rječnici u historiji bosanskoga jezika

8/10/2019 Rjenici u Historiji Bosanskoga Jezika

1/10

Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Bosanski jezik i knjievnost

SEMINARSKI RAD

Leksikologija

Rjenici u historiji bosanskoga jezika

Mentor: Dr. sc. Marica Petrovi Student: Ernad Osmi


2/10

1

Sadraj

UVOD ................................................................................................................................................................ 2

HISTORIJSKI PREGLED LEKSIKOGRAFSKIH IZDANJA U BOSANSKOME JEZIKU ..................................................... 3

POTUR-AHIDIJA (MAKBULI-ARIF)-TURSKO-BOSANSKI RJENIK MUHAMEDA HEVAJIA USKUFIJA (1631.) ................................. 3

NEPOTPUNI RUKOPISI RJENIKA ................................................................................................................................... 3

TURSKO-BOSANSKI RJENIK AHMEDA KULENDERA (BITOLJ,1912.) .................................................................................... 4

TURCIZMI U SRPSKOHRVATSKOM JEZIKUABDULAHA KALJIA (1973.) ................................................................................ 4

MUSLIMANSKA IMENA U BOSNI I HERCEGOVINIISMET SMAILOVI (1977.) ......................................................................... 5

RJENIK KARAKTERISTINE LEKSIKE U BOSANSKOME JEZIKUALIJE ISAKOVIA (1993) .............................................................. 5

KOLSKI RJENIK BOSANSKOGA JEZIKA DEVAD JAHI (1999.) ........................................................................................... 6

RJENIK MOJE MAJKE:PRILOG LEKSIKOM BLAGU BOSANSKOG JEZIKASEAD TRHULJ (2002.) ................................................... 6

BOSANSKO-TURSKI RJENIK ISMET SMAILOVI (2003.) .................................................................................................... 6

RJENIK PRAVOPISNIH,OBLIKIH I AKCENATSKIH NEDOUMICA I STANDARDNOME BOSANSKOME JEZIKU REFIK BULI (2009) ........... 7

RJENIK BOSANSKOGA JEZIKASENAHID HALILOVI,ISMAIL PALI,AMELA EHOVI (2010).................................................. 7

ENCIKLOPEDIJSKI RJENIK BOSANSKOGA JEZIKADEVADA JAHIA (2011) ............................................................................. 7

ZAKLJUAK....................................................................................................................................................... 8

LITERATURA ...................................................................................................................................................... 9


3/10

2

Uvod

Kada se u ovom radu govori o leksikografiji kao nauci treba kao uvodnu napomenu navesti

nekoliko injenica kojima je prvobitna svrha da upozore na nedefiniranu kategoriju

bosanskohercegovake leksikografije kao nauke. Naime, moda bi bolje bilo rad nasloviti

Leksikografski pokuaji na prostoru Bosne i Hercegovine poto se leksikografija kao nauka

razvijala (naalost kao i veina disciplina vezanih za bosanski jezik) u malom krugu entuzijasta

koji su svojim radom pokuali stvoriti neto kao naunu disciplinu.

U ovoj napomeni ne namjeravam omalovaiti rad ovih pojedinaca, daleko bilo. Njihov trud i

upornost je dokaz jake veze ovjeka sa svojim pozivom i, naravno, sa svojim jezikom. Prije bi se

moglo rei da razvoj leksikografije u Bosni i Hercegovini zahvaljujemo upravo njihovom

vizionarstvu koje, usprkos svjesnosti o preprekama koje postoje, nije posustalo u pokuajustvaranja rjenika i pojmovnika vezanih za lingvistiki zanemareno podruje koje se zove Bosna i

Hercegovina.

tavie, ovi pojedinci zasluuju posebno priznanje u bosnistici jer su svojim angamanom i

ljubavlju zanemarili uzaludnost koja je zasigurno kitila svaki pokuaj izvoenja ovog

mukotrpnog zanata.

Ovaj rad bi trebao predstavljati neku vrstu pregleda, ali i pohvale za sve one koji su se,

suoeni sa apsurdom, ipak prihvatili ovog sizifovskog posla.


4/10

3

Historijski pregled leksikografskih izdanja u bosanskome jeziku

Kao to sam ve napomenuo: govoriti o organiziranoj leksikografskoj nauci u Bosni i

Hercegovini je apsurd. Tek nakon osamostaljenja bosanskog jezika i odvajanja iz konglomerata

srpskog i hrvatskog zapoinje aktivna institualizacija ove nauke. Ipak, i davno prije tog

osamostaljenja, govor na podruju Bosne i Hercegovine zaokupirao je i inspirirao brojne

leksikografe, kako strane tako i domae.

Potur-ahidija (Makbuli-arif) - tursko-bosanski rjenik Muhameda Hevajia Uskufija

(1631.)

Ovaj rjenik je nastao za vrijeme osmanske vladavine u Bosni. Pretpostavlja se da je njegovprimarni motiv bio pribliavanje dviju kultura (a i dvaju jezika) u trenutku kada je veza izmeu

Bonjaka i Turaka bila u najveem procvatu. Ve skoro dva puna stoljea (Osmanlije su okupirali

Bosnu 1463. godine) ove dvije kulture su koegzistirale na podruju Bosne pa je razumljivo da se

javila potreba za opisivanjem i biljeenjem odreenih (u ovom sluaju lingvistikih) pojava.

Muhamed Hevaji Uskufi je svoj rjenik koncipirao u obliku stihova (to nije bila neobina

pojava u to vrijeme). U rjenik je uvrteno oko 700 rijei bosanskoga jezika. One su rasporeene

u oko 330 stihova i predstavljaju najstariju sauvanu leksiku grau bosanskoga jezika. Takoer,

ovaj rjenik je jedan od najstarijihrjenika na junoslavenskom prostoru.

Poseban znaaj ovog rjenika je, pored leksikografskog, i njegov historijski (posebice za

historiju bosanskog jezika). Naime, u njemu Hevaji svoj jezik naziva bosanskim jezikomto je

jedan od krucijalnih svjedoanstava o upotrebi ovoga termina.

Nepotpuni rukopisi rjenika

NakonPotur-ahidijejavlja se niz rjenika koji su zapoeti, ali nikada dovreni. Ovi rukopisipredstavljaju dokaz o elji pojedinaca da zabiljee trenutno leksiko stanje svoga jezika, ali i o

tekom poloaju svakoga ko se upusti u izradu rjenika bez odgovarajue naune i politike

podrke.


5/10

4

Najpoznatiji rukopis ove vrste je nepotpisani rukopis bosansko-turski rjenik pronaen na

podruju Gornjeg Vakufa.

Tursko-bosanski rjenik Ahmeda Kulendera (Bitolj, 1912.)

U vrijeme austrougarske vladavine, u Bosni i Hercegovini je dolo do svojevrsnog preporoda,

kako u nacionalnom tako i u lingvistikom svijetu. Ove dvije instance su se od strane

austrougarske vlade u Bosni i Hercegovini pokuale pribliiti u svrhu graenja nacionalnog

identiteta bonjaka. 1890. godine izdaje se prva gramatika bosanskog jezika Gramatika

bosanskoga jezika za srednje kolenepotpisanog autora (Frano Vuleti).

Usprkos austrougarskoj okupaciji, Bosanci (uglavnom muslimani) su jo uv ijek osjetili jaku

povezanost sa turskom kulturom. O tome svjedoi i rjenik koji iz tampe izlazi 1912. godine uBitolju; Tursko-bosanski rjenik autora Ahmeda Kulendera. Naziv bosanskijezikpotvruje

historijsku utemeljenost ovoga termina, kao i duboku ukorijenjenost u svijesti njegovih

govornika.

Turcizmi u srpskohr vatskom jezikuAbdulaha kaljia (1973.)

U sklopu srpskohrvatskoga jezika bosanski jezik je doivio omalovaavanje, ignoriranje i

zapostavljanje. Stoga ne bi trebalo uditi da je i leksikografska nauka okrenula lea govorustanovnika Bosne i Hercegovine. Meutim, ono to treba da zaudi jeste upornost kojom su

leksikografi koji su vezani za bosanski jezik uspijevali, usprkos svemu, da iznau nain ipak

biljeiti pa ak i izdavati radove vezaneza govor Bosne i Hercegovine.

Jedan takav leksikograf je i Abdulah kalji koji u svom rjeniku Turcizmi u srpskohrvatskom

jezikubiljei karakteristike zanemarenih govornih podruja. U uvodu svoga rjenika kalji

objanjava metodu svoga rada u prikupljanu grae. On navodi kako je krucijalno razumjeti

odakle turcizmi potjeu, ta se uope smatra turcizmima te opisuje odnos srpskih i hrvatskihlingvista prema ovom fenomenu.

U rjeniku kalji navodi 8742 rijei za 6878 pojmova. Rjenik je podijeljen na d va dijela. U

prvom dijelu kalji se pozabavio pitanjem porijekla turcizama u naem jeziku. U studiji on


6/10

5

navodi primjere o pred-turskom periodu i rijeima turskog porijekla koji su nali put do naih

krajeva.

Otro kritizira miljenje da su turcizmi nametnuti fenomen i da se trebaju puristikim

metodama odstraniti iz jezika. Takoer, kalji dijeli turcizme u nekoliko kategorija (uglavnom

po stepenu usvojenosti u na jezik).

U drugom dijelu rjenika, kalji navodi natuknice sa objanjenjem, akcente za rijei i u

nekim sluajevima i etimologiju rijei.

Muslimanska imena u Bosni i HercegoviniIsmet Smailovi (1977.)

Ismet Smailovi je pisao svoj rjenik u istim uslovima kao i kalji. U uvodu svog rjenika

objanjava odabir naslova za rjenik koji treba da sugerira da se radi o imenima orijentalnogporijekla, jer, kako navodi, ovjek-musliman ne mora nuno imati orijentalno ime.

Smailovi za svoj rjenik govori da je vie opisnog nego normativnog karaktera. U njemu je

naveo i detaljno opisao 3073 imena.

U uvodu je na vie od sto stranica detaljno obrazloio metodiku sastavljanja rjenika koje je

trajalo oko 6 godina. Imena je podlegao 1) fonetskoj; 2) akcenatskoj; 3) morfolokoj; 4)

etimolokoj i 5) semantikoj analizi i dao nam detaljan uvid u sve aspekte prilagoavanja imena

naem jeziku.

Natuknice (imena) u drugom dijelu rjenika opisane su etimoloki, navedeni su nominativni,

genitivni i vokativni oblici, akcenti, oblici prisvojnih pridjeva te hipokoristici.

Rjenik karakteristine leksike u bosanskome jezikuAlije Isakovia (1993)

Nakon osamostaljenja bosanskoga jezika, neposredno nakon izbijanja nesretnoga rata u Bosni

i Hercegovini, 1993. godine iz tampe izlazi Rjenik karakteristine leksike u bosanskome jeziku

autora Alije Isakovia. Znaaj ovoga rjenika je u tome to posveuje panju karakteristinojgrai jezika bonjakih pisaca i knjievnika. Takoer, znaaj za proces standardizacije i

prihvaanja bosanskoga kao samostalnog standardnog jezika je neupitan.

Isakovi je posebnu panju posvetio zaobienim i preutkivanim fenomenima bosanskoga

govornoga podruja u djelima srpskohrvatske leksikografije.


7/10

6

Treba napomenuti da je ovaj rjenik individualni projekt autora, nepodran od strane bilo

kakve institucije. Takoer, je vano napomenuti da je jezik u rjeniku naveden ne kao

srpskohrvatski ili hrvatskosrpski, ve kao bosanski jezik.

kolski rjenik bosanskoga jezikaDevad Jahi (1999.)

Nakon Simpozija bosanskog jezika 1998. godine u Bihau Devad Jahi je u svrhu sticanja

uslova za standardizaciju bosanskoga jezika u sklopu Trilogije o bosanskome jeziku izdao i

kolski rjenik bosanskoga jezikakoji je trea knjiga u serijalu.

Rjenik, prema rijeima autora, sadri oko 15.000 rijei, a najmanje duplo vei broj (30.000)

leksema. Rjenik treba da predstavlja pokuaj prikupljanja najzanimljivije i najkarakteristinije

leksike bosanskoga jezika. U rjeniku prevladavaju rijei orijentalnog porijekla, ali nailazimo i narijei iz arhainijih perioda.

U uvodnom dijelu rjenika autor nam daje uvid u razvoj bosanskoga jezika, tanije njegovog

leksikog sloja. Dalje, prua nam uvid u metodologiju izrade rjenika te izvore iz kojih je crpio

grau.

Rjenik moje majke: prilog leksikom blagu bosanskog jezikaSead Trhulj (2002.)

Ovaj rjenik ne predstavlja standardoloki rjenik. On je proizvod individualne inicijativepojedinca u namjeri da sauva leksiku grau koja ini korijene bosanskoga jezika. Takoer,

autor je uz biljeenje rijei ispriao i prie vezane za svoju majku, to knjizi daje i vrijednosti

literarnoga knjievnoga djela.

Bosansko-turski rjenik Ismet Smailovi (2003.)

U rjeniku je navedeno oko 25.000 rijei na bosanskome jeziku. Objanjenja za natuknice data

su na savremenom turskom jeziku. Autor je za grau odabrao samo najfrekventnije rijei

bosanskoga jezika.

Ovaj rjenik je doivio drugo izdanje 2009. (Bosanska rije)


8/10

7

Rjenik pravopisnih, oblikih i akcenatskih nedoumica i standardnome bosanskome jeziku

Refik Buli (2009)

U svom rjeniku Buli donosi oko 10.000 natuknica koje su okarakterizirane kao i koje mogu

izazvati nedoumice. Rjenik je pogodan i za strance koji ue bosanski jezik jer su navedene i

rijei koje moda ne predstavljaju problem za domaeg, ali zato moe predstavljati problem za

stranog itatelja.

Buli ne donosi rjeenje za odreene nedoumice, ali kolerat navedenih rjeenja navodi na

mogue zakljuke koji mogu dovesti do rjeenja.

Rjenik bosanskoga jezikaSenahid Halilovi, Ismail Pali, Amela ehovi (2010)

Rjenik grupe autora predstavlja jednotomni rjenik bosanskoga jezika koji u sebi sadri

leksiku razgovornog, tehnikog i knjievnoga jezika. Na 1566 stranica navedeno je 65.000

natuknica, a u uvodu za rjenik donesena je gramatika, leksika, semantika i pravopisna norma.

Posebna zanimljivost vezana za ovaj rjenik jeste navoenje do sada zanemarenih segmenata

govora, tj. vulgarizama i kolokvijalnih rijei i izraza.

Enciklopedijski rjenik bosanskoga jezikaDevada Jahia (2011)

U najveem leksikografskom poduhvatu bosanskoga jezika do sada, Devad Jahi 2011.

predstavlja prva tri toma desetotomnogEnciklopedijski rjenik bosanskoga jezika.Rjenik sadri

oko 80.000 natuknica, a ukupni broj razraenih i opisanih jedinica iznosi oko 350.000. Rjenik

ima 4000 stranica.


9/10

8

Zakljuak

U ovom kratkom pregledu vidjeli smo da je od prvog dvojezinog rjenika bosanskoga jezika

iz davne 1631. godine pa sve do sadanjice dolo do uspostavljanja kakvog-takvog kontinuiteta

leksikografske nauke u domeni bosanskoga jezika.

Najnovija izdanja razliitih autora svjedoe o elji i namjeri domaih lingvista (leksikografa)

da se obogati obim literature koja ima zadatak da sauva trenutno leksiko stanje u bosanskom

jeziku.

Pored velikih projekata treba, meutim, odati i poast neto manjim (ali ne i manje vrijednim)

individualnim leksikografskim projektima.


10/10

9

Literatura

Marko Samardija, Leksikologija s povijeu hrvatskog jezika; udbenik za 4.

Razred gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 1995.

Milan Vujaklija, Leksikon stranih rijei i izraza, Prosveta, Beograd, 1986.

Devad Jahi, Senahid Halilovi, Ismail Pali, Gramatika bosanskog jezika, Dom

tampe Zenica, Zenica, 2000.

Josip Sili, Ivo Pranjkovi, Gramatika hrvatskog jezika za gimnazije i visoka

uilita; 2. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2007.

Alija Isakovi: Rjenik karakteristine leksike u bosanskome jeziku, Sarajevo, 1992.,

str. 26.

Senahid Halilovi:Rjenik bosanskoga jezika (Svjetlost, Sarajevo, 1992, 497 str.) Alije

Isakovia iprikaz te knjige,u asopisu:Preporod, 1. oktobar 1992., str 12.

rječnici u historiji bosanskoga jezika

Documents