Rogač (ceratonia siliqua)

• Odjeljak: spermatophyta- sjemenjače

• Pododjeljak: magnoliophytina (angiospermae, kritosjemenjače)

• Razred: magnoliate

• Podrazred: roside

• Red: fabales

• Porodica: fabaceae

• Vrsta: ceratonia siliqua

• -porijeklom iz Sirije i Palestine • -Španjolska zauzima prvo mjesto u svijetu u

proizvodnji rogača • u Izraelu rogač služi za pošumljavanje u

planinskim stjenovitim i sušnim područjima. • -u Hrvatsko je uzgoj rogača slabo proširen a

pokoji nasad stablo ili grm se nalazi na krajnjem jugu u dubrovačkom primorju, te na otocima: Vis, Komiža, Lastovo, Brač, Šolta i Drvenik.

• -najveći proizvođači: Španjolska, Grčka, Cipar, Turska, Italija, Alžir, Tunis

• - plod rogača je mahuna

• -ime rogač dolazi od riječi keras = rog (zbog oblika mahune)

• -to je zimzelena voćka sporog rasta dugog života

• - za uzgoj su pogodna prozračna tla

• - nasadi u kombinaciji sa bajamom, maslinom, agrumima.

Morfologija rogača

• Stablo: visoko 5 – 10 m i do 15 m u povoljnim

prilikama • Listovi: sastavljeni perasti sa 3 – 5 pari lisaka

odozgo blistavo tamno-zelenkasti, a zatim crveno smeđi. Imaju malene palistiće koji otpadaju.

• Cvijet (cvat): mogu biti muški, ženski i hermafroditni.

• Muški i hermafroditni cvijetovi služe kao oprašivači ovisno o sorti.

• Plod: je mahuna sadrži 10 – 15 sjemenki,

• Dužine10 – 25 cm, široka 1,5-4 cm

• oko sjemenki se nalazi slatkasti jestivi dio (mezokarp).

• sadrži šećer i mnogo tanina.

• Važna u prehrambenoj i fermaceutskoj ind. Omjer između mesnatog djela i sjemenki od 83 – 87% , 13-17% ovisno o sorti.

• -meso rogača kao zdrava čokolada.

zreli plod rogača

• Sjemenke: su sitne tvrde i eliptične i imaju stalnu težinu, jedna sjemenka = jedan karat, razmjena robe na istoku.

• • Biologija rogača • • Dvodomna biljka (muške i ženske biljke) • -među kultiviranim sortama najviše je onih sa ženskim cvjetovima • -rogač počinje cvasti u 8 mj. dok još nisu obrani plodovi tekuće god,

a završavaju u 11 mj. • -oprašivanje i oplodnja pomoću insekata i vjetra • -plodovi se počinju razvijati tek na proljeće • -biljka koja traži puno svijetla • -mahuna dozrijeva nakon 10 mj.

Ekološki uvjeti uzgoja

• Rogač najbolje uspijeva na terenima neposredno uz morsku obalu

(od 150 do 300 m nadmorske visine), ali i na nižim nadmorskim

visinama.

• Ako se rogač uzgaja kao stablo, u povoljnim ekološkim uvjetima

obično naraste 5 do lO m visok, ali ima primjeraka i do 20 m visine s

vrlo razgranatom i širokom krošnjom.

• Vrlo je osjetljiv na niske temperature,

• strada već na - 6° C, a može pretrpjeti veće štete i kod oštrih

hladnih vjetrova.

• Ne podnosi teška i vlažna tla.

• Najbolje mu odgovaraju topli terasasti tereni uz samu morsku obalu.

• Korijenov sustav, a osobito glavni korijen, prodiru duboko u tlo.

• Zato se najbolji rezultati uzgoja postižu na dubokim, propusnim,

plodnim i obrađenim terenima, posebice ako sadrže dovoljno vlage.

• Rogač cvate od kraja kolovoza do polovice listopada i ima mrke, neugledne cvjetove bez kruničnih listića.

• Rogač je izrazito samooplodna voćka, o čemu se mora voditi računa.

• Plod je do 20 cm duljine i 1 do 2 cm širine, plosnata,

mesnata, ukusna, slatka, pomalo opora, čvrsta mahuna

(koja ne puca), posebnoga mirisa, boje čokolade u zrelom stadiju.

• Mahuna sadrži 12 do 15 sjajnih, vrlo tvrdih sjemenki.

• Mahune zriju iduće godine poslije cvatnje. Beru se u

kolovozu i rujnu.

Razmnožavanje rogača

• Rogač se može uspješno ramnožavati

• sjemenom,

• reznicama i

• cijepljenjem na sjemenjake,

• rogač se vrlo dobro regenerira poslije sječe ili

požara, cijepljenjem na novim izbojima (kada pokazuje brz rast i obilnu rodnost),

• Kod navrtanja na stalnomu mjestu, mora se obvezno u

nasadu ostaviti i po koje "muško" stablo, da bi se

osigurala redovita oplodnja, i to na svakih 50 do 100 stabala bar po jedan oprašivač.

• U pravilno podignutom i njegovanomu voćnjaku rogač rađa rano (3 - 5 godina) po okuliranju ili sadnji okulanata.

• Već u desetoj godini može dati prirod od 25 kg ploda po

stablu, a dalje urod naglo raste i doseže normalno 50 do 100 kg po jednomu stablu.

• Zbog potrebe za velikim razmacima obično se na 1 ha

sadi oko 200 sadnica.

Sortiment –domaće i udomaćene sorte

• Komiški veliki rogač je naša domaća sorta iz Komiže (Vis).

• Stabla su vrlo bujnoga rasta s velikim i širokim krošnjama.

• Daje redovite i obilne urode. Plod je velika, dosta široka i

mesnata mahuna, a ima odličnu kakvoću. Dozreli plodovi sadrže oko 70% šećera.

• Šipanski rogač je domaća sorta, koja se najviše uzgaja na otoku Šipanu.

• Dosta se uzgaja po cijelomu dubrovačkomu primorju.

Plod je srednje veličine, mesnat i malo zavinut, odlične

kakvoće.

• Mekiš ima nešto manji plod, ali je odlične kakvoće. Nakon sušenja plod postaje mekan.

• Puljiški rogač je sorta vjerojatno dospjela u Dalmaciju iz Italije, gdje je njegov uzgoj dosta proširen.

• Stabla su bujnoga rasta. Rađaju obilno i redovito.

• Najrodnija je sorta kod nas. Plod je mesnata, vrlo slatka

mahuna (nešto manja od Komiškog i Šipanskog).

značajna svojstva rogača u Sredozemlju

• - Prvo važno svojstvo je da rogač ima gotovo idealna svojstva za pošumljavanje otočkih i priobalnih područja, poglavito površina uništenih požarima ili mjesta agresivne erozije. - Drugo je da se svojom atraktivnom zimzelenom krošnjom odlično uklapa u hortikulturni sredozemni i jadranski kraj obraz, te vrlo dekorativno izgleda tijekom cijele godine. - Treće važno svojstvo rogača je da je u vrijeme cvatnje iznimno medonosna biljka, pa je odlična ispaša za pčele.