štetniutjecaji komunalnog otpada na okoliš

Suvremeni sustav počiva na tri osnovna elementa:

- Izbjegavanju nastanka otpada- Vrednovanju otpada- Odlaganju ostatnog otpada

kojima je cilj smanjiti količine i štetnost otpada, sirovinski i energetski ga iskoristiti, te smanjiti potreban volumenodlagališta i potrebu za skupim i dugotrajnim sustavimazaštite okoliša.

4. Uloga odlagališta otpada u suvremenom sustavu gospodarenja otpadom

U vrednovanje otpada ulaze

- izdvojeno sakupljanje otpada- obrada pojedinih iskoristivih komponenti otpada (kompostiranje

bio otpada, reciklaža građevinskog otpada)- spaljivanje otpada- ostali postupci (sortiranje otpada, piroliza)

Glavni problemi u uspostavi sustava su nalaženje potrebnihlokacija (tzv. NIMBY i NIMET efekti) i financiranje izgradnje i održavanja sustava

Rješenje se traži u smanjivanju broja lokacija za razvojsustava, jer se time postiže:

- efikasniji sustav- ekonomičniji sustav

I u Hrvatskoj se sada rješenje traži kroz izgradnju regionalnihsredišta (najvjerojatnije će ih biti 10 do 15), u okviru kojih ćeosim odlagališta otpada biti i svi ostali glavni elementisustava:

- reciklažna dvorišta- biokompostane- reciklaža građevinskog otpada- energane na otpad