rL DrtffitTt{iii**lt piiliiir'tt. r{1i!r{i}tii*}. kgrjr*rie

PROGRAM

Program Autonomistidke stranke u Dalmaciji(Zadar,1866.)

Dana 4. oiujka 1866. godine Enrico Mat-covich, "auionomaSki" prisia5a rodom izTisna, dobio je kao prvi urednik zadarskihnovina /l Dalmata, politidko-knjiievno-go-spodarskog lista Autonomisticke stran-ke, policijsku dozvolu za pokretanje ovogstranackog lisia. Sluibeni pokretadi novi-na Francesco Salgheti-Drioli, Nicold Tri-gari, Giuseppe Ferlini i Giuseppe Pekispripadali su umjerenoj "autonomistidkoj"gradanskoi klasi Sto se podetno odra2a-valo i u orijentaciji stranke. Ovaj progra-maiski uvodnik iz ll Dalmate proklamiraoje slavenski i liberalni karakter Autonomis-tidke stranke. lJasip Vrandetids

vjereni kako naziv novina tteba sai,ei fundamentalnikoncept, mi smo ih nazvah"IlDalmata", kako bismooznatlh da, udaljeni od bilo kakvih osobnih interesate nezavisni od osoba i klanova, imaju zagovarati diste

nacionalne princrpe; one neie imati drugi cilj nego da ostanu vjernepotrebama zentlle i nastoianjima najvecegdifela svojih stanovnika.

U aktualnim dalmatinskim prilikama zernlii, skoro novoj u politici,gdje je jod mnogo za :utititt, viSe od ostalog potrebno je podi6i in-stituciie liberalnog miSlienja. Buduii da u grudima ovog liberalnogmi5ljenja postofi neko stupnjevanje, neka razltka, neke nesuglasice,

imaju pravo i oni biti zastupljeni, urgirajuii veoma mnogo kako tre-ba i javno saslu5ati glasove svih patriota, i jedanput ih obuhvatiti, testabitzuai olujne strasri i ograniditi ih i usmjedti u nadela pravde,logike i nzloga.

Imot:.Il Dalnata,Zzdar,br.7,10. oLr\ka1866.

Na slici:nasloanita

iVtora

111

Tko nas, nakon Sto je proditao gore naveden o, zapita:'A koioj dakle stranci vi pripada-te?" kratko odgovaramo: "dalmatinskoj stranci u punom smislu te njeti,t1. stranci pot-puno autonomnoj..." Slaveni ne samo rodom nego i srcem i osje6ajem, mi smo prviza to da proklamiramo legitimnu svetost veze koja nas povezuje s drugim nalim suna-rodnfacima. ovi sunarodnjaci broje vide od 60 milijuna; i premda se ne nazivaju Dal-matincima nala su bn(t, a svi braia veJike zajednidke majke. Ponosni na svoju velidi-nu i antidke korijene od kojih potjedemo, mi smo prvi zapodri,ai da genealogija nade

nacije ne pruia svoje korijene do jadranskih obala ili obronaka Velebiia. Ovi korijeniprolaze ispod krievitih planina kojima je Da)mad)a okrui,ena i protelu se daleko pre-ma sjeveru i istoku.

Bila bi za nas teika, dak nepopravljiva greika, i,el1a za skorim ujedinjenjem sa sestrin-skim provinciiama, te ne bismo :r:tlah bbtirsati s neopreznom hitnjom europsku geo-grafiju naie pokrajine. Oklijevaju6i malo, i snai,eet u ovo meduvrijeme nale libera.lne in-stitucije, ne moiemo ni5ta izgubiti, a moi,emo puno dobiti.

Stoga, onako kako se borimo protiv ideja malobrofnih koji zagovaruiu ideje Italije i Nje-madke ftoji, zbog tisu6u razloga koje je ovdje beskorisno navoditi, nikada ne mogu uje-diniti njihor,'u s nadom budu6noS6u), tako se bar za sadaborimo s istom nefleksibilnod-6u protiv slijepih nestrpljivosti aneksionista za ujedtnjenjem s Hrvatskom. Rekli smo"bar za sada" jel ponavljamo, nitko vi5e od nas ne osje6a nacionalni princip; ako do-brobit domovine ne odvraia naiu uniju s Hrvatima, mi iemo je nesrpljivo zahttjevan.Buduii da koristi i okolnosti takve mjere nisu odito predodene, neka nam bude dozvo-ljeno, nadamo se, ne biti Hrvatima vi5e od onoga da ne ielimo biti Talijani, Nijemci,Madai, Srbi, Rusi, niti bilo koji drugr narod koji ima ime razktito od naiega. Ovo nijevrijeme nerazamnih pregeivanja, niti iluzornih predvidanja, niti glasnih brbljanja. Au-tonomist, aneksionist i1i panslavist, tko god imao dobre argumente o sudbini domovi-ne koje treba poduzeti, i nakon ito tt razlozi budu zrelo razmotreni, detaljno proudeni,tada, samo tada se moie odluditi s razumnom savje56u o buduinosti domovine.

Pitajte pojedinadno bilo kojeg Dalmatinca 5to ho6e i svi tevamu jedan glas odgovori-ti: "Boljitak i napredak Domovinel" Na kraju se sve svodi na isto; razikapostoii samou nadinu koji svaki od njih prcdlai,e za to da se osrvari ovaj boliitak i napredak. Dakle,predlaLu se mjere, sudeljavaju se, vaiu se, i napokon dajemo prednost onima koji nampredstave program s najviSe sigurnosti za uspjehom. Takve stvari koje iznosimo izazvat& moi.da i,amor u sffanci koja u svojim redovima broji nekoliko obrazovanth lfudi; alito nije nad grijeh, jer ovo je program pomirenja.

Sto mi traLimo? Tra[tmo da budemo Dalmatinci ili, bolje, traltno da budemo Slaveni,ali ne da prestanemo biti Dalmatinci.TnLimo da ono 5to se dini i 5to ie se diniti, da se

napravi sa zdravim razumom. TraLillno da se stvari ne iznose u javnost samo s jednimIicem, nego sa svih stran\nakon ito se usuglase sudovi ve6ine.TnLimo da se ne napu-sd staro, jer jo5 nije podignuto novo. Traiimo, naposljetku, raspravu koja Ce osvijetliti,budu6i da se znavrijednost prcgrama koji iemo poduzeti. Izaili tek jaieriz skrbniStvajedne vlade koia nam nije dozvolila kretanje ako se prethodno ne naznaiiput, dak nasniie ni gurnula na njega, ne ielimo se odre6i povlastica te ih mijenjati prije nego li su

119 Pnocna,vr

iskuiane s drugim politidkim rieienjima koje ne poznalemo. To rekavii, prelazimo nadrugi dio prograimakojega smo zacrtah.

Bez ujedinjenja s onima koji zahijevalu ukidanje talijanskog jezlka -kojiie zanas tre-nutno iedna istinska potreba - ne prestajemo poticati mladost na uporan i temeljit stu-dij slavenskog jeztka -koji je za nas od joi vede potrebe. Ali ovaj je studij - trenutno -iedan vi5e-manje nekompletantetajgramatidkih pravila primijenjen na babilonsku kuluslavenskih fezika, dijelom uzetiz talijanskoga, tumkog i njemadkog, a dijelom nastao izprkosa i maSte nekih modernih pisaca. On se treba jod udvrstiti sa spafanjem razh&tthdtjalekata, disciplinirati s dobro definiranim normama,odistiti se preciznim radom filo-loga i obogatiti se mudrom kreacijom.

Uvjeteni kako je najboljav\ada ona koja nalmanjevlada, ne6emo prestati zagoyar^t1,nanalim stupcima, olivotvorenje ovog principa uz razitak svih politidkih sloboda: slo-bode miSljenja, kulture tdruLivanja, podudavanja i tiska. Ministarska rjesenja napadatiemo uviiek kada nam se zaitmukaie potreba,hvale1ibez sluganstva dobre odluke, tekoreii bez mrlnje, za raie dobro.

Slobodni suci o radu Sabora i Raichstata*, ne i,eleiiizloLia kitici sve ono 5to nam se

ne svida, branit 6emo dalmatinske interese i dast nikada ne zaboruvllquii kako su Sa-

bor i Raichstat stoieri nale slobode, te kako njima pripadaju samo istinski i legitimnipredstavnici nacije.

Iskreni prJriateljipuka, promovirat 6emo svim sredswima njegove interese i sa svim for-mama podtLavai njegova prava, ah nikada mu ne6emo laskati niti udvarati, dak i podrizikom nepopularno sti.

Roderu kao katolici, odade 6emo izvlaiii nateTa. Sve6enike postujemo i borit 6emose dak i za poboljianje prilika medu seoskim sve6ensrvom. NaSi sunarodnjaci grdkogobreda na(i & v nama uvijek bratsku i nepristranu pomo6.

op6ine mogu radunati na sve naie nastojanje, kako na zagovaranle njihovih prijedlo-ga koji se odnose na korist pojedine op6ine, tako i na tiskanje dokumenata zakoie onesmatraju da pridonose op6em dobru.

I ovdje, u Dalmaciji, kako i s'ugdje, postoje ambiciozni poiedinci koji ho6e potaknu-ti narod teoijama koje su i njima samima odbojne. o',.trazaraiiugleda koji su sebi na-mijeniJi i,aTostan posao ruienja dostojansrva, krivi su 5to su zasadili grijeh pohlepe, kojinjeguju oko sebe; tim vandalima moralnosti porudujemo kako je nai cilj jednom zavriiarat imenima, klikama, strankama, razotkivenim ambicljama,toboinfom ljubavi za do-movinu. Dostojnost, vjetnost i dednost trostruko su podavanie kofe svaki od nas moraudiniti vrijednosdma, nadom i domovinskom velidinom. Snage Sto se oko nas skupljajuuzdti,emo u zaltitnike dasnih ljudi, kojem god pozitivnom dijelu drudwa oni pripadali.Podtenje nema drugu zasta\tu od ove, te stoga Zelimo zahajevanpravo da bude Stovanood suparnika i neprijatelja. Ako srvarno ljubimo domovinu, okeiemo se pravidnim lju-dima i ne damo se namaknuti u ovo neslavno hrvanje u kojem se truju duse i proiiruje

* vjerojamo se misli na Reichsrat, tj. carevinsko vije6e, a ne na Reichstaat, tj. carevinu. (op. pir.)

113

bratski rat. Ne Zelimo re6i kako smo tol-iki optimisti i toliki naivci da moiemo poviero-vati u univerzaJnu slogu: znamo principe nadeg antagontzma; prije nego ito ih uspije-mo pomiriti, tijekom vremena i u ozbiljnosti diskusije i uzajamnosti toleranciie; oni su

uvijek pomidjivi, te je sloga dinjenica koja se uvijek moie ostvariti.

Po ovoj neosporivoj povezanosti koja postoji izmedu morahogi materijalnog napretkakojom se tzazivalu i udvr5duiu promjene, promidemo svakom mogudnoS6u razvoj po-ljodjelstva, industrije i trgovine. Budu6i da )e pomorswo jedno odnajznatajnJthizvorabogatstva nale domovine, udinit 6emo ga predmetom posebne paLnje; u njemu su do-stojno povezane ove sjajne tradicije koje su nam ostavili preci.

Odvrsnuti u trnovito, proilosti i politiikim i novinarskim borbama, ali ne smatraju6i se

gladijatorima koji usprkos uspjehu ne sudjeluju u njemu, ne odbijamo polemiku jet n]e-na uloga moie biti velika i plemenita, kada se uzdigne iznad urlgarnih strasti, iznad stra-nadkrh mri,nli,te nema drugr cili doJi za)ednidko dobro. Naie stranice, posve6ene istinii uljudb| neie biti zarai,eneruti osobnostima ruti uvredama. Zel:no da na5i neprijatelji

- ako postoje - njeguju isti prezir. Uvrijedeni, mi smo navikli, istina je, odaiediti se; a1i

u takvom sluiaju, kako ne bismo sablaznili ditatelie s jednom rivijalnom polemikom,znamo izabrui i jedan drugi teren koji ne postoji u stupcima or,'ih novina.

Podri,an od dasnih osoba, koii 6e s nama suradivatr, koji nam ne6e samo dijeliti savjete,

naslonjeni na javrn mnijenje, koje nastojimo obhkovatr ne kao njegovi vodidi nego kaohrabri tumatitelji, udaljeni od svakog oboi,avan)a ljudi i stranaka i odludni voditi koli-ko jedne toliko i druge samo iinjenicama, nadamo se da nai rad ne6e bitr ni oportun,ni banalan, ni nekoristan.

Tu se zaustavliamo, ztajuti da javnost viie ieli vidieti odri,ana obetanja,nego ponavlja-nja jednog programa koji zbog svoje kratko6e i svoje prirode ne moie obuhvatrti viieod kratkih naznaka najLuruJrhi najaktualniiih pitanja.

S talijanskoga preveo

Josip Vrandedi6

rya<ag-i:-- -xFEqlY

H,fffill*f,ffi,mIfiffi

IZBORNA REF'ORMA

ZEMALJSKOG ODBORA

(Zadar,1871..)

Nakon poraza u izborima za Dalmatinskisabor 1870. godine dotad vladajuci auto-noma5i otvoreno zagovara.ju ideje eiitizmai paternalizma kao uvjete napretka pokra-jine. Autonomistidki liberalni paternalizampolazio je od ideje da je "slavenska" ve-iina Dalmacije nesposobna sama vlada-ti, pa stoga zahtijeva politidki nadzor obra-zovanije i sposobnije elite. Da bi naglasilaodanost austrijskim ustavnim rje5enjima,kojima je nastolala izbornim cenzusomzaustaviti ulazak Sirih slojeva u politiku,Autonomadka je stranka od 1871 . ponijelanaziv U$tavolvorna stranka Ul paftrto co-stituzionale). hlavedeni dlanak komentiraizgubljene izbore kao sukob izmedu "de-mokratske i iiberalne Skole". Urednik En-rico Matcovich u serijl alanaka poziva nasavez dalmatinskog gradanstva i plem-stva protiv'?ustidnog Slavenstva" te ',ne-uke mase" vodene fanatidnim prohrua!skim sveienicima. (Josrp Vrandeiie

ad jedna stranka side s vlasti prirodno je da traii udvrs-titi se, eJiminira)u6i one razloge koji su doveli do nje-rogporaza. Ako su se izborruci uzadnjevrijeme dvo_

ili, mudra je politika osigurati tzborek;rc2 posrup-na djela u izbornidkom korpusu ili preobraziti isti korpus kut o tise ponovni izbor uiinio mogu6im. Tako je nedavno napravtla ka_toligkl

.stralka u Belgiii koja je, ne ufaju6i se u izbornike koji su joj

podarili slabaSnu ve6inu u parlamentu, predloltla pove6anje broiatzbornka bez obzka na njihor,rr inteiektualnu sposobnost,. znaju6ida ito se niie spusti cenzus toliko 6e biti ve6i bioj neznarica i siro-

Izvot:I a ifornaelettorale della

Ciunta, IlDalnata,Zada\br.44,10.lipnja 1871.

Na slici:nas/oanica

iTuora

!"'l!ir 1j.,...,, ;'"'-.,. ;] ' , . -i"',.. ,.

",, .. i'.:': : ! ,

f,3:isoari* !,|.arn

lzeonNn REFORMA Zrunusroe oDBORA

madnih koji ie jo1 dati glasove. To isto se odvaiuje diniti stranka nacionalista, oni koji-ma nacionalnost prethodi svakom pravu.

Mi smo daleko od uvai,avanja takve prakse. Prema zakonu opstanka; borba za egzi-

stenciju Autonomisti nemaju pravo; utoJiko gore po njih. Oni su povjerili savez Madi;ostavSi bez potpore ozdigle se zavist i razmi11ce, naSli su sebez organzaclie i garanclja

pred dobro organzranmi upornim neprijateliem. Protivnici su imali zaitttuMade pokojoj bi dobili i ffosffuku ve6inu; sada se ovaj itit pretvorio u ofenzivno oruije usmje-

reno protiv Vlade; razvoj koji se lako mogao ptedvidjeti zbog generalne nesposobno-

sti ljudi austriiske dri.ave. I.

Ali nile sada vrijeme za povijest naieg padamentarnog Livota, nego ie bolje istraliti te-

meljne fortifikacijske radove kojima se neprijatelj udvrstio u Pokrajinskoj vladi, tom nii-hovom glavnom Stabu. Ne vjerujemo da, bavedi se izbornom reformom zaDalnaclju,vriiedi truda upustiti se u detalini studi) tisudu sustava koji su se razvils. od Servia Tulliado naSih dana; dovoljno je primijetiti da se dva vrhovna princtpa nalaze uvijek kada se

tadi o sastavlianju politidkih skupStina: konzeryativan i napredan. Rijetki su sludajevi ukojima je jedan od sustava apsolutno dominantan, u ljudskoj se prirodi nalazi da postup-no uklanja nedostatke, ne mogavdi se nikada potpuno odredi prollosti. Napredak je, ka-

ko kaiu neokatol-ici, prirodan zakontmoralnom i stvarnom svijetu; krdenje ovog zako-

na ie wijek popraieno dekadencijom, dak i destrukcijom.

Parlamentatna vlada (edna od takvih je u minijaturi i nai Sabor) kombinira dva prin-cipa, daju6i primat napretku. A1i iedna poJitidka skupltina, da bi bila progresivna, mo-ra sadri,avai prosviie6ene liude i toJiko podtene da preferiraju vlastitom op6e dobro. Utome se slaiu svi dri,avntci, ahrazhke podinfu kada se radi o nadinu izbora tlanovatak-ve skupdtine.

Demokratska Skola vidi u svim ljudima dovoljno sposobnosti da aaberv najbolje mo-

gu6e predstavnike op6eg interesa, te se zalai,e za op1e pravo glasa. Liberalna 5ko1a, ne

negiraiu6i svakome njegovo pravo, odreduf e sposobnost kao nuini zakon na isti nadin

kako civilni zakon traLi kompletan razvoj za prakticiranje civilnih prava. Konstataclia o

politidkoi sposobnosti podlolna je mnogim eksperimentima. Tu se moie osjetiti viSe ilimanje demokratski duh, koji ponekad traii vidi odnosno nili cenzus prema utjecaiu do-minantne klase koja naovaj natin odri,avamol.

Jedannezavrsan i dobronamjeranzakonodavactreba sastaviti parlament u takvom smi-slu kako bi prosvje6eniji i sposobniji dio stanovnidtva, sposobniji za progresivne ideje,

dobio r.e6inu; ali ujedno bez koriStenia tolikog utjecaia zapn',,leg1e supedorne klase ilidonodenje zakonakojilegahziraiu socijalne nepravde, zbog kojih 6e i sami ispaltati.

il.Tako nam se dini da ie to bio koncept austrijskog zakorrcdavca u sastavlianiu izbornihzakona za slavensko-njemadke provincije. Gdje se nalazekonzervativni elementi, biloaristokrati i1i sve6enici, poitovao l. o"q princip, istidudi ipak ispred ovih progresivnogradanstvo; 'anad je svega dao vainost seljadkom stalelu, nadajfti se da ie u njemu

935

imati jednu posluinu vojsku koia ie drLaahbe:rahzamfia oku, od kojega je zadobio ve-

liki strah ioi iz 1848. godine. U takvom je cilju organizirao dvostruke izbore i javno gla-

sovanje. U Dalmaciji, gdie ie vlasni5tvo neznatflo, gdje ie plemswo samo podast (osim

dubrovadkog, gdie ie Napoleon zautiehuzboguzete samostalnosti satuvaofedecommuu

potvrdene od Franje I), koje odiSe religiozno56u, udijeJio mu je kao predstavnike dvo-jicu prelata, iednog grdkog drugog latinskog, i tako sworio ekvilibrij izmedu konzewa-ttyacai naprednjaka, daju6i ovima 20 miesta, drugima 21. Saduvani su u D4lmaciii sla-

venski seljadki posjednici; podloini dominaciji sveienika i redovnika, samo oni na selu

znaia fttatti pisati; oni su obudeni u narodne noinie i otporni na promjene. Progresiv-

no )e gmdanstvo, pomorci, trgovci itznad svih radnici, takozvana aristokracija poveza-

na s talijanskom kulturom. Ako bi se ovoi mogla dati jedna odludna ve6ina, vjerojatno je

kako bi Dalmatinski sabor bio otporniji na retrogradne ideje nacionalista i uznapredo-

vao bi s liberalrrim i korisnim institucijama. Sada konzervativan nacionalistidki element,

podrLanod lode Made, prevladava i traLiponavllanje uspjeha, mljenjajutiizborne zako-

ne na nadin da njegovi protivnici ne mogu nikada vi5e zadobiti veiinu.

Ne pretendiramo btaniti u detalie sastav Sabora, niti njegov 'zborn zakon,koji zatsta

ima mnogo nedostataka. Osim dva prelata,on se sastoji od 10 zastupnikaveJikoposjed-

nika, osam gradova, tri gospodarske komore i 20 seoskih op6ina. U gradskoj i seoskoj

kuriii izbor je viSe-manje opii. Ovaj mehatizam odgovara njemadkim saborima, for-miranim u osnovi od drl,ava kole se okupljaju u jedinsrvenoj skupStini. Moderni parla-

mentarni mehanrzam pronalazi jedan korektiv iestokim liberalima, dijele6i mo6 u dva

ogranka, jedan koji ie specijalno zaduL,en za zaltttu velikih interesa, koiega karakteitzi-

ra umjerenost i mudrosq te je stoga izabtzir, unutar naibogatije i naiobrazovanije klase;

i drugi, u federativnim dri,avama u parlamentima pojedinih poh;:alina. Austrijski zako-

nodavac, da ne bi dao saborima znaienje paiamenta, i da oduva niihov stari karakter,

tamo gdje nisu postojale stare pokajine uveo je izvjestan bro| izbornika u kuriji vele-

posjednika koji su, ptedstavlieni samo klerom, formirali jedan senat Sabora. U Dalma-

ciji ova fe grupa imala zadatak zadtititi dobro koje je ovdje postojalo, podri,ai moral-

ni i gospodarski progres te osposobiti Sabor za odluke koje bi nacionalna demokracija

mogla odugovladiti.

Dalmatinska vlada, stranadki organ, niie uila u ove pretpostarrke nego je uodila trenutak

da pove6a svoje seljadke snage; i vode6i se teoriiom numeridke zastupljenosti koja pro-izlazi iz Contratto rociald proldamirala ga je jedinim principom, najprikladniiim za jed-

nu potpuno demokatsku zemliu. Ali jedna tako radikalna revolucija nije imala Sanse

za uspjeh u jednoj naprednoj dri,avt, s monarhiiskim sustavom, sloinoj da se osloni na

gradanski elemenq te je sworila 12 gradanskih kuriia, kako bi se mogla osloniti na velikii srednji posfed. Inteligencija, kapital, trgovina, industrija, kultura s jedne sffane, selo s

druge. Maniina bi imala 17 zastupnkaizabnnhod samo iedne klase, u koju bi uili gra-

dovi, te svi s ve6im cenzusom od 50 forinta, q. rrri znanstvenici, teolozi, dinovnicii po-

morski kapetani. Cisto selo li5eno svake plemenitosti i inteligenciie dobilo bi 24 zasntp-

nika i stoga vedinu. Ne dini li se koncept zami5ljen za francusli rurawfr

* Druitvenog ugovora - op. pir.

lzgonNn REFoRMA Zrrr,uust<oc oDBoRA

I(akav je duh progresa mogla potaknuti ovakva skup5tina, svatko moie zamisliti. Boljebi bilo opie pravo glasa koje bi barem imalo autoritet jednog pdncipa; odvojilo bi odkorpusa pokrajine sve 5to je istaknuto i gradansko i podloiilo ga u zavisnost najsiro-mainiieg inapaostahjegdijela te predstavljalo koncept kojemu nijedan demokrat ne biprihvatio vlasniSwo. Istina je da bi ova masa neznahca bila vodena od sffane sveienikai redovnika, ah moida bi bio bolji duh ve6ine? Suprotnq svaka nel,iberalna mjera tma-Ia bi religiozni pedat; talijanski jezik bio bi totalno proskribiran, ne toliko da udini mfe-sta slavenskom jeziku, koliko ito je to Garibaldijev jezlk.PitpaianjeHrvatskoj, ptailjivopredloieno na posljednjem Saboru kao jedan arbttrarunakt Itetan zapoknJinu,sada 6e

se glasno za,hijeva tj od onih koji nemaju 5to izgubiti te im ni5ta ne znati napredak ko-ji ie udinjen upornim radom.

Kakve potrebe imaju nacionalisti potaknuti takav stupanj netolerancije? Nisu li oni go-spodari na popri5tu? Imaju Ii moida jake nepnjatelje za svladaa? Imaju h za za(;itnkavladu, federalistidku po karakteru?

Strah od budu6nosti ima osnor,-u u jednom monstruoznom projektu. Vjerujte, gospo-do, ostavit 6e vas seljadki gospodari kada im date seliadku ve6inu. Ne vidite da ako valinerantmti planovi uspiju da ste, usprkos upozorenju ovog mladog vjedca, pozvalt vra-ga, i to bez dopuStenja!

S talijanskoga preYeo

Josip Vrandedid

ISTARSKO POLITIdKO DRUSTVO_ SOCIETA POLITICA ISTRIANA

pazin,1883.)

Talijanska liberalna stranka bila ie vodeiastranka talijanske zajednice u lstri. U po-litickom formiranju toga dijela nacionalnihliberala vainu le ulogu imala i "SocietA po-litica istriana" sa sredi$tem u Pazinu. Ri-jed je o politidkoj organizaciji istarske elitekoja je, zahvaljuiuii svoiem dominantnompoloiaju. odredivala smjernice razvojalstre u duhu taiijanskog nacionalizma.

il r

sniva se, sa sjediitem u Pazinu, politidka udruga podnazi-vom "Istarsko politidko druitvo" ("Societi poliuca istri-ana'),

cL.2

Dru5trru je svrha promicati i favoljlzirai - neovisno od bilo kakveingerencije stranoga tgecaja - morahi, gospodarski i poJitidki na-predak op6enito, a flapose pokafine Istre, te napose promicati i fa-voizirai talijansku nacionalnost, uljudbu i kulturu u samoj pokaji-nt, pa (.e se tako unutar zakonskih okvira prvenstveno baviti:

a) odgojem iobrazovanjem puka op6enito, a napose njegovim gra-danskim i politidkim odgojem;

b) uvodenjem i Sirenjem talijanskoga lezika t obruzovanja u favnimSkolama;

c) razmatranjem i raspravljanjem o op6inskim, pokrajinskim i go-spodarskim pitanjima,pretresenih i1i koie se ima preuesati u okriljudomovinskih predstavni5tava;

lzvot:L'Ixria,Porei,br. 83,28. kolovoza1883.

Na slici:naslounica

iquora

Prl TIII =- __3-::Ti:iff::1",ffii:

ft?sl$i L"ISIRIAi*r#rfiTrl{:: Gllrna}e t*;ilxa*ai<, da! S.l_&.1 [|{tr;ftli{$ $+tiiffi**nt{i*Rtrn!+i ri4 -?*:i36$^{i:tir .+ 6ri0klts{: .d

El:lr{)Er t tt*A;ra}&E aEsao*sasllE: Marcr: T*marn

N, tQO4

I'l$?ltlA ffiErd,4+1,.:*rrs# i.

lsransro poLrrrero onuSrvo - Soctna poLtTtcA tsrRtANA

d) ispitivaniem gospodarskog stanja pokrajine, kako opienitoga tako i speci{idnoga, te

sredstava za niegovo pobolj Sani e;

e) o prosperitetu prikladnih kandidata zapohitkapredstavniSwa,tl. zaona u carevini ipokrajini, kao i onih Trgovadke i industrijske komore.

Druitvo namjerava oswariti cilieve gore navedenoga program - okupljaiu6i dlanove

na op6im skupdtinama i na sastancima predstavni5tva - posredstvom pudkih skupova,

titanjaipredavanja, adresa, peticija, raspatavania spisa koji odgovaraju vlastitim cilje-

vima, novdanom pomo6i u svrhu obruzovanjai, op6enito, posredstvom svih zakonima

dopu5tenih sredstava.

S talijanskoga preveo

Marino Manin

Preuzeto iz: Vjekoslav Bratulii, "Polititke stranke u Istd za vtijeme

Natodnog prepotoda", r: Hrvatski narodni preporod u Dalnac{i i Isti,Zagteb, 1,969., str. 333.

ANTONIO BAJAMONTI:

POLITIdKO DRUSTVO DALMIIINSKO

(Split, 1886.)

Dugotrajno kolebanie Autonomistickestranke izmeilu regionalnog slavo-dal-matizrna i nacionalnog talijanstva postup-no je rije$eno u korist drugog. U novopo-krenutom splitskom listu la DiIesa Anto-nio Bajamonti se izjasnio za talijanizacijuAutonomaike stranke koiu je zagovaraojoS od 1875. Godine 1886. utemeljio ieLa Societit palitica Dalmata, novu politic-ku stranku izraslu iz nezadovoljstua tali-janskih nacionalista oportunistidkom po-litikom Autonoma5ke stranke. La SacietApolitica Dalmata imaia je "obrazovaii puku Dalmaciji novim politidkim prilikama".Preko novoutemeljene stranke Bajamonti

ie zahtijevao otvoreno prihvaianje talilan-ske nacionalnosti istiduii kako niie mogu-ie zagovarati otvaranje talilanskih Skola upokrajini bez isiicania talijanske nacional-nosti. Bajamontijev osnivadki govor slije-dio je razmiSljanje u europskim metropo-lama koje je od univerzalnih zahtjeva zaslobodom izuzimalo kolonijalne i "zaosta-le narode". Takav stav se uklapa u defi-nitivnu krizu europskog liberalizama nakorist inlegralnih nacionalizama i rasneuzajamnosti.

[...] -

jedinjeni, zapitaimo se: kakva je nada misija?

Iznad svega, gospodo, obrazovai puk poJitidkom ii-votu. Najpotpunije osvajanje ovog napretka koje pre-

Izvot:La SocietipotticaDalmata,ItD{en,Split,5. srynia1886., str. 1-4.

Na slici:* Prijevod di]elova Bajamontijeva govora odrianog na osnivadkoj skupitini Antoniosffanke u Splitu 4. srpnja 1866. (0p ?ir.) Balamonti

Arrolro Ba.ta,raoNrr: PoLtrtcro DRUSrvo DALMATTNSKo

moS6uje stolje6a postignuto )e zasigtrno: slobodom, onom koja je znala slomiti i najza-kovanije okove, ukloniti najtei,e zaprcke, te mo6ne i prepotentne protivnike. Ne moiepak jedan puk porpuno aLtva:d njene plodonosne udhke ako je ona samo iedan znan-sweni postul^t, jeda;n simpatidni teorem, vlasniitvo najobruzovantie,i naizboama za-stupljene klase, nego samo onda ako predstavlia jedan rtviet Livota nezamjenjl i za-jednidki svim sociialnim klasama. Engleska se nudi kao velidansrven primjer. ona je

najslobodnija zetrljai sldadno tome, najprosperitetnija naZedji. Ne toliko zbog svo-

iih institucija od kojih su neke staromodne i ne slijede moderne zahtjevei potrebe, alisu jedinsrvene jer engleski puk posjeduje unutra5nju svijest o vlastitoj slobodi i vlastitimpravima te je na njih jako ljubomoran jer zna da samo pomo6u insffumenata slobodemogu prosperirati trgovina, industrija i pomorstvo. I zitsta, dok se na kontinenru stva-raju i propadaju apsolutne iii ustavne monarhije ili repubJike, engleski narod livi mirnoi slobodno duie od dva stolje6a, pristupajudi ponekad velikim reformama,bez kojih biustavne povlastice bile prerizidne te moldai odbojne. Cak i ako izuzmemo prethodnevalne rcformeJohna Russella, Roberta Peela i Gladstonea, to dokazuju ove koje su sa-

da aktivirane,tj. Home Rale, gdje padaju ministri zbog nekoliko glasova, te 6e ubrzo sli-

iediti nove uredbe, udovoljavajuii narodu, sposobnom za vehlct nzvoj.Kako to da ove sretne prilike ne postoje drugdje u ostalim europskim zemljama,Sto ho-ie rciii u Austriji, kojapremrei,ena apsolutistidkim sustavom ve6 zadugo vremena ma-nifestira pojave prikladne takvom sustavu, iznad svega apaijute korupcijsku gangrenupolitidkog Livota? Kako to da ne postoje u jadnoj na5oj Dalmaciji, u kojoj su prvi po-klici slobode suzbijeni duhom autoritarne intervencije?

tlNaioj asocijaciji dakle, gospodo, Sirom se owara polie akcif e: akcije koja & bez sumnjedonijeti najplemenitiju i najvi6u korist, jer je u nama svijest o obvezi, gradanskoj soli-darnosti, vitalrrost i odricanje apostolske snage. Bistriti sve neznanje ipraznoyerjeko)enaveliko proilma nai puk, osloboditi ga s gorliivim Zarom ovih okova, te potadi svakisocijalni napredak; pobijediti njegor,,u apatiju osobito je nuino i zbognjegove prirodei zabluda i trajanja patnje; mudro sakupiti i usmjeriti sve nade snage u plodonosni raduljudbe, privikavaju6i ga postupno iivotu u novoj politidkoj atmosferi; navikavaju6i gakultu dvaju najplemenitijih ideala koji su potresli ili joi potresaju siqet, domouini i skbodi;treba uviiek proiiriti sferu javne aktivnosti pojedinaca pozivalutith dauLivaluizbornaigradanska prava;iznad svega odriati jednu gorljivu slogu u zajednidkom interesu dvijunacionalnosti u pokajini: evo, u najdirim obrisima, ono na demu trebamo uznastoiati.

tlJezik ptedstavljakarakter jednog naroda,i ako je ve6ina dalmatinskog puka slavenska

- nitko to ne ieli poricati - manjtnaje bez sumnje talijanska. Ali njihov omier je uveJi-ko nadomjedten naprednijom kulturom, ve6im poduzetniiwom i ve6im bogatstvom ta-lijanske manjine. IJzimafu€t u obzir nadu moralnu i fizitku individualnost - sigurno ni-tko ne bi ielio usporedivati Dantea s jednim Coccapiellerom - i ne vimajuti u obzirmateriialnu telinu, omjer je u naiu korist.

321

Taliianski jezilq gospodq nije uvezen, nego je naS. To jelezlknaiih odeva u kojem smopo prvi puta izgovorili i Stovali majdino ime, u kojem smo rekli naSoj ieni: ja te volim.To ie iezlk napredne uljudbe, koja je donijela u Dalmaciju kulruru, naptedak i blagosta-nje; jezrk, kada ne bio ptirodan u ovoj sredim, trebao bi se uvesti zbog bogatswa svojihglasova, zbogvaLnosi svoje velidanstvene literature, zbogdari svoje milozvudnosti; to

ie konadno jezik koji je sa specijalnom naklonoS6u usvojen medu slavenskim obiteljima,usvojen i prenesen na njihovu djecu, kao pouzdan elemenr uljudbe.

Zapowrdtttizloi,ene postavke, kako je nad jezik potpuno izvoran u pokrajini, zadovolj-swo mi je pozvan se na bezprigoyorni autoritet kao Sto je Namjesnik Wagner, koji je,

pozyalr 1869. godine na delo pokrajinske administracije na osnovi vladareva povjere-nja, u svojoi okruinici upu6enoj distriktualnim kapetanima u ffenutku stupanja navai,-nu duinost izjavio: Taliianski je element u Dalmaciji tijekom stolje6a pustio duboke ko-rijene, on ie izvoran kao i slavenski, i sve ono 5to je udinjeno silom vremena i slijedomdogadaja, niie ga moglo unidtiti voljom gradana.

Talijanski jezik, gospodo - koji mi bez sumnje dozvoljava da razbistrim ovo naivaLnjepitanje, bez oklijevanjaibez predu*ivanja - nije nikada u Dalrnaciii poticao mrinju, ni-ti je bio instrument protivljenja isto kao ito nikada nije bio ni nadin nelegitimnih aspi-ruc1ja.

Talijanski iezlku Dalmaciji tijekom dugog slijeda stolje6a, do malo godina tnazad,ri-kada nije bio razmztran s jednog politidkog aspekta. On je naprotiv uvijek bio smaffannajpnkladnijim ttnom zanmttaknadih obidaja, kao nadin da nas odrli u orbiti pozitiv-nih nastojanja koja mogu bolje nadvladati nedostatak na5ih gospodarskih faktora, kaosredstvo i bolji poticaj na putu uljudbenog napretka.

Kadajeipakuoden znaknjegova Sikanitanja, kadaga seizbacilo izpoljajavnenaobraz-be dovode6i u pitanje intelektualnu budu6nost naie djece, kada ga se htjelo odstranitiiz javnh ureda s tolikom opasno56u za nale moralne i matedjalne interese, kada ga se

htjelo odstraniti dak iz druiwenog Livota, tada smo se nuino mi izjasnili Tahjanima -ne zbog ta$tine da bi seizgradilajedna politidka individualnost, ne zbog naklonosti pre-ma borbama koje posaju sve opasnije, ne da podloii nalu slavensku bra6u nego, jed-

nostavno, da bi ih spasili.

tlS taliianskoga preveo

Josip Vrandedid

-i

* i+-.r*^,tr",n;-.ril#,.."" *^d.A-,*"r. *,4, a*.*:;^.

" f* t-t

*4j* @* e 4 e*di 4 6e'r'-<l.e.A$M. &ri*4 :* -: dide* *t*i*,e-J& **,.rr#s'{y*r/.*, t digi *.1*. -wJ,4*-*t@ ti.Ja.e^?4*"*- *ru t-:;-it-\* -*y*:* t*e_. il/.p.,,*

ISTRANI! SLAVENI!

Izborni proglas lvana Krsti6a(lvlrtrljt, 1897.)

Na prijelazu stoljeia pojavio se u politid-kom iivotu dr. lvan Krstii, koli je bezus-pje5no poku5ao organizirati protupokreiHrvatsko-slovenskoj narodnoj zalednicipod stanovitom formom "istrijanstva",osobito na podrudju izbornoga kotara Vo-losko-Opatija. Osnovao je lisl Prava Na-ia Sloga, na dijim se stranicama zalagaoza ideju autonomaitva u lstri. Krstii je do-bivao iinanciisku potporu od Talijanske li-beralne siranke iz lstre, koiu nakon ne-uspjeha na izborima za Sabor gubi itimenestaje s politidke scene.

vemogu6i Bog u svojoj neizmjenoj dobroti i pravednostiskiio je krila zlobnoj sili. Iz cele Istre dolaze utfeiljivi gla-

sovi da Slavenski narod u Istriji ne6e, nete,pa ne6e da sle-

di nauke kivih apodtola o nekakvom velikom Hervatsfl-u.Da, pravedni Bog nije mogao dozvoliti da niegovi newedni namjest-

nici otruju ovai podteni narod. Komu nebi biie zagadile sve one ne-

podobltine, koje su ovih dan neki ter neki popovi podinili? Sram ihbilo pred Bogom i ljudimal U Rotu popovi pucaju sa tevolvera na

neduini puk; niSta manie od trinajst titaca, ona ruka, kojoj je na-

mienjena s.veta zadaez, da podieli boiji blagoslov izpa)la je na svo-je stado iBogzna Sto bi se bilo dogodilo da nije na vrieme znalnai neumoljiva ruka v. k. i.zndan razortiala tu ljudsku neman koja upastirskom odielu jeste proidilliva zvtend.

U Alboni pabinju) onaj Spindi6 koji se znaprestavljati ljudem po-boinim i "ianjeieiudi" taj Spindii svoiom rijedju prodJi tjedan uspa-

Izvor:.PravaNaia Sloga,

Trst,br.40,T. listopada1897.

Na slici:preslik i7biografije luanaIhtiiaoisK R 606s)

lsrnaNr! SLnvrNr!

Iio je na ttl natn puk da je otac sinu, brat bratu, rodak rodaku posekao trsje i sto dru-gi Steta udinio.

Spindi6u! Spindi6u! sudio ti pravedni Bog, jer ljudska pravda sti6i 6e te dim prije.

U Nerezinah neki kapetan Ttinajstii pustio da umre bez krsta jedno siromadno diete,

zato ito ie on imao prelnijega posla smu6evati siromalni narod.

U Lindaru neki pop Yitezi( a da ugodi nekim njegovim hrvatskim podrepniakom do-zvolio je da se jedna djevojka od trinajst godina udade, te se time ogreSio ne samo na

ustanove kanonidkog prava nego i na pangrafe 1,25,1,26 i 727 kaznenog ztkona, radidega imati 6e taj pop pred sudom kaznenm odgovarati a prije ili pode suditi 6e i nie-

mu pravedni Bog.

I u KastavS6ini proili dewertak bili su uguien uz tzdaiswo glasovi ogromne ve6ine

onog diela Kastav56ine, koii je u gadu Kasrvu imao glasovati. I tamo su se popovi vrtilikao pomamni, pustili su svoju crekvu i svoje viernike. Sta ie njih bilo briga da bi bio tkoi umro bez Svetotajswa umirudih? Niima bilo

f e u pameti samo to da spase u Kastav56i-

ni onu Hewatsku zakoju Kastavci ne mare. Pobi)edili su crne vrane prvi dan; nu slaba

njim utieha, jer proSli petak cviet Kastav56ine vdedni i poSteni Rukavdaul, Bregi, Pobri,

Pereni6i, Matulji i Ku6eli, podigode visoko istarski barjak koji nikad ne bje okaljan od

Hrvata,i koii stoji pod samom zadtitom Ni. Vel. naieg premilostivog Cara FranjaJosipaI. Ne molbe, ne pretnje, ne podmi6ivania,nelaskanja, ne iuto zlato, jednom riedju ni5ta

pod nebom ne bja5e onaj dan kadro da odvrate poitene mui.eve od istarske misli.

I ako je u Sv. Mateju nadvladala brutalna sila, to je pro5lu subotu sloga dobrih Veprin-

dana potisnula u kut tobolnje Hrvate koii su dobili samo trinaist glasova a trinajsti po

svojoj priliciJudin.

Hvala tebi dragBoi.e, stvorde silni! hvala i blagodarnost naia Njegovom Velidansn'unademu premilostivom Cesaru FranjuJosipu L om koji nam je dao priliku da se oditu-jemo proti onoj hrvatskoj misli koju bi hteli nezahvalnt sinovi ove zerrlje narinuti Istar-

skom narodu.

Istrani! neklonite duhom u ovom odludnom dasu, samo napred, pobjeda je nada. A vidobri Kastavci dafte svi do jednoga hdite dojduiu subotu t. j.27. ovoga mjeseca uJur-di6i (Sporovoj Jami) i tamo poloZite i va5 glas za one poiten e muLe koji budu znah,ihte-

Ji glasovati slavskog Istranina a ne Hwata.

Preuzeto iz: Vjekoslav Btatuli6, Politidke stranl<e u Istri za Narod-nog preporoda, t Hruatski narodni preporod n Dalnacfi i Istri, Zagreb,

1969., str. 318.

STATUT AUTONOMNE UDRUGE,

(R.ijeka, 1900.)

Krajem 1890-ih slvorena je u Rijeci auto-noma5ka skupina. Njezin je politidki pro-gram bio zaStita municipalnih prava i pre-

vlast talijanskog jezika u gradskoj upravi i

Skolstvu, odnosno oduvanje posebnog po-

loiaja Ri.ieke u dualistidkom sustavu Mo-narhije. U podetku su autonomaSi 'Tiuma-

ni" bili u sukobu s ugarskom vladom kojanije dopuStala politidki pravac Siroke auto-nomije u odnosu na ugarski parlament. Pr-vi delnici ri.jedkih auionomaia su gradskinaieinik Michele Maylender (1863.-191 1 .)

i Riccardo Zanella {1875.-1 959.), a njihovo

ie glasilo bila La dffesa. Kasnije Maylenderdogovara sporazum s ugarskom vladom,zbog dega je do5lo do unutarnjeg raskola,a Zanella preuzima vodstvo autonoma5kestranke (Partito autonomo).

urha i sjediite udruge

Cl. 1. Aoto.romna udruga je pol,itidko drulwo i ima sjedi6-

te u gradu Rijeci.

Cl. 2. Artoromna udruga ima svrhu:

duvanja, zaitite i promovirania na svaki nadin i svakim sredstvom

koie zakon dopudta, autonomiju i dotidna pruvakoja pirpada|u gra-

du Rijeci i njezinome kotaru, kao odvoienoga ljljela pripojenoga Sv

kruni sv. Stjepana i koia je ponovno powrdio - sukladno odredba-

ma isprave o pripojenju od 23. tavnla 1779. koju |e izdala catca tkraliica ManjaTerezlja- dl. 66 ZakonaXXX. iz 1868. godine, i dje-

lomidno pretodeni u Gradskome statutu grada Rijeke.

it. :. S takvim namjenma, Udruga 6e se baviti unutar zakonln'npropisanih granrca:

Izvor:StatutAssociazioneautonoma,fond Gradskopoglavarswotui"k,dosje F '16/1899,

DrLavtarhiv u fujeci.

Na slici:pna stranica

iTuora

ed . F..BH rri 6rt idr

412 Srnrur AuroroMNE UDRUGE

a) politidkim i upravnim izbodma, te svakim drugim poketom i pitanjima, koji se po-litidki odnose na grad Rijeku, predlaganjem prikladnih kandidata, bave6i se revizljomizbornih lista, te izbornm pokretom i izbornim incllaivama;

b) liberalnim razvitkom autonomnih naielai njihovom primjenom na sva poJitiika iupravna pitanfa;

c) uspostavljaniem fonda(Autonomne udruge" koji ie gradanizgradtvaiiuzdri,avaaprlozima i ostavitinama, a nltne ie tpravljati udruienle i koristit (e za proritcanje ci-ljeva Udruge, moiebitno promidu6i javne sastanke, disertaciie i diskusije o politidkimtemama,izdajfti novine i potpomaiu6i one koje drugi izdaju, ali koje odgovaraju ka-

rakteru Udruge;

d) razmataniem i raspravljanjem svakoga pitanja, koje se odnosi na grad Rifeku, koie

le razmatrao ili bi trebao razmattatt Parlament, Op6insko vije6e iJi druga gradska pred-stavniika tijela.

Skupovi dlanova iIi pojedinih Hasa gradana, titanja, sastanci, peticiie, raspadavanie ti-skovina, nagradrunatieizjii svako drugo sredstvo zakonom dopulteno koristit ie po-sti zavanj u druSrvenih namjera.

tlRiieka, 15. lipnja 1900.

Dr. Michele Meilander, predsjednik

Prof. R(iccar do) Zanel\a, taintkS talijanskoga preYeo

Marino Manin

MANIFEST GIASAdIMAKLUBA TALIJANSKE VECINE

U ISTARSKOME SABORU

(Pored, 1910.)

Prigodom odrZavanja slednice Pokrajin-skog sabora Istre (18. listopada 1910.)do5lo .ie do melela. izazvanog sukobomizmedu predsjednika Sabora i zastupnikaHrvatsko-slovenskog kluba. Bad Sabo-ra pokazao ie nemoguinost sporazumaizmedu nepopustljivog stajali6ta talijan,ske veiine i hrvatsko-slovenskog kluba umanjini, koji ie teiio usvajanju nadela na-cionalne ravnopravnosti u lstn.

lasadil

Pokafinski saboE sazvan na redovitu sjednicu radt rje-lavanla oplirnoga prograrna nametnutog od najZurni-jih upravnih i gospodarskih potreba, zav/otenje danas.

Tako je Mada odgovorila na nasilje slavenskih zastupnika koji su ni-itmizazvant, ne zadovoljivli se da najneopravdanijim opstrukcio-nizmom sprjedavaiu svaki podetak korisnoga djelovanfa, prtLilt ja-dan prtzor ugrozivii dostojanstvo Pokrajinskog a sabor-nasrtaniemna svetu sigurnost njegova predsjedni5tva.

Talijanska je ve(na o&jeiito odbila pretjerane )ezline zahtjeve koiisu u ovome trenutku, zayisno o sloienome nacionalnome problemu,prikrivali slavensku aveulju prcrnz- piznayanju talijanskih prava na

drugim poljima kompromisa. Danas, suodeni s nasilnom manipulaci-jom sa svakim dostojanstvom Sabora, talijanski su zastupnici reagya-li tako enegidno da dokumentiraiu kako su joi uvijek talijanski pred-stavnici nepopusdiivi duvari slobode i dasti Istarskoga sabora.

Tzvor:Il rzanfesto

del Clab delkMaggioranTaitaliana della

Dieta istrianaagli eletton,

Pored, 1910.,stt.62-63.

Na slici:praa stranica

iTuora

624 M,qNtrrsr euqsaitrua KLusa tArt.ieNsrE vECtNE u lsransrolag s,csonu

Tako, protivno naSoj volii, uvifek raspoloienoj za svaku pravednu nagodbu, moida se

za pudanstvo Isffe otvara novo razdoblje borbe.

Nisu Taliiani to ieljeli: nakon toliko pokudaja za sporazamlievanie, Slaveni name6u tu

borbu. Ona 6e vjerojatno svakoga stajai Lrtava i svakome nanijeti Stete; ali mol.at i.e

znatii putem govora naSe nepopusdiive dvrstoie da se talijansko pudanstvo slai,e sa

svojim zastupnicima da preko parcijalnih ustupaka ne iehpredodrediti vlastitu budu6-

nosq nego da i,eh nacionalni mir, ali samo kada mir donosi punu pravdu za svakogaina svakome polju, te kada medusobna lojalnost Stiti taliianski posjed od uvijek novih

naxtaja.

Glasadi!

Na slavensku buntovnidku opsuukciju pada sva odgovornost za sprleiavanie korisno-

ga rada i za bolne posljedice u pogledu potteba pudanstva koie su tako ostale neispu-

njene. Zastupnici ve6rne i talijanski dlanovi Pokajinskoga odbora, svjesni svojih sta-

tutarnih pruvai svoje odgovornosti, znat ie izvrliti vlastitu duinost kako ju name6e

novonastalo stanje.

Neka glasadi sude: i neka sa svojim povjerenjem bodre taliianske zastupnike, ne zabo-

nvljEtii da su u ovome teikome ftenutku odludno zaloL,en nacionalna dast i gospo-

darska bududnost zenlle.

S talijanskoga preveo

Marino Manin