rod i prostor / integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

EXPEDITIO Centar za odrivi prostorni razvoj Kotor ~ Crna Gora www.expeditio.org

rod i prostorintegrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

rod i prostor []

SADRAJ Uvod Rodna ravnopravnost Razlika izmeu pojmova pol i rod Promjenljivost rodnih uloga Zakoni i propisi Zakonski okvir Crne Gore Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou Rodna neutralnost vs. rodna osvijeenost Rodno-osjetljiv jezik Ogranienja sa kojima se ene suoavaju Rodna problematika u planiranju prostora Pristupi ukljuivanju - odozgo i odozdo Preporuke Preporuke za ene i mukarce strunjake za kreiranje planova, njihovu implementaciju i donoenje odluka u oblasti planiranja Preporuke za ukljuivanje iskustava, potreba i navika obinih ena u procese planiranja Kreiranje planova i donoenje politika Literatura i izvori 5 7 9 11 12 13 17 22 23 25 28 31 33 35 38 42 44

Izdava: EXPEDITIO Centar za odrivi prostorni razvoj, Kotor, Crna Gora Priredila: Tatjana Raji Saradnica: Aleksandra Kapetanovi Usluge prevoenja: Vinja Vujin Lektura: Vesna Lekovi Priprema za tampu: EXPEDITIO tampa: Biro Konto, Igalo Tira: 500 Kotor, 2010.Veina fotografija i ilustracija preuzete su sa sajta http://office. microsoft.com, a dio je kupljen na www.fotolia.com. Karikatura na strani 37 preuzeta je sa sajta http://www.banjalukalive.com. Grafik na strani 5 preuzet se sa sajta http://cupe.ca

rod i prostorintegrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

Projekat se sprovodi uz pomo Projekta podrke prostornom planiranju koji finansira vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP

Kada zapone razgovor o integrisanju rodne ravnopravnosti u procese planiranja obino slijedi komentar: Mi planiramo za sve ljude. To bi, u prevodu, trebalo da znai da je planiranje rodno-neutralno. Meutim, ovakav stav, zapravo, odraava rodno sljepilo, tj. ignorisanje injenice da postoji razlika izmeu razliitih potreba, iskustava i prioriteta kada su u pitanju ene i mukarci. Postojea praksa planiranja u Crnoj Gori ove razlike ne prepoznaje. U tradicionalnom planiranju specifine potrebe ena nijesu uzimane u razmatranje. Rodno-senzitivan pristup nije bio dio planerskog obrazovanja, pa, time, ni kasnije prakse. U pitanja koja ilustruju specifine potrebe ena spadaju intenzivnije korienje javnog prevoza, briga o djeci, vanost blizine kola i vrtia, sigurnost i bezbjednost u javnom prostoru, itd. Rodno senzitivno planiranje tei da uvede novu perspektivu u proces planiranja. Ukoliko ste otvoreni za nova saznanja i zainteresovani da zaponete stvarati kvalitetniji okvir za ivot u Crnoj Gori, kroz proces planiranja prostora, proitajte ovu publikaciju. Ona je namijenjena podjednako mukarcima kao i enama.

[4] Integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

rod i prostor []

Rodni barometar u Crnoj Gori

Preko 2/3 i ena i mukaraca prihvata stav da u svakoj dobroj porodici mora da se zna ko je glava porodice. Da abortus treba zabraniti slae se 25% ena i 30% mukaraca. Da svaka ena treba da bude dobra domaica slae se 63% ena i 67% mukaraca. Da se brak sklapa zbog djece slae se 31% ena i 38% mukaraca. Da je normalno da mukarci mijenjaju ene slae se 22% ena i 35% mukaraca. Da je za enu vano da se dobro uda slae se 34% ena i 39% mukaraca. Da je za ene normalno da mijenjaju mukarce slae se 15% ena i 21% mukaraca. ak 51% ena smatra da bi politika bila bolja kada bi ene odluivale, za razliku od 30% mukaraca. Da nasilje nad enama treba strogo kanjavati slae se 91% ena i 84% mukaraca. Da je enama tee nego mukarcima, slae se ak 68% ena i 37% mukaraca. I ene i mukarci su gubitnici, ali na razliite naine. Tranzicija duboko destabilizuje rodni identitet mukaraca, a istovremeno poveava troenje enskih resursa. Meutim, meu mlaim generacijama moe se oekivati smanjivanje rodnih razlika, jer ene pokazuju i veu samosvijest i vie izraen kritiki stav.** Rodni barometar u Crnoj Gori: drutveni poloaj i kvalitet ivota ena i mukaraca - 2007. Kancelarija za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore

UvodIntegrisanje principa rodne ravnopravnosti u sve slojeve razvoja jednog drutva (gender mainstreaming) ne bi trebalo da bude izbor, ve neto to je obavezujue i to se podrazumijeva. Zato se bavimo pitanjem rodne ravnopravnosti? Prvo, zato to ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko i demokratsko pravo. Zatim, jer nejednakost meu rodovima usporava razvoj pojedinaca/ki i drava, kao i evoluciju drutva. Na podsticanje rodne ravnopravnosti u svim segmentima, opominje nas rodna statistika, kao i brojni dokumenti od svjetskog do nacionalnog nivoa. Diskusije, koje se jo uvijek mogu uti u naem okruenju, o tome da li postoji nejednakost u tretmanu razliitih polova, govore o nedovoljnoj informisanosti onih koji zastupaju tezu da nema potrebe za podsticanjem rodne ravnopravnosti. Potreba za integrisanjem rodne ravnopravnosti u sve segmente drutvenog razvoja postoji, a planiranje prostora nije izuzetak u tome. Planiranjem prostora stvara se okvir svih naih aktivnosti. Danas se zahtijeva da planiranje bude integralno, tj. da istovremeno uvaava razliite segmente razvoja. Jedan od tih segmenata je, svakako, i postizanje rodne ravnopravnosti i doprinos promociji jednakih mogunosti kroz uvaavanje potreba ena, kao i mukaraca. Ova publikacija dio je projekta Rod i prostor, koji je sprovela nevladina organizacija EXPEDITIO iz Kotora, u periodu od septembra do decembra 2010. Cilj projekta je podsticanje uvoenja rodne perspektve u procese planiranja prostornog razvoja u Crnoj Gori . Projekat je sproveden uz pomo Projekta podrke prostornom planiranju koji finansira vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP.


rod i prostor [7]

Rodna ravnopravnostUprkos injenici da rodna ravnopravnost postaje sve zastupljenija i prihvaenija tema u Crnoj Gori, jo uvjek postoji odreeni broj ena i mukaraca koji na nju gledaju sa sumnjom, a po nekada i podsmijehom. Ipak, poznato je da i mnogo razvijenije drave ve decenijama sprovode politike integrisanja rodne ravnopravnosti u svoje sisteme. Osim toga, uoeno je da je nivo ekonomske i socijalne razvijenosti u direktnoj vezi sa stepenom dostignute rodne ravnopravnosti. Ta meuzavisnost nije sluajna. Rodna ravnopravnost pretpostavlja da ene i mukarci imaju jednake preduslove za ostvarivanje svojih ljudskih prava. Osim toga, rodna ravnopravnost podrazumijeva da postoje jednake mogunosti za ene i mukarce da doprinose kulturnom, politikom, ekonomskom i socijalnom napretku, kao i da one/i imaju identine mogunosti da uivaju u svim koristima napretka jedne zajednice. ene ine polovinu svjetske populacije i u veini zemalja one su odgovorne za svakodnevne aktivnosti vezane za brigu o domainstvu i podizanje djece. To su bitne dunosti u svim zemljama, a ne samo u nerazvijenim. ene imaju veoma znaajan udio u odravanju porodice, esto kroz neformalne aktivnosti u domu i izvan njega.

Ova publikacija namijenjena je prvenstveno enama i mukarcima koji/e djeluju u oblasti planiranja prostora. Sadri pregled sakupljenog znanja o rodnoj ravnopravnosti i prua generalni uvid u postojee stanje kada je ova tema u pitanju. Takoe sadri preporuke kako ukljuiti svijest o rodnim pitanjima u prostorno planiranje. U publikaciji je korien materijal iz istraivanja Rod i prostor koje je sprovela NVO Expeditio tokom jeseni 2010. u Crnoj Gori.

Publikacija je namijenjena prvenstveno enama i mukarcima koji/e djeluju u oblasti planiranja prostora


rod i prostor [9]

Iako postoji dosta literature i znanja o rodnoj problematici, gledano iz ove perspektive, prostorno planiranje jo uvijek nije dovoljno razvijeno. Znaajan aspekt rodne problematike u prostornom planiranju odnosi se na vee ukljuivanje ena u procese planiranja na nivou zajednice. Time se daje mogunost enama da iskau svoje potrebe, iskustva i prioritete kada je u pitanju korienje prostora. Uoeno je da postoji razlika u temama koje mukarci i ene vide kao bitne kada je u pitanju prostor.

Zakoni i propisi koji se donose u Crnoj Gori omoguavaju enama ostvarivanje sve veeg broja prava i sloboda. Meutim, ak i kada zakoni daju prava enama, tradicija i obiaji mogu ii na njihovu tetu. U dananje vrijeme, veina programa za pomo u razvoju promovie uee ena u demokratskom razvoju drutva kroz politiku rodnog mejnstriminga (integrisanja rodne ravnopravnosti). Sada, ve davno usvojeni dokumenti Ujedinjenih nacija - Habitat agenda (Istambul, 1996) i Agenda 21 (Rio de eneiro, 1992) primjeri su meunarodnih dokumenata koji naglaavaju uee ena na polju planiranja. Unapreivanje poloaja ena i njihovo potpuno i jednako uee u politikom, drutvenom i ekonomskom ivotu, poboljanje zdravstva i iskorjenjivanje siromatva su neophodni radi postizanja odrivih ljudskih naselja. (Iz uvodnog dijela Habitat agende) Nove procedure koje imaju cilj da ukljue ene u proces razvoja, postepeno su se razvijale, i danas ih imamo sve vie. Okvir Evropske unije za postizanje rodne ravnopravnosti jasno je postavljen. Iako postoji dosta literature i znanja o rodnoj problematici, gledano iz ove perspektive, prostorno planiranje jo uvijek je nerazvijeno. Znaajni aspekti rodne problematike u prostornom planiranju odnose se na ukljuivanje ena u proces planiranja na nivou zajednice i stratekog planiranja, kao i na

naine na koje ene mogu identifikovati svoje sopstvene potrebe i interesovanja. Primjeri odreenih problema sa kojima se ene suoavaju, a koji se najee uzimaju u obzir u planiranju su nedovoljna bezbjednost u urbanoj sredini, kao i nedostatak vidova transporta prilagoenih njihovim potrebama (npr. javni gradski saobraaj). Jedan od najvanijih koraka je prepoznavanje i prihvatanje problema. Danas, obilje studija, istraivanja, zakona, direktiva i rodne statistike, pokazuju da nema dileme postoji li potreba za rodnom ravnopravnou. Vano je pronalaziti naine da se, u specifinim zajednicama, principi za postizanje rodne ravnopravnosti integriu u drutveni okvir. Planiranje prostora, kao okvira svih naih aktivnosti, veoma je bitan segment u koji je potrebno integrisati ove principe.

Rjenik PolPol oznaava bioloke razlike.

RodRod oznaava da ono to drutvo opisuje kao muko i ensko; varira od vremena i mjesta, i predstavlja drutvenu i kulturnu tvorevinu.

Rodna ravnopravnostJedna od osnovnih vrijednosti demokratskih drutava, koja podrazumijeva jednako uee oba pola u svim sferama javnog i privatnog ivota.

Rodni mejnstrimingUglavnom naglaava kako bi ensko pitanje trebalo da bude dio svih aktivnosti, a ne izolovano u posebnim oblastima ili programima.

Razlika izmeu pojmova pol i rodU dananje vrijeme, u okviru razmatranja koja se tiu ravnopravnosti, termin koji se uobiajno koristi je rod. Za razumijevanje koncepta rodne ravnopravnosti kljuno je napraviti razliku izmeu pojmova pol i rod. POL JE BIOLOKA KATEGORIJA, A ROD JE DRUTVENA KONSTRUKCIJA Rod je termin koji definie drutvene i kulturne uloge koje se dodjeljuju

Rodno budetiranjeCilj rodnog budetiranja je da naglasi da ene i mukarci imaju drugaije prioritete kada je u pitanju korienje javnog novca, i, naravno, da se to uzme u obzir prilikom planiranja budeta.

Rodne studije / enske studije / muke studijeRodni programi koji se bave pitanjima identiteta ena i mukaraca.


rod i prostor []

Rodna perspektiva podrazumijeva posmatranje svijeta u potpuno drugaijem svjetlu od onoga kojem nas je nauila tradicija...

mukarcima i enama. Pol se odnosi na njihove bioloke razliitosti. Iako je nesumnjivo da e mnoge osobe generalno rei da podravaju jednake mogunosti i druge aspekte ravnopravnosti ena i mukaraca, mogue je da oni/e ipak ne razumiju ulogu roda, ve taj pojam koriste samo da bi oznaili/e pol mukarca ili ene. Poto se termini pol i rod ne koriste na dosljedan nain, veoma je vano razjasniti ih. Danas bi svako morao biti upuen u ovu problematiku. Takoe, danas se ne moe zamisliti ozbiljnije bavljenje naunim radom bez razumijevanja i ukljuivanja rodne perspektive. Rodne uloge se mijenjaju od kulture do kulture, odreene su ekonomskim, drutvenim i politikim uslovima. Mijenjaju se kroz vrijeme. Za svaku rodnu ulogu veu se odreena oekivanja, poeljne osobine i ponaanja. Rodne uloge nastaju iz drutveno uslovljenih stereotipa. Jedna od tipinih predrasuda je da su ene njene i emotivne, a mukarci dominantni i agresivni. Rodna perspektiva podrazumijeva posmatranje svijeta u potpuno drugaijem svjetlu. Danas postoje Rodne studije i sve vie su zastupljene kao dio formalnog obrazovanja. Postoje i enske studije kao rodni programi koji imaju za cilj osnaivanje i emancipaciju ena. U posljednje vrijeme pojavile su se i Muke studije koje se bave razumijevanjem identiteta mukaraca sa rodnog aspekta. Nekada se moe uti i termin jednakost, ali je taj termin nepodesan. U naem jeziku prihvaen je termin rodna ravnopravnost u nastojanju da se ostvari politika jednakih mogunosti i jednakih prava za ene i mukarce.

Drugi termin koji se esto spominje u diskusijama vezanim za rod je rodni mejnstriming. On naglaava vanost ukljuivanja svijesti o rodnoj problematici u sve vrste projekata i aktivnosti. Mejnstriming predstavlja integrisanje principa rodne ravnopravnosti u razliite segmente ivota.

Rodna ravnopravnost nije ensko, ve drutveno pitanje. Ona podrazumijeva jednaka prava, odgovornosti i mogunosti za ene i mukarce i donosi dobrobit svima.

Promjenljivost rodnih ulogaIako rodna perspektiva prepoznaje optu potinjenost ena u razliitim drutvenim okolnostima, ene se danas ne doivljavaju kao pasivne. Umjesto toga, one su pojedinke koje aktivno oblikuju svoju svakodnevnicu, postajui, pri tome, pokretaka strana u procesu razvoja. Iako stepen do kojeg ene mogu samostalno da se izraavaju i djelaju varira, uvijek postoji kulturoloki definisan prostor u kojem se one kreu. ene mogu preispitivati njegove granice, i takav pristup ima veoma znaajnu ulogu u planiranju, kao i u drugim procesima razvoja. Pojam roda nagovjetava da ono to odreeno druvo podrazumijeva mukim i enskim ne treba uzimati kao neto dato jednom za svagda. Iz toga proizilazi da se tradicije iz kojih su takva tumaenja nastala, ipak, mogu mijenjati. Ovo

Mnogi/e ne prave razliku izmeu pojmova pol i rod, to je sluaj i u Crnoj Gori. Na primjer, sposobnost ene da raa je njena polna (bioloka) karakteristika, dok je povezivanje ene sa ulogom domaice, kojoj je mjesto u kui, rodna (drutveno dodijeljena) uloga. Znaajno je da se rodne uloge mijenjaju kroz vrijeme.

Pojam roda nagovjetava da ono to odreeno drutvo podrazumijeva mukim i enskim ne treba uzimati kao neto dato jednom za svagda. Iz toga proizilazi da se tradicije iz kojih su takva tumaenja nastala, ipak, mogu mijenjati. Ovo je veoma vaan aspekt termina rod. Kada govorimo o tradiciji, prvo se treba zapitati da li je neki njen segment ispravan. Argument To je naa tradicija nije prihvatljiv, ako se podravanjem te tradicije u bilo kom obiliku ugroavaju ljudska prava drugih.


rod i prostor [3]

Rodnu ravnopravnost razumijem kao okvir koji treba da omogui enama uslove da bi uskladile svoje porodine i poslovne obaveze...*

je veoma znaajan aspekt termina rod, posebno za one koji se bave akcionoorijentisanim programima razvoja. U procesu rodnog osvjeivanja moe se desiti da oni/e koji osjete da e odjednom izgubiti mo ne mogu sa lakoom da prihvate nove zakone koji unapreuju poloaj i uticaj ena. Vano je razumjeti i prihvatiti da se rodnom ravnopravnou stvara okvir za kvalitetniji ivot svih u zajednici i da se ova tema tie podjednako ena i mukaraca.

linosti, koji postaje i dio nae profesije. Zboga toga je osvjeivanje o rodnim pitanjima i prisustvo osoba koje podravaju rodne promene u javnim diskusijama od velikog znaaja. Svi mi, kao pojedinci i pojedinke, moemo uestvovati u mijenjanju postojeeg stanja - nainom na koji razgovaramo sa drugima ili ponaanjem prema kolegama/nicama, prijateljima/cama, djeci, suprunicima i ostalima, pri svakodnevnom kontaktu. Takvo ponaanje e, u budunosti, imati ogroman uticaj i na ideologije.

Ja uoavam diskriminaciju kada proitam neki lanak u medijima, npr. kada neka ena ostane bez posla zbog trudnoe ili kada je manje plaena od mukarca za isti posao...* Osjeam da priati u drutvu o rodnoj ravnopravnosti znai govoriti o ugroenosti ena...*

Zakoni i propisiZakonski propisi i akta jedne drave veoma su znaajna sredstva promjene. Pomou novih zakonskih propisa i ostalih aktivnih mjera moe se promijeniti znaenje onoga to se smatra mukim i enskim. Napredne vlade kroz zakonske odredbe preduzimaju aktivne mjere kako bi unaprijedile jednake mogunosti na razliitim nivoima drutva. Iako su zakoni znaajni, oni, sami po sebi, nisu dovoljni da bi dolo do promjena u odnosima izmeu mukaraca i ena. Kulturoloka shvatanja i ideologije o tome ta prilii mukarcima, a ta enama imaju tendenciju da nastave da postoje dugo vremena i nakon promjene zakona. Nijesu samo graani/ke pod uticajem dominantnih ideologija i tradicionalnih shvatanja. Ona takoe utiu i na profesionalce/ke, te zaposlene u dravnoj upravi pri njihovom svakodnevnom radu. Naa iskustva o tome kako je biti mukarac ili ena ine sastavni dio nae

Zakonodavni okvir za rodnu ravnopravnost u Crnoj GoriCrna Gora se, nakon referenduma odranog 21. maja 2006. godine i zvaninog proglaenja nezavisnosti 3. juna iste godine usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti, sukcesijom obavezala na potovanje i primjenu niza konvencija u oblasti ljudskih prava, meu kojima je i Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena. Ustav Crne Gore utvruje vrstu obavezu drave u vezi rodne ravnopravnosti propisujui da drava jemi ravnopravnost ene i mukarca i razvija politiku jednakih mogunosti (lan 18). Ustav propisuje zabranu izazivanja ili podsticanja

* Iz istraivanja sprovedenog u Crnoj Gori u sklopu projektaRod i prostor, 2010.


rod i prostor []

mrnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu (lan 7), a naroito zabranu svake neposredne ili posredne diskriminacije, po bilo kom osnovu (lan 8). U vezi sa zabranom diskriminacije, vano je napomenuti da Ustav odreuje i nediskriminatorne propise, u koje spadaju posebne mjere usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zatite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom poloaju, s tim to su te posebne mjere privremenog karaktera, tj. mogu se primjenjivati samo dok se ne ostvare ciljevi zbog kojih su preduzete. Nadalje, Ustavom je propisano da Crna Gora jemi i titi prava i slobode (lan 6), da su svi jednaki pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lino svojstvo (lan 17), da svako ima pravo na jednaku zatitu svojih prava i sloboda (lan 19), pravo na pravni lijek protiv odluke kojom se odluuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu (lan 20), pravo na pravnu pomo, koja moe biti besplatna (lan 21), da se za vrijeme proglaenog ratnog ili vanrednog stanja ne moe ukidati zabrana diskriminacije (lan 25), da dravljanin Crne Gore koji je navrio 18 godina ivota i ima najmanje dvije godine prebivalita u Crnoj Gori ima pravo da bira i da bude biran (lan 45), da se jemi pravo svojine (lan 58), kao i pravo nasljeivanja (lan 60), da se jemi sloboda preduzetnitva (lan 59), te da Ustavni sud odluuje o ustavnoj albi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava (lan 149). Izuzetno znaajna odredba novog Ustava sadrana je u lanu 9, prema kojem potvreni i objavljeni meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava predstavljaju sastavni dio unutranjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kad odnose ureuju drukije od unutranjeg zakonodavstva. Poseban poloaj u skladu sa Ustavom, ena ostvaruje u vezi sa ulogom majke (l. 69 i 73). Na osnovu Ustava iz 1992. godine donijet je Zakon o rodnoj ravnopravnosti

(Slubeni list RCG, br. 46/07). Podruja koje Zakon o rodnoj ravnopravnosti ureuje su nain obezbjeivanja i ostvarivanja prava po osnovu rodne ravnopravnosti, kao i mjere za eliminisanje diskriminacije po osnovu pola i stvaranje jednakih mogunosti za uee ena i mukaraca u svim oblastima drutvenog ivota. Zakon, takoe, definie diskriminaciju po osnovu pola, pod kojom se podrazumijeva svako pravno ili faktiko, neposredno ili posredno razlikovanje, privilegovanje, iskljuivanje ili ograniavanje zasnovano na polu, zbog kojeg se nekom licu oteava ili negira priznavanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom i drugim podrujima javnog ivota (lan 4). Zakonom o radu (Slubeni list CG, br. 49/08 i 26/09) zabranjuje se neposredna i posredna diskriminacija lica koja trae zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, roenje, jezik, rasu, vjeru, boju koe, starost, trudnou, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnost, brani status, porodine obaveze, seksualno opredjeljenje, politiko ili drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, imovno stanje, lanstvo u politikim i sindikalnim organizacijama ili neko drugo lino svojstvo (lan 5). Zakon propisuje zabranu uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja na radu i u vezi sa radom. Zakon predvia i pozitivnu diskriminaciju u odreenim sluajevima. Zakonom o zapoljavanju garantuje se jednakost nezaposlenih lica u ostvarivanju prava na zaposlenje, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje i drugo lino svojstvo (lan 3).

Zakonski propisi i akta jedne drave veoma su znaajna sredstva promjene. Ipak, zakonske promjene, same po sebi nijesu dovoljne da dovedu do promjena u odnosima izmeu mukaraca i ena, jer su kulturoloka shvatanja veoma duboko ukorijenjena. Zbog toga svi imamo ulogu u promjeni postojeeg naina razmiljanja.

Naa iskustva o tome kako je biti ena ili mukarac ine sastavni dio nae linosti, koji postaje i dio nae profesije.


rod i prostor [17]

Pored navedenih, u zakone koji svojim odredbama garantuju jednakost u ostvarivanju prava mogu se ubrojati: Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o socijalnoj i djeijoj zatiti, Opti zakon o obrazovanju i vaspitanju, Zakon o visokom obrazovanju, Porodini zakon, Zakon o sudovima, Zakon o Ustavnom sudu, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o Vojsci Crne Gore, Zakon o zatiti podataka o linosti, Zakon o medijima, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, Zakon o azilu, Krivini zakonik, Zakonik o krivinom postupku, Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima, Zakon o dravnoj upravi. Navedenim zakonima se, na neposredan ili posredan nain, propisuje zabrana diskriminacije mukaraca i ena u razliitim segmentima privatnog i javnog ivota. Osim u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti, u ostalim zakonima nema preciznih formulacija, jer se koriste uopteni izrazi: lice, graanin, dravljanin. Takoe, osim Zakona o rodnoj ravnopravnosti, ostali zakoni nijesu pisani rodno osjetljivim jezikom. Od meunarodnih ugovora sainjenih pod okriljem Savjeta Evrope, Crna Gora se obavezala u odnosu na sljedee: Konvencija za zatitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, Protokoli br. 1-8, 12, 13 i 14 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda, Konvencija za zatitu pojedinaca sa osvrtom na automatsku obradu linih podataka, Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima, Konvencija o akcijama protiv trgovine ljudima. Kada je rije o meunarodnim ugovorima sainjenim pod okriljem Ujedinjenih nacija, Crna Gora se obavezala u odnosu na sljedee: Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju, Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija protiv torture, Konvencija o pravima djeteta, Konvencija o eliminaciji diskriminacije ena.** Prilog obezbijedilo Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Podgorica

Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivouSavjet evropskih optina i regiona (CEMR), kao asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz preko trideset zemalja Evrope, usvojio je 2006. godine Evropsku povelju o jednakosti mukaraca i ena u lokalnom ivotu. Do sada je Povelju potpisalo oko 256 lokalnih i regionalnih uprava u Evropi. www.ccre.org Navodimo nekoliko lanova iz ove Povelje koji se odnose na vezu izmeu planiranja i rodne ravnopravnosti:

Uloga pruanja uslugalan 19 - Stanovanje 1. Potpisnica priznaje pravo na stanovanje, kao i da pristup kvalitetnom stanovanju predstavlja jednu od najosnovnijih ljudskih potreba, neophodnih za dobrobit osobe i njene porodice. 2. Potpisnica priznaje da ene i mukarci esto imaju specifine i jasne potrebe vezane za stanovanje, koje moraju biti u potpunosti uzete u obzir, ukljuujui i injenicu da: a) u prosjeku ene imaju manje prihode i sredstva od mukaraca, te stoga trae smjetaj koji mogu da priute; b) ene su glave domainstava u veini porodica sa jednim roditeljem, kojima je potreban drutveni smjetaj; c) ugroeni mukarci su esto i najbrojniji meu beskunicima. 3. Potpisnica se stoga obavezuje da e, ukoliko je to mogue: a) omoguiti ili potpomoi pronalaenje smjetaja adekvatne veliine i standarda, sa pristojnim ivotnim uslovima za sve i dostupim najnunijim uslugama;


rod i prostor [19]

b) preduzeti korake u sprjeavanju beskunitva, a posebno pruiti pomo beskunicima/cama, u skladu sa kriterijumima potrebe, stepena ugroenosti i nediskriminacije; c) u skladu sa mogunostima, pomoi plaanje smjetaja onima bez adekvatnih sredstava. 4. Potpisnica se, takoe, obavezuje da e obezbijediti ili zagovarati jednako pravo ena i mukaraca da budu stanari/ke, imaoci/teljke ili na neki drugi nain vlasnici/ce svojih domova, kao i da, u tu svrhu, koristi svoje moi ili uticaj da omogui da ene imaju jednako pravo na hipoteku i druge oblike finansijske pomoi i kredita u svrhu obezbjeivanja stambenog prostora. lan 20 Kultura, sport i rekreacija 1. Potpisnica priznaje pravo svih da uestvuju u kulturnom ivotu i uivaju u umjetnosti. 2. Potpisnica takoe priznaje ulogu sporta koju on ima kada je u pitanju doprinos ivotu jedne zajednice i obezbjeivanje prava na zdravstvo kao iz lana 14. Takoe priznaje da ene i mukarci imaju isto pravo na ravnopravan pristup kulturnim, rekreativnim i sportskim aktivnostima i objektima. 3. Potpisnica priznaje da ene i mukarci mogu imati razliita iskustva i interese po pitanju kulture, sporta i rekreacije, i da to moe biti rezultat rodnog stereotipnog razmiljanja i djelovanja, pa se stoga obavezuje da e sprovoditi i promovisati mjere koje ukljuuju, po potrebi: obezbijediti da ene i mukarci, djeaci i djevojice imaju podjednak pristup sportskim, rekreativnim i kulturnim objektima i aktivnostima, podsticati ene i muskarce, djeake i djevojice da ravnopravno uestvuju u sportskim i kulturnim aktivnostima, ukljuujui i one koje se tradicionalno smatraju enskim ili mukim, podsticati umjetnike/ce, kao i kulturna i sportska udruenja, da promoviu kulturne i sportske aktivnosti koje osporavaju stereotipne stavove o enama i mukarcima, podsticati javne biblioteke da osporavaju rodne stereotipe izborom knjiga i drugih materijala.

lan 21 Sigurnost i bezbjednost 1. Potpisnica priznaje pravo svake ene i mukarca na bezbjednost i slobodu kretanja, kao i da ova prava ne mogu biti slobodno ili jednako sprovoena ukoliko ene i mukarci nisu sigurni ili bezbjedni, bilo u privatnom ili javnom sektoru, ili ako se ne osjeaju sigurno ili bezbjedno. 2. Potpisnica takoe priznaje da se ene i mukarci, dijelom zbog razliitih obaveza ili ivotnog stila, esto suoavaju sa razliitim problemima u pogledu sigurnosti i bezbjednosti, koji se moraju rjeavati. 3. Potpisnica se stoga obavezuje da e: a) iz perspektive roda analizirati statistiku koja se tie broja i modela incidenata (ukljuujui ozbiljne prekraje protiv pojedinaca) koji utiu na bezbjednost ili sigurnost ena i mukaraca, kao i da, ukoliko smatra da je prikladno, izmjeri stepen i prirodu straha ili prekraja ili drugih izvora nesigurnosti; b) razviti i sprovesti planove, strategije i aktivnosti, ukljuujui i odreena poboljanja stanja ili ureenja lokalne sredine (na primjer, saobraajne raskrsnice, parkiralita, ulina rasvjeta), ili upravljakih i srodnih slubi, u cilju poboljanja praktine bezbjednosti i sigurnosti ena i mukaraca, kao i da tei da smanji njihov doivljaj nedovoljne sigurnosti i bezbjednosti.

Planiranje i odrivi razvojlan 24 Odrivi razvoj 1. Potpisnica priznaje da, u strategijama planiranja i razvoja svojih regiona u budunosti, principi odrivog razvoja moraju biti u potpunosti ispotovani, obuhvativi ravnomjernu integraciju ekonomske, drutvene, ekoloke i kulturne dimenzije, i da posebno ukljuuju potrebu za promocijom i postizanjem ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca.


rod i prostor [2]

2. Potpisnica se stoga obavezuje da uvrsti princip ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca kao fundamentalnu dimenziju u sva svoja planiranja ili razvoj strategija u postizanju odrivog razvoja svojih regiona. lan 25 Urbanizam i lokalno planiranje 1. Potpisnica prepoznaje vanost svog prostornog, transportnog, ekonomskog razvoja i strategije korienja zemljita i planova za stvaranje uslova u okviru kojih pravo na ravnopravnost izmeu ena i mukaraca na lokalnom nivou moe biti u potpunosti primijenjeno. 2. Potpisnica se obavezuje da e garantovati usvajanje i primjenu takvih strategija i planova. da uzme u obzir potrebu da zagovara efektivnu ravnopravnost u svim aspektima ivota u lokalnoj zajednici, da uzme u obzir posebne potrebe ena i mukaraca vezane za, na primjer, zapoljavanje, pristup uslugama, kulturni ivot, obrazovanje i porodine obaveze, zasnovane na relevantnim lokalnim i drugim podacima, ukljuujui i rodnu procjenu potpisnice, da usvoji visoko kvalitetna projektna reenja koja uzimaju u obzir posebne potrebe ena i mukaraca. lan 26 Mobilnost i transport 1. Potpisnica priznaje da su mobilnost i pristup prevoznim sredstvima nuan uslov u primjeni prava, zadataka i aktivnosti ena i mukaraca, ukljuujui i zapoljavanje, edukaciju, kulturu i pristup neophodnim slubama i uslugama. Takoe priznaje da odrivost i uspjeh optine ili regiona umnogome zavisi od stepena razvoja efektivne, visokokvalitetne transportne infrastrukture i usluga javnog prevoza. 2. Potpisnica takoe priznaje da ene i mukarci esto u praksi imaju razliite potrebe i modele korienja mobilnosti i transporta, a koje su bazirane na faktorima kao to su primanja, starateljske obaveze ili radno vrijeme, kao i da zbog toga proporcionalno ima

vie ena korisnika javnog prevoza nego mukaraca. 3. Potpisnica se stoga obavezuje: a) da e uzimati u obzir relevantne potrebe i modele korienja transporta ena i mukaraca, ukljuujui i stanovnike gradskih i ruralnih sredina; b) da e omoguiti da transportne usluge dostupne graanima u datoj oblasti zadovoljavaju posebne i zajednike potrebe ena i mukaraca, kao i postizanje prave ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca na lokalnom nivou. lan 28 - Okruenje 1. Potpisnica priznaje svoju dunost da radi u pravcu postizanja visokog nivoa zatite i unapreenja kvaliteta ivotnog okruenja u svojoj optini, ukljuujui lokalne strategije vezane za otpad, buku, kvalitet vazduha, prirodne razlike i uticaj na klimatske promene. Potpisnica priznaje jednako pravo ena i mukaraca da imaju korist od usluga i strategija vezanih za ivotu sredinu. 2. Potpisnica priznaje da se ivoti ena i mukaraca umnogome razlikuju, i da se ene i mukarci razlikuju u korienju usluga i javnih ili otvorenih prostora na lokalnom nivou, ili se suoavaju sa razliitim problemima vezanim za okruenje. 3. Potpisnica se u skladu sa tim obavezuje da e, prilikom razvijanja svojih strategija i usluga vezanih za okruenje, u potpunosti i jednako voditi rauna o posebnim potrebama u ivotima ena i mukaraca, kao i o principima solidarnosti meu generacijama.

MILENIJUMSKI RAZVOJNI CILJEVI Siromatvo i glad Osnovno obrazovanje Rodna ravnopravnost Zdravlje djece Zdravlje majki HIV/AIDS Odrivost ivotne sredine Globalno partnerstvo


rod i prostor [23]

Korienje mukog roda nije neutralno, jer nam oteava da zamislimo enski subjekt...

Rodna neutralnost vs. rodna osvijeenostAnaliza rodnih problema u oblasti prostornog planiranja zapoinje injenicom da se, tradicionalno, prostorno planiranje posmatra kao racionalno, objektivno, struno polje koje je, stoga, i rodno neutralno. Meutim, u stvarnosti se deava da je ono to izgleda kao rodna neutralnost, u veini sluajeva, u stvari, ignorisanje roda, tj. rodno sljepilo. Novi pristup u planiranju podrazumijeva da se iskustva i potrebe ena i mukaraca ukljuuju u procese planiranja prostora. Jedan od razloga za ignorisanje rodne perspektive je taj to su mukarci veoma dugo vremena dominirali u veini profesija. Naa iskustva o tome kako je biti mukarac ili ena ine sastavni dio nae linosti, a to postaje i dio nae profesije. Iskustva mukaraca su dominantna ne samo u strunim sferama, ve i u postojeim programima kolovanja za arhitekte/ice, planere/ke, inenjere/ke, itd. Porast broja ena u ovim profesijama ne garantuje spontane promjene, jer mi u profesiju unosimo iskustva koja smo stekli/e vaspitanjem, a ona su, najee, vezana za partijarhalne modele. kolovanje je jo uvijek, uglavnom, muki orijentisano, i, ukoliko su rodna pitanja i prisutna, njima se, obino, ne pridaje veliki znaaj. Kako bi se promovisala rodna osvijeenost, postepeno su se razvijali razliiti pristupi za razliite ciljne grupe. Dvije najvanije ciljne grupe su:

- ene i mukarci koji djeluju u oblasti planiranja prostora - trebalo bi obezbijediti da one/i postanu svjesne/i rodne perspektive koja postoji u njihovom profesionalnom polju; - ene korisnice prostora - umreavajui, osnaujui i podravajui ih da djeluju kritiki u odnosu na programe razvoja; To, naravno, ne znai da mukarce korisnike prostora treba izuzeti kao ciljnu grupu. Koncentrisanje panje na pomenute grupe samo je predlog za prvu fazu integrisanja rodno senzitivnog planiranja u programe prostornog razvoja. U toj fazi, veoma je vano posmatrati ene svih kategorija kao sposobne saveznice u profesionalnom radu prilikom razvijanja planova, kreiranja predloga, davanja zavrnih sugestija i implementacije. Ova publikacija odnosi se, prvenstveno, na prvu ciljnu grupu, tj. kolovane ene i mukarce koji djeluju u oblasti planiranja, kako bi se razvilo struno znanje o rodnoj problematici meu arhitektama/cama i planerima/kama.

JEZIK KREIRA STVARNOST

Hm..., zapravo, studiju nijesam uradio ja nego ona.

Profesore Jankoviu, drago mi je da Vas upoznam i estitam na izuzetno odraenoj studiji!

Rodno-osjetljiv jezikZnaajna novina u zakonodavnoj praksi Crne Gore je uvoenje klauzule rodno-osjetljivog jezika, koja je, zahvaljujui zalaganjima Odbora za rodnu ravnopravnost Skuptine Crne Gore, unesena u nekoliko zakona koje je do sada usvojila Skuptina Crne Gore.


rod i prostor [2]

Ako su rijei za zanimanja, poput spremaica, domaica, kuvarica i sekretarica u enskom rodu, zbog ega se meni obraaju sa ministre?

Zalaganje za dosljednu upotrebu formi enskog roda za zanimanja (profesije) i titule (statusnog obiljeja) ena vano je prvenstveno zato to je veliki broj ena u mnogim profesijama i na mnogim odgovornim mjestima u drutvu. Drugo, zato to je ono u skladu sa potovanjem osnovnih gramatikih pravila. Jedno takvo se odnosi na pravilo graenja reenice: subjekat i predikat moraju se slagati u rodu i broju, inae je reenica negramatina. Nepravilno je: Ministar je rekla. Odbijanje da se enske forme titula i zanimanja ire koriste prije ima veze sa patrijarhalnim poimanjem mjesta ena u drutvu, nego sa gramatikom.1 Jezik nije statian, ve dinamian, i on prati drutveno-politike promjene. U jezikoj formi prepoznajemo misao i namjere i vano je da toga budemo svjesni/e. PLANERKA ARHITEKTICA TUITELJKA ADVOKATKINJA PEDAGOKINJA PSIHOLOKINJA HEROJKA/ENA HEROJ BORKINJA/ENA BORAC DOKTORKA DEKANKA POSLANICA PLANER ARHITEKTA TUILAC ADVOKAT PEDAGOG PSIHOLOG HEROJ BORAC DOKTOR DEKAN POSLANIK

Ogranienja sa kojima se ene suoavajuS obzirom na bioloke razlike (pol), ali i drutvene i kulturoloke uloge (rod), ene se suoavaju sa razliitim ogranienjima. esto su ta ogranienja vezana za nepostojanje adekvatnog drutvenog okvira koji bi im omoguio da usklade svoju potrebu da se profesionalno ostvare, sa eljom da na uspjean nain obavljaju porodine obaveze. I ene u Crnoj Gori osjeaju da je ovu dvostruku ulogu veoma teko nositi.

Dva puta sam ostajala bez posla kada bih rekla da sam trudna...*

Privatna i javna sfera - rodna perspektivaKada se rodne perspektive primijene u oblasti planiranja prostora, one su, generalno, zasnovane, na manje ili vie, jasnim razlikama izmeu javne sfere, koja je vie povezana sa mukarcima, i privatne sfere povezane sa enama. Ovakav pristup proistie iz injenice da ene imaju najvie odgovornosti u okviru svakodnevne brige o porodici, a to su, upravo, dunosti povezane sa privatnom sferom. Nasuprot tome, razne aktivnosti mukaraca, poput uloge stvaranja zarade i donoenja odluka, pripadaju javnoj sferi. Ove razliite uloge su, manje ili vie, zastupljene u veini drutava irom svijeta, ali one nisu nimalo bezazlene. U veini drutava se ne prepoznaje tzv. neplaeni rad koji je povezan sa obavezama u kui, a koje gotovo uvijek obavljaju ene. Prema najnovijim podacima UN-a, ene, globalno, provode bar dvostruko vie vremena od mukaraca obavljajui neplaene kune poslove. Uprkos takvoj postojeoj slici, u planiranju se uloga ena ne bi smjela povezivati iskljuivo sa privatnom sferom.

1 Rodna perspektiva jezika: predlog za standardizaciju, Svenka Savi, Univerzitet u Novom Sadu http://www.zenezaevropu.com/p-jezik-neravnopravnosti/34256.html

* Iz istraivanja sprovedenog u Crnoj Gori u sklopu projektaRod i prostor, 2010.


rod i prostor [27]

Danas su ene, formalno ili neformalno zaposlene, one posjeuju restorane, bioskope i prisustvuju javnim dogaajima, uestvuju u demokratskim izborima... Kao rezultat toga, svaki projekat u oblasti prostornog planiranja, koji nastoji da bude rodno osvijeen, mora se fokusirati na rjeavanje enskih problema vezanih za javnu sferu. Primjeri oblasti u kojima je rodna perspektiva uspjeno primijenjena, kada se radi o planiranju na evropskom nivou, jesu transport, saobraaj i sigurnost. Mukarci i ene imaju razliite potrebe u svakodnevnom ivotu. To je povezano sa njihovim socijalnim ulogama ili zadacima koje preuzimaju u odreenom drutvenom okruenju. Zadaci kao to su briga o djeci, briga o starima i bolesnima u porodici, kupovina, pranje, ienje, kuvanje, odravanje kontakata sa familijom, itd. predstavljaju neplaeni rad. Iako postoje izuzeci, dokazano je da u veini drutava ovaj neplaeni rad obavljaju ene. Prema najnovijim podacima UN-a1, ene, globalno, provode bar dvostruko vie vremena od mukaraca obavljajui neplaene kune poslove.1 UN, The Worlds Women 2010: Trends and Statistics

od mueva (ali koje se nisu zvanino razvele), udovice i udate ene. U zavisnosti od toga kako se ove grupe ena posmatraju u drutvu, zakonski uslovi mogu varirati izmeu razliitih kategorija. Stanovanje sa drugim osobama esto podrazumijeva da je ena pod vostvom mukaraca, kao to su otac, brat ili ujak. Posjedovanje sopstvene kue je za enu, u isto vrijeme, i cilj i sredstvo. Kua obezbjeuje smjetaj za porodicu i njenu svojinu, a moe biti i dodatno sredstvo zarade. Tako se briga o porodici i neformalne aktivnosti mogu spojiti (izdavanje, rad...). Posjedovanje kue ili stana, takoe, obezbjeuje sigurnost u starijem dobu.

Poloaj ene u domainstvuVano je sagledati poloaj ene u domainstvu, naroito kada je rije o stambenoj politici. Stanovanje se, obino, posmatra i dovodi u vezu sa domainstvima. Domainstvo se posmatra kao najmanja jedinica povezana sa mjestom stanovanja, poto lanovi/ce istog domainstva dijele to mjesto. Takvo stanovite pretpostavlja da se sve odluke unutar jednog domainstva donose u harmoniji, kao i da su odnosi unutar njega zasnovani na jednakoj moi ukuana/ki. Ovo, meutim, ne mora uvijek da bude sluaj. Rodno-osvijeen pristup podrazumijeva mnogo vie od posmatranja domainstva kao najmanje jedinice. On prepoznaje ene kao pojedinke u domainstvu. Ovaj pristup pomae nam pri prepoznavanju razliitih kategorija ena. Vrlo je vano uzeti u obzir kategorije ena, kao to su neudate ene koje formiraju svoja sopstvena domainstva, razvedene ene, ene koje ive odvojeno

Ogranienja zasnovana na tradicionalnim ideologijamaZakoni i propisi esto se smatraju rodno neutralnim, i, kao takvi, ne bi trebalo da diskriminiu ene. Meutim, kada se malo bolje udubimo u problematiku, uviamo da oni, ipak, mogu biti puni rodnih predrasuda. Na primjer, u sluajevima dobijanja povlastica za rjeavanje stambenog pitanja, kriterijum dodjele esto je formulisan tako da se neudatim enama zahtjevi ili odbijaju, ili imaju manje anse da im smjetaj bude dodijeljen. Recimo, taj kriterijum moe zahtijevati odreeni vremenski period zaposlenosti koji ene zbog trudnoe esto ne mogu da ispune. Dok se pojedinane zarade suprunika mogu spojiti, kako bi se dobila suma koja odgovara potrebnim minimalnim primanjima, enama koje ive zajedno, kao na primjer dvije sestre ili majka i odrasla erka, nije dozvoljeno da to uine.

...Zavrila sam osnovnu kolu kao luonoa. Srednju kolu zavravam kao najbolja uenica u svojoj generaciji i ponovo dobijam Luu. Nakon etiri godine, zavravam fakultet kao najbolja diplomkinja i dobijam Zlatnu plaketu Univerziteta Crne Gore. Tokom naredne etiri godine odbranila sam magistraturu, a potom, nakon isteka istog vremenskog perioda i doktorat. Dakle, u rekordnom roku i sa najveim ocjenama za ovdanje prilike. Iako sam nakon doktoriranja imala sve prerogative da budem birana u akademsko zvanje docentkinje, to se nije desilo. Paralelno, dogaa se raspodjela stanova na Univerzitetu Crne Gore. Iako sam na zvaninoj listi rangirana kao 20, kasnije sam, tokom realizacije raspodjele, gurnuta iza 190. mjesta, i, tako, dobila stan u krajnje ruiniranom (neuseljivom) stanju i na samoj periferiji, umjesto u novoj i bljetavoj profesorskoj zgradi na Trgu Dorda Vaingtona...** Primjer preuzet i modifikovan iz publikacije ene, odgovornost, solidarnost, Anima - Kotor 2009.


rod i prostor [29]

DA LI STE ZNALI ?

Finansijska ogranienja na koja ene nailazeKada se radi o rjeavanju stambenog pitanja, finansijska ogranienja predstavljaju najveu prepreku za veinu mukaraca i ena. Poto ene, generalno, zarauju manje novca i ee su nezaposlene od mukaraca, domainstva na ijem elu se nalaze ene esto su siromanija od onih sa mukarcima na toj poziciji. Uobiajena prepreka na koju ene nailaze jeste da veliki broj banaka nijesu spremne da im pozajme novac. Jedan od razloga moe biti taj to su udate ene u podreenom poloaju u odnosu na mueve. U drugim sluajevima, primanja ena ne smatraju se dovoljnim da bi mogla parirati primanjima mukaraca. Banke i druge institucije, obino, ne prihvataju neformalna primanja, a pravila vraanja dugova i pozajmica zasnivaju se na navikama i ponaanjima mukaraca. Zanimljivo je da iskustva pokazuju da su ene posveenije vraanju stambenih kredita, iako su im primanja manja.

Prostorno planiranje koje je rodno osjetljivo vodi rauna o prioritetima ena i mukaraca kada je u pitanju prostor. To znai da planeri/ke, implementatori/ke i donosioci/ke odluka razumiju i uzimaju u obzir razliite drutvene uloge ena i mukaraca, njihove izbore i afinitete u zavisnosti od uzrasta, rase, seksualne orijentacije, injenice da neki/e od njih pripadaju kategoriji osoba sa invaliditetom, itd. Kada govorimo o rodnom aspektu planiranja kljune teme su: ukljuivanje i participacija, izrada planova i donoenje politika. Postoje razliiti naini primjene rodne perspektive u oblasti planiranja, ukljuujui: . Vee uee rodno osvijeenih ena i mukaraca (strunjaka) u procesima izrade planova, njihovoj implementaciji i donoenju odluka Vee uee rodno osvijeenih ena mukaraca u razliitim procesima planiranja predstavlja kljuni elemenat prostornog planiranja, i od velikog je znaaja za prepoznavanje potreba i prioriteta ena. Sama prisutnost ena u ovim procesima ne znai da one imaju znanje i svijest o rodnoj problematici, te sam broj nije garancija za kvalitetnu implementaciju rodnih politika. Evidentno je da, danas, u Crnoj Gori ne postoji dovoljan broj ena u strukturama odluivanja na svim nivoima. U oblasti kreiranja planova ima ih sve vie, i u tom sluaju sebe esto prepozanju kao radilice, dok su pozicije odluivanja rezervisane za mukarce. . Ukljuivanje iskustava, potreba i priorita ena (korisnica prostora) u prostorne planove

Prostorno planiranje treba da bude zasnovano na ukljuivanju iskustava u korienju prostora razliitih kategorija ljudi, i na razumijevanju kako se oni/e osjeaju u prostoru. Prepoznavanjem i uvaavanjem slinosti i razliitosti izmeu ena i mukaraca, prostorno planiranje e stvoriti kvalitetniji, bezbjedniji, zdraviji i prijatniji okvir za sve nas. Na ovaj nain bie na dobitku i ene i mukarci. Iako se, danas, rodna ravnopravnost doivljava kao strategija koja se tie ena, to je samo trenutna slika, jer su ene diskriminisane u veoj mjeri po razliitim osnovama. Integrisanjem rodne ravnopravnosti stvara se bolji okvir za ivot svih ljudi.

Muhammad Yunus iz Bangldea je ekonomista,poznat i uticajan irom svijeta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2006. Osniva je Grameen banke (na lokalnom jeziku Grameen znai seoski) koja se zasniva na konceptu mikrokredita. To je sistem kreditiranja najsiromanijih slojeva stanovnitva, koji ne zahtijeva nikakav oblik garancije ili ugovora. Nastao je kao reakcija na tradicionalni bankarski sistem, koji odbacuje siromane, jer su nepodobni za dobijanje kredita. Sistem danas funkcionie u 43 drave, a prosjena pozajmica iznosi 130$. Do sada je kreditirano 8,1 miliona ljudi, od kojih vie od

Rodna problematika u oblasti planiranja prostoraProstor je okvir ljudskog djelovanja, koji definie nain ostvarivanja komunikacije meu ljudima u zajednici. Planiranje se bavi stvaranjem boljih prostora i mjesta za ivot i trebalo bi da bude zasnovano na ukljuivanju iskustava u korienju prostora razliitih kategorija osoba, i na razumijevanju kako se oni/e osjeaju u prostoru. Na taj nain, nai bi planovi postali kvalitetniji, a time i prostor koji nas okruuje. Danas se planiranju pristupa integralno, uzimajui u obzir razliite aspekte odrivog razvoja meu kojima je i rodno osjetljiv pristup.

96% ine ene. Stopa povraaja kredita je 98%.Gotovo 100% djece kreditiranih danas pohaa kolu.


rod i prostor [3]

Porast broja ena u oblasti planiranja ili studentkinja arhitekture i srodnih disciplina ne garantuje, nuno, promjene u integrisanju rodne perspektive u prostorno planiranje. kolovanje je jo uvijek, uglavnom, muki orijentisano, a ak i kada pitanja vezana za rod postoje, njima se, obino, ne pridaje veliki znaaj.

Uee ena nije samo pitanje rodne ravnopravnosti i demokratije. Ono je, takoe, i pitanje omoguavanja enskih iskustava, potreba i vizija da se slobodno razvijaju i ostave svoj peat na krajnji cilj. Poto su odgovorne za dobrobit porodice, ene, u veini sluajeva, imaju drugaije prioritete od mukaraca. U veini drutava prisutan je nizak stepen uea ena. Razlog tome je to jo uvijek postoje tradicionalne ideologije, po kojima su mukarci predstavnici domainstva. ene i mukarci se, uglavnom, pridravaju ovih pravila iz, isto kulturolokih razloga. Na linom nivou, glasovi ena u porodici, kada se radi o investicijama i prioritetima u stambenom planiranju, mogu biti nemoni iz istih razloga. Vlasnitvo nad imovinom, takoe, predstavlja direktan izraz rodnih nejednakosti. Odnos prema vlasnitvu odslikava tradicionalne norme i u vezi je sa realno niom ekonomskom moi ena. Vlasnitvo, odnosno nemanje vlasnitva, lei i u osnovi razliitih problema, meu kojima je svakako najdrastiniji problem porodinog nasilja, odnosno trpljenja nasilja usljed nemanja izlaza. Vlasnitvo je, takoe, u direktnoj vezi sa planiranjem prostora, tj. zadovoljavanjem interesa kada je prostor u pitanju. Od velikog je znaaja da strunjaci/nje i donosioci/ke odluka pokuaju da izau u susret obinim enama, tj. da posluaju njihova iskustva i da budu spremni/e da ue od njih. Mogu se koristiti razliiti naini ukljuivanja. Uobiajene metode koje se kod nas koriste (ankete i javne rasprave) nijesu uvijek najbolji nain i zato treba pribjegavati kreativnijim i efikasnijim metodama ukljuivanja kada su ene u pitanju (vie o ovome dato je u poglavlju Preporuke).

. Stvaranje boljeg okvira koji bi omoguio enama rjeavanje stambenog pitanja Na organienja za ene, kada je u pitanju rjeavanje njihovog stambenog pitanja, moe se gledati kroz ogranienja utemeljena na zakonima, dominantnim ideologijama i finansijskim uredbama. Oni/e koji se bave stambenim pitanjima morali/e bi biti svjesni ovih ogranienja, kako bi se izbegla nepotrebna i nenamjerna diskriminacija ena prilikom izrade stambenih politika.

odozgoPlaniranje za ljude Problemi ena su dodati Planeri/ke odreuju potrebe, prioritete, itd. Ljudi su pasivni (neaktivni) Procjene uticaja na pojedine grupe Savjetovanje / konsultacije

odozdoPlaniranje sa ljudima Problemi ena su ukljueni Specifino znanje ljudi koristi se kao ulazni podatak Ljudi su aktivni Otvoren proces planiranja Pravo uea

Pristupi ukjuivanju - odozgo i odozdoRodno osjetljiv pristup (nasuprot sadanjem - rodno neutralnom ili rodno slijepom), kada je u pitanju ukljuivanje ena i mukaraca, trebalo bi da bude osnov planiranja. Prostorno planiranje je profesionalno polje koje je tek od skoro dolo pod uticaj rodnih studija, kako u praksi, tako i u istraivanju. Pristupi odozgo (top-down) i odozdo (bottom-up) prvenstveno se odnose na planiranje i naine ukljuivanja. Oba principa predstavljaju naine na koje se moe pristupiti problemu rodne osvijeenosti. Pristup odozgo zastupa principe konvencionalnog planiranja. Prema ovom pristupu, planeri/ke su strunjaci/nje koji veoma dobro poznaju elje i potrebe ljudi, oni ih definiu i pronalaze rjeenja. Osobe na koje se planiranje odnosi uglavnom su pasivne. Ovo je pristup planiranja za ljude, a ne sa ljudima.

Larsson, A., Gender Perspectives in Housing and Planning

Uee ena nije samo pitanje demokratije, ve i omoguavanja enskih iskustava, potreba, vizija i prioriteta da se slobodno razvijaju i ostave svoj peat na prostor.


rod i prostor [33]

Neka istraivanja raena u Engleskoj ukazuju da:* - vei broj ena nego mukaraca koriste javni prevoz do radnog mjesta; - gotovo dvostruko vie ena, u odnosu na mukarce, prilagoava svoje ponaanje strahu od kriminala; - ene su manje plaene od mukaraca za iste poslove /istraivanja ukazuju da rodni raskorak, kada se radi o platama, nee biti prevazien ni do 2085. godine/; - devet od deset samohranih roditelja su samohrane majke /istraivanje iz 2004/; - ene u veem procentu nastoje da nau posao koji im omoguava kombinovanje poslovnih i porodinih obaveza; - djevojice koriste otvorne prostore na drugaiji nain od djeaka, naroito u uzrastu 10-13 godina, kada im znae intimniji prostori za enska okupljanja; - mukarci trostruko vie koriste bicikl da bi se prevezli do posla ; - ene manje koriste automobil od mukaraca; - dvostruko vie ena, u odnosu na mukarce, prate djecu do kole;

Pristup odozdo poiva na injenici da se elje i potrebe ljudi razlikuju i variraju u zavisnosti od njihovog iskustva. ene i mukarci se posmatraju kao znaajan izvor znanja u procesu planiranja. Ljudi na koje se planiranje odnosi postaju aktivni u cjelokupnom procesu. U najboljem sluaju, dijalog se ostvaruje od samog poetka, to doputa svim ukljuenim osobama da utiu na razvoj projekta. enama (kao i drugim, esto zanemarenim, grupama), pristup odozdo ostavlja mogunost da uestvuju u procesu planiranja i pripreme planova, pri emu se njihova iskustva, prioriteti i potrebe uzimaju u obzir od samog poetka. Iako pristup odozdo prua vee mogunosti za promjenu, trebalo bi podrati razvijanje oba pristupa. Izrada lista predloga, savjeta i rjeenja moe, na duge staze, znaajano uticati na to kako planeri/ke posmatraju stvarnost ena i mukaraca za koje planiraju. Takve liste mogu se sastaviti uz pomo grupe strunjaka/nja ili kroz intervjue sa enama kojih se ova problematika tie.

preporuke

integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

*Royal Town Planning Institute, Gender and Spatial Planning, 2007


rod i prostor [3]

Poveati rodnu osvijeenost na linom planu Prvi, jednostavan nain da se pobolja lina rodna osvijeenost jeste da se razmilja (pie i govori) o enama i mukarcima ponaosob, a ne o ljudima generalno. Nain na koji neto predstavljamo oblikuje predstavu o odreenoj ciljnoj grupi, kao i kontekst koji stvaramo u naim glavama. Drugi nain sticanja znanja jeste potraga za podacima o rodnim razlikama. Statistike nisu zanemarljive i ako se pravilno sakupe i obrade mogu biti znaajno sredstvo argumentacije. U procesu prostornog planiranja veoma je vano prikupiti informacije i navoditi odvojeno podatke za ene i mukarce. Danas je znanje o rodnim pitanjima obimno i dostupno, a negiranje postojanja problema kada je u pitanju rodna ravnopravnost moe se smatrati manjkom informisanosti o ovoj temi.Rodni pristup podrazumijeva da sistem planiranja pripada svima. Meutim, injenica je da se mogunosti za ukjuivanje ena i mukaraca u procese planiranja razlikuju. Na primjer, ene su mnogo vie angaovane u aktivnostima tzv. neplaenog rada (briga o djeci i starima, voenje domainstva, kuvanje...). Kada se planira vrijeme odravanja diskusija i rasprava, vjerovatno se ne uzima u obzir ova vrsta angaovanja ena, koja moe biti ograniavajua za njihovo uee ukoliko se termini zakau u nepovoljnom periodu. U Crnoj Gori je uoeno daleko manje prisustvo i ukljuivanje ena na prezentacijama planova i na javnim raspravama. U nekim zemljama, pripadnice odreenih etnikih grupa ne ele da prisustvuju mjeovitim skupovima. Lokalni konteksti se razlikuju i to je vano imati na umu. Takoe, globalne statistike pokazuju da ene manje koriste internet i IT tehnologije, to moe biti ograniavajue ukoliko se promovie participacija u planiranju na ovaj nain. To su samo neke od tema o kojima bi trebalo razmiljati kada je u pitanju rodni pristup u planiranju. Na narednim stranicama moete proitati preporuke koje se odnose na ene i mukarce koje/i djeluju na polju planiranja prostora. One vam mogu pomoi kao inspiracija za ukljuivanje rodne perspektive u procese planiranja. Preporuke su dijelom sakupljene iz literature, a dijelom iz istraivanja Rod i prostor koje je NVO Expeditio sprovedela u Crnoj Gori tokom jeseni 2010. godine.

Preporuke za ene i mukarce strunjake/inje za kreiranje planova, njihovu implementaciju i donoenje odluka u oblasti planiranjaOrganizovati radionice namijenjene samo enama iz struke i podravati njihovu meusobnu saradnju 1

2 Voditi rauna o atmosferi u kojoj se odvija struni rad i donoenje odluka

Prepoznavanje rodne perspektive u procesu planiranja je prvi korak ka rodnoj osvijeenosti. Znanje o rodnim pitanjima danas postoji i obimno je. Izgovor za nedostatak primjene politika jednakih mogunosti nikako ne bi smio biti nedostatak informacija i znanja. Ova mjera je znaajna jer moe ojaati samopouzdanje ena pri djelanju u oblasti kojom dominiraju mukarci, bilo kao donosioci odluka ili kao veinski vlasnici kapitala. U Crnoj Gori, rjei su jedne planerke: Planiranje je interesna zona mukaraca. Zato ova oblast zahtijeva vee uee osvijeenih ena strunjakinja, kao i vie ena na pozicijama donoenja odluka. Jo jedan razlog za formiranje enskih mrea jeste taj to one omoguavaju enama da razviju specifine pristupe prostornom planiranju, koji mogu doprineti kvalitetu planova.

Nekada je potrebno promijeniti nain odravanja sastanaka, kako bi se ene oseale podjednako prijatno kao mukarci koji su dio tog tima. ene i mukarci morale/i bi biti svjesne/i sljedeih stvari: Koja vrsta jezika se koristi - rodno osvijeen ili rodno neutralan/muki rod? Da li se argumenti i predlozi ena smatraju jednako ozbiljnim kao argumenti i predlozi mukaraca? Da li se podstiu rodne predrasude i ale ? Ko se nalazi na upravljakim funkcijama raznih odbora i organizacija? Nastojati da se rodna perspektiva prepozna i ukljuuje u planiranje 3


rod i prostor [37]

Iako to nije uvijek sluaj, injenica, koja se esto mora prihvatiti, je da obino postoji manje ena nego mukaraca u timovima, naroito kada je u pitanju odluivanje. U Crnoj Gori postoji znaajna razlika izmeu sjevera i primorja. Meutim, prisustvo strunih ena ili politiarki ne mora uvijek biti i garancija rodne osvijeenosti. Rodna dimenzija moe se u cjelosti ukljuiti jedino kada nekoliko rodno-osvijeenih strunjaka (ena i mukaraca) rade zajedno. Potekoe se mogu pojaviti pri formiranju takvog tima, jer, naroito u naoj sredini, jo uvijek nema dovoljno osoba sa ovim znanjima. Jedan od naina da se ova prepreka izbjegne jeste formiranje grupe strunjakinja koje se bave rodnom problematikom, dok veina osoba u timu ne postanu rodno senzitivne. 4 Postarati se da je rod postane pojam koji interesuje i ene i mukarace ene i mukaraci imaju podjednaku odgovornost da promoviu rodnu ravnopravnost. Vano je izbjei situaciju u kojoj se broj planerki/arhitektica koristi da bi se deklarativno opravdao rodno osjetljiv pristup. Brojnost ena ne mora uvijek biti garant osvijeenosti, iako je vei broj planerki svakako znaajan za sveukupni cilj postizanja jednakih mogunosti u profesiji u kojoj esto dominiraju mukarci. ene koje pokuavaju da se

bave rodnom problematikom u planiranju, nalaze da je teko promovisati rodnu perspektivu u sredini u kojoj dominira razmiljanje zasnovano na tradicionalnim/mukim normama. Zbog toga je veoma vano pobrinuti se da rodna problematika postane polje interesovanja za mukarce, kao i za ene. Koristiti rodno osjetljiv jezik u pisanim dokumentima 5 i usmenom obraanju U jednom od prvih poglavlja ove broure naglaena je vanost korienja rodno osjetljivog jezika, kao i preporuljivost ove norme kroz zakonske odredbe. Jezik je promjenljiva, a ne statina kategorija. Kao to se danas ini neobinim korienje enskog roda za pojedine profesije, ubrzo nakon usvajanja, ova jezika promjena bie prirodna i prihvatljiva. Veoma je vano da rodno osjetljiv jezik koriste i ene i mukarci. 6 Koristiti smjernice Evropske unije kao okvir za integrisanje rodne ravnopravnosti u procese planiranja Crna Gora se jasno opredijelila za procese integracije u Evropsku uniju. To ne podrazumijeva samo deklarativnu odluku, ve i usvajanje itavog niza vrijednosti za koje se zalau zemlje lanice.

Stroija primjena principa rodne ravnopravnosti predstavlja, ne samo na nivou EU, ve i na globalnom nivou, jedan od kljunih ciljeva. Brojne strategije, preporuke i zakonske odredbe ine okvir za poboljanje stanja kada je u pitanju ova tema. Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou jedan je od dokumenata koji sadri preporuke vezane za planiranje prostora. Djelovi ovog dokumenta dati su u prvim poglavljima publikacije. Lokalne samouprave u Crnoj Gori trebalo bi da usvoje ovaj dokument i da se potrude da integriu njegove odredbe do nivoa planskih dokumenata. Uvesti integrisanje rodne ravnopravnost u programske zadatke 7

od mjera morala biti ukljuivanje ove teme u programske zadatke koji se dostavljaju planerima/kama. Uz to bi trebalo kreirati smjernice, vodie i prirunike koji bi bili dostupni planerskim kuama, donosiocima odluka na lokalnom i nacionalnom nivou, kao i drugim relevantnim akterima/kama u procesu planiranja. Obuke, radionice i treninzi, takoe, bi bili poeljni. Na ovaj nain, tema bi postala bliska svima, a nai planovi bi postali kvalitetniji, jer bi oslikavali prostorne potrebe i prioritete razliitih korisnika/ca u zajednici. 8 Promovisati primjere dobre prakse iz EU i regiona Tema rodno-osjetljivog planiranja nije nova u razvijenim zemljama Evrope. U regionu, na primjer u Sloveniji, takoe, ima primjera implementacije ovog koncepta. Jedan od projekata realizovanih u EU na temu rodnog planiranja je GenderAlp (2001-2006), u kome je uestvovalo 12 partnera iz Italije, Slovenije, Francuske, Njemake i Austrije. Lokalne samouprave i strukovna planerska udruenja mogu uiti iz ovakvih i slinih iskustava i implementirati primjere dobre prakse u Crnoj Gori.

Kroz istraivanje Rod i prostor, sporovedeno u Crnoj Gori (2010), nekoliko intervjuisanih planerki uoilo je, da bi za integrisanje rodne ravnopravnosti u planska dokumenta, jedna


rod i prostor [39]

Testirati rodno senzitivan pristup planiranju na pilot- 9 projektima manjeg obima (npr. parkovi, igralita...) Pilot-projekti su odlian nain za provjeru novih metoda rada na konkretnom primjeru. Kako se rodno senzitivan pristup odnosi na sve nivoe planiranja od manjih gradskih cjelina do prostornih planova, kroz pilotprojekte manjih obima (npr. parkovi, igralita, rekreativne zone...) moe se testirati metodologija ukljuivanja iskustava i potreba ena i mukaraca. 10 Donijeti jasne politike odluke o posveenosti integrisanju rodne ravnopravnosti u procese planiranja Vrlo je vano donijeti jasne politike odluke da postoji spremnost za implementaciju rodnih politika u procese prostornog planiranja na lokalnom i nacionalnom nivou. To je osnov za planere/ke, ali i implementatore/ke planova da sprovode integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planove.

Prikupljati rodnu statistiku i analizirati podatke

11

Statistiki podaci su znaajno sredstvo za argumentaciju i zato ih treba prikupljati i analizirati. U rodno osjetljivom pristupu, uvijek bi trebalo posmatrati odvojeno podatke vezane za ene i mukarce. Takoe, treba uzimati u obzir koja vrsta predloga i komentara na sastancima, javnim raspravama ili putem anketiranja dolazi od odreene rodne grupe. Istraivanje je pokazalo da se o tome, danas, u Crnoj Gori ne vodi rauna.

Preporuke za ukljuivanje iskustava, potreba i navika obinih ena u procese planiranja12 Razmisliti kako bi ene i djevojke u naoj kulturnoj sredini eljele da budu ukljuene Kada je u pitanju ukljuivanje, vano je da budemo svjesni/e uslova i specifinosti nae lokalne zajednice. Moramo uzeti u obzir injenicu da se ivot ena umnogome razlikuje, bilo da posmatramo razliite djelove svijeta ili samo jedno drutvo. Ipak, ono to im je zajedniko jesu uloge raanja djece i brige o porodici. Kako e ene izvravati ove zadatke zavisi od lokalnih

faktora, ukljuujui drutveni i kulturni prostor. Pristup odozdo u prostornom planiranju je veoma znaajno sredstvo, poto uzima ivot ene kao poetnu taku. Naini ukljuivanja uobiajni u naoj sredini, poput javnih rasprava i anketiranja, nijesu uvjek i najefikasnije metode prikupljanja ideja i ispitivanja potreba zajednice. Mnoge ene i djevojke ne osjeaju se prijatno, slobodno i osnaeno da aktivno uestvuju na skupovima poput javnih rasprava, na kojima su veina uesnika mukarci. Stoga je potrebno traiti druge naine da se sazna o iskustvima i potrebama ena kada je u pitanju korienje prostora. Pristup odozdo trai naine koji bi pomogli korisnicima/ama prostora da aktivno uestvuju i da se osjeaju prijatno. Strunjakinje i politiarke mogu biti od velikog znaaja tokom saradnje sa enama korisnicama. Sastanci odreenog broja ena svakako su uobiajen nain da se potpomogne razvoj dijaloga. Detaljni intervjui sa enama, pojedinano ili u fokus grupama, su druga opcija. U skandinavskim zemljama upotrebljava se i metoda pisanja dnevnika, da bi se olakalo razmiljanje o svakodnevnim aktivnostima. Sve su ovo kreativni

naini da se doe do jasnije slike potreba ena koje bi se kasnije mogle pretvoriti u smjernice za planiranje. Voditi rauna o pristupu prilikom konsultacija sa enama korisnicama prostora 13

Pristup odozdo mijenja uloge svih ukljuenih, kao i pravila njihove meusobne interakcije. Strunjaci - mukarci i ene i politiari/ke moraju razvijati vjetine i matu, kako bi uvrstili iskustva ena, izraena putem istraivanja njihovih potreba i elja, u proces planiranja relevantan za odreeni projekat. Mora postojati dijalog izmeu svih koji uestvuju. Trebalo bi podsticati ene da, svojim svakodnevenim iskustvima, doprinesu cjelokupnom procesu, koristei sopstvene rijei. Doprinos ena mora se potovati - nita nije ni suvie malo, ni suvie nevano da se ne bi moglo ukljuiti. Evo jednog primjera: moda korisnici/e prostora izdvoje bezbjednost saobraaja u okolini kole kao problem. Umjesto da problem ostavimo po strani ili odluimo da mu se detaljnije posvetimo kasnije, takav problem moemo preformulisati u problem opte bezbjednosti aka, kako bi mu se pristupilo sa nivoa stratekog planiranja. Uloga strunjaka/kinja jeste da posluaju i transformiu predloge ukljuenih. Planeri/ke moraju biti otvorenog uma i fleksibilni u svojim razmiljanjima. Vano je pitati direktno ene o njihovom


rod i prostor [41]

iskustvu u korienju prostora, a pri tom ne zaboraviti ene sa invaliditetom, ene razliitog starosnog doba, pripadnice manjinskih grupa (npr. Romkinje), itd. 14 Paljivo razmotriti broj i sastav uesnika/ca grupnih sastanaka i diskusija Formiranje grupa zavisi od vrste projekta koji se priprema. Plan koji se odnosi na manju zajednicu zahtijeva drugaiji pristup od plana koji se odnosi na cio region. Bitno je, takoe, i da li se do osoba na koje se plan odnosi moe direktno doprijeti ili te osobe nisu poznate, kao to je sluaj sa planiranjem novih djelova grada. U programima razvoja ograniene veliine, grupne diskusije o razvoju zajednice, i uloge ena u njoj, od velikog su znaaja. Ako je oblast na koju se planiranje odnosi velika, ili je u pitanju strateko planiranje regiona, ne mogu se sve ene iz tog regiona ukljuiti u diskusije, iz isto praktinih razloga. Umjesto toga, mogu se oformiti grupe odabirom ena i mukaraca koje/i predstavljaju odreene kategorije na koje se planiranje odnosi, kao to su starosne grupe, kategorije vezane za strukturu domainstva, kategorije po zaradi, itd. Ukljuiti nevladine organizacije koje se bave enskim ljudskim pravima 15

Prilikom planiranja, veoma je vano je se ne zaboravi na ukljuivanje nevladinih organizacija koje se bave enskim ljudskim pravima. Ove organizacije imaju znanje o rodnoj ravnopravnosti, vrlo esto posjeduju relevantnu statistiku i sposobne su da mobiliu odreene djelove zajednice. Takoe, ove organizacije mogu donijeti novi pogled na potrebe zajednice, naroito sa aspekta enskog iskustva. Naravno, ne treba zaboraviti ni na ukljuivanje udruenja koja zastupaju prava mladih ena i mukaraca, osoba sa invaliditetom, samohranih majki i sl. 16 Voditi rauna o vremenu odravanja sastanaka i diskusija Nedostatak vremena esto predstavlja znaajno ogranienje za ene. Zbog toga je vano imati na umu injenicu da ene imaju mnogo vie obaveza u kui od mukaraca, te u skladu sa tim treba planirati vrijeme organizovanja skupova. Na primjer, siromane ene iz zemalja u razvoju konstantno se bore da ostvare svoje drutveno zadate uloge i veina od njih nema puno slobodnog vremena. Uprkos tome, one, generalno, cijene kada ih pitaju o uslovima njihovog ivota. Njihov ivot odjednom postaje vrijedan i osjeaju se potovanima. Prilikom zakazivanja sastanaka, vano je saznati u koje doba dana i gdje je enama najpogodnije da se sastanu.

Organizovati odvojene konsultacije sa enama i mukarcima, pitajui jedne i druge za njihove specifine potrebe i iskustva

17

Koristiti istraivanja o iskustavima ena

19

Mnogo je bolje formirati male grupe nego velike. Mnoge ene vie vole da se sastaju u grupama sastavljenim samo od ena. Postoji vea vjerovatnoa da e u takvim grupama izraziti svoje miljenje. Ako se formiraju mjeovite grupe sastavljene od mukaraca i od ena, veoma je vano ostvariti ravnoteu u njihovom broju, ali i voditi rauna da pozicije predsjednika/ce i sekretara/ke pripadaju i mukarcima i enama. Takoe, vano je insistirati da se obje strane uju, kako ne bi bilo dominirajuih stavova i zakljuaka. Generalno, bitno je da se pronalaze najbolji naini kako bi se dobila miljenja, iskustva i prioriteti mukaraca i ena, korisna za dalji tok planiranja. 18 Omoguiti da se grupe sastanu vie puta Poto je planiranje proces, svakako bi i ukljuivanje zajednice trebalo to da bude. Razumijevanje da je svakodnevni ivot ena i mukaraca povezan sa prostornim okruenjem mora se razvijati i sazrijevati tokom vremena. Stoga je vano omoguiti da se grupe zainteresovanih ena i mukaraca sastanu vie puta tokom procesa planiranja.

Iako je uee ena korisnica prostora najdirektniji nain koji omoguava da se njihova iskustva ukljue u prostorno planiranje, postoje i drugi naini. Znanje koje se stie putem istraivanja, kako akademskog tako i primijenjenog, predstavlja jo jedan nain da doemo do znanja o svakodnevnom ivotu ena. Statistiki podaci o enama i mukarcima veoma su vani i vrlo esto otkrivaju dosta toga. Problem je taj to podaci, koji se tiu svakog pola posebno, jo uvijek ne predstavljaju pravilo. Drugi problem je to statistiki podaci ne mogu u potpunosti objasniti zato i kako se dolo do odreenih rezultata. Zato je istraivanje koje pokuava da razumije procese koji se nalaze u osnovi brojeva i statistike od velikog znaaja za saznanje o djelovanju ena. Ako se istraivanje vri uz pomo kvalitativnih metoda (kao to su studije sluaja i detaljni intervjui) svijet ena, sa svim svojim mogunostima i ogranienjima ima vee anse da postane vidljiv. Nevladine organizacije koje se bave enskim ljudskim pravima esto rade ovakva istraivanja.


rod i prostor [43]

20 Pojednostaviti ukljuivanje u procese planiranja putem veb sajtova Danas se sve ee planska dokumentacija postavlja na veb sajtove, a proces participacije se moe odvijati i na ovaj nain. ene, generalno, manje koriste raunare od mukaraca. Stoga je poeljno uloiti trud kako bi veb sajtovi, preko kojih je mogue ukljuivanje u procese planiranja, bili razumljivi i jednostavni (user friendly). O ovome je vano voditi rauna kako miljenja i iskustva pojedinaca/ki ne bi bila iskljuena zbog neprilagoenosti informatikih tehnologija. Takoe, ovo je vana tema kada je u pitanju ukljuivanje osoba sa invaliditetom u procese planiranja).

Kreiranje planova i donoenje politikaIskustva su pokazala da nekoliko sljedeih tema u velikoj mjeri oslikavaju potrebe i prioritete ena kada je u pitanju prostor: stambena pitanja bezbjednost (lina sigurnost u javnom prostoru, strah od nasilja) bolje organizovan i efikasan javni prevoz postojanje prateih sadraja uz stanovanje (lokalne prodavnice, prostori za igru djece...) sadraji za djecu javni sadraji za starije kole i vrtii parkovi prostori za rekreaciju i provoenje slobodnog vremena igralita postojanje postrojenja za reciklau briga o ivotnoj sredini javni toaleti...

Kada planiranje uzme u obzir razlite potrebe ena i mukaraca, u tipinim situacijama to znai da ene zanimaju sljedee teme:

Bolje organizovan javni prevoz, prilagoen potrebama ena, jer vie ena koristi javni prevoz

Preduzimanje mjera koje e obezbijediti da se ene osjeaju bezbjednije u javnom prostoru nou

Vie vrtia, kola i drugih sadraja za djecu

Vie parkova Vie javnih toaleta Vie javnih sadraja za starije Vie rekreativnih povrina


rod i prostor [45]

Literatura: ANIMA Centar za ensko i mirovno obrazovanje, Rodna ravnopravnost je zdravlje i sloboda ena, Herceg Novi ANIMA Centar za ensko i mirovno obrazovanje, Stanje enskih ljudskih parava u Crnoj Gori: kako to vide ene i mukarci?, Herceg Novi, 2009. Civil Society and Gender unit of the SIDA, Gender Approach in Municipal Spatial Planning Programme, http://www.unhabitatkosovo.org/repository/docs/genderleaflet_eng.pdf?PHPSESSID=cjwfhvkqdrctjjr Damynovic, D., Gender Mainstreaming as a strategy for sustainable urban planning procedures, http://www.cityfutures2009.com/ PDF/74_Damyanovic_Doris.pdf Friberg, T., Larsson, A., Gender Perspective in Swedish Comprehensive Planning, Institutionen fr kulturgeografi och ekonomisk geografi vid Lunds Universitet, RAPPORTER OCH NOTISER 153, Lund, 1998. Kancelarija za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, Rodni barometar u Crnoj Gori: drutveni poloaj i kvalitet ivota ena i mukaraca, Podgorica, 2007. Lada, Anastasia-Sasa, Teaching Gender, Diversity and Urban Space, An Intersectional Approach between Gender Studies and Spatial Disciplines, ATHENA3 (the Advanced Thematic Network in Womens Studies in Europe), the Graduate Gender Programme at Utrecht University and the Centre for Gender Studies of Stockholm University http://eng.kilden.forskningsradet.no/c16877/ publikasjon/vis.html?tid=70915, 2009. Larsson, A., Gender Perspectives in Housing and Planning, Building Issues 2001, Volume 11, Number 1 Ministarstvo za ljudska i manjinska prava - Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, Zakonodavni okvir rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, Podgorica Project partnership Gender Alp! Spatial Development for Women and Men, Location Factor: Human, http://www.genderalp. at/wDeutsch/aktuelles/GA_SchlussDoku_final.pdf, novembar 2007. Royal Town Planning Institute, Gender Equality and Plan Making. The Gender Mainstreaming Toolkit, http://www.rtpi.org.uk/ download/765/Gender-Equality-and-Plan-Making-Mainstreaming-Toolkit.pdf, april 2003. Royal Town Planning Institute, Gender and Spatial Planning, Good Practice Note 7, http://www.rtpi.org.uk/download/3322/ GPN7.pdf, 2007. Savjet evropskih optina i regiona (CEMR), Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou, 2006. Smith, R., Gender and Spatial Planning. RTPI Good Practice Note 7, The Royal Town Planning Institute, http://www.rtpi.org. uk/item/1387/23/5/3, 13. 12. 2007. Ujedinjene nacije, The Worlds Women 2010: Trends and Statistics, http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/Worldswomen/WW2010pub.htm, 2010.

U sklopu projekta Rod i prostor, tokom jeseni 2010, EXPEDITIO je realizovao istraivanje o stepenu osvijeenosti i mogunostima integrisanja principa rodne ravnopravnosti u procese planiranja prostora. Tim povodom obavljeni su razgovori/ intervjui sa enama angaovanim na polju kreiranja planova, njihovoj implementaciji i donoenju odluka u oblasti planiranja u Crnoj Gori. Neki stavovi prikupljeni tokom istraivanja ukljueni su u ovu publikaciju. elimo ovom prilikom naroito da se zahvalimo svim uesnicama u istraivanju.

EXPEDITIO Centar za odrivi prostorni razvoj P Box 85 .O. 85330 Kotor Montenegro [email protected] www.expeditio.org

www.expeditio.org

rod i prostor / integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

Documents