rnak gggfi me anzovic - internet archive
TRANSCRIPT
rNak gggfi ME anzovic
-
. V &™ ft* ';
Izdavaci:
Za izdavace
Federacija Bosne i HercegovineMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Izdavacka kuca Ljiljan, Sarajevo
Prof. dr. Fahrudin
Mensur Brdarvie
Urednici: Ismet Krnic
Ems Durmisevic
Recenzenti
Lektor:
Resid Hafizovic
Ibrahim Dzananovic
Dzemaludin Latic
Ilustracija
naslovne strane: TRIO, Sarajevo
Strucni konsultant: Salem Obralic
DTP: KPI, Sarajevo
Stampa Dom stampe, Zenica
ISBN 9958-22-021-0. - ISBN 9958-11-010-5
CD? - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
UDK 372.880.927(075.2)
NAKICEVIQ OmcrArapski jezik : za I razred osnovne skole / Omer Nakicevic, Jusuf Ramie, Mesud
Hafizovic. - 2. izd. - Sarajevo : Ljiljan, [etc.], 1997. - 55 str. : ilustr. ; 24 cm
Na nasi. str. i usp. stv. nasi, na arap. pismu.
ISBN 9958-22-021-0. - ISBN 9958-11-010-5
1. RAMIC, Jusuf 2. HAFIZOVIC, Mesud
Ministarstvo ohrazovanja, nauke, knlture i sporta Vtade Federacija Bosne i Hercegovine
ijesenjem broj UP-I-03-6 5-4572-113/97, odobrilo je ovaj udzbenik u skolskaf 1997.198. godini
Tiraz: 5.000 primjeraka
Stwgo je zahranjeno svako umnozavanje i prestampavanje ovog udzhenika hex odohrenja izdazwea.
Neovlasteno kopiranje, umnozavanje i prestampavanje prcdstavlja krivicno djelo iz ci 100. Zakona o
autorskom pravu (Si list 'RBiH br. 2/92 i 13/94).
OMER NAKifiEVIC - JUSUF RAMIC - MESUD HAFIZOVIC
— =5
fftt LJ f 1 1
—
s
rrr.:
ZZZ.
i
I RA7RF~* r^Mn&iM^ ^crti p:
* jt
jc
». :S ^ i
###
I
~< a i# tt=
«l h*
s
!! I it
# -?
I1 _ ##
** A
BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTAIZDAVACKA KUCA "LJILJAN", SARAJEVO
Sarajevo, 1997.
UPUTSTVO ZA UPOTREBU(udzbenika za I, II, i III razred)
Poznato je, arapski nije samo jezik Arapa nego i svih muslimana, jer je Kur'an,
kao glavni izvor islamskog ucenja, objavljen takoder na arapskom jeziku. To je jezik
koji nije dozivio nikakve promjene vec punih cetrnaest stoljeca. Za to vrijeme bio je
svjetionik civilizacije. Osim toga, arapski jezik danas je veoma cijenjen u svijetu. Onje jedan od sluzbenih jezika UN. Prema tome, na arapski ne treba gledati samo kao
na jezik vjere i civilizacije nego i jezik medunarodne komunikacije. Zbog toga danas
milioni ljudi u svijetu, medu njima i gradani BiH, posebno Bosnjaci, ispoijavaju vrucu
zelju za ucenjem ovog jezika.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Republike Bosne i Hercegovine
obratilo se nekolicini strucnjaka iz ove oblasti da pripreme programe iz arapskog
jezika za osnovno i srednje obrazovanje. Prema torn programu, koji je usvojen, rje-
senje broj UP-i-03-61 1-400/94 od 5. maja 1994 godine, Ministarstvo je zaduzilo tu
grupu da izradi udzbenike (za osnovce od I do HI razreda jedna knjiga, za osnovce
IV razreda i I gimnazije i drugih srednjih skola, takoder po jedna knjiga).
Pisuci ovaj udzbenik autori su posebno vodili racuna o:
- punoj uskladenosti elemenata savladivanja jezika (slusanju, govoru, pisanju i citanju),
- izucavanju savremenog arapskog jezika i terminologiji islamske kulture kako bi
to ucenik mogao primijeniti i u razumijevanju islama i islamskog ucenja, ali i u
svakodnevnom zivotu,
- svjetskim dostignucima, i iskustvu o poucavanju stranaca arapskom jeziku, ko-
jima arapski jezik nije maternji jezik, a i
- pruzanja pomoci predavacu putem instrukcija iznijetih u predgovoru udzbenika,
kako da na najuspjeliji nacin obavi svoj posao.
Prva knjiga iz ovog ciklusa kao pocetnica ne zadrzava se izolovano, posebno na
izgovoru arapskih glasova, nego ih predstavlja u jednom prirodnom slijedu u okviru
razumljivog konteksta. Ona se ne zadrzava ni na svim pojedinostima jedne teme,
nego je izlaze u nekoliko navrata u povezanim grupama. Cilj udzbenika nije da se
nesto memorise i da se.to sto se memorisalo najednom iskaze, nego je cilj da se to
korisno upotrijebi. Isto tako, u udzbeniku se ne govori o gramatickim analizama ili
terminologiji, nego o svakodnevnoj primjeni. Cetiri osnovna jezicka eiementa treti-
raju se podjednako. Jezik se uci i ostvaruje napredak kroz stalnu primjenu i aktivno
kontaktiranje predavaca i ucenika, ili ucenika i drugog ucenika. Cilj udzbenika je da
pripremi ugodnu atmosferu u sredini za medusobno komuniciranje kako bi sto vise
ucenika ucestvovalo u razgovoru.
Udzbenik posvecuje duznu paznju zivom jeziku i u njemu se koristi direktan stii.
Udzbenik koristi siike koje razjasnjavaju pojedine situacije, u osnovnom tekstu ili u
vjezbama. Ove slike su od pomoci i predavacu kod komentara i uceniku da lakse i
bolje razumije sadrzaj teme.
Udzbenik sadrzi 7 za prvu godinu, 7 za drugu i 7 za trecu godinu osnovnih temat-
skih cjeiina vezanih za interesovanja ucenika tog uzrasta, sa postupcima saviadiva-
nja jezickih sklopova i detalja. Sve teme date su kroz tekst dijaloga i po nekoliko
tekstova vezanih za dijalog predvidenih za uvjezbavanje citanja, konstrukcija pravila
arapskog jezika i termina operisuci sa oko 450 rijeci i izraza.
Teme i vjezbe su programski date i one su medusobno povezane u nastojanju daomoguce uceniku da iskaze svoje osjecanje na arapskom jeziku priblizno kao i nasvom, maternjem. Teme su povezane sa situacijama koje se odnose na zivot uce-
nika u skoli i kuci koristeci termine za koje su zainteresovani u ovoj obiasti.
Pored toga, ovaj udzbenik je tako koncipiran da moze dati, istovremeno, i iz-
vjesne instrukcije predavacu arapskog jezika jer ukazuje na najvaznije eiemente
jedne metodske jedinice ponaosob (jezicke konstrukcije, gramaticke eiemente, izra-
ze, posebno grafeme i foneme), nudi objasnjenje predlozenih postupaka kod svakog
predavanja i vjezbi i daje prijedloge za dodatnu aktivnost koja bi isla u prilog dapredavanje bude sto uspjesnije.
Sve ovo sto se odnosi na ucenika (slike u knjizi za prvacice koji jos ne znaju
pismo i kasnije za njih pripremljeni tekstovi kad su bar djelimicno savladali arapsko
pismo) dato je u uocljivoj formi, dokje ono sto se odnosi na predavaca dato u manjeupadljijvoj formi. Na mnogim mjestima data su i rjesenja vjezbi, ako je bilo potrebno,
a uz svaku novu metodsku jedinicu dat je i tabelarni prikaz sadrzaja recenickih sklo-
pova, gramattckih eiemenata, termina i izraza kao i karakteristicni fonemi i grafemi
za arapski jezik i pismo, kako bi predavacu bilo lakse da prati osnovne ciljeve nas-
tave jezika i to upotrijebi u vjezbi s ucenicima.
U fazi usmenog ucenja jezika, a to je u dijeiu knjige za prvu godinu osnovneskole, u kojoj nema uopste pisanih tekstova, nego je sve dato u slici, u umanjenoj
formi dat je za predavaca tekst dijaloga, vjezbi i prica popracen metodom poste-
penosti kako bi se osigurao uceniku sto bolji pristup jeziku i omogucilo da sto vise
ima koristi iz tog perioda nastave.
Smatramo da se predvideno gradivo u ovom svesku moze obraditi za tri godine
(I, II i III razred), ako bi se predavanje odrzavalo svake sedmice, kroz trideset sest
sedmica godisnje u trajanju po 45 minuta.
KORISTENJE DIJALOGA U NASTAVI JEZIKA
Dijalog u ovom udzbeniku je i cilj i sredstvo, istovremeno. Cilj, jer je on koncentri-
sana slika sadrzaja lekcije i osnova koja pomaze uceniku da se lakse izrazi jer munudi gotove recenicke sklopove i izraze iz svakodnevnog zivota. Dijalog je i sredstvo
jer sadrzi gramaticki oblikovane cjeline i pojedinosti za razne situacije koje su potre-
bne kod savladivanja jezika i uspostavljanja kontakta s drugima.
Dijalog i vjezbe koje prate osnovni tekst treba smatrati nerazdvojnom cjelinom
svake metodske cjeline. Dijalog ne bi bio kompletiran ako bi ga ucenik naucio na-
pamet, memorisao, a nastavnik zanemario vjezbe i uputstva koja ga prate. Primjetno
je da postoji razlika izmedu materije pripremljene za prvu godinu u ovom udzbeniku,
tzv. usmemo savladivanje jezika, kada ucenik jos ne zna pismo, nego se koristi gla-
som i slikom i ostalih dijeiova za drugu i trecu godinu, kada se ucenik oslanja pored
glasa i slike i na citanje i pismo.
Da bi smo sto manje upotrebijavali maternji jezik ucenika, pribjeglo se koristenju
slika koje objasnjavaju doticnu situaciju i dijalosko videnje. U prvo vrijeme kada uce-
nik dobar dio dijaloga ne razumije posiije prvog slusanja, nastavnik se moze obratiti
ucenicima i na njihovom maternjem jeziku i govoriti im o temi ili situaciji o kome
govori i dijaiog.
NASTAVA FONEMA ! GRAFEMA (izgovora i slovnih znakova)
Ovaj udzbenik ne predocava izgovor posebno, a slovne znakove posebno, nego
in predocava prirodnim slijedom i postupno, tako da ucenik uvjezba da uoci raziiku
slusajuci, zatim izgovarajuci, pa citanjem odredenih pisanih znakova, kad nauci pi-
smo, i, najzad, pisanjem. Sve ove cetiri faze zavrsavaju se istim slijedom, tj. da svaki
siijedeci korak utvrduje prethodni.
Tri su prakticne radnje kroz koje prolazi ucenik :
1. glasovni i slovni znaci, fonemi i grafemi,
2. upoznavanje fonema i grafema, slusanje i citanje i
3. uocavanje razlike medu slicnim fonemima i grafemima u izgovoru i pismu.
Nastavnik je obavezan da vodi racuna kod nastave izgovora i pisanja slovnih
znakova o cetiri elemental
- slusanju i usvajanju glasova,
- Izgovoru,
- citanju i pretakanju slovnih znakova u glasove i
- pisanju, pretakanju glasova u pisane znakove.
Kod svih vjezbi koje su vezane za pismo, posebno u fazi usmenog ucenja arap-
skog jezika (prva i druga godina), pismo se oslanja na izgovaranje slovnih znakova
i uocavanju razlike medu njima oponasanjem nastavnika i ponavljanjem, zatim izgo-
vorom i upotrebom slike.
VJEZBE CITANJA
Tekstovi predvideni za vjezbe citanja imaju za cilj da poniove ono sto je biio u
proslom predavanju, da navikavaju ucenike na duze, aii i ispravno citanje i bar djeli-
micno razumijevanje misli teksta. Predavanje treba pripremiti da odgovara opstoj
atmosferi razreda kako bi se privukla paznja ucenika i probudila zelja za pravilnim i
duzim citanjem.
Uvijek poceti sa citanjem teksta dok su knjige ucenika zatvorene. Tekst procitati
do kraja, pazljivo, sa pravilnim izgovorom, jer ucenici oponasaju nastavnika i kad
pravilno izgovara foneme i kada grijesi. Posiije procitanog teksta sa ucenicima treba
razgovarati o istoj temi jednostavnijim izrazom i primamljivim nacinom kako bi svi
mogli ucestvovati u razgovoru o onome sto su culi. Tekst ponovo procitati, ali Za-
jedno sa ucenicima, pa ponovo sam da bi pravilno shvatili izgovor, zatim u grupama,
pa pojedinacno. Pozeljno je da tekst, kada se cita zajedno, bude ispisan i na tabli,
da se ukaze gdje su stanke kod citanja. Pri citanju sa table koristiti ienir i slicno, da
bi ucenici bolje pratili. Treba insistirati da ucenici naviknu citati recenicu po recenicu
a ne rijec po rijec. Cas citanja treba da ima tri faze da bi ucenik brzo postigao pra-
vilno citanje teksta:
- citanje naglas odredeno vrijeme radi navikavanja na pravilno citanje,
- citanje radi razumijevanja teksta i
- citanje radi postizanja brzine.
Kod prvog citanja, tj. kod citanja naglas, posvetiti paznju praviinom izgovoru gla-
sova uz zadrzavanje kod probiematicnih i tezih izgovora glasova. Kod drugog cita-
nja, tj. kada se cita radi razumijevanja teksta, truditi se da ucenik pravilno pojmi
znacenje svake misli. U ovom momentu bilo bi korisno postaviti pitanje uceniku i
razgovarati o istoj temi da bi se provjerilo da li je ucenik pravilno shvatio znacenje. Utrecoj fazi citanja kada se nastoji postici odredena brzina, treba bodriti ucenika dapostigne odgovarajucu brzinu u citanju i traziti od ucenika, jednog po jednog dasvaki od njih ucestvuje u citanju.
NASTAVA PISMA
Zastupijeno je tzv. "Nesh" pismo. Nastava pisma pocinje savladivanjem pisma u "fazi
prije pisanja". U ovoj fazi ucenika privikavati na pisanje s desne strane, uvjezba-
vajuci ga da crta osnovne oblike siova koji se susrecu u arapskom pismu.
U fazi savladivanja "pisma" ucenik se uvjezbava na vise mjesta:
- u vrijeme uvjezbavanja izgovora glasova i pisanju znakova,
- na kraju svake tematske jedinice, koju prate odredena slova,
- zatim slova u sklopu rijeci, recenice, kao i citati iz Kur'ana i hadisa.
Kod svake vjezbe pisma, slovo ili slova koja smjeramo uciti napisana su uocljivije.
Potrebno je da nastavnik napise ta slova na tabii velikim i jasnim pismom i da objasni
ucenicima pravilno crtanje slova, ukazujuci odakle se pocinje kod pisma slova i takosve do kraja, da ukaze da se tacke postavljaju na siovo ako ih ima, nakon sto senapise rijec.
Vazno je da nastavnik prati ucenike dok pisu slova kako ne bi prepisivali pogre-
sno, npr. da ih ne bi pisali s lijeva udesno, ili stali kod svakog siova kad ga napisu dastave tacke ako ih ima, sto ometa napredovanje ucenika u pismu.
Ucenik bi morao osjetiti od prvog casa pisanja da arapsko pismo ima i svoja
pravila Ijepote koja se mora postovati. Zanemarivanje tih pravila ne samo da rezul-
tira losim pismom, nego prouzrokuje i greske u citanju i razumijevanju teksta.
Nastavnik je obavezan da ukaze ucenicima na razliku izmedu slova, a posebnona slicnost slova u pismu kao sto su (^- ^ r ili o ^). Osim toga, interesovanje nas-tavnika za ispravljanje gresaka u pismu i ohrabrenje izazvace kod njih zelju da pisu
boije, jasnije i Ijepse.
Istrazivanja i iskustva nam potvrduju da poteskoce s kojima se susrece ucenik nenastaju iz prirode samog jezika, nego iz metode predavanja i uvjezbavanja ucenika.
Ovaj udzbenik posvecuje posebnu paznju vjezbi pisma i ubraja ga medu osno-
vne elemente ucenja jezika. Zbog toga udzbenilk nudi vise nacina vjezbanja pisma,
a svi oni imaju isti cilj.
8
PREDGOVOR
Prva knjiga iz ovog ciklusa kao pocetnica ne zadrzava se izolovano, posebno naizgovoru arapskih glasova, nego ih postavlja u jednom prirodnom slijedu u okviru
razumijivog konteksta. Ona se ne zadrzava ni na svim pojedinostima jedne teme,
nego je izlaze u nekoliko navrata u povezanim grupama. Cilj udzbenika nije da se
nesto memorise i da se to sto se memorisalo najednom iskaze, nego je cilj da se to
korisno upotrijebi. Isto tako u udzbeniku se ne govori o gramatickim analizama ili
terminologiji, nego o svakodnevnoj primjeni. Jezik se uci i ostvaruje kroz stalnu pri-
mjenu i aktivno kontaktiranje predavaca i ucenika, ili ucenika i drugog ucenika. Cilj
udzbenika je da pripremi ugodnu atmosferu u sredini za medusobno komuniciranje
kako bi sto vise ucenik ucestvovao u razgovoru.
Udzbenik sadrzi 7 tematskih cjelina vezanih za interesovanje ucenika tog uzrasta
sa postupcima savladivanja jezickih sklopova. Sve teme date su kroz tekst dijaloga
i po nekoliko vjezbi vezanih za dijalog predvidenih za uvjezbavanje arapskog jezika
i termina operisuci sa oko 160 rijeci i izraza.
Teme i vjezbe su programski date i one su medusobno povezane u nastojanju daomoguci uceniku da iskaze svoje osjedanje na arapskom jeziku priblizno kao nasvom, maternjem. Teme su povezane sa situacijama koje se odnose na zivot uce-
nika u skoli i kuci koristeci termine za koje su zainteresovani u ovoj oblasti.
U fazi usmenog ucenja jezika, a to je u ovoj knjizi predvidenoj za prvu godinu
osnovne skole, sve je dato u slici, a za predavace dat je tekst dijaloga, vjezbi i prica
popracen metodom postepenosti, kako bi se osigurao uceniku sto bolji pristup jez-
iku i omogucilo da sto vise ima koristi iz tog perioda nastave.
Dijalog i vjezbe koje prate osnovni tekst treba smatrati nerazdvojnom cjelinom
svake metodske cjeline. Dijalog ne bi bio kompletiran ako bi ga ucenik naucio na-
pamet, a nastavnik zanemario vjezbe i uputstva koja ga prate.
Nastavnik je obavezan da vodi racuna kod nastave izgovora, posebno u ovoj fazi
o dva elementa:
- slusanju u usvajanju giasova i
- izgovoru.
Nastava pisma pocinje savladavanjem pisma u "fazi prije pisanja". U ovoj fazi
ucenika privikavati na pisanje s desne strane, uvjezbavajuci ga da crta osnovne
oblike slova koji se susrecu u arapskom pismu.
Smatramo da se predviceno gradivo za prvu godinu (I razred) moze obraditi, ako
bi se predavanje odrzavalo svake sedmice, kroz trideset sest sedmica godisnje u
trajanju od po 45 minuta.
9
DIJALOG:
* *
. ^>CJ1 l5CL£ j :
^
-^ ^
. ^ HI : *\y>r
s ssst
**
lil s\y* *>Ui : /
0/ •
liU«** ^ • *
<-/*>U
fjubi rjr Laf
• *-
3^:
: ,w
11
fc> Li GOVORI NA POSTAVLJENO PITANJE:
rjiiji \y £jjf ? kJSs iSii
. so!ji s^r Liif ?^ iSii
. oji rr Lin ? ^l- is£
Q s ^
12
VJEZBE ZA IZGOVOR:
ISlis s s s
i\ «Stf^c
'*
u
fii
0^<* S
Jii
RAZLIKA IZMEDU FETHE I ELIFA:
••
nr * ,13j^ j
** i -^
j^mi y»L-
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:
Ui :
f
jur uf
:
:
i
r tt:f
r*15 ui : o
il*^ 01 :
f
*lo* U» : o
BROJI:
r Y
I
o\2\ \ j?~\3
13
IZGOVOR GLASOVA:r a"
ji
J-•
2jaiJ
. >
y J*
^>
VJEZBE POZDRAVLJANJA I PREDSTAVLJANJA:
r*^ s *
y^ <r?u
14
u r*IS ^if
IZGOVOR GLASOVA: c?ii
fJLi r*
u
4Jy *T-H
Xc^
jur
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?
uJT9 V
^4
ruuinnn
-* ft•
-
j a-*-**
s •
ow
*J
;£Hiti
-
»
— ^»-* wP
-^ —
» ^
-
»
-» ^-^
-
-
.p
B
*
4
—F- - - -
tki*^^
15
PRIPREME ZA UVOOENJE U ARAPSKO PISMO
I I I' I I
ARAPSKiJEZIK - i RAZRED
J J J J j
\
J J J******
J%*
J J
i ^ 3
16
DIJALOG:
> .*
. SllU ill : SldU
3l^T Ui c SjJU ^ : 2_l-1
^T t>*4^ j^*
: s^iu• •
? JUi.* ^ o f o . >
J' J* : **
A A 9 o^ ^
17
ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA
> > 9 f ^ }
. 01jl>*-H 2JLJj>- ^^jl ? ^-^y ^^
j* : r*s
J^j^Jl >_^jl ? p-^y ^U
18
VJEZBE ZA IZGOVOR:
4JL*T
*»*
RAZLIKA IZMEOU KESRE I DUGOG I
s ^
£4 ,^
r*P (4^
* s
* x • x
js4- ^rf-*
BROJI:
O • 1 r 4s •
4j%
19
IZGOVOR GLASOVA : IJ;
.** * **
°M
jU
C
C-J
jsj
if
t^ij*
~l,>i
VJEZBE POZDRAVLJANJA I PREDSTAVALJANJA:
L^^ S-^U
'£
*J; ui
20
SS X fi
^JL- uf v4;^f
^^-Lv tA-g-v- j t^-A
IZGOVOR GLASOVA: a CC
^ Oi^
iti- *>H^ J
ji- ilii A**
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?
'0i*u>->
4>?.*J-^-
21
JL* f ill jQ
PRIPREME ZA UVOOENJE U ARAPSKO PISMO:
i i i i ,
i i i .5 i
J J J J J
J J J J J
J J J J J
22
DIJALOG
•3
?'-^ ^ : u-J^ 1
t ^
*", *
L^5 ;
s * ss
a*
. ^JLp *JC? : ^jUJi i-Jbdi
0*
* Cp> oil : o-J^*i& 0*
j^UJl ^ ^JC* : ^IsJl .UUl
y 3
a"Jlujf
• O
. aIixUI J>>$ ?
a#
^ JuJJl
23
^tf^h V<^k ^^V^h ^0^^ flfc tf
UUtaUVOR! NA POSTAVLJENA PITANJA:
. s^lli ^ vjd ? sJ> y
2^okJi ^ JH^ f ,ir*'*
c i
u
• • ^ 9 x .*
. <u-j— ^
9 9^ i ^ . =*
. w_J«Ul i 4*oJl^- ? k*owb^ -^1
24
RAZLIKA IZMEDU DAMME I DUGOG U:
Op I A^ J~*
IZGOVOR GLASOVA: ^jP ^f
Oj w?fic ^JC*
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU:
4^£LJI i*i cJIp : O'9
4^fCUi ^ < Jlp : »
-bjt_^wJi .J (wJLp :
r
<u* 4juJ1 . J jls^ : oJ SJ JU :
r
aij^>Ji ^3 Or : o AJL>hJ^\ :
f
BROJI:
V n o ^ D
25
IZGOVOR GLASOVA : Mr£
jj^pcf*
LLp
C-Ja*> >
Js*
t}\SSj
s~
OS
u**
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?
^Jcu. Cr^
26
OS
L/hi s- A*z>\j£-
PRIPREMA ZA UVOOENJE U ARAPSKO PISMO
P P P P P
c c
27
DIJALOG:
* $ $
<? 2 Jl -.1 3 :^' 1LJI
^ p
cH"31yT? ^^Jl : ^f1^
• -* ,
I*
Hf o.
u J J^ 1
l^I V-*M : o-J1^# 33
. J 2jJl
^ jj
SjUsJl JJ»i:
c Sl£,f i: : ^fli
.I ^XJj ! jjjJ^Ji
. l^ip : jS"&
28
ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA:
-"* **
s of
» JULdl ^i
J 0#
Jj*C^«_*>J I , 3 J^-^JjJl^
9> *
°J
53 3J
* - SUaJ
1^ 6^f
o ^ -« 3
^Jl .J f£jl^ ^
' I \> ' 5 C
"" * * s >
29
VJEZBA ZA IZGOVOR:
-
JLS.
a
dii
r^r£
ZAMIJENI KAO U PRIMJERU
: o
i. i a i^JtLS*
JuJLJl
f
f
f
f
BROJI:
AjCwvs) A V Ajc*^**
30
*
IZGOVOR GLASOVA: U> J* j
>
^>
ij
V*
,ii> M
a .-
J^
PRICA U SLICI:
7 J * * I *
jUiii jt Q^ ^ Q^ jt o^j» -^^ ? jjiM^f :^ ^- :
-
31
«
^ «J *
°J
> * J ^
IZGOVOR GLASOVA
' 2 a j t
5jliiJ! JUL. jf&
&:$
Jwi-^JJ
** oj ,
. j-i» ji LiJu rti
«wJ*.5
J*#
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?
t1^
&>
s
a"**^ j
j ^
ARAPSKI JEZIK - 1 RAZRED 32
PRIPREME ZA UVOBENJE U ARAPSKO PISMO:
Lf U" U* Lf Lf
u" u" W cf a*
u* 0* u* a* u*
* * *
Q& u^ u^ u^ u^
^> Jp Jh jp Jh
J0 J& J0 J0 j&
\ o try \
33
DIJALOG:+ ^ rf- <* 9 •
j °jj-r^ 3** j-*-*-^* ^ c ^ i^4 *^-*^ ^ ^
*" _ •
--0
c SJj* i . 4j5-L^4J J <L~-<y\
J ^-Vj J*
J
^
—
-
S V * s
? iii u l'Xj b
;
^.'l: JjO,
& fi
. y^ &J1* lii : IJ^Tj
^j Li* bo f
* ^
i ^j~.\ : lijTj
^-^ 5
LuJI jJ SLu-^
y.11, b : #j
. Jjli L ^Jl ^-bi "dl : m2-^I
c. •
. M£*l b ,Ju-l : (ijLk
34
ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA:
?Ui &
XX . * X
a? oiiip :•;'
w-
' J
Jb«I*cUI ^J Duip
*Ui Cx
x , * ^
i_„«L« i jji
*- j«
*J$' A
35
BROJI:
^ ^- -* ". " 1 « * °
IZGOVOR GLASOVA: J
SjUj
^0 -
JIju"
3TI
J
art
r **
^j
°)3 or:3
36
IZGOVOR GLASOVA: J*
t_->U^
<ijli* ili^l
0> 0^ U>
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?
^>
JLjJ J. «
: .
A3* j V »JJ
37
p p p p p
J J J j i
1 A V
38
g^37
5"y» pCk3fl.j lllP t V^"y* J^ ^P
-^ X ^
r^ r LwLLP
i
S^ ** 9 x x O *
/j/^
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?J -« -• . x- 1 - I i
J?
^ *
^^^»-^*^*^^
FN ^'^^p-i-^^
M/5aif \
F"^*^ HB 1
£ o 9 ?
! Jjo^I = Ju&\f ° •
- £ *
^ *r
39
«1
- Sf. a •- \MMAnOaiHnr jfc wwr-T"*9^^ W - w
1
©B ^wnP^ViBril -^^v—^^\
^*
. m*Olj\Z>* uii a-* 'J-*
<llil>- o-ii
. -Lli>t_* oJjfc
^ % , O %
.9 *
. 4j>r\j} flJjb
IZGOVOR GLASOVA:
r5£ t*
J*-"
.**
I
BROJI:
W ** * **•o
LSI ^
40
IZGOVOR GLASOVA U* 3
PRICA U SLICI:
. h\kJ i: Li-J : JUhJl
*
? ^U ^ : j£Lj
0*
. i_jLp (o^^j) : Jl^JLJi
£ .- J ^
0*' : f-^5 • J
a# -
(a**^Jf) J (*uk>) : i^J£
os 1 •
? c^Ul ^ Ja : pi^L'
9 ;* -
(v-U») ^ (5^-) :
41
STA PREDSTAVLJAJU POJEDINE SLIKE?
j
iM
> a^ 3^
'l*A\
V t
%
a***
5^
42
»:>J
<* JJ
1 J*J
1* o^
Vr
PRIPREME ZA UVOOENJE U ARAPSKO PISMO
3
L? LS L5 LS L5
43
U"J
9 s
olf̂
i>f
>
. c^i IJla
1* , • X
9* > * * -^
44
m E ™ :r r *£.
47
1 . LEKCIJ
A
Es-selamu alejkum! a-Ss-Ip jv>CJl
Ve alejkumu-s-selam! ^%J>\ *xllp j
]a
ja igram
s tobom
noz
***
U!
^ ^
Dlevad ^ t>.
Hasany S
u9 y * ..of
Dobro dosao! *>^-- j *WQ S S
ta igras? *
—
*1j bU
•'if
ti igras v_^*L"
^ ^
nogomet j»^iJ} IJ?
da li, je ii Ji
5
hajde, dodi (m.r.) U&** '
'
kosarka 2lIJi IJ?'tin*
rukomet ^f^ft j>
stoni tenis aJjLkil I'J?
jedan ~^J'9
dva obi
tri 2j%'
rlba
* *
zid, ograda, plot jj*-
Nil
camac
cesalj
2. LEKCIJA
m ww
mi crtamo
molim
naocale ©jUiJ
tacka aJal
*i*u* Oo
iHfiff.
kisobran, suncobran <Ul*
drvo
ARAPSKI JEZIK -1 RAZRED
Amma kJ\
> > >ija crtam ^js tobom (z.r.) <jJJ^
S S
hajde, dodi (z.r.) JUj
hvala i^Sw
^-* > a
^ ^
Sta crtas? ^y bU^
zooloski vrt Dl *I>J! 3ij J^i-
* £X •© f
cetin 4juj1
karta 2_Lu
slauf, surla * Jh- %
rv*
krasfavac o iL>--/ -
48
49
limun
ucenici
O ft^-J
igracka ***J
jezik «l)uJ
lav -*~-
J*
uho oil
gla »rfi
*,x X
deva J^r
3. LEKCIJA
* *s.profesor o^j^
skola <u-jO^
ucenfk -U<Jj^ *
S
xJ%
dobrojutro _^Ji r^>* A
dobro jutro (kao odgovor) jjd\ r- \~*
9 V
ko ja
otsutan <—»U-
Galib LJLp
Salih £JC*( ^
- >$
odie .-ji
*•
galabija uuU
dzamijaT* 9 s
Dzemal Jlli
igraliste
grana
ostrva
kci
4. LEKCIJA
i*
park 4JL~L>-^
$
Hafidza a^jJ^
a ,?.
Sabir jC&
sedam a^u^
podmornica C*i *p
poklopac, pokrivac ^
v* o
jaje(ran
1* /-0
biblioteka, citaonica a^SU
',..
Sakire! ^Tli £^
tasna, torba a^a^
razred, ucionica JI23
^
idi <_J^I
1 J
da), donesi oli
50
nastavnik, profesor
izvoli
osam
iiif
devet
polica, raf25 ..L-3J
pero
koplje
Sunce a*+*A^M
. _t
jearo
policajac
slon
cetka oLiy
on pita JL«j
on kaze 6yH
on ide• **
on uzirna
5. LEKCIJA
ovaj , ovo
ova, ovo
labia
sto
stolica38 o
-X
51
knjiga
olovka, pero
lenjir
sveska
* s
bT
gumica o-
dvoriste Li
If
zakasmo
;̂C b
-Ji
yi
izvini, oprosti i_J*--*^
Osman
Sumeja
police, rafovi
knjige
Tarik
siusaj, cuj
Zekerija
sta je ovo
*..
3 >U»
O 3
^3
glas, zvuk9 X
-J
zvon©
pozuri
- 9
gledaj
& f
1
52
53
deset
jedanaest
zut
stoj, stani
pripremi se
idi
zirafa **»jj
dugme jj
truba 6j*-*j
dijete ^Jj
&guska *jj
abdest *J*^J
6. LEKCIJA
Adil ima J^li Iup ,
j> • » ?
erven
Ramadan OUi*
i
J
j-'.. f
>. ° i
zelen r*^-
'
saobracajni znak jjj-* 5jw»»
saobracajac Jjj^* ls^s*
autobus 2JiU-
automobil Sjl^
bicikl JU-lji
stanica 2]
y . Vs f. -8 "
parkiraliste <p\j^> ^yucitelj, nastavnik Lii*
Ahmed il>-l
Jusuf
Muhamed
majka
sin
7. LEKCIJA
* * >
# i> s f
semira *^?—
"
dvanaest '.Ap Lii
2.died jj^
nana, nena a-U-
otac, babo L^i
28/
f
kc! 5_Lji
54
55
SADRZAJ
1.LEKCIJA
2. LEKCIJA
LEKCIJA
4. LEKCIJA
5. LEKCIJA
6. LEKCIJA
7. LEKCIJA
SO**
fJUJI Vf 11
17
*»** 23
28
s
34
39
44
t« «•
MI ILJalfl
turn a^jTJn
Udzbenik je besplatan zahvaljujuci donaciji Generalnog kuvajtskog komiteta
FEDERACIJABOSNE I HERCEGOVINE - MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA - NIP "UIUAN" SARAJEVO