IVICA GUSI FILIP GUSI

v

RJECNIK GOVORA

DALMATINSKE ZAGORE I

ZAPADNE HERCEGOVINE

ITATELJU

Ovo je verzija rjenika govora na podruju Dalmatinske zagore (omeenog juno Biokovom, Mosorom i Kozjakom, zapadno rijekom Krkom, sjeverno Dinarom, Kamenicom i Zavelimom, a istono Bekijskim poljem) i dijela Zapadne Hercegovine (rubovi Rastoke, Bekije, Posukog, Duvanjskog i Livanjskog kraja). Iako se vrlo slian govor protee u svim smjerovima izvan tih granica, ograniili smo se na spomenuto podruje. Ova se verzija izdaje u pojednostavljenom obliku bez naglasaka rijei, namijenjena je irem italakom sloju i bit e uglavnom podijeljena prijateljima i institucijama koje su zainteresirane za ovakvu grau. Priprema se i upotpunjena, proirena verzija u kojoj e biti naznaeni naglasci te podrijetlo rijei. U njenoj e realizaciji sudjelovati i jezini strunjaci.

U sadanjem obliku u rjeniku je oko 10 000 rijei. Neke rijei bi, moda, trebalo izbaciti, neke bi trebalo svakako dodati; ima i onih koje su krivo zapisane ili krivo ili nepotpuno objanjene (nadamo se da je takvih malo u usporedbi s cjelinom).

Nismo mogli izbjei rijei stranog podrijetla (turski, talijanski, njemaki, francuski i predhrvatski utjecaj na tim prostorima bio je vrlo jak). Zapisali smo ih ponajvie zato da bismo koliko-toliko dobili predodbu dokle je taj utjecaj doao. Hrvatske rijei, nepoznate ili slabo poznate u hrvatskom knjiievnom jeziku, bile su nam puno zanimljivije. ini se da su u zagori za gotovo svaki vaniji pojam imali i hrvatsku rije. Ima i rijei kojima mi ne znamo podrijetlo. Neemo navoditi podrijetlo rijei ni u onim sluajevima kad ga znademo.

U rjenik su ukljuene samo rijei koje su se govorile do Drugoga svjetskog rata. Ima puno rijei koje su u novije doba ule u govor stanovnika tog podruja. Tomu su ponajvie razlogom odlasci na rad u Njemaku, redovito kolovanje te pojava radija i televizije. Drastina promjena naina ivota donijela je puno novih, u pravilu stranih rijei. Primjeuje se i obratan proces: nestaju mnoge strane rijei koritene u prolosti, dok ostaju samo odgovarajue hrvatske rijei (koje su bile poznate i ranije ili su tek u novije vrijeme usvojene). Na alost, s promjenom naina ivota nestaju i mnoge izvorne hrvatske rijei koje su prije bile u stalnoj uporabi. Takoer, vremenom su neke lokalne rijei ule u knjievni hrvatski jezik i u uporabni jezik (tome su ponajvie doprinijeli knjievnici, novinari i prevoditelji koji su podrijetlom iz tih krajeva; ne treba zanemariti ni jake migracije s tog podruja u velike hrvatske gradove). Mi smo, ipak, neke takve rijei uvrstili u rjenik.

Pokuali smo svaku rije povezati natuknicama s njom srodnim rijeima. Primjerice, za drvenasti dio kukuruzna klipa ima vie od deset razliitih naziva; svaki se od njih upuuje na rije turina, doim se u obradi te rijei navode svi spomenuti nazivi (korun, kukuruka, kurelja, kureljica, ovaljina, paalica, paura, uvela, sturina itd.). Sredinju rije (u navedenom primjeru rije turina) birali smo nekada zato to je najea u uporabi, a ponekad, kao i u spomenutom sluaju, samo zato to je nama najuobiajenija. Naalost, ima sluajeva kada nismo tako postupili. Rjee je razlog tome sluajan propust, ee je razlog nae nepotpuno poznavanje grae. Primjerice,

navedeni su mnogi nazivi jestivog zelja ili drugih trava, vrsta riba i sl. pri emu mi nismo sigurni je li pokatkad rije o razliitim nazivima za isti pojam. Narod esto istim imenima naziva trave slina izgleda iako one moda pripadaju i razliitim porodicama. Ponekad istoj biljci pridaju razliita imena. Svaka pomo u ovom i slinim sluajevima, dobrodola nam je.

Ima rijei koje su opepoznate, a mi smo ih uvrstili u rjenik. Razlozi su raznoliki: nekada su to rijei vrlo vane za stanovnike zagore (primjerice nazivi domaih ivotinja), nekada zato to se te rijei naglaavaju drukije nego u hrvatskom knjievnom jeziku. Postoje rijei kojima je izgovor vrlo teko ili gotovo nemogue zapisati, primjerice 'rije (uzvik) ptri. Nekada neku rije navodimo da bismo uz nju naveli mnotvo drugih manje poznatih rijei povezanih s tom rijei (tako je uz natuknicu kamen navedeno etrdesetak drugih rijei, uglavnom naziva vrsta kamenja). Slino je s rjeju sud gdje navodimo stotinjak naziva. Ipak, opepoznatih rijei ima malo u usporedbi s ostalima. est je sluaj da nekoj rijei dajemo znaenje koje nije standardno u hrvatskom knjievnom jeziku, bez spominjanja da se ta rije koristi i u tom znaenju. Jednako tako, u rjeniku nismo uvijek razdvajali osnovno znaenje rijei od prenesenog niti smo uvijek navodili je li rije o osnovnom ili prenesenom znaenju. Mislimo da je uvijek iz konteksta jasno o kojem je znaenju rije. Nekim rijeima ne znamo pravo odreenje i potpuno znaenje pa smo ih pokuali objasniti njihovim posebnim znaenjem (u nekom posebnom sluaju, primjerice rije navrsti).

Uz pojedine rijei sustavno dajemo i bliske rijei, varijante izgovora pojedinih rijei te izvedenice. Takav pristup poneto optereuje rjenik, ali daje potpuniju sliku o jezinoj grai u zagori. Dakako, ispis varijanata nije potpun; mi smo zapisali samo ono to znademo. Nismo se uputali u ocjenu koja je izgovorena varijanta jezino vana, a koja je nezanimljiva iskrivljenica.

Iako je veina zapisanih rijei poznata u cijeloj zagori, postoje rijei koje se koriste samo u nekim dijelovima ili samo u nekim selima. Prema tome, kad se u rjeniku navede neka rije, to nikako ne znai da je ona uobiajena za cijelo obraeno podruje. U rjeniku ne navodimo u kojim se podrujima koristi pokoja rije ak ako to i znademo. Taj posao ostavljamo buduim strunijim istraivaima. Pri pisanju rjenika koristili smo se i pisanom graom, ali smo sve provjeravali na terenu.

Uz neke pojmove navodimo prigodnu izreku, pjesmicu (gangu), poslovicu, zagonetku i sl. Takvi su primjeri napisani kosim slovima. Navedeni pojam pokuavamo pribliiti i nekom reenicom koju smo uli da je izgovorena, a u kojoj se taj pojam spominje ili koja se tie tog pojma. Taj dio ne smatramo zavrenim. U pravilu smo izbjegavali napomene koje se tiu obiaja (obiaji se razlikuju od mjesta do mjesta). Ipak navedeni su i neki obiaji (nikako ih ne treba smatrati jedinim, prevladavajuim ili slubenim). Odluili smo navesti sva glavna naselja u (samo u Dalmatinskoj zagori) ponegdje i neke dijelove naselja ili neke druge podatke. Nismo naveli (barem ne u potpunosti) nazive rijeka i izvora (ili vanijih bunara), to bismo u budunosti svakako htjeli. Nismo navodili ni nazive manjih lokaliteta, niti ih mislimo navoditi. Pokuali smo doarati govor seoskog stanovnitva. Govor u gradskim sredinama (Sinj, Imotski, Drni, Knin)

optereen je tuicama (naroito talijanizrnima) te pojmovima svojstvenim samo za takav nain ivota. Taj smo govor samo djelomice uvrstili u rjenik.

Rijei koje su samostalne natuknice u rjeniku (ili u rjeniku ima rije vrlo bliska toj rijei) otiskane su masnim slovima. Uz samu rije esto navodimo i po nekoliko varijanata, ve prema tome kako smo uli da se te rijei izgovaraju. Nije rijedak sluaj da razliiti ljudi istom rjeju oznaavaju razliite, ak suprotne pojmove. Mi ne ulazimo u razloge zato je to tako. Inae, gotovo u svim sluajevima, odluili smo se da zabiljeirno stvarno stanje (po naem miljenju), a zakljuke i komentare ostavljamo strunjacima.

Pokuali smo r1apisati itljivu knjigu, zato je u potpunost izbjegnut znanstveni pristup i struno nazivlje. Rijei su objanjene jednostavnim jezikom, gotovo bez uporabe stranih rijei. Htjeli smo da itatelj osjeti duh i udoree hrvatskog naroda koji ivi na ovim prostorima, teak ivot i vedru narav i bit emo zadovoljni ako smo barem malo u tome uspjeli.

Svjesni smo da je rjenik nepotpun, neki su pojmovi potanko obraeni, neki slabo, krivo ili nikako. Pokuali smo uravnoteeno prikazati govor cijelog podruja, meutim svjesni smo da nismo uspjeli. Prevladava govor naeg ueg kraja koji najbolje poznajemo. Od prvih itatelja oekujemo pomo i u tom smjeru. Svaka primjedba, svaki savjet dobro su nam doli. Postoje osobe koje su zaslune za trenutnu verziju rjenika. Neemo ih zaboraviti, ali za sada ih neemo spominjati.

Uputa za itanje

Rijei su popredane abecednim redom. Dio teksta otisnut masnim slovima odnosi se na pojmove koji su objanjeni u rjeniku. Na primjer, u natuknici Usmrs - nain zidanja s nejednakim zidnicama. Tako se u pravilu zide unutarnji zid, ali moe i vanjski. Vidi muzina. Pretraivanjem u rjeniku rijei koje su otisnute masno (ili koje su im sline) itatelj moe nai natuknice zidnica, zidati (u kojoj se upuuje na 18 pojmova vezanih sa zianjem koji su objanjeni u rjeniku) i muzina. Kosim slovima otisnute su poslovice, izreke, pjesmice ili dijelovi teksta koje smo izravno uli od ljudi iz Dalmatinske zagore ili zapadne Hercegovine.

Prof.dr.sc. Ivica Gusi

A -L i; protiv. Igramo dva a dva (dvojica protiv dvojice). Vidi teta a

teta, igla, odziv.

2. izraz uenja, glas kojim se

doziva, odziva i sl. Slino je an.

ABAD - uvaavanje; uzimanje u obzir nekoga, neijih rijei i sl. Ona

meni lli abada.

ABADA TI - osvrtati se na nekoga ili neto; uzimati u obzir to netko

govori i sl. Slino je i obadati.

ABADUA - kroja (u pravilu seljake suklene odjee). Daju ga

kao nadimak. Vidi najder,

alturica.

ABAJA - pokriva od oje kojim se pokriva osedlan konj (ide preko

unkaa i malo preko trupa; mogu biti

i rupe za unka, a i za stremeno

remenje). Konji na alci pokriveni su

abajom. Izgovaraju i abajlija. Vidi

puli-abaja.

ABAK - raun, naroito tablica mnoenja, dijeljenja i mjera.

ABAZOGO - rije koju izgovara balota kad igra, a ne zna se iji je

punat. Ako se ustanovi da je punat

A ADUT

od tog igraa, on ima pravo vratiti

balotu (uz uvjet da ona ne dodirne

nijednu balotu). Izraz se esto

upotrebljava za svaki povrno i lano "-

napravljen posao. Napravijo je to

abazogo (ako ispadne dobro, u redu

je, a ako ne ispadne, nee se puno

uzbuivati). Izgovaraju i abanzogo,

banzogo.

ABER - glas, vijest. Aber dala da bi se udala.

ABETINA - kaputina; bilo koji neuredan i isluen zagmja.

ABIT - fratarska odjea. Izgovaraju i abet. Vidi mantija.

ABORA T - sernjak, zahod, nunik (neki i to govore).

ADA - rijeni otok. Ada Bandalova. ADET - obiaj (na primjer da mlada ljubi prag, baca grotulju i sL). Koliko

sela toliko i adeta (svaije oi

jednako ne vide).

ADUT - karta od igre (u brikuli); dokaz; moan ovjek. Adut je i

podruje koje pripada nakom selu,

rodu ili ovjekU (u pai, sjei i sL).

ADIJO

Siku u naemu adutu. Izgovaraju

dut, udut, erdut.

ADUO - zbogom, dovienja.

ADUA - hadija. Bog dili pamet, a

adija orbu.

AUTANT - 1. vojni zapovijednik u

krajini za vrijeme mletake uprave.

2. vojvodin pomonik u alci. Zove se i pobonik.

AGA - turski vojni zapovijednik. To

se ime pripisuje onome tko je

imuan, tko je sklon zapovijedanju

tko je moan i sl. ta je agi bala

slame. Vidi beg.

AJA - uzvik koji znai: nije dobro;

nee biti dobro; ne valja. Aja ako si

tako odredijo.

AJAM - ue oko vrata paripetu kad

vre ili kad je upregnut. Za ajam se

kvai kuka. Ajam je slina oprema

za magare ili vola. Vidi orma.

AJA T kuica sklepana za dranje

alata. Vidi teza, kua, epenak.

AJA TI - mariti; htjeti. uje, ali ne

aje.

AJDUICA ljekovita trava,

stolistnik. Neki je zovu kuniea.

Stavljaju je na ranu da ne doe do

zaraze. Vidi zarestaa, gavez.

AJER - korist. Nema od njega ajera.

2 AKATI

AJ KO - uzvik kojim se pogoni koza.

Koza se pogoni i uzvikom koz-koz!

Koz-koz, vrae! Vidi iko.

Ajko Bare, iko moja Kole,

U Nedilju doi moja lole. AJME - jao, teko. Lako ti je tuu

muku muit, ma ajme onomu komu

ta je. Ajme meni, jadna ti san, pravo

e me na zlo natrat.

Ajme onomu koga selo miri.

Izgovaraju i ujme te ajmek.

Ovo su ti Elezi iStrunje,

Ajme ti mu ko se dirne u nje.

AJMEKA TI - kukati, zapomagati,

govoriti ajme meni. Ajmekanje

(kukanje, zapomaganje).

AJNSKOLI - vidi najiskoli.

AJV AN - stoka, blago (odnosno

ivine). Vidi zenil.

AKA - vika. Vidi akati.

AKACUA - vrsta drveta, bagrem.

AKARUN - vidi Aperun.

AKATI - vikati. Kad vuk napadne

stoku, obani viu, akaju: aa,aa,

apustija, aa, apustija. Neki kau da

izraz apustija, opustija, pustija

znai: proklet bio, ostao pust,

usamljen. Akanje (vikanje). Vidi

pustijakanje.

AKORD

AKORD - rad na pogodbu, obino

vezan na rok (ne na nadnicu).

Akorda (radnik na akord).

AKRA - vidi kra . .

AKRAP - 1. krupna crna baja koje ima u vlanim podrumima, korpion.

Zovu je tipavac. Vidi

maigrabun. Crni se ka akrap. 2. nadimak za crna ovjeka.

AKS - osovina na kotaima kara ili

nekog drugog vozila. Izgovaraju i

aksa.

AKAM - sumrak; vrijeme kad se

hvata sumrak. Tada se momci

spremaju na silo.

AKARA - vrsta divljaice (loze

divljake).

AKTIV AN - vrlo radin, marljiv.

AKUA - sluaj u treeti kad netko

ima tri ili etiri aa, trice ili duje,

odnosno napoli tanu. Karta od

akue je bilo koja karta koja moe

sudjelovati u akui. Nju isto nekada

krae zovu akuom. Vidi batuda,

matadur.

AKUATI - 1. prijaviti; optuiti. On ga je akua (prijavio ga zbog neega,

optuio ga za neto).

2. javljati posjedovanje akue; imati akuu. Zaboravlja san akuat (javit).

Akuanje (javljanje, javljanje o

3 ALAL

posjedovanju akue). Akuano

(javljeno, javljeno posjedovanje

akue). Je li ita bilo akuano?

AL - teta. Dosta si mi ala

napravi jo.

ALA - ljudski izmet skupa s

mokraom. U grad, u smrad, alon sve smrdi.

ALA - uzvik koji znai idil, odlazi!.

Ala ga se (skai na noge, pouri).

ALAKA - nepoteno steena dobit.

Naalakati se (nakupiti na razne

nepotene naine). Vidi alamaka.

ALAJ AU - 1. onaj tko prednjai.

U svatima to je debeli svat.

2. zapovjednik ete alkarakopljanika, ujedno vojvodin

zamjenik. I sam sudjeluje u gaanju

alke. Odjea mu je sveanija nego u

ostalih alkara, prevladavaju crni

tonovi. Umjesto dolame, ima

dolamicu (do pasa).

ALAJIN - okiamar, osoba koja

samo gleda kako e digdi to got

uloviti; prodrljivac.

ALAL - odobravanje; opratanje.

Alaliti (odobravati). Alaliti se

(oprostiti se). More se alalit (moe

se oprostiti od ivota). Alal ti vira

(bravo). S alaion (s odobravanjem, s

ALAMAKA

blagoslovom, s oprostom). S alalon

in bilo.

ALAMAKA - isto to i alaka tj.

mukteina. Lako mu je bilo dok je bilo alamake.

ALAMA N - Nijemac. Njemica je

alamanka. To je i sablja kovana u

Njemakoj. Govore aleman,

alemanka.

ALAPAA - ena koja puno i svata

govori, enturaa.

ALARIE - riskantno; riskirajui;

to bilo da bilo. Izgovaraju i

alaria. Vidi riati.

ALAA - l . mnotvo konja, takoer

i mnotvo (obino nepoeljnih) ljudi.

Skupija svoju alau. Izgubijo se u

alai.

2. naziv za trku domaih konja Gedna

od trka na obdulji to se odrava u

Sinju u drugoj polovici rujna).

ALAT - konj sive boje.

ALA VUA - izraz kojim se

naglaava da je sve je propalo,

izgubljeno, da je otilo u nepovrat.

Ne pane li skoro kia, bie alavija

kukuruz.

ALBERTO prezime mletake

obitelji koja je bila vlasnik mnogih

zemalja i drugih dobara u zagori.

4 ALKA

ALEK - jako snalaljiva osoba,

prokopica; nitko je ne moe

nadmudriti, prevariti ni zaplaiti.

Najee se kae za enu. Vidi apa.

ALEGRAN - ivahan, veseo.

Alegranost ( dobro raspoloenje,

ivahnost). Vidi aran, dokon.

ALEMAN - vidi alaman.

ALKA - l . viteka igra u spomen

pobjede itelja Cetinske krajine nad

Turcima 1715. g. Izgovaraju i alka.

Ko je odnija alku? (tko je pobijedio u

alkarskom nadmetanju). Vidi bilig,

boj.

2. eljezni obru podijeljen na tri

dijela i s manjim obruom u sredini u

koji gaaju alkari kopljanici u igri

alci. Po predaji to je uzengija

zarobljenog konja edeka turskog

seraske.r pae elia. Veliki je obru

(prema posljednjim statutima)

promjera 13.7 cm, a mali polumjera

3.51 cm. Namjeta Je na ue

namita alke (koji ima i svog

pomonika) na VISInU 332 cm

(raunajui od sredita alke) pomou

tapa visine 322 cm. Pogotkom

untar manjeg obrua alkar dobiva tri

punta (to je pogodak u sridu, tada

pucaju makule, a glazba svira

veselo), ako pogodi unutar gornje

ALKAR

pregrade - dva punta, ako pogodi u

jednu od dviju donjih pregrada -

jedan punat, u ostalim sluajev.ima

nijedan punat (s tim da ako ne takne

alku, onda je promaljo, a ako srui

alku ili je nabode na koplje- izmeu

pregrada, kau: u nita). Vidi bilig,

dundo, pripetavati.

ALKAR - sudionik sinjske viteke

igre alke. Alkar nije samo alkar

kopljanik (koji gaa u alku), nego

svaki konjanik koji sudjeluje u alci

(tu su jo vojvoda, vojvodin autant

(pobonik), barjaktar i pratioci

barjaka). Svaki alkar ima svoga

momka. Vidi alaj-au.

ALOGA - tek iznikli raznovrsni

korov (obino u kupusnom vrtu).

ALUMINUA - aluminij.

AL V A - neka poslastica. Ie ki alva

(brzo odlazi, nestaje; dobro se

prodaje i sL).

AL VIR - vojni in u banderij i

(zastavnik). Daju ga kao pridivak

osobi koja se voli stareiti.

ALJAK - aljetak. Vidi aljina.

ALJINA - haljina, gornji dio

mukog odijela, crni sukneni ogrta.

Crrti se ka aljina (kau za bolesnu krv). Govore i aljetak, aljak (u

pravilu za krau aljinu). Aljak je

5 AMO

obino bio izvezen i ukraen

brusama. Vidi dalagan, kumparan.

ALJTAV - traljav, nespretan;

neuredan. Stopanjica je aljtava priko

svakog naina.

AMA - uzvik pri ivljem govoru.

Ama nemoj ti meni pritit!

AMANET - zalog; ostavtina; zavjet.

To mi je did ostavlja u amanet.

AMBAR - drveno spremite za ito.

Dri muvu u ambaru (veliki krtac;

krt kuni gospodar). Izgovaraju

anbar. Vidi ko, kaun.

Teko ti je kunoj stopanjici

Kad nestane masla uarici.

Jo je tee kunom gospodaru

Kad nestane ita u anbaru.

AMEN - zavretak molitve (tako

budi, neka bude tako). Koristi se i u

znaenju: gotovo je, nema vie,

dosta. Njegova uvik mora bit zadnja,

ka amen u crkvi. Zar tvoja uvik mora biti amen?

AMENAT - spomen; osjeaj. Ja ga

zoven, ci on ni amenta. AMENOVATI - potvrditi.

AMAA - amaha, izvrsno, odlino. To

si napravio amaa.

AMO - hajdemo. Izgovaraju i ajmo.

Amo na balote.

AMO (N)

AMO(N) - ovamo. Govore i

amokarce, amoka, amokare i sl.

AN - vidi a.

ANA - ensko ime. Govore i Anka,

Anjara, Anki, Ankica, Anetina,

Anketina, Anua, Nua, Anuka,

Anurina, Ankurina, Anketurina.

Vidi zavitan.

Sveta Ane moli za me,

Sveti Dujme, obraduj me,

Mila Gospe pomozi me,

Moj Isuse, spasi mene.

ANCI - samo. Nisan nikakve doe

dodavala, isickala san anci noon

malo kapule. Vidi nijanci. Znai i

niti; ak. Nije anci ile utvrdila (pri

sadnji kupusa). Anci je za to u Bosnu

ia. Vidi anko.

AND AR - no. Rijetko se govori.

ANA - vidi uka.

ANGIR - drijebac; pastuh

(neukopIjen konj); naziv za jaka,

silna, neobuzdana konja. Tako

nazivaju i svakog silna, neukrotiva

(previta, okoprna) ovjeka. Taj je

ovjek angirast. Izgovaraju i engir,

ingir (to je i dio mlina kojim se

podie i sputa mlinski kamen) te

jangir. Vidi diveluk, klju, bak,

praz, pr.

ANGIRAA - vidi ingiraa.

6 APCIGATI

ANKO - ak. Anko in je kaza peinu

u kojon se kriju. Vidi ni(j)anko,

anci.

ANTE - muko ime. Govore i

Antina, Antesora, Anteina,

Anturina, Antuka, Antua,

Antunica, Antuni, Anteka,

Anteeka, Antolac, Antos, Anto,

Antia, Anti, Ano, Anola, Tone,

Tonara, Tonko, Toni, Tonin,

Tonin. ensko je ime Antica,

Tonka, Tonica. Oko sv. Ante (13. VI.) poinju se iati ovce. Obiaj je

da se na sv. Antu na dar donosi vuna.

Sveti Ante, uvaj mo je janjce. Vidi

sirina, obadanje, kupusarica.

ANTI - vrsta marelice.

ANTREENJ - dio tovara to se

stavi na konja ili magare izmeu

strana. Dobija je (j) u antreenj. Govore i antreelj, antre, intreelj

ANTU - vidi tut.

ANJCUK - odijelo (odilo, odilje)

obino muko. Neki govore vetit.

APA - slobodno i snalaljivo

eljade (koje zna za se). Ponajvie se

taj naziv pripisuje enskoj osobi. Ana

ti je apa. Vidi alek.

APCIGATI - oduzeti; odbiti.

APERTATI

APERTATI - vratiti konje da idu u

suprotnom smjeru kad se pri vrenju

konop zamota do kraja oko stoine,

opetati. Apertanje je popraeno

uzvikom opet! Vidi opetovanje.

APERTA VATI - na vrijeme se

snalaziti, pourivatiti u poslu ili

nabavci neega. Apertavanje

(snalaenje; pourivanje u neemu).

APERUN - Perun (Bog). En ti boga

Aperuna! Izgovaraju i akaron.

APOTO - iskljuivo; namjerno.

APOTUL - apostol.

APS - zatvor. Vidi prun.

APTA G - stajanje mimo po neijoj

komandi, bez mrdanja; stalna

spremnost na neto; budnost

napetost. Stalno mora biti na aptag.

APTA TI - uhvatiti, zaustaviti

nekoga. Apta san ga prid kuon

(zaustavio ga bez njegove volje).

APTI - afta. Ima aptie.

APTOVINA - l . abdovina, ljekovita

biljka. Govore i aptua.

2. ugodno, dobro pie. Vino mu je ka aptovina.

APUSTUA - vidi akati.

ARA ITI - haraiti; initi kakvo

zlo, tetu. Aralija (ovjek koji

arai). za je na svu miru, pravi aralija. Ara (teak namet).

7 ARAMBAiI

ARADINA iznoena odjea,

derotina. Vidi rasmuljine.

ARAMBAA - 1. voa, starjeina, onaj koji prednjai. Svi su oni lopovi,

ma ti si arambaa. Arambaa je

hajduki voa. Izgovaraju

aranb8a.

2. zapovjednik banderije za

mletake uprave. Birao se iz naroda.

Prvi aram baa je zamijenik serdara

(podserdar). Vidi alvir, kapural,

ubaa, kolunelo.

3. zapovjednik pandura (bandura)

za austrijske uprave. Arambaa je bio

i na elu rondara. Vidi au.

4. zapovjednik alkarskih momaka. Podreen je alkarskom vojvodi.

Hoda na elu ete momaka za

alkarskog mimohoda (njegov je

zamjenik na zaelju). Obuen je u

narodnu nonju, po ukrasima

bojama bogatiju od ostalih momaka,

ima pas traboloz preko strukanoga

pasa. Nosi puku neto krae cijevi

(tromblun), a u pripanjai uz dvije

ukraene kubure i jatagan, nOSI

kami te eljezne maice. Ima

vieklije.

ARAMBAiI - jelo od mljevenog

mesa (po pravilu od goveeg mesa

pri vratu, malo teletine i prasetine i

ARAMBALUK

slanina pan ceta) , luk, kapula i

biber, aa ulja, umotano u listove

kiselog kupusa ili mlade vinove loze

(neki kau da je to la), stoji po dana

pa se kuha (najbolje je u zemljanom

sudu); na dnu idu listovi kisela

kupusa, pa uplja govedija kost i

okolo arambaii; pri vrhu je ribani

kupus i luk (enjak). Dobro je

servirati uz posebno skuhan u

kotradinu, pancetu ili oglavinu. To

je specijalitet u sinjskoj okolici;

slino je kapuralu u imockoj okolici,

a sve to sarmi u koju se dodaje ria.

Govore i arambae, aramboe i sl. Vidi riolozina.

ARAMBALUK - podruje uprave

jednog arambae (obino nekoliko

sela).

ARAN - l . zahvalan. Nearan je onaj

tko nije aran.

2. ivahan, oran; spreman. Nisan ja

arna sad s tebon razgovarat. Vidi

alegranost.

ARANZADA snana mona

opasna osoba. Kad je netko mrljav,

slab, a junai se, kau: Je mi nika

aranzada.

ARAP - nadimak crnu ovjeku iIi

crnu konju (vrancu).

8 ARBIJA

ARAR - I. vrea od kozje dlake,

kostreti. Drobovi in ka arari (kau

za site, debele krave). Kako je

kostrijet otra i opada takav arar ne

moe posluiti za u mlinicu. U takvu

araru nose (ukljukanu) piu blagu,

kumpire, uanj, gnjoj i sl.

2. vrea od vune domae izrade,

mlinarski arar. Za razliku od vrie,

takav je arar od slabije, uglavnom

crne vune, s neto bijele (u osnovi), a

u potki kako je tko imao. Ima

uzdune strike, i kao i vria, pekije i

uzicu. Namjena mu je kao i vrii.

Dri muvu u araru (kau za krta

domaina; stavlja muvu u arar s

branom da bi znao ako bi netko od

ukuana bez njegova znanja dirao

brano). Vidi ambar.

3. konjska zobnica.

4. etvrtast komad grubog sukna koji moe sluiti kao prostira, podmeta

ili kao zaveljaj.

ARAZON razom zemlje,

razizemljom, spored zemlje.

ARBET - kukuruz koji se ne oklipa;

muki kukuruz. Sami arbeti.

ARBIJA - ipka za nabijanje puke

nabijae. Nosi se u prip3njai ili

ima svoje mjesto s donje strane

puane cijevi.

AR

AR - troak. Vidi aluk.

ARITI - troiti. Kad se ari, nek se

ari. Sariti, poariti (potroiti).

Proda je kuu i sve poarija.

ARE - vrsta drveta, ari. Ako te

dopane vuija od arei, pocrni pa je

cure ne mogu obilit.

ARGA - dugi no (n9 arga) , s

oblikovanom drkom koji je stajao u

krnjama i stavljan upripanjau.

Vidi kanze, karika.

ARGATOVATI raditi. Isto

argetovati. I na argete (ii na rau,

ii na zaradu, obino dalje od kue).

Za neke znai malvaniti.

ARGET - radnik koji ide na

zaradu, odnosno malvan.

ARUA - zrak. Nema zere arije (ne

pue ni malo). Vidi uv;

ARLAUKANJE - slino to

arlekanje.

ARLEKANJE - nesuvisla vika,

pijaneva pjesma. Arlekati

(nesuvislo vikati, pjevati). Napija se

pa arlee. Isto arlaukati.

ARMADURA - skela ili prigrada s

koje. se u graevinarstvu. izvode

radovi.

ARMAR - ormar.

9 A

ARIN - mjera za duinu, obino za

sukno (otprilike jedan lakat). Sto

arina tanki criva. Vidi mira.

ARUMAST ivahan; divlji,

jogunast, obijestan; sklon smutnji.

Izgovaraju i arumest.

ARANO - vidi Rano.

ASA MAKI - 1. jedan i jedan. jedan protiv drugoga (u igri na mure,

na balote, na karte i sl.). Ajmo jednu

asamaki (ja protiv tebe). Kau i

samaki, osamaki, osamake te

teta a teta. Vidi drug.

2. naziv za nain pjevanja, gdje pjeva pjeva sam, samaki. To moe

biti muko ili ensko pjevanje, a ima

ih vie vrsta: barjaktarski,

obanski, putniki itd.

ASIGURATI osigurati. Vidi

sigurati. Izgovaraju i aigurati.

ASITI se - praviti se vaan, meati

se. Odatle asan. Dok san da san, nek

san asan. Vidi baiti se, kerdeiti se.

ASOLIT - zdrav, snaan, io. Tko je

slabaan nije asolit.

ASTAL - stol. Vidi tola.

ASTI - uzvik iznenaenja. Asti

Mandel Asti mia u bunbaku!

A - as. U brikuli je najjaa karta i

nosi 11 punata. Tako je i u trijumpu. U trentunu ima vrijednost

AA

jedan. Ako nije od igre onda je

voret. Vidi karik. U treetu nosi

jedan punat (tri bele), ali je nejai od

duje i od trice. Aa batuna zovu

batunac, aa dinara dinarac, aa

kupa kupan, kupa, kuparac, a aa

pada zovu padan, paan,

padunac. Vidi napolitana.

AA - uzvik poricanja. Aa da

nisan! (nisam to uinio, ne dao Bog

da sam to uinio).

AAIN - varalica (i lupe u isto

vrijeme). Spreman je i na razbojstvo

(ubojica).

AATI - varati (i varanjem prisvajati

tuu imovinu; prisvajati na nepoten

nain sebi).

AEINJA TI otetiti; prevariti.

Nikoga nisan aeinja.

AIGURATI - isto to iasigurati.

AIKOVATI - ljubovati.

ALUK - l . troak. Neki kau

pasancija. Vidi ar.

2. velik izbor hrane (na piru, vanom blagdanu i sl.).

3. pribor za rad. Ko nema svog aluka, slabo.

AOV -lopata za kopanje meke

zemlje (prikopavanje), obino

pritiskanjem nogom u, za to, uinjeno

mjesto na lopati. Alati (kopati

10 AZUR

aovom). Prialati (prekopati

aovom). Prialan (prekopan

aovom).

ATOR - prijateljsko potovanje;

obzir (respekt); naklonost. Ne bi mu

tija itetit ator (pokvariti

prijateljstvo).

ATORITI - uvaavati, respektirati.

ta bi ja njega atorija?

ATORNIK - dobar prijatelj (od koga

ti gore oi).

A TROKE - kamoli, troke.

A VAN - afan, nesvijest. Avanati

(afanati, pasti u nesvijest). Avanalo

ga, pa je nauznak. To je I naprava za

krianje duvana.

A VAN CIRA TI - napredovati, uspeti

se na vii, vaniji poloaj.

A VAZ - glas. Ne daje od sebe

avaza.

AVERIN - bravo, ejvola (evala),

svaka ti ast.

AVITATI - izdati prostorije u najam.

Vidi vit.

A VIZA TI - javiti, upozoriti,

navijestiti.

A VLUA - dvorite. Govore i dvor,

pridvrae, pridkua. Vidi obor.

AZUR - povik koji znai spremajte

se! Azur,azur, kito i svatovi.

ADER

ADER - prodrljivac, iZit. Aderina, ovjek prodrljiv preko

svake mjere. Aderast (prodrIjiv).

11 ADERINA

Vidi obloguzan, kostogioina,

lizipijetina.

ADERINA adaja. Vidi ader.

BABA - l . oeva ili majina mater.

2. stara ena.

3. enina mater. Ko nema babe, ne

zna ta je milost Boija. Neki tako

ve zovu i curinu mater.

Bog ubija moje babe pivca,

Rano piva, ne bilo ga iva.

4. glomazan komad hrastove crljeni

koji slui kao podloga na koju se

sputaju teki batovi od hrastove

crljeni (dio stupe u mlinicama) i

udaraju u sukno.

5. makara obuena kao stara ena.

Baba nosi torbu punu luga i posipa

koga god moe. Vidi did.

BABA ROGA - l . zlo bie kojim

plae djecu po zagori. Bude li

zloest odnit e te baba roga.

Nazivaju je i drukije: Baba ujda,

Baba zejanica. Vidi maminjorga.

2. crna baja koja ivi po rupama,

pukotinama. Djeca znaju navlaiti

slamku pa je izvui na nju iz

pukotine. Zatim je pomu zu (naime,

puna je tekuine koja je poput

mlijeka).

12

B BABINI ZUPCI

BABICA - ena koja pomae pri

raanju, primalja. Babicom nazivaju

i krajnji kolac u vinogradu, a i klin u

koji se udara pri klepavanju kose

(vidi bapka).

BABINE - dolazak rodilji u posjetu

s obilatim darovima u hrani, a

ponekad i u odjei za novoroene.

Hrana je predviena za okrepu

rodilje. Donosi se: vino, koko,

maslo, jaja i puno tvrdih kolaa od

bijelog brana. Na babine dolazi

obavezno kuma, a od rodbine i

prijatelja tko hoe. Babine traju 6

tjedana. Neki izgovaraju babinje.

Vidi babinja groznica.

BABIN NUGA - kraj odnosno smjer

odakle u pravilu dolazi kia. Kad se

smrkne u Babinu nuglu, nee valit

kia. Pada iz babina nugla (bit e

velika kia).

BABINI ZUPCI - trava s bobicama

mnogobrojnim otrim iljcima

(iak). Raste po strnitima i u

kukuruzu. Ta trava polegne po zemlji

poput slaka. Ne jede se. Neki kau

samo zupci.

BABINJA GROZNICA

BABINJA GROZNICA - stanje

kroz koje prolaze rodilje poslije

raanja. ene se moraju dobro uvati

prehlade i bilo kakva napora 6

tjedana, jer im je za to vrijeme grob

otvoren (rije su ene esto umirale

pri porodu ili poslije poroda). Za 40

dana ena ne stupa u brane odnose s

muem. Vidi babine.

BABINJE - vidi babine.

BABITI se - raati. Babiti (pomagati

trudnoj eni pri porodu). Vidi obabiti .

se.

BABOR - vidi blabor.

BABUKA - isto to i ika (na

hrastu). Tako samo poneki govore.

BACANUA - vidi gusle.

BACIGATI - obraati pozornost. Ne

baciga on ta mu govori.

BACIKLA - vidi bicikla.

BACULIRATI - biti posve ozbiljan,

stalno o neemu razmiljati. Tko

baculira, ljuti se i osjetljiv je

(nasuprot onima kojima se sve po

Zadru voza, koji su povrni i ne

ivciraju se).

BA ITI se - ponaati se poput baka,

junetiti se, nasilno se ponaati, biti

bakovit. ta se bai, ka da te se ko

boji? Vidi baiti se, kobaiti se.

13 BADERENJE

BAVA - drvena posuda za vino.

Bava bavu prodaje, mater er

udaje. Bava s vinom obino se

otvara prvog studenog. Ja tebe u

bavu, ti mene u drau. Vidi

kantulja, kanela, tika, tapun,

duica, stri, veca, kostri,

lakomica, badanj, buklija, burlija,

bumala, karatelica, sud, konaba

BADANJ - 1. drvena posuda za

vrenje mota, ponegdje i za kiseljenje

kupusa. Badanj je gore iri, dolje ui,

visine do dva metra, nije odozgor

zatvoren (moe imati poklopac).

Govori ka iz badnja. Vidi kaca.

2. dio stupe (drveno spremite u koje

ulazi voda i u kojemu se stupa

sukno).

BADANJ - selo u dmikoj zagori sa

zaselcima Janji i Podgredon. Vidi

Drni.

BADATI - uestalo bosti, ujedno i

zadirkivati (podbadati). Badniti

(ubosti naglo ili samo malo, parniti).

Vidi zaparotina, barkati, obosti.

BADA V A - mukte, dabe, bez

naplate, bez koristi (uzaludan napor).

Izgovaraju i badave.

BADERENJE - bolno muenje,

iganje (u elucu, bubrezima,

BADILJ

grudima, bilo gdje). Baderiti (igati,

bolno sijevati). Vidi bete.

BADILJ - lopata. Badiljati (raditi s

lopatom).

BADNITI - vidi badati.

BADNJAK - panj (hrastov) koji se

na Badnju veer mee na ognjite.

Obino su tri badnjaka (sa strane

deblji, na desnu stranu ide najdeblji,

to je denjak, a srednji je tanji), ali

mogu biti i etiri. Badnjake unosi

kuni starjeina (domain) kad je

veera gotova, prilae na ognjite i

pri tom pozdravlja: Valjen Isus. Na

dobro van dola Badnja veer!

Ukuani odgovaraju, stojei: I s

tebon zajno! Neki dodaju: U

zdravlju, veselju, ove godine pa i

dogodine (ima i vie razliitih, ali

slinih obiaja). Na samom kunom

pragu domaica domaina posipa

itom. Po podu se posiplje slama u

koju mogu ii razni darovi za djecu.

Na Badnju veer jede se posna hrana

(utipci, kumpir, a moe biti j ribe,

ponajee bakalara). Vidi Debeli

Boi.

BADA - otvor na krovu kroz koji

izlazi dim (govori se rijetko). Vidi

lebarda.

14 BAJAGA

BADANA - odmorite za trgovce i

putnike za mletake uprave.

BADO - svastikin mu, ponekad

ga zovu bad3nak. Badii su

mukarci koji su oenili dvije sestre.

BAGAA - loi ljudi, bagra.

BAGA - bilo kakva mana na

nogama.

BAGO - ovjek koji ima jednu ili

obje noge iskrivljene, koji ima bagu,

koji ja bago v, bagav. Govore i

bagura.

BAGRA - l . pasmina stoke (ovca

dohre bagre). U ali, kau i za ljude.

Mali, koje si ti bagre? (iji si, kojega

si roda?). Vidi raca.

2. loi, opaki ljudi; banda.

BAGULINA tap od tanjeg

mladikova drveta, povijen da zgodno

stane u ruku. Vidi ljoka, tula.

BAGU PARTQA - skupina

kljastih i bagavih ljudi, svi imaju

neku tjelesnu manu.

BAJA - bajaga.

BAJA - kukac. Dole mu oi na baju

(jedva ih dri otvorene). Vidi akrap,

baba roga, maigrabun, gundevalj,

pop, korovica, svitnjak.

BAJAGA - onaj koji se pravi da je

bog i batina, da moe sve to eli,

baja.

BAJAGI

BAJAGI - selo u sinjskoj zagori.

Franjevako upno mjesto (sv.

Nikola biskup) skupa s Obrovcom u

splitsko-makarskoj nadbiskupiji.

BAJALICA - osoba koja baja,

arka, baornica.

BAJAM - badem. Izgovaraju

bajen, bajan. Vidi omendula.

BAJAN - tuan, nevoljan. ta e

bajan, osta je brez ikoga svoga. Kau

ibajen.

BAJANUG - vidi belenduk.

BAJATI - jedva stajati, odravati se.

Krava mi je obosila pa baje. Jedvo

bajen Gedva hodam).

BAJATI - arati; bacati ine na

nekoga. Vidi atati, proja.

BAJBUK - zatvor, prun, uza,

prdekana, aps, iza brave.

BAJEN - vidi bajam.

BA(J)IN - vidi proskok.

BAJTRAG - svatarija; nekorisne

stvari (obino u neredu). Puna nan je

kua bajtraga

BAJUNETA - sablja. Sablja

Muratova (zloest, naprasit ovjek).

BAJUNETA V otar kao bajuneta,

stalno napet i spreman; vrlo strog.

BAK - neutrojeno muko govee za

rasplod, bik. Bak je i svaki nasilan

mukarac. Vidi baka, stalno bi se

15 BAKEVA

skingod boja. Igrati na baka (petati).

Vidi baiti se, bakovit, obakoviti,

zabaketiti, bat, boda, junac,

makare, zaparotina, praz, pr,

subak.

Poruuje sa Zelova Jaka

Da me aa ostavi za baka.

BAKA - dio pluga.

BAKANDE - gumena obua vie

slina opancima. Izgovaraju i

bakane.

BAKALAR - vrsta ribe, esto jelo

na Veliki Petak.

Bota pure, bota bakalara,

Najili se ja i moja stara.

BAKARAUS - kazneno batinanje.

Kad te uvatin, primit e bakaraus.

BAKAI - razvrat, blud

(podrugljivo). Otila na bakai.

BAKA TEVA - ostatak od neega

kad se odbije ili okljatri (ostatak

roga, ruke, noge drveta i sL). uvaj

se ti da te on ne prokine onon

bakatevon.

BAKETATI - namiivati (misli se

na karte).

BAKETINA dio pribora za

hvatanje ptica. Vidi boket.

BAKEV A - balotasta kvrga na vrhu

tapa. Vidi keva, udla.

BAKLJANJE

BAKLJANJE - nespretno, traljavo

trpanj e svega i svaega na isto mjesto

(u jednu prostoriju, u lonac, u jelo i

sL). Bakljati (trpati sve na jedno

mjesto).

BAKOVIT - poput baka, okopran;

nagle naravi, sklon nasilju. Vidi

baiti se. Ko bi reka da si ti tako

bakovit?

BAKRA - bakrena posuda. Ipak

tako ponajvie nazivaju zemljanu

posudu za kuhanje na otvorenom

ognjitu. Neki kau i bakrica. Teko

bakri na ravoj vatri. Gori vatra,

uzvari bakra! U kui ima purova

(ua, viIja), mlikova (nia, ira) i

bakra za spremanje. Vidi kotlua,

lopia.

Oj ur/ine, moje lipo zelje,

Beru li te nae ene?

Bome beru i u zdili peru,

Pa u bakri vare

I s menon se vale.

BAKRA - vea posuda za kuhanje,

kotao.

BAKRALUA - vidi uzengija.

BAKRAR - ovjek koji prizvodi ili

prodaje bakre.

BAKSA - glasaka kutija. Kau

ara.

16 BALANUK

BAKSUZ - nesrea, ali i ovjek

kojeg prati nesrea, ili izdajnik. Ba

san baksuz, nita mi ne ie od ruke.

Vidi nezra, pegula. Baksuzan

ovjek je nesretan ovjek, ovjek

kome nita ne polazi za rukom.

BAKI - dobitak dobre ruke, pride

(u antreenj), dar, napojnica.

BAKV A - l . bilig, oznaka mjesta do

kojega je pao kamen pri bacanju

kamena s ramena. Znai i ast. Vidi

cika

2. isto to i bapka.

BALA - 1. sveanj sijena, slame,

duhana.

2. slina iz usta

3. zrno iz vojnike puke, balin.

4. balota. Vidi balareta.

BALABRA TI - slino to i brbljati,

baljezgati. Balabralo (ovjek sklon

balabranju).

BALANCA - kuna vaga kojom se

vae (vaga) do 10 - 15 kg. Vidi

kantari.

BALAN CUN - okovana drvena

preka (potenica) na seljakim

kolima (karu). Tako se zove jer

balansira. Na karu su dva balancuna

za dva konja sa svake strane rude

(timuna) po jedan. Isto: vagir.

BALANUK - isto to i belenduk.

BALANDlJERIJA

BALANDUERUA - vrsta loze

divljake (divljaice).

BALANJE - l . pravljenje bala. Kau

i imbalavanje.

2. igranje, skakanje, poskakivanje.

BALARET A - vidi reto, retati.

BALA TI - 1. praviti bale od pie,

slame. Kau i imbalavati.

2. igrati, skakati, poskakivati, plesati.

BALA TURA - prostor na vrhu,

obino kamenitih stepenica - skalina,

ispred ulaza na tavan (prvi kat). Kau

i solar.

BALA VURDUA - mlaarija, ali i

loe drutvo, drutvo djetinjeg

ponaanja i shvaanja

BALBAK - zapor za zapriivanje

vrata.

BALE - balav ovjek; mlad ovjek

koji obavlja posao zrela ovjeka.

Kau i balea.

BALEK - l . ruganje, prdnja.

Balekanje (prdanje, balek,

ruganje).

2. rugo (nevaljala osoba ).

BALEKATI (se) - rugati se, prdati

se. Nemoj da se svit s tebon balee.

BALETA - vidi balota.

BALUA - monik, ovjek koji ni u

emu ne oskudijeva; trgovac (moan

kao i Turin).

17 BALOTA

BALIN - olovna kuglica, sama.

Govore i bala. Sastavni dio punjenja

puke kremenjae i drugih starinskih

puaka (nabijae, tuca i sl.). Baline

su znali izraivati i sami od tanka

komada olova. Rezrezali bi ga na

terkije pa poprijeko na kvadratie.

To bi stavili na ravnu kamenu plou i

trlj ali odozgo daskom. Vidi

sindirlija.

BALINA - vrsta brdske trave.

BALINE - lutka koju ponekad nosi

baba u makarama.

BALINJERA - kuglini leajevi u

kotaima bicikla.

BALITI - 1. putati balu (kao spu

kad ga metnu na vatru).

2. govoriti puno nerazumno,

palavriti, beljezgati.

3. padati polako ali stalno tako da se

kapi ne vide (odnosi se na kiu). Bali

cilo popodne. Vidi maiti.

BALKUN - balkon. Ponegdje znai

prozor. Vidi paol.

BALOTA - 1. drvena kugla za igru

balotanja. Neki izgovaraju baleta.

Vidi odrukaa.

2. dio kantara. Zovu je i jajca od

kantara. Ubila ga jajca od kantara

(kau za nekoga tko ispata zato to

je bio nepoten, to je krivo mjerio,

BALOTA

za mlinara koji je zbog nepotenja na

vagi, zbog uimanja priko naina

izgubio pomliovce i sL).

3. kugla za puku, balin. Vidi

samica, sindirlija.

4. bilo kakva kugla ili neto slino

kugli. Vidi bakeva, udla, keva.

Vragu mala ti i tvoja dota,

Kad ti pamet leti ka balota.

BALOTA - igra u igri balotanja.

Od kratka valjaa i duga izbijaa,

nema balota a.

BALOTANJE - igranje na balote;

bacanje balota. Balotati se (igrati na

balote). Vidi buanje.

BALOTA ST - kuglast.

BALUKA - jestiva biljka, vilin luk.

Izgovaraju i baljuka. Kad netko

posve smrdi (naroito iz usta), kau:

Smrdi ka da je se naija baluke. Vidi

oban, ljukelj, diveluk.

BALUK - otrovni praak kojim su se

omamljivale ribe. Donosili su ga iz

Bosne. Pravi se od brana i kravlje

ui. Kad se netko osjea nemonim

i tekim kae: Vas san ka zabaluen.

BALUN - lopta. Vidi bujel, mantel.

BALJeI - selo u dmikoj zagori sa

zaselcima Dol, Draga, Jazvi i Podi.

Vidi Gradac.

18 BANDIRA

BALJEZGA TI - govoriti puno i bez

veze, govoriti gluposti. Ne baljezgaj.

Izgovaraju i beljezgati, baljizgati,

baljuzgati. Baljezganje, beljezganje

(govorenje gluposti, puno i bez veze).

Vidi baliti, palavriti, uzbaljezgati

se.

BAMBUK - l . isto to i bumbak.

2. vrsta kukca, bambauk.

BANAK - l . drvodjeljski, trgovaki

ili konobarski stol (ank).

2. Ulaganje novca u igri karata. Vidi

bankuca.

3. klupa (za sjedenje).

BANITI - piti, obino uz velik

troak. Kad se bani, nek se bani.

BANDA - l . strana; bok. S one

bande nita se ne vidi

2. pokvareni ljudi, opasni ljudi,

razbojnici, odmetnici, komite .

BANDA TI - bulazniti, buncati,

nesuvislo govoriti ( zbog bolesti,

vruice, u pijanu stanju, snu i sL).

Neki kau banzati. Odatle

bandanje, banzanje.

BANDERUA - upravna jedinica za

vrijeme mletake uprave (obino je

ine 2-3 sela). Vidi serdarija,

arambaa.

BANDIRA

barija.

zastava, barjak,

BANDUR

BANDUR seoski policajac,

pomonik pri skupljanju poreza za

mletake i austrijske uprave. Kau i

pandur. Tako se zove i makara

koja oponaa policajca. Vidi

arambaa.

BANICA - stari novac. To je i ena

vana ovjeka (bana). Naji/a se

gladnica, prozvala se banica.

BANITI - banuti, nenadano doi,

doi naglo i neoekivano. Banija je

na vrata u najgore vrime.

BANKINA - rub. Vidi pervaz.

BANKUCE - igra poklape.

BANTUV A TI - muiti; dosaivati;

gnjaviti. ta me bantuje bez

pristanka?

BANZA TI - vidi bandati.

BANJA - selo u vrgorakoj zagori.

BAORNICA - ena koja znade

otjerati vjetice. Zovu je i arka.

Vidi deot, arovnik.

BAPKA - mali nakovanj na kojemu

se klepaju (izvlae) kose. Na bapku

se poloi kosa, a ekiem zvanim

klepac jednoliko se udara u otricu

kose. Naa klepac bapku. Govore i

babica, bakva.

BAR - vrsta itarice (talijansko

proso), kratke vegetacije. Znade rasti

19 BARABAN

i samoniklo. Jeli su ga za velikih

gladi.

Proso i bar, nee u anbar,

Ve u lonac, di i njijov otac.

BARA - barasta koza.

BARA - l . predzadnja prova pred

alku. Vidi oja.

2. livada, nagrada koju dobiva za

ispau alkar koji odnese baru (jo

dobiva bronanu alku i dva metra

zelenog sukna). Inae, to je stalna

livada ili movarno zemljite,

pogodno samo za ispau. Vidi oja.

BARABA - slobodan, sran ovjek,

junaina, ovjek kavalir koji nije

sitniar i krtac. Takoer barabiea.

Vole ga cure, pa se spominje u

pjesmama. Rjee znai neodgovorna

ovjeka, pijanicu i raspikuu, ali

barabusina je upravo sve to. Vidi

barabiti se, bear.

Ja baraba i aa mi bija,

aa bija, sina nauija.

BARABAN - l . tap (s koga je

djelomino skinuta kora pa izgleda

poput zmije) kojim se na zeljovi

etvrtak, nakon to prestanu crkvena

zvona, tue po klupama (tue se

baraban). S time se podsijea na

biblijski dogaaj kad je svjetina

BARABANATI

traila da se pusti Baraba, a osudi

Isus.

2. buka koja se stvara na zeljovi

etvrtak.

3. batine. Primie barabana.

4. jedna igra u zagori pri kojoj se

protivnika udara torbom ili neim

drugo.

5. jedan od nadimaka.

BARABANA TI - stvarati buku

(baraban) na zeljovi etvrtak.

Ponegdje se ta buka' radi i napravom

zvanom evrtaljka, egrtaljka ili

krgutaljka.

BARABINSKI - barabin, koji se

odnosi na barabu. Ako si ti baraba i

ja san barabinski aa. Vidi skloniti.

BARABITI se - ponaati se i ivjeti

kao baraba. Isto barabirati se.

Odatle barabiranje.

Ja baraba i barabiu se,

Doe vrime i oeniu se.

BARAKA - kuica sklepana od

dasaka. daara.

BARAKOKULA - marelica.

BARA - barasta (barzasta) koza.

Slino baran.

BARATA TI - l . rukovati, raditi s

neim.

2. zamijeniti. Barata san vola za dvi

krave. Baradija (ovjek koji se bavi

20 BARILO

preprodajom, u pravilu konja i druge

stoke). Vidi razbaratati.

BARBAANJE zagledanje,

pretraivanje, diranje u svata.

Barbaati (pretraivati nepozvan po

tuim stvarima; zavirivati u tue).

ta si doa tu barbaat?

BARBU CIN - ljuta uzda (em).

BARDAK - drven sud s rukom za

vino ili vodu. Pokriven je i ima nosac

na koji se lijeva i pije.

BAREKIN - vidi berekin.

BAREKINADA berekinada,

berekinija (berekinski posao,

berekinsko ponaanje).

BAREN(KO)- bar, barem; makar.

Daj baren zeru. Kad nita ne zna

bar (barenko) mui.

BARIET - vidi beriet.

BARIETAN - berietan.

BARIJA - barjak, zastava. Tako se

zove i barjaktar u svatima.

BARIKET - jednjak (u ivotinje).

Donesi malo paga da sveen bariket

(vee se pri klanju da ne bi sadraj

jednjaka zagadio meso). Izkovaraju i

beriket, bariketa, beriketa,

beriaijka. Vidi guak.

BARILO - bavica za vino, ujedno i

mjera za tekuinu (oko 66 litara).

BARJAITI

BARJAITI - podizati oblaie

iznad Kamenice ili koje drugo

planine (odnosi se na buru).

Nabarjaiti se (dugo stajati na

povienom mjestu).Vidi barjaktar.

BARJAK - zastava, bandira. Pijana

glava, ne nosi barjaka. Vidi barija.

BARJAKTAR - ovjek koji nosi

barjak (u svatima, vojsci,

maarama, alki, na nekoj

sveanosti). Barjaktara u svatima ili

makarama esto zovu i barija,

barjo (u svatima to iznimno moe

biti i prvinae). Barjaktar je i svaki

onaj koji vodi neku grupu, obino

neko loe druto, koji je voa neega.

Vidi barjaiti, asamaki.

BARKA TI - dirkati, gurkati obino

nekim dugim predmetom (tapom

ispod kamenja u vodi da se istjera

riba, u grm radi zmija i sL). Bamiti

(dimiti, gurnuti). Vidi pamiti,

badati, barunati .. BAROITI se - isto to i paroiti

se.

BARTUL - muko ime. Bartul puni

bave (do Sv. Bartula (24.8.) kia je

dobrodola za groe).

BARUNATI - dirati, zadirkivati. Ne

baruna j mi po kui!

2 1 BATATI

BASATAN - jedar, nabijen (u

pravilu i niska rasta). Ka da nisu dva

brata, jedan je trkljav, a drugi

basatan. Govore i basat, baset,

basetan, besetan, basast, basest.

BA - izraz isticanja; protivljenja i sl.

Ti ne (nee) igrat. E ba ou! Ba

a ba. (istom mjerom; jedno za

drugo). Ako emo ba a ba, iman i

ja tebi ta kazati. Minjamo og rede

ba a ba (nitko nikome nita ne

treba doplaivati).

BAINA - 1. isto to i batina.

2. vrsta domaeg bijelog groa.

BAiTI se - praviti se vaan, silan,

asjti se, kerdeiti se. Razbaiti se

(postati silan, poeti se baiti

nairoko).

BAKA - isto to obaka,

nabaka.

BAKO - kao. Bako lud (kao lud),

bako tele (kao tele), bako kutija

(poput kutije). Isto znaenje ima i

rije potipari.

BAKOTIN - dvopek, prepeki kruh,

prepeenac. Izgovaraju i bakot.

BATATI - rije koja dolazi u

izrazu: Ne bata ti se, to znai: Nee

biti kako ti misli (kako ti hoe,

kako si naumio).

BATINA

BATINA - didovina. Izgovaraju

baina.

BATUN - mira zamijeanog japna.

Dosta e bit dva batuna.

BATUNE - boja karata (zog) u

talijanskim kartama. Govore

batuni, batoni, batone te bate.

BA T - l . teki mlat od tvrdog,

kvrgavog drenovog ili grabovog

drveta nasaen na tvrdu drku, a slui

za udaranje u sjekiru pri cijepanja

drva. Mali drveni bati (tuka) slui

za utucanje ovna ili bika. ivotinja

se sputi, obori na tlo. Zatim se ispod

jaja, na ile Gajovode) stavi poluga.

Paljivo se zategnu jaja, zatim se

batiem lagano udara u ile s

namjerom da se one prekinu, a da se

pri tom ivotinja ne ozlijedi. Rukama

se pipa kada je posao utucanja

zavren. Zatim se udaran o mjesto

namae mladim (svjeim) neslanim

maslom (kljukom). Nakon toga

ivotinju odveu i pomognu joj da

ustane, nekoliko dana je dre u

potedi i dobro hrane da se oporavi

od utucanja. Ako je posao dobro

obavljen, ivotinja se zove utuak,

ako jaja sasvim ne uvenu i ne sasue

se ivotinja je ostala ilomuda (neki

22 B ATITI

kau da je ostala ivomuda). Vidi

topuz, ulum, subak, sumiata.

2. pomagalo pri lovu ribe pomou

vlaka ili mrie. Batom se bati i tako

tjera riba da ue u vlak ili mreu.

3. dio stupe (koji udara po suknu).

Imaju dva bata. Vidi baba.

4. donji dio alakarskog koplja.

Napunjen je olovom kako bi koplje

pri gaanju alke bilo uravnoteeno.

BATAGLAVAC - ptica vorak.

BA TAKLJUN - vidi patakljun.

BATALITI - derati, ne uvati,

zapustiti (odjeu, alat i sl. ) ili uope,

bilo to napustiti. Batali, nema od

toga koristi. Vidi obataliti (se).

BA T AR - mina s malim barutnim

punjenjem.

BATE - isto to batune.

BA TI - l . mali bat koji slui za

utucanje. Neki kau tuka.

2. drveni eki kojim se udara u

klju te pomou engira die i sputa

mlin.

3. dio ekala koji udara po mlinu (na

ekalu su dva ili tri batia).

BA TIMBAA - isto to i stari svat.

BA TIMENA T - sudska rasprava,

sudite.

BA TITI - l . lupati nogama po podu.

BATU

2. batom udarati po vodi i tako tjerati

ribu u postavljen vlak, mreu i sl. Ko

e batit?

3. u igri treeta (i nekim drugim

kartakim igrama) udariti pri bacanju

karte po stolu (ili rei batin!) i na taj

nain davati do znanja svome drugu

da ubije najjaom kartom i vrati isti

zog (ako moe). Moe znaiti i da je

to najjaa karta tog zoga, moe

znaiti i da je to zadnja karta od tog

zoga, a moe znaiti i da igra ne

moe doi svome drugu u onaj zog

koji oekuje. Kau i tui. Vidi

striati.

BA TLI - sretan.

BATUDA - karta u treetu na koju

se moe batiti (bar trea trica, duja

ili a, u nekim suajevima i etvrt

kralj), ujedno karta od akue,

matadur.

BA TURA - glavica od diveluka,

baluke, a i od luka, kapule i sl.

BATURLAST - velike i okrugle

glave. Baturlast je, a ima na koga i

bit.

BAUK - 1. pauk. Izgovaraju i bavuk.

Vidi pola.

2. vidi maminjorga.

BAUL - drveni koveg; u njemu

nose potrebne stvari prilikom odlaska

23 BEDRENICA

u vojsku ili na rau, a moe biti i

krinja za robu. Izgovaraju i bavul.

BAUWATI - lutati, posrtati. Odatle

bauljanje.

BA VRLJA TI - slino kao evrljati.

Odatle bavrljanje.

BA VUK - vidi bauk.

BA VUL - vidi banI.

BAZA - 1. partija u igri. Kod nekih

to je samo tik.

2. dosjetka, vic.

BECIKLA - vidi bicikla.

BEAR - momak kavalir, otvoren,

slobodan. Zato ga cure vole.

Doi dragi, zato doa ne bi?

Da san bear ja bi dola tebi.

Vragolstu curu zovu bearua.

Bearua i srce i duo. Vidi baraba,

lolo, posto.

BEARITI se - ivjeti kao bear;

praviti se bearom.

BEDEVUA - kobila.

BEDRA- bedro. Vidi napobedriti

se.

BEDRENICA - l. opaka stona

bolest od koje obino stoka ugiba

(zovu je i bedrenja3). Prepoznaje

se po tome to koa pritisne rebra pa

se ne moe odvojiti (prilipi se). Da bi

spasili ivine od bedrenice, seljaci

mu ispod brade putaju krv iz vene ili

BEDRENINA

mu sijeku malo uha. Vidi poganac,

vrbanac.

2. daska sa strane na krevetu,

stramica na karu i sl.

3. dio greba sa strane.

4. vratnik, bedreni kamen.

BEDRENINA - vrsta cvijeta (divlja

kamilica). Vidi ramenina.

BEDRENJAA - vidi bedrenica.

BEDUV - obijestan; ivahan. Jesi

beduva, nema ta. Beduvost (obijest;

ivahnost).

BEG - ovjek koji ima svega dosta

(ili se ponaa kao da ima svega preko

mjere, iako nema), njegova je ena

begovica. Odatle pridivak begovi.

Nije beg cicija. Vidi aga.

BEGENANJE - odobravanje,

svianje. Begenati (potvrditi, dati

blagoslov; svidjeti se). Jesi li

begenala momka ? (svia li ti se

momak?). Begena li to to radin ?

Begenan (odobren, potvren). Vidi

kajjati.

BEKIJA - podruje u Hercegovini

uz Imotsko polje. Uz imotski dio ini

jedinstveno Imotsko-bekijsko polje, a

stanovnitvo uz to polje, iako je

uglavnom ivjelo u razliitim

drutvenim okolnostima, gotovo da

se ne razlikuje. Vidi serbez.

24 BELEGIJA

BEKINA - miina ivineta. Plai

vuka ovijion (janjeonJ bekinon.

Naziv se koristi i za ljudsku kou.

ta je meni vakon berekinu,

Tri kamena primit u bekinu.

Slabe bekine (neotporan, slab,

mrljav): Bekina za bekinu (vidi

miina).

BEKLIJA - lola, veseljak; dobar

pjeva (voli drutvo i pie).

BEL - nepopustljivost. Taj nee

nikomu bel.

BELA - igraa karta koja ima jednu

treinu punta u igri treeta. Neki

kau lipa. Tri bele ine jedan punat.

Bele su: trica, duja, kralj, konj i

vanto. A nosi jedan punat. Ostale su

karte lii ne bez punata.

BELAJ - zlo, jad, skandal, nevolja,

nagraisati na zlo. Odnija te belaj.

Bie belaja (zla). Kad je brokva u

itu, istupi mlin, dade ga belaju.

BELA VA - jelo koje se izdvoji iz

mlaanice (metenike), nakon

izdvajanja masla. Bude grudasta, ali

nije masna. Obino se jede

pomijeana s maslom, jaJima i sl.

BELEGIJA - vrlo tvrd i kvalitetan

brus od prirodna kamena. Na belegiji

se otre ustre za brijanje. Ako je

BELAMEZ

neto posve tvrdo kau da je tvre od

belegije. Vidi zbelegijati.

BELAMEZ bilmez, klipan,

danguba.

BELENDUK - eljezni obluk na

priuzama, samarima, jaslima,

sopicama, ulazima u mlincu i slino.

Slui za privezivanje stoke i orme na

samarima, sed1ima, jaslima.

Izgovaraju balanuk, belenuk,

bajanug, bijanuk i sl. Ponekad bi

u vanjski kuni zid bio ugraen uplji

kamen ili bi takav kamen bio

postavljen na zgodno mjesto pa bi

bua na njemu sluila mjesto

belenduka.

BELENGUZA - 1. ptica koja vije

gnijezdo ispod (malo nadsvoenog)

kamena, esto blizu vode. Neto je

vea od lastavice.

2. ptica volariea, obanica,

govedarica (veliine vrepca; ide uz

goveda i lovi oko njih).

BELU - uzvik kojim se lue ovce

(vidi priu).

BELJEZGATI - vidi baljezgati.

BELJITI se - plaziti jezik. Ko je se

vidija beljit? Kau i kelj iti (se). Vidi

izbeljiti se.

25 BEREKINATI

BEMBULE - gubice, gubi ine. ta

si obisija bembule? Pridivak

bembelja.

BENA - l . blentava ptica, duga tanka

kljuna (ljuka). Zabada kljun u

zemlju i vadi crve. Zimi joj se kljun

zna smrznuti u zemlji pa se moe

uloviti iva (inae se teko lovi). Ima

slatko meso.

2. podrugljiv naziv za glupu osobu. U

svakom dijelu zagore stanovnike

nekog sela nazivaju benaima iako

za to nema stvarnog razloga. Obino

im se rugaju da su toboe pokuavali

nadotegnuti hrastovu gredu. Vidi

vilaiti se.

BENDA TI - sluati, primati svit.

Ako tko ne slua, kae se da ne

benda.

BENEVRECI - suklene gornje gae

uskih nogavica. Izgovaraju

benevreke.

BEREKIN - veliki stovrag,

vragolan, nemirnjakovi, kau i

barekin. Cure u pismama esto

spominju berekina:

Berekine, kazau te majci,

Znto mene na ledinu baci.

BEREKINA TI - ponaati se kao

berekin. Berekinanje (ponaanje

poput berekina). Vidi barekinada.

BERIET

BERIET - blagoslov, obilje, srea.

Izgovaraju i bariet. Prije jela

ukuani mole jedan Oena, jednu

Zdravomariju i jedanput Slava Ocu

da Bog poalje beriet i blagosov

svoj.

BERIETAN obilan,

blagoslovljen. Neka ti je sve srimo i

berietno.

BERIKET(A) - isto to i bariket.

BERIA LJKA - jednjak domaih

ivotinja, bariket.

BERLEA - berlov ovjek. Doa

oni berlea.

BESET AN - vidi basa tan.

BERLOV - zavrnut, kratke pameti.

Kae se iberlav.

BESIDA - rije, govor. Govore da je

magare krepalo zbog tui besida (pa

se pokajalo ). Besiditi (govoriti, ali ne

bilo to). Lipo brate besidi (govori).

Reci koju besidu (rije). On ti je

carove beside (rijetko govori). Vo se

dri (vee) za roge, a ovik za besidu.

Je ti lipa besida (prijekor onome tko

runo govori).

BESKARAN - isto to i breskaran.

BESLEMA - raznovrsna hrana,

slino je to i akonija.

BESLEMICA osnovna hrana

potrebna za svakodnevno ivljenje.

26 BEVANDA

BEIKA - l . kolijevka. Govore i

beka, bea, kolinka, koljinka,

kolivka.

2. mjehur (mijur). Vidi depoit.

BEKOT - vidi bakotin.

BETUA - ivotinja, a najvie se

upotrebljava u prenesenom znaenju

za besramnu, bezobzirnu, nepoten u

osobu.

BETIMA - psovka. Betimanje

(psovanje), betimati (psovati).

Betimadur je onaj koji betimao

Govore i betimja, bretima,

bretimadur. Ajme meni stebon, di

me ini da betiman. Ja ga lipo

pitan, kako ti je jutros, drago, a on

udri u betimu.

BETEG - 1. bolest; bol; muka.

Izgovaraju i bete.

2. slabuna osoba, nesposobna da se

odupre ivotnim potekoama.

BETEAN - 1. bolestan; izmuen od

bolesti.

2. teak u razgovoru, zajednikom

poslu i sl. Betean li je, ko bi s njin

izaa na kraj.

BETEITI - boliti, bolno muiti.

Betei ga ispod lopatice. Betei ga

stric.

BEVANDA vino mijeano s

vodom ..

BEVENJUDA

BEVENJUDA - vrsta ptice.

BEVER - bukvica, pitula. Muke mi

Isusove. oitau mu ja bever.

BEZA ST - tutlav (tuntiav), malo

smeten; priglup.

BEZDAN KA - duboka prirodna

jama. Izgovaraju i brezdanka. Vidi

ledenica, straivo.

BEZDITAK - mukarac koji ne

moe imati djece.

BEZDITKINJA - vidi tirka.

BEZECIRA TI - zauzeti, zapiketiti.

To ostavi. to san ja bezecira za se.

Bezeciran (zauzet, zapikeen). Vidi

kapara.

BEZIME - prezime. Kau i brezime

te prizime.

BEZOBRAZLUK - nepotenje,

besramnost.

BEZUMITI se - pogrijeiti u

neemu, krivo neto shvatiti,

pogreno napraviti. Isto brezumiti

se, prezumiti se.

BmER - papar (mnogi govore

tako). Vidi kartulina.

BICIKLA - bicikl. Izgovaraju i

biciklo, bacikla, baciklo, becikla,

beciklo.

Moju malu satralo biciklo

Pa je nee oeniti niko.

27 BIVA

BI - l . batina, kurija, ali i jad,

nevolja. Ubi me bi boji (bolest,

zima, sua i sL).

2. pramen.

3. vuna koja se skovrlji nakon

grebenanja, odnosno takva vuna u

kudilji (zavijai); to je loija vuna,

slui za preu potke, a ne ide u

osnovu. Bi se odstrani pri predenju

ako je predivo namijenjeno za bolje

stvari, a ako je za kune, uprede se s

drugom vunom.

4. vuna koja zapne na drai ili grmlju

kad se ovca provlai. obani su

skupljali i tu vunu.

Vidi vlas, upi.

BIALJ - osoba kojoj iz uha rastu

dlake. uvaj se ovika komu bi iz

uva reste. Biast (pun bieva; guste

dlake, kose, runa).

BIVA - arapa, bive (arape). Ue

golo u runjavo. Tribalo bi je

sasranon bivon po zubin. Vuna za

bive se ne grebena nego samo

vlai. ica je pripredena. Bive

poinju s esmom i podvezorn (ako

ih ima), potom je dio koji se plete

uravno pa zapletak (zapetina) pa

peta pa poplet i na vrh prstiju je

sumicalo (iazalo). Vidi orape.

B IERIN

BIERIN - aica za rakiju. Vidi

sud.

BIDAKATI - aliti (se); kriviti sebe

za neto.

BIGLISATI - pivati . Slavuj biglie.

BIGULA - vrsta tjestenine. Vidi

manistra.

BIGUNJAC mali badanj, drvena

posuda; slui kod mastenja groa.

Izgovaraju i bigunac.

BUA - bijel. I u nas je bija bija

pivi, ma nan ga je niko ubija.

uvaj bile novce za crne dane.

BUA - velika udica koja se mee

na parengal. Na bija se natakne

kleni ili kakva druga manja ribica

da bi se uhvatila velika pastrva.

BUAKOVO - Biokovo. Izgovaraju i

Bijakova. Vidi Zavelim.

Bijakova nije bez ub/aka,

Ni Cetina bez dobra junaka.

BUANUK - isto to i belenduk.

BIKA - ovca ili ena bi jele boje.

G ovore i Bila.

BIKAN - bijel ovjek. G ovore i

Bikilo, Biko, Bikanica, Biliin,

Bilan i sl. One koji potjeu od

Bikana nazivaju Bikaniima.

BIKAR - mesar. Debeja ka bikar.

Likari ka i bikari.

28 B ILA KUA

BIKARUA - m jesto gdje se kol je

stoka. Za neke je to mesnIca

(mesara). Kau i macel.

BIKARITI - komadati , rezati meso

na komade (obino od tek ubi jene

ivine). Izbikariti (razrezati meso na

komade). Vidi ereiti, permaiti,

uditi, kasapiti.

BIKLA - napitak koji se dobije kada

se u mli jeko (jamuu ili skuhano pa

smlaeno) uli je vino (crno ili bi jelo).

Pije se najvie u zimsko doba, u

pravilu u imotskom kraju. Piju djeca,

odrasli i starad (samo je omjer

mlijeka i vina razliit). Neki govore

samutica.

BIKNUTI se - postupno se na neto

na'/ikavati (na pr. mlada nevista u

novoj sredini). Vidi obikniti se.

BILAA - enski odijevni predmet

od bi jelog sukna (bi jele rae). Vidi

modrna.

BILA - bijelo (pamuno) platno

(postov) od kojega su se ile

mukarcima koulje, dok su enske

koulje imale samo rukave od bilaa,

a ostali dio od uca (grubljeg platna).

Od bilaa su se ili i lancuni. Bila je

i bijeli kumpir.

BILA KUA - kua zidanica

obojana klakom.

BILA LJUBICA 29 BILaLOZA

BILA LJUBICA - vrsta biljke bijela BILIKOVINA bijeli

cvijeta; pojavljuje se oko Uskrsa.

Vidi kaun.

BILA MLIIKA - jedan od

najupomijih korova. Vidi mliika.

BILA SUBOTA - Velika subota. Od

korizme se nosi samo kura roba

(odjea). U subotu se cure zabiljuju

(izminjuju kotulu).

BILAN - vidi naprnjak.

BILANCE - bjeljanjak u jajetu.

Izgovaraju bilanjce, bilanac.

Koristili su ga kao ljepilo, naroito za

drvenariju, u sluaju iaenja (ispod

dlaga), kad ovca slomi nogu i sl.

Vidi umance.

BILENA - masno meso, za razliku

od nemasna (crljene).

BILI BUBRIZl - izvaena (obino

pri kopljenju) jaja ovna, junca,

jarca ili neke druge muke domae

ivotinje.

BILI AST - bijel, bjelkast.

BILIIN nadimak biliasta

ovjeka, Bilan. Vidi Bikan.

BILIG - l . biljeg. Vidi biluka.

2. mjesto (na trkalitu u Sinju) gdje

poinje alka. Od biliga do mjesta

gdje je objeena alka ima oko 160 m,

a od alke do kraja trkalita oko 150

m.

(nekvalitetniji) dio hrastova drveta.

Bilikovina je izmeu kore i crljeni.

Tako zovu i bjelkast kamen (bilikov

kamen).

BILI TRNAK - vrsta sikavice. Nee

ga nego magare.

BILILO - sredstvo kojim se bijeli

platno ili to drugo. Opanke su znali

ubiljivati klakom. Bililo je i bijelo

platno.

BILIKA - biljeka. Vidi biluka.

BILO -. 1 . dio brane (donja daska) za

poravnavanje zemlje nakon oranja.

Kroz bilo idu tegare, a za bilo se

privruju pera. U bilu je obino

rupa u koju se utakne ostan.

2. isto to igrabljite.

3. dio vlaka (drveni dio koji ide po

zemlji). Umjesto bila na rubove

kotorita moe se razapeti konop.

BILOICA - prazno zrno sirka

(nema muke, nego samo kouljica).

BILOLOZA - biljka bjelih cvjetova;

stabljika joj se protee, ide po zemlji,

kamenju ili nekom stablu. Ima divlja

(ne jede je blago osim kad je malo

prosuena) i pitoma, koja je ireg

lista i blago je jede. Od biloloze su

pleli tralje. Izgovaraju i dilozovina,

divoloza. Vidi krabutina.

BILOSAPAC

BILOSAPAC - vrsta jatagana.

Govore i bilosavac.

BILUG - vidi biluka.

BILUAN - biljka uta cvijeta, lista

slina kaduljinu. Raste po kamenju

(blago ga jede samo ako je posve

gladno). Neki izgovaraju biluina, a

neki biluka.

BILUKA - biljeka, biljeg (bilig,

bilug, biljug, bilika), obiljeje,

znak. Zli bilizi, mrke kukuljice. Bilig,

bilug ili bilika moe biti od ovjeje

ruke ili nekakav znak od roenja:

uperak bijele kose (pramen), neki

mlade itd. Kad su se ovce izgonile

ljeti u planine na ispau, obino se na

njih meao bilig. Bilug je i krpica na

vrei po kojoj je vlasnik ili mlinar

prepoznaje od vrea drugih

gospodara, krpica na suknu kad se

nosi u stupu na valjanje i sl. Kad

netko na pazaru kupi neko blae,

svee mu oko repa malo krpice

(biluku) po kojoj e ga prepoznavati

dok ne doe kui. Biluka je i krava

koja ima na sebi kakav uoljiv bilig,

doim je Bilova krava bijele boje.

Vidi bakva.

BILUKO - osoba s nekakvom

bilukom na sebi.

30 BIR

BILUTICA - stijena bijele boje.

Bi/utica stina. Izgovaraju i biljutica.

BILJA - komad drveta to ide u

tovar drva (u drvaricu) ili na

ognjie. Vidi ciplja.

BILJAC - posteljni pokriva od

ovje vune, jako gunjav. za bi/jac se

oe dobra vuna i udo vune. Potka

nije pripredena, ali je jako debela.

Kad se biljac napravi nosi se u stupu

da bi se valjanjem u badnju izbila

vlas. Ljube se kroz biljac (ne vole se, .

a moraju se trpjeti). Vidi kami,

sukanac, trubnja.

BILJUG - isto to i bilig.

BILJUGA V - bjelkast. Na njemu

bi/jugav emper.

BINJIDUA - onaj koji se dobro

tue (bije), megdandija, bojdija.

BIOI - selo u dmikoj zagori sa

zaselkom Glavica.

BIOKOVSKO SELO - selo u

imockoj zagori.

BIONA - mrena na oku, odnosno

bijela mrlja na oku. Zenice ti pobilile.

BIORINE - selo u imockoj zagori sa

zaselkom erin Polje. Izgovara se

obino Bijorine. upno mjesto (Sv.

Jure muenik) u splitsko-makarskoj

nadbiskupiji.

BIR - vrsta loze ili voke.

BIRTIJA

BIRTUA - krma.

Berekine odrpani gaa,

ko ti vino po birtiji plaa!

BIS - bijes. Bis te odnija! Ne zna od

bisa ta radi (kau za nekoga tko se

naljuti tako da se ne moe

kontrolirati ili tko se tako uzoholio da

nema obzira prema nikome).

BISAGE - vrea ili torba s dva

otvora. Obise se oko vrata ili uprte

priko ramena pri sijanju ita. ito se

obino sije desnom rukom, a baca se

iskorakom desne noge. Bisage se

prebacuju i preko konja. Neki

izgovaraju bisag.

BISKO - selo u sinjskoj zagori sa

zase1cima Dojni Kraj, Gornji Kraj,

Grmljani, Miri. upno mjesto (Sveti

Mijovii arkanel) u splitsko

makarskoj nadbiskupiji, klikom

dekanatu.

BISKUP - komad mesa od kokoijeg

zadka (slii bikupskoj mitri).

BISTA - uzvik kojim se umiruje

konj.

BITELI - selo u sinjskoj zagori

(Dojni i Gornji). upno mjesto (Mala

Gospa).

BITLISANJE - polagano gubljenje

ivota.

31 BLAGO

BIANUA - bjeanje glavom bez

obzira sviju ljudi u selu (obino u

ratu, za poplava i sL). Izgovaraju i

bianja. Vidi pobianac.

BIATI - poesto bjeati. Biala jon

je kui. On ne bia.

BII - graak. Izgovaraju i bia.

BJANKARUA posteljina

(bjankariju obino donosi mlada kad

se udaje). Bj ankarij a je i donje rublje.

BJANKIN -pamuni konac.

BLABOR - blavor, neotrovna crna

zmija. Jede zmije otrovnice, mie i sl.

Zovu je i babor, miarka. Vidi

pokuarica.

BLAGDAN - svetac, dan svetanji

(Nedjelja, Uskrs, V.Gospa itd.)

BLAGO - 1. stoka, ivina. Ponekad

kau ajvan.

Oj Ivane, golubane,

Goni krave niz dubrave,

A volove niz dolove,

Bile ovce niz pitome doce,

Koze vrane uz brda i strane,

A prasenja kroz jasenja.

2. bogatstvo. Oj pameti, lipo blago

(obino kau kad netko radi neto

nerazumno). Ni u kii blaga, ni u sui

glada (tjee se kad dugo nema kie;

to je ujedno i istina jer prevelika

vlaga nije dobra za intradu).

BLAGOSOV

Uzmi vraga radi blaga,

Blaga nestade, vrag ostade.

Najvee su bogatstvo blago

zdravlje, zadovoljstvo i potenje.

Poteni, gusto posijani, ritko nikli.

Potenje se ne kupuje

Ni za blaga sva golema,

Jer ga poten ne prodaje,

A nepoten proda bi ga,

Ali ga nema.

BLAGOSOV - blagoslov.

Blagosoviti (blagosloviti),

blagosivljati (blagoslivljati),

blagosivanje (blagoslivanje ),

blagosovljen (blagoslovljen).

BLAGOVIST - Blagovijest (25.3.).

. Blagovist, ode blago u obist. Kada

doe Blagovist, blago ie u obist. Na

Blagovist prestaje sia, a ovce vie

ne smiju u polje. Vidi Jure.

BLANJOTINA - ono to prilikom

blanjanja izbacuje kao otpadak

BLA - ime i svetac (3.2. ).

Sveti Blau, drinovaki svee,

za te gospa runovika nee.

Govore i Blakan, Blaina. Ie Bla

grlia (vidi grlianje, kalandora).

U nekim makarama postoji

makara kojeg zovu Bla i slamnata

lutka Bla koju spaljuju (Krnjeval,

Krnje).

32 BLIZNA

BLEJARINA - posprdan naziv za

porez na stoku sitnog zuba.

BLEJATI - blekoati, oglaavati se

kao ovca (ovce i janjad bleje). Isto

blejiti. Ne bleji! (ako netko prikovie

govori). ta si se zablejija? (ako se

setko napadno zagleda u ono to ga

se ne bi trebalo ticati). Ovca bleji

kad je strigu. ta bleji, kad te ne

strigu? Ovca koja bleji gubi zalogaje.

Vidi kveiti.

BLEKO - glupan.

BLEKOATI - blejati.

BLENTO - glupavko, blesavko.

Izgovaraju blente. Blentav

(blesav), blentov.

BLESA TI govoriti gluposti;

izvoditi gluposti, blesavoe.

BLIKE - igra ko blie, die.

BLITV AR - primorac, otoanin,

Splianac. Vidi mandr(i)lo, bodul.

BLITVICA - divlje jestivo zelje.

Ima bijeli korijeni, a listi kao u

ljubice, samo malo ui. Jede se sve.

Raste po umama. Pojavi se u

proljee.

BLIZNA - selo u trogirskoj zagori

(Dojna i Gornja). Franjevako upno

mjesto (Poroenje Marijino) u

ibenskoj biskupiji. U upi je

Rastovac ( Gospa od milosti - Gospa

BLIZNAC

od plae), Mitlo (sv. Mijovil

Arkanel).

BLIZNAC - blizanac. Neki kau i

obliznik.

BLIATI - val jati (u igri na balote)

to blie bulinu, a ne nastranu niti

tui. Izgovaraju i bliiti. Blianje

( val janje).

BLOK - vidi mitnica.

BLUZA - lagani enski odjevni

predmet (gornji dio tijela). Izgovaraju

i bljuza. Vidi zumbin.

BLJUT - jestiva biljka slina

pa rogi (malo gorija, ali mnogima i

slaa; sprema se leo). uvaj se kad

ie u bljut (paroge) da te ne ujde

:mija . Neki je zovu kukaa neki

brukandula, grupandula.

BLJUZA - isto to i bluza.

BLJUZNITI se - postati poput

bl juzge. Vidi smudati se.

BOBODOL - selo u drnikoj zagori

sa zaselkom Marasovine.

BOCA - staklena valjkasta posuda.

Manja boca je boca.

BOCUN - staklena valjkasta posuda

koja sadri bar jednu litru. Vidi

dvolitar.

BODA - naziv za baka ili vola koji

se voli bosti. U vola bodaa

rasparano prkno. Vidi dobosti.

33 BOG

BODUL - otoanin; primorac. ena

je boduliea, bodulka. Tako je

bodu lica jila smokve (kau netkome

tko probire, hou-neu, a ipak

ustrajn o jede; toboe Je tako

probirui bodulica pojela smokve,

najprije one bolje, potom one l oi je

koje je u poetku odbacila).

BOG - otac i gospodar svega ivog i

neivog, odmila Bogo. esto ga

spominju (i kad bi trebalo i kad ne bi

trebalo) :

Bog Bogova. Dobro do Boga. Trei

put Bog pomae. Boe otkloni. Boe

pomai. Boe sauvaj. Dobra ti no;

Bog ti bija u pomo. Nisi ne daj

Boe lud. Svega ima u naega Bage ..

ala je i Bogu draga. Bog je najprije

sebi bradu obrija. Iz tvoji usta u

Boije ui. Lako ti je bit svetac kad ti

je Bog otac. Naa si crkvu di e

Boga molit. Ne daj Boe koliko se

moe. Ne daj Boe zli oiju. Ne da ti

Bog tako dobro. Dae Bog. Daj Boe

svakome, a ne zaboravi ni mene. Ve

je Bogin. Moj si i Boiji. Je si li

Babji? To nije s Boije. Nema nita

pod milin Bagan. Nema Boe tebe.

Kako Bog zapovida. Bog sve znade.

Bog sve vidi. Zar se Boga ne boji?

Ko se ne boji svoga roditelja, ne boji

BOGATALICA

se ni Boga stvoritelja. Bog ne plaa

svake subote. Ka da si mu Boga da.

Ima u Boga dana. Nismo se ni mi za

Bogon stinon bacali. Gona ga ka Bog

maglu. Sila Boga ne moli- Bog se sili

ne klanja. Ia san sve u stravu

Boijemu. Dok je Bog oda po

zemlji. Daleko od grada, daleko od

Boga. uvaj se pa e te i Bog uvati

(Bog je reka: uvaj se, uvau te). Od

Boga je stra dat, nije od avla.

Dobar je strav komu ga je Bog da.

Ne viruje ni u Boga da e ga pomo,

ni u vraga da e ga odnit.

Oj barabo, boji li se Boga?

Bojin Boga, a vi5e nikoga.

BOGATALICA sva sila; vea

koliina neega.

BOGA TI - selo u drnikoj zagori

sa zaselkom Popovii . Vidi Promina.

BOGA TIJA - bogatstvo, obilje. Kad

se cura uda u bogatu kuu kau:

Otila u bogatiju. Ako je neki kraj

plodan, ako intrada dobro raa,

kau: Ko je vidija nake bogatije. Isto

bogetija.

BOGDANOVI - selo u splitskoj

zagori. Prije ze nazivao Sratok. Vidi

Perkovi.

34 BOLETINA

BOGETATI - psovati Boga,

betimati, spominjati B oga bez

razloga.

BOG ETI - selo u drnikoj zagori

sa zaselkom Roki Slap. Vidi

Mil jev ci.

BOGNO - krivina, zavoj. Izgovaraju

i gobno. Vidi oku, osuka, zasuka.

BOJ - l . kat. Izgovaraju i zboj.

2. junaka borba, mejdan. Tako se

naziva i samo alkarsko nadmetanje.

Kad alkar polazi iz svojih dvora na

alku, kau: Ie u boj. Bojdija je

ovjek koji sudjeluje u borbi,

mejdandija, ovjek sklon tui i

vjet u tui. Vidi binjidija.

BOJA - boja. Vidi tanga (boja za

platno, odjeu), kolura (prirodna

boja, boja lica, kukuruza, neba i sl.),

pitura, tanga, cer.

BOKAL - vrsta suda, stakleni vr.

BOKETA - mali prozor, pendera.

Vidi zaboketati se.

BOKUN - jedan komadi ili malo

bol ji komad. Bome, dobijo je lip

bokun mesa.

BOLEICA - neka ranica na tijelu.

BOLETINA - bolest, boleljivost.

Bola (teka bolest), bolan (bolestan ;

kae se za muko), bona (bolesna;

kae se za ensko).

BOLON

BOLON - rije kojom se pojaava

\anost ili znaenje onoga to se

govori. Ajde bolon posluaj me .

Slino je bona (kad se obraaju

enama).

BOLOUV - belesna uha ili uiju.

Bolouva je ime ovce ili koze kojoj

\"jsi uho (zbog bolesti) ili ima neku

drugo bolest uiju.

BOLUAK - vrsta suda, kantica.

BOME - rije koja slui za isticanje

neega. E nee, bome, bit kako si

:amislija. Vidi urIin.

BONBUN - bombon. Vidi lolo.

BONOGRACIJA - dra zavjesa.

Izgovaraju i bonigracija.

BORA - torba.

BORTANJE - muenje, bolovanje,

paenje kao pred smrt. Bortati (se)

(muiti se, bolovati). Vidi

probortati.

BOS - bez obue (ili posve slabe

obue). Dabogda ne umra bos

(velika kletva). Nee on bos umrit.

Bos po glavi (elav). Konj je bos kad

nema potkove. Krava je bosa kad su

joj papci slabi, kad pipa dok hoda.

Takva krava ne moe u brdo, nego

samo u polje.

Vidi obositi.

35 BOTILJUN

BOSANiCA - sitna riba, jedna od

rijetkih riba u rijeci ikoli. Vidi

drlja, lizibaka.

BOSANKA - vrsta bure (pue od

bosanske strane). Vidi jaua,

poburica, barjaiti.

BOSILJE - cvijet na jasenu.

BOSIOK - bosiljak, meslian,

ljekovita biljka.

BOSNA - podruje sjeverno od

zagore (iza planina). U Bosnu

uvrtavaju i livanjski i duvanjski kraj.

Zbogon Bosno, oda ja za Sarajevo.

BOSTAN - vonjak. Obra si bostan

(ajme tebi, teko tebi).

BOKET - grana pripremljena za

lov ptica. Ponajvie se koristi grana

od raeljke. Boketom se obino love

gvardelini (ljeti). Vidi vi,

baketina.

BONJAK - gornjak, Bosanac.

BOTA - jedanput. Samo botu san

bija u Splitu. Bota i po (jedan i po

sat). Bota pure (onoliko pure koliko

se moe uzeti miajom ili kaikom).

Vidi bakalar, bubla.

Poljubi me moj dragane botu,

Ja u tebe u drugu subotu.

BOTILJUN - malo vea pletenka,

demejana. Govore i botilja (iako je

BOTUN

to obino manje pletenka od 2-3

litre ).

BOTUN - l . isto to i puca.

2. vrsta groa.

BOV AN - povei kamen. Dobie

bovan u glavu. Izgovaraju i

bovanica.

BOVleA - vrsta zemlje (po brdskim

krajevima) koja se dobro prosipa.

Nije dobra za enicu (jedne godine

ra, druge krumpir). Izgovaraju i

buovica.

BOE - muko ime (obino ga

dobiju oni koji se rode na Boi ili

malo prije Boia). Govore i Boko,

Bokin, Boina, Boica.

BOI - glavni svetac. Braa se ne

dile na Boi. Stareina obino ujutro

pozdravlja: Na dobro van doa Boi,

sveto poroenje i (svi) sveci. Ukuani

odgovaraju: I s tebon zajno. U zagori

smatraju da je dobro kad je o Boiu

hladno, vedro vrijeme, a ako je

oblano i juno da e biti loa

godina. Takoer, dobro je kad Boi

padne oko puna mjeseca. Boi u

mraku, teko ti ga bravku. Mali

Boi (Nova godina). Dobro ti dolo

mlado lito i Nova godina. Na Boi

se i u najsiromanijim kuama malo

bolje jede (kiseli kupus i suho meso),

36 BOUI

a obino ima i vina. esta je izreka:

Nije svaki dan Boi. Velika je

kletva: Ne ima ni na Boi te Odnija

te ava na Boi ujitro, kad se svak

veselija. Ako je kogot bio skingot u

zavadi, na Boi se pomiri. Ne moe

bez tuega ni na Boi (veliki lupe).

Neki za Sisvete kau prvi Boi, a za

Tri kralja zadnji Boi. Kad Boi

padne u ponedjeljak, tada post bjei

od nedjelje na subotu pa se mrsi ve

na Badnju veer. Takav Boi neki

zovu Debeli Boi.

BOIA TI - vidi boiovati.

BOI OVA TI - provoditi boine

blagdane (ako se ikako moe kod

svoje kue, sa svojon eljadi i po

svojin obiajin, u miru i u Boijem

blagosovu ). Kau i boiati.

BOIOVATI se - ljubiti se na

Boi.

BOIJI - boji, koji (to) pripada

Bogu (suprotno: avliji, vraji). Stari

su ljudi znali zapoinjati reenicu

izrazom Boijega mi da bi dali veu

vanost onome to kau. Boijega mi,

danas e bit lipo vrime. Nerazumno

eljade- opominju: ta ti je, ove

Boiji? ili ga kore: Je si li Boiji?

Kad se dogodi togot to ne bi trebalo

da se dogodi, kau To nije s Boije

BOJI PIVI

(strane J. Boiji dan (vaan crkveni

svetac).

BOJI PIVI - l . trava s modrim

cvitovima, od njega zarestaju rane.

2. tica, zlatna s donje strane,

smrdljiva mesa.

BOJI TRN - vrsta bilja.

BRABONJAK - oviji, koziji, zeiji

izmet ili izmet koje drugo ivotinje

(tonije, tvrdi, okrugli dio izmeta).

Osta ka brabonjak na citki.

Izgovaraju brabac, brabak,

braboljak. Sami brabei.

BRACUER - vidi vrabacijer.

BRACULET - narukvica. Izgovaraju

i braulet.

BRAEVI - selo u splitskoj

zagori. Govorilo se i Braevica. Vidi

Zlopolje.

BRAULET - vidi braculet.

BRAGA - vidi kar.

BRANA - naprava od iblja i granja

za ravnanje uzorane njive. Dijelovi

su bilo, tegare, igla, pera, daska,

svor(njak). Vidi kralo, agra.

BRANI - vidi jabuka.

BRANIK - drveni dio mlina koji

slui da se mlinar prihvati rukom kad

zasipa mlin ili namijeta korito (a da

pritom ne padne na mlinski kamen).

37 BRATSTVO

U udubljenju ili rupi na braniku stoji ,

jedan kraj ekala. Vidi ekalua.

BRAND A - riblja krga.

BRANJEVINA - gaj ili koji drugi

prostor na kojemu je zabranjena sia,

ispaa itd.

BRASUNICA novi izdanak IZ

kupusnog korijena. Izgovaraju

bresunica.

BRAENICA - pogaa (obino od

penina brana i sprema se onome

tko ide na put). Izgovaraju

braanica.

BRANOV A DIVENICA - vidi

divenica.

BRA TIMI pripadnici jedne

bratovtine. Obino su lm kue u

jednom. zaselku (karapeju).

Bratimski (koji pripada bratimima).

Vidi sedmina.

BRATSTVO - skupina ljudi s vrlo

bliskim rodbinskim vezama (mogu

biti nepodijeljeni, ali i podijeljeni;

bitno da se jo uvijek u raznim

prigodama dre zajedno). Teko

junaku u bratstvu nejaku (kad bi

ispale tue meu bratstvima, obino

je pobijeivalo jae, brojnije

bratstvo; pri tom bi kukavica

pobjegao, a junaku ne prilii bjeati

BRATUET

pa bi esto bio dobro premlaen).

Vidi korta, ered, zajednica, lanac.

BRA TUET - di jete od roene

brae sestara. Za djecu

prvobratuete, drugobratuete i

treebratuete nije doputen brak jer

su blii rod. Izgovaraju i bratued,

prvobratuede itd.

BRA V - ovan ili ovca. Manji brav je

brave, bravetina je bravIje meso.

Vidi kotradina, Boi.

BRA VO - ri je odobravan ja: dobro,

odlino, izvrsno.

BRCKI - brdski. Breka trava.

BRAN - ugledan, ci jenjen (ugledna

brka).

BRDO - dio tkalakog stana. Neki

kau brdarica.

BRECANJE - cviljenje zvona

(obavijest o smrti , zv onjenje za

vri jeme pogreba, na Dan mrtvih).

Ima muko, ensko i diije (djeje)

zvono. Brecati (zvoniti na tuan

nain). CUjd li di breea, ko je umra?

Vidi umicanje, slaviti.

BRECNITI - pri pri jetiti, upozoriti,

viknuti na nekoga. Slino nabrecniti.

BREA TI - napuhati se; napuniti se

vodom. Vi di brekniti.

BREKINJA - vrsta divljake s

jestivim plodovima (brekinjama).

38 BREZDANKA

List je slian kljenovom ili l ozovom.

Plod je ute i kavene boje, malo je

vei od gljogine i visi u uperu.

BREKNITI - l . napuhati se; biti

napuhan; napuniti se vode. Vi di

breiti, uzbrekniti.

2. podv