rodna problematika u obitelji

Rodna problematika u obitelji

“Svaki dom je kombinacija hotela, restorana, praonice, a često i dječjeg vrtića i igraonice. Svakodnevni radni napor koji treba uložiti u te aktivnosti obično je nevidljiv osobama koje od njih imaju koristi, naročito djeci i supruzima, koji se mogu izjednačiti s korisnicima koji sve dobiju besplatno. Situacija se polako mijenja, no žene još uvijek rade većinu kućanskih poslova, iako muškarci rade istu vrstu poslova izvan kuće, za plaću, radeći kao kuhari, konobari ili domari.”

(Coltrane & Shih, 2010, str. 403)

Teme i područja istraživanja

• teme relevantne za razumijevanje rodne problematike u području bliskih odnosa/obitelji su:

1. podjela kućanskih poslova

2. briga oko djece

3. financijsko ulaganje

4. donošenje odluka

• sve ove teme svode se na pitanje podjele uloga u bliskim odnosima

• teorijska objašnjenja ove podjele uloga

• empirijska istraživanja koja nude spoznaje o uzrocima i posljedicama različitih oblika podjele uloga

Podjela kućanskih poslova

• većina ljudi smatra aktivnosti u kućanstvu prirodno “ženskim poslovima”, iako postoje ogromne varijacije među povijesnim razdobljima i među kulturama u tome tko što radi izvan i unutar kuće (Coltrane & Adams, 2008)

Ako posao nije po svojoj prirodi rodno određen, zašto mnogi ljudi još uvijek misle da većinu kućanskih poslova treba obavljati žena?


Kratak povijesni pregled

• uvjerenje o odvojenim područjima rada M i Ž javilo se s industrijalizacijom (19. st.) – do tada su i muškarci i žene i djeca radili i u poljoprivredi, i u kući, i u obiteljskom obrtu – često su imali različite zadatke, ali su surađivali kako bi preživjeli i održali obiteljski posao

• industrijalizacija - ulazak M u plaćenu radnu snagu koja radi izvan kuće i ostanak žena u kući

• romantični ideal o odvojenim sferama M i Ž javio se kao opravdanje ovakve ekonomske organizacije društva

• vrsta poslova potrebnih za održavanje kućanstva značajno se promijenila tijekom vremena, no ukupno vrijeme provedeno u kućnim poslovima ostalo je do danas gotovo isto – zašto?

s civilizacijskim napretkom rastu i standardi higijene, prehrane i sl.


Suvremeni trendovi

• podaci iz SAD-a pokazuju da se uključivanje M u kućanske poslove i brigu oko djece dramatično povećalo posljednjih desetljeća

• od 15 % tijekom 1960-ih povećalo se na preko 30% oko 2000-te

• također, zapošljavanjem sve više žena, njihovo vrijeme provedeno u kućanskim poslovima značajno se smanjilo

• iako je primjetan trend sve većeg dijeljenja kućanskih poslova, većina istraživanja pokazuje da Ž još uvijek rade oko 2 puta više kućanskih poslova nego M

• Hochschild (1989) obavljanje većine kućanskih poslova kod zaposlenih žena naziva “ženinom drugom smjenom”

„dvostruka dužnost“ zaposlenih žena ima i svoju cijenu u stresu i premorenosti (Wiersma, 1990), međutim, zaposlene žene u SAD su sretnije i zdravije nego kućanice (Walker i Best, 1991)

Teorije o podjeli poslova

• mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. teorije razmjene / resursa

• kućanski poslovi su raspoređeni racionalno, na temelju vremena, resursa i interesa članova kućanstva

• rodno neutralne hipoteze i tumačenja

2. rodne teorije

• nastale kao kritika rodne neosjetljivosti prethodnih teorija

• podjela poslova u kućanstvu pod utjecajem je socio-kulturalnih rodnih ideala


Teorije razmjene/resursa:

a) Raspoloživo vrijeme/obveze

• posao u kućanstvu se dijeli prema raspoloživosti članova – od onih koji imaju više obveza izvan kuće, koji provode više vremena na tržištu rada, očekuje se da provode manje vremena u neplaćenim kućanskim poslovima

• odrednice raspoloživog vremena su zaposlenost, bračni i roditeljski status i sastav obitelji – spol se ne smatra bitnom odrednicom!

b) Relativni resursi i ekonomska zavisnost

• podjela kućanskih poslova određena je resursima svakog partnera (npr. obrazovanje ili plaća); oni moćniji odlučuju, a manje moćni više rade

• ekonomski ovisni partner mijenja rad u kući za ekonomsku sigurnost


Rodne teorije:

a) Socijalizacija i stavovi o rodnim ulogama

• različita socijalizacija M i Ž određuje njihove različite uloge u obitelji i oblikuje podjelu poslova u kući

• ekspresivna uloga Ž – briga o djeci i kućanski poslovi; instrumentalna uloga M – skrbe za obitelj i zaduženi za javnu sferu

• M i Ž s tradicionalnijim rodnim stavovima manje dijele kućanske poslove nego oni s egalitarnijim stavovima

b) Konstrukcija roda

• obavljanje određenih poslova potvrđuje i učvršćuje rodni identitet osobe

Navedene teorije nisu međusobno isključive!

Metodologija istraživanja podjele poslova

• ranija istraživanja ispitivala su prosječno ukupno vrijeme svih M i Ž provedeno u kućanskim poslovima

• novija istraživanja su dijadna - orijentiraju se na dinamiku u parovima, koriste proporcionalne mjere i prikupljanje podataka od oba partnera u istom kućanstvu, uzimajući u obzir i rodnu tipiziranost određenih poslova

• najčešće se koriste vremenski dnevnici (engl. time diaries) i anketni upitnici, primijenjeni putem telefona, pošte ili licem-u-lice

• pita se direktno o utrošenom vremenu (tijekom zadnja 24 sata ili tjedna) ili tko je zadužen za pojedini posao (samo ja, uglavnom ja, oboje podjednako, uglavnom partner, samo partner)

• rjeđe se koriste dubinski intervjui ili direktno opažanje

Definiranje kućanskih poslova

= neplaćeni posao potreban kako bi se održalo kućanstvo i/ili obitelj

Hrvatska istraživanja podjele poslova

• Leinert-Novosel (1999)

• Ž imaju malo slobodnog vremena i uglavnom ga provode u obavljanju kućanskih poslova i bavljenju djecom, što govori o dvostrukoj opterećenosti žena, dok M svoje slobodno vrijeme većinom provode u sportu i rekreaciji, političkoj djelatnosti i u zabavi

• Tomić-Koludrović i Kunac (1996)

• muškarci obavljaju većinu lakših popravaka kućanskih aparata i točenja goriva u automobile, dok žene većinom obavljaju poslove kao što su pospremanje stola nakon objeda, čišćenje podova, pranje posuđa, kuhanje, glačanje i pranje rublja

• Kamenov, Jelić, Tadinac i Hromatko (2007)

• ljetna škola 2005. – 418 parova (područje Zagreba, Osijeka i Splita)

• Bartolac (2010)

• diplomski – 145 parova (područje Zagreba)

Slika 1. Raspodjela rutinskih poslova između partnera (Bartolac, 2010)

Slika 2. Raspodjela povremenih poslova između partnera (Bartolac, 2010)

Prediktori podjele poslova

Zaposlenost Ž

• negativno povezana s vremenom provedenim u kućanskim poslovima (KP)

• zaposlene žene obavljaju 1/3 manje KP u odnosu na nezaposlene žene (Robinson & Godbey, 1999)

• ne reduciraju vrijeme provedeno u brizi za djecu (Bianchi et al., 2006)

• položaj na poslu (Cunningham, 2007) i količina radnih sati (Davis & Greenstein, 2004) pozitivno povezani s uključivanjem partnera i dijeljenjem KP

Zaposlenost M

• nekonzistentni nalazi – ili nema efekta (npr. Sullivan, 1997) ili negativna povezanost (npr. Greenstein, 1996)


Zarada Ž

• općenito, Ž koje više zarađuju uživaju u ravnomjernijoj podjeli KP (Coltrane, 2000)

• bitan je odnos zarade M i Ž – manje KP rade žene koje zarađuju približno kao njihovi supruzi

• važno je da zarada Ž nije veća od zarade M – ovakvi parovi imaju tradicionalniju podjelu uloga u kućanstvu (Bittman et al., 2003; Tichenor, 2005) – podrška teoriji konstrukcije roda

Obrazovanje Ž

• negativno povezano s vremenom provedenim u KP

• ne samo da manje rade, nego je i vjerojatnije da će plaćati pomoć u kući (Cohen, 1998)

• supruzi više sudjeluju u KP (Davis & Greenstein, 2004)

Obrazovanje M - pozitivno povezano s KP (Batalova & Cohen, 2002)


Dob / Životne faze

• općenito, mlađe Ž rade manje KP i više ih dijele sa supruzima (Coltrane, 2000)

• s odlaskom u mirovinu M više pomažu u kućanstvu (Szinovacz, 2000)

• egalitarne Ž nakon mirovine rade više KP, ali egalitarni M ne (Solomon et al., 2004)

• kad postanu udovci, M rade više KP, a Ž rade manje (Utz et al., 2004)

Stavovi o rodnim ulogama

• općenito, egalitarniji stavovi povezani su s manje tradicionalnom podjelom poslova (Batalova & Cohen, 2002)

• M s egalitarnim stavovima više sudjeluju u rutinskim KP (Cunningham, 2005)

• ako par ima kongruentne stavove, veća je vjerojatnost da će se oni realizirati


Bračni status i tip veze

• udane Ž rade više, a M manje KP od onih koje žive u izvanbračnoj zajednici ili su samci (npr. Davis et al., 2007)

• longitudinalni nalazi – kad formiraju zajedničko kućanstvo, M značajno reduciraju svoje vrijeme u KP (Gupta, 1999)

• međukulturalno istraživanje u 22 zemlje pokazalo je da zajednički život prije braka donosi egalitarnija očekivanja i ravnopravniju podjelu poslova u braku (Batalova & Cohen, 2002)

Istospolne zajednice

• općenito, i u M i u Ž homoseksualnim parovima podjela poslova je egalitarnija nego u heteroseksualnim parovima (npr. Solomon et al., 2005)

• usporedba M i Ž parova - u M obično postoji specijalizacija zadataka (Kurdek, 2007); Ž parovi obično rade manje KP nego M parovi (Carrington, 1999)

Upravljanje obiteljskim financijama

• Lips (2007) navodi da kontrola nad financijama suprugu daje moć da više od žene odlučuje o tome na što se i koliko troši u obitelji, no da se isto pravilo nužno ne odnosi i na situaciju u kojoj žena ima pristup financijskim resursima

• američka i kanadska istraživanja bračnih parova su pokazala da se ženino zaposlenje ili bolja plaća u odnosu na supruga nisu smatrali resursom, odnosno nisu ženi donijeli moć u donošenju odluka u braku ili u podjeli kućanskih poslova (Pyke, 1994; Haddad i Lam, 1994)

ključni razlog - rodna ideologija (u tradicionalnijim društvima u kojima se vjeruje da muškarci imaju legitimno pravo zahtijevati autoritet u obitelji, taj im autoritet omogućava moć u muško-ženskim odnosima, čak i kad žena ima financijske resurse)

Slika 3. Raspodjela financija između partnera (Bartolac, 2010)

Donošenje odluka

• prema nekim istraživanjima (Coltrane, 1996; Hochschild, 1997; Pleck, 1997, Rogers i Amato, 2000), muškarci i žene u obiteljima u kojima oba partnera zarađuju izvještavaju o smanjivanju utjecaja muškaraca i povećanju utjecaja žena na donošenje odluka u obitelji.

• međutim, Fox i Murry (2000) zaključuju da iako suvremeni parovi percipiraju svoje brakove ravnopravnima, supruzi i dalje imaju zadnju riječ pri odlučivanju, no to čine na mnogo suptilnije načine nego u tradicionalnim obiteljima.

• donošenje odluka u suvremenim brakovima i dalje je podijeljeno prema tradicionalnim rodnim ulogama, te žene više donose odluke vezane uz svakodnevno funkcioniranje obitelji, a muškarci odlučuju o značajnijim pitanjima, kao što su odluke vezane uz posao ili raspoređivanje financijskih resursa obitelji (Steil i Weltman, 1991)

Slika 4. Raspodjela odlučivanja između partnera (Bartolac, 2010)

Upravljanje financijama i odlučivanje

• sudjelovanje u donošenju odluka često se koristilo kao mjera ravnopravnosti odnosa u obitelji

nalazi pokazuju da je podjednako sudjelovanje partnera u donošenju odluka faktor koji najviše doprinosi ukupnom zadovoljstvu odnosom (npr. Lange & Worrell, 1990)

• istraživanje na hrvatskim parovima (Kamenov i sur, 2007) pokazalo je da se zadovoljstvo vezom i M i Ž može dobro objasniti zadovoljstvom raspodjelom u donošenju odluka

• zadovoljstvo raspodjelom financija nije se pokazalo značajnim prediktorom percepcije kvalitete veze ni kod muškaraca ni kod žena, ali sama raspodjela financijskih izdataka značajna je za muškarce – što je više muškarac odgovoran za financiranje obitelji, to percipira vezu kvalitetnijom

muškarac koji većim dijelom financira kućanstvo ostvario je svoju rodnu ulogu, što djeluje na njegovu percepciju kvalitete partnerske veze

Roditeljska uloga

• obuhvaća brigu o djeci kao što je provođenje vremena s djecom, hranjenje i oblačenje djece, mijenjanje pelena, odvođenje liječniku, brigu o školskim i izvanškolskim aktivnostima djece te igranje s djecom

• tradicionalno, roditeljska uloga žene je uključivala provođenje vremena s djetetom i brigu o djetetovim potrebama, dok se roditeljska uloga muškarca odnosila na privređivanje za obitelj

• društvena očekivanja o roditeljskim ulogama se postupno mijenjaju, a uloge majki i očeva se manje razlikuju nego prije, no još uvijek ne možemo govoriti o jednakoj brizi majki i očeva oko djece

Roditeljska uloga

Količina vremena

očevi provode manje vremena u brizi o djeci nego majke

• studija provedena u 10 zemalja s roditeljima četverogodišnje djece pokazala je da očevi provode manje od 1 sata dnevno u samostalnoj brizi o djeci (dakle, bez pomoći majke ili drugih osoba), a majke između 5,2 do 10,7 sati dnevno (Owen, 1995, prema Lips, 2007).

• prema nekim pokazateljima, očevi doprinose oko 1/3 skrbi za djecu u obitelji (Coltrane, 1997)

• oko 60% žena i muškaraca izjavljuje da se žena brine oko djece, a ostali smatraju da je briga oko djece podijeljena između partnera (prema Cappuccini i Cochrane, 2000)

Roditeljska uloga

Vrste aktivnosti

postoji razlika i u načinu na koje majke i očevi provode vrijeme s djecom

• kada se bave djecom, očevi većinu vremena provode u igri s djecom, a majke se polovinu vremena igraju s djecom, a polovinu vremena se brinu za djecu u smislu hranjenja, oblačenja i drugih obveza (Tiedje i Darling-Fisher, 1993, prema Lips, 2007)

• novije hrvatsko istraživanje (Jugović, 2004):

• žene obavljaju tradicionalno ženske dužnosti vezane uz djecu poput mijenjanja pelena, kupovanja odjeće i vođenja djeteta liječniku, no također i dio obveza koje su se tradicionalno smatrale muškima, kao što je kažnjavanje djece, određivanje džeparca i vođenje brige o tome s kime izlaze djeca

• oba roditelja preuzimaju jednaku odgovornost da se u svoje slobodno vrijeme igraju s djecom

Roditeljska uloga

Roditeljski dopust

• u Danskoj se pokazalo da 56% očeva zaista i iskoristi dvotjedni plaćeni roditeljski dopust na koji imaju pravo (2001)

• u Hrvatskoj podaci HZZO-a za 2006. pokazuju da vrlo mali broj očeva koristi pravo na roditeljski dopust:

• samo su 2 muškarca od ukupno 31550 slučajeva koristila svoje zakonsko pravo na tzv. obavezni roditeljski dopust koji traje do navršenih 6 mjeseci života djeteta

• na tzv. dodatni roditeljski dopust koji traje od navršenog 6. mjeseca djetetovog života odlučilo se samo 550 muškaraca od 32136

• roditeljski dopust do 3. godine djetetovog života koristilo je 153 muškarca od ukupno 5728 slučajeva

Roditeljska uloga

Prediktori većeg očevog uključivanja u brigu o djeci

što su stavovi očeva više egalitarni

što supruga više sati provodi na poslu

što je ženino zaposlenje prestižnije

što je razlika u prihodima partnera manja (tj. što žena zarađuje više, a muškarac manje)

nezaposleni očevi također su bili više uključeni u brigu o djeci nego zaposleni očevi

bračno zadovoljstvo i ljubav prema supruzi su se također pokazali pozitivno povezanima s očevim uključivanjem u brigu o djeci

Posljedice podjele poslova u obitelji

Posljedice podjele poslova

Bračno zadovoljstvo, sreća i kvaliteta veze

• općenito, što više partneri dijele poslove, to su sretniji i zadovoljniji

• zadovoljstvo podjelom KP značajniji je prediktor bračnog zadovoljstva žena nego dob, obrazovanje ili zaposlenost (Suitor, 1991)

• i Ž i M su zadovoljniji brakom ako M više sudjeluju u brizi oko djece (Stevens et al., 2005)

• parovi koji imaju nekongruentna očekivanja su manje sretni i zadovoljni brakom i njihove veze su manje stabilne (Cooke, 2006)

• nejednaka podjela poslova važniji je prediktor bračnog zadovoljstva egalitarnih žena (Kluwer et al., 1997)

• zadovoljstvo Ž ovisi o socijalnoj usporedbi sebe s drugim Ž i partnera s drugim M , a zadovoljstvo M o usporedbi supruge s majkom (Himsel & Goldberg, 2003)

Tabl

ica

12.

Rezu

ltati

regr

esijs

ke a

naliz

e s

ukup

nim

zad

ovol

jstv

om v

ezom

kao

krit

erijs

kom

var

ijabl

om**

* p<

0,00

1; *

* p<

0,01

; *p<

0,05

Zadovoljstvo vezomZadovoljstvo vezom MuškarciMuškarci ŽeneŽene

ββ ββ

DobDob -,350* ,101Stupanj obrazovanja ,110 ,102Mjesto odrastanja ,107 -,109Bračno stanje ,036 -,062Duljina zajedničkog života ,307* -,157Broj djece ,005 -,051Dohodak -,047 ,089Idealne uloge - ukupno ,142 -,191Ostvarene uloge - ukupno -,439* -,096Zaposlenost ,156 ,096Roditeljska uloga - idealna -,226 ,013Partnerska uloga - idealna ,138 ,124Roditeljska uloga - ostvarena ,232 ,261*Partnerska uloga - ostvarena ,141 -,050Pravednost ,205 ,098

Zadovoljstvo raspodjelom poslova -,098 ,318**

Zadovoljstvo raspodjelom financija ,235* ,068

Zadovoljstvo donošenjem odluka ,580*** ,492***R ,895 ,87R2 ,80 ,76


Percepcija pravednosti

• općenito, pojedinci koji misle da su poslovi u njihovoj vezi pravedno podijeljeni su sretniji i zadovoljniji vezom

• i M i Ž smatraju da su podijeljena odgovornost za poslove u kući, doživljaj zajedničke brige o djeci, zajedničko donošenje odluka i jednaki pristup i utjecaj u raspolaganju novcem važni faktori koji pridonose njihovom bračnom zadovoljstvu (Zimmerman i sur., 2003)

• većina žena i muškaraca smatraju pravednom podjelom ako žene obavljaju 66% KP, a muškarci 36% (Lennon & Rosenfeld, 1994)

• Ž percipiraju da rade nešto manje KP nego njihove majke, a M nešto više nego njihovi očevi (Himsel & Goldberg, 2003)

Prik

az

rezu

ltata

hije

rarh

ijske

re

gre

sijs

ke a

nal

ize

* p

<,0

5, *

* p<

,001

Kriterij:Kriterij: Doživljaj pravednosti u vezi Doživljaj pravednosti u vezi ženežene muškarcimuškarciKorak 1. Prediktori: Raspodjela investicija β β

Raspodjela poslova -,194* ,055

Raspodjela financija ,109 -,069

Raspodjela odlučivanja -,088 ,088R ,237 ,118

R2 ,056 ,014Kor. R2 ,031 -,016

F-omjer F(3,112)=2,232 F(3,100)=,470

Korak 2.Prediktori: Zadovoljstvo raspodjelom investicija β β

Raspodjela poslova -,097 ,092

Raspodjela financija ,099 -,093

Raspodjela odlučivanja -,091 ,030

Zadovoljstvo raspodjelom poslova ,315* -,111

Zadovoljstvo raspodjelom financija ,040 ,381**

Zadovoljstvo donošenjem odluka ,112 ,498**R ,464 ,680

R2 ,215 ,462Kor. R2 ,172 ,429

F-omjer F(6,109)=4,985** F(6,97)=13,874**


Psihološka prilagodba

• obavljanje velike količine repetitivnih KP pozitivno je povezano s depresijom kod žena, a ponekad i muškaraca (Barnett & Shen, 1997; Glass & Fujimoto, 1994)

• Ž pokazuju veću razinu depresije kad su KP nepravedno raspodijeljeni (Glass & Fujimoto, 1994)

• percipirana nepravednost je bolji prediktor depresije nego stvarna količina poslova koja se obavlja (Bird, 1999)


Prelijevanje posao-kuća i kuća-posao

• recipročan odnos između posla i obitelji – posao utječe na obiteljski život, a obitelj utječe na obavljanje posla

• ovaj utjecaj može biti i pozitivan i negativan (konflikt)

• pozitivan je povezan s boljim funkcioniranjem, a negativan sa stresom, depresijom, lošijim tjelesnim zdravljem i alkoholizmom (Grzywacz & Marks, 2000)

• zaposlene majke (naročito male djece) doživljavaju veći konflikt obitelj-posao nego zaposleni očevi (npr. Dilworth, 2004)

• prediktori konflikta posao-obitelj su dob M (31 do 40) i radno vrijeme Ž (Stevens et al., 2004)

• nezadovoljstvo obiteljskim životom jedan od najjačih prediktora konflikta obitelj-posao i M i Ž (Dilworth, 2004)

rodna problematika u obitelji

Documents