DAVOR SIFTAR PRODUCTION

ROMANIKA U HRVATSKOJ .

U 11. st. benediktinci vraćaju tip bazilike, istočni Jadran je pod utjecajem Aquileje, Venecije i Pompose, skulptura izlazi na pročelja crkava, uspostavlja se duboki kor zbog prijelaza s procesijske na stacionarnu liturgiju.

TRI STILSKA PODRUČJA1. Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra)2. Srednja Dalmacija (Trogir i Split)3. Južno Primorje (Dubrovnik)

PRIMJERI 3 BROD. 3 APSID. BENED. BAZILIKA1. Sv. Petar, Draga na Rabu (najbolje očuvana)2. Sv. Martin, Lovreč3. Sv. Mihovil, Krk4. Sv. Marija, Zadar5. Sv. Toma, Biograd

DALMACIJASv. Petar, Draga na Rabu (11 st.) 3 broda 3 apsideSv. Andrija, Rab (11 st.) 3 broda 3 apsideSv. Ivan Krstitelj, Rab (11 st.) deambulatorij!Sv. Marija, katedrala, Rab (11 - 12 st.) zvonik 13 st.Sv. Marija, Nin (11 st.) 1 apsida izvana poligonalnaSv. Marija, Zadar (11 st.) zvonik i dvorana kapitula iz 1111. prvi su spomenici zrele romanike u HrvatskojZvonik crkve Gospe od Zvonika, Split 11. st.Sv. Krševan, Zadar (1175.) 3 broda, 3 apsideSv. Stošija, katedrala, Zadar (12 - 13. st.)Sv. Nikola, Knin (12. st.) trolisna crkvaSv. Marija, katedrala, Krk (12. st.)Sv. Kvirin, Krk (kraj 12. st.) križno rebrasti svod u 13. st.Sv. Ambroz, Nin (13. st, pregradnja u 14. st.)Sv. Kuzma i Damjan, ČokovacSv. Lovro, katedrala, Trogir (poč. 1213.) Radovanov portalSv. Ivan, Trogir (13. st.) u luneti portala Agnus DeiZvonik župne crkve, Nin (13 st.) 4 kata, 3 gornja s biforamaZvonik katedrale u Splitu (13 - 14. st.) bogat skulpturamaKlaustar, franj. samostan, Dubrovnik (1317.) Miha Brajkov

ISTRASv. Martin, Lovreč (11. st.)Sv. Sofija, Dvigrad (11. st.)Sv. Ilija, Bale (12. st.) četvrtasta apsida u zidnoj masi, ulaz kroz luk na četvrtastom zvoniku, zidovi izvana - plitke nišeSv. Juraj, Završje, upisane 3 apside, nad desnom je zvonikSv. Vincent, SvetvinčenatSv. Foška, PerojSv. Rok, RočSv. Jelizej, DragučSv. Juraj Stari, Plomin

SJEVERNA HRVATSKASv. Juraj, BelecSv. Vid, Dravograd (zvonik iz 12. st.)Majka Božja, Bapska (gradnja opekom)Sv. Martin kod Lovčića (pravokutan, polukružna apsida)

NAJVAŽNIJA ROMANIČKO - GOTIČKA DJELA1. Kotorski ciborij 2. Klaustar Male braće3. Skulpture Splitske katedrale

ANDRIJA BUVINA ½ 13 st. Vratnice splitske katedrale 1214:2 krila s po 14 polja odvojenih trakama - svinute lozice, grozdovi, berači i ptice, svaka kazeta obrubljena motivom akantusa i predrom. pletenicom. Prizori na lijevoj strani idu odozgo prema dolje (Kristovo djetinjstvo i javno djelovanje), a na desnoj strani obratno (Kristove muke, smrt i uzašašće).- jednostavne kompozicije bez detalja- likovi: plosnati, nezgrapni, velike glave, bez individualizacije,

plitki i teški nabori odjeće - velike duguljaste glave, duga kosa i brada ili - okrugle glave, kraća kosa, izokefalija

RADOVAN – RADOVANOV PORTALTrogirska katedrala (1240.)Uz vratnice A. Buvine, jedini zaokruženi ikonografski program Dalmacije 13. st. Prvi timpanon u Europi koji rođenje Krista uzima kao središnju temu pročelja.

1. luneta: Rođenje - Marija u krevetu (godina, natpis)2. unutarnji luk: navještenje, 3 kralja, skup anđela, anđeo se javlja Josipu u snu3. vanjski luk: prizori iz Kristova života4. lavlje konzole: Adam i Eva5. unutarnji stupci: alegorije mjeseci6. bočne strane portala (stupovi i stupići): zvijeri i ljudi u zavojima lozice7. podnožje portala: 8 telamona

Kapelu je izgradio Nikola Firentinac 1468.Krstionicu je napravio Andrija Aleši 1647.

JURAJ DALMATINAC Šibenska katedrala (poč. 1421.)1441. dolazi u Šibenik iz Venecije, prvi predstavnik gotičko-renesansnog stila, u Dalmaciji radi do 1473/5.1421. započeta je Šibenska katedrala, do njegova dolaska sagrađeno je: dio pročelja, bočni zidovi i 2 portala.Juraj Dalmatinac dodaje: poprečni brod, krstionicu, kupolu nad križištem, 3 polukružne apside (započ.1443.), svetište podiže za 6 stuba, diže 4 stupa koji nose kupolu na 8 kutnom tamburu, pod južnu apsidu stavlja krstionicu, na frizu apsida je 71 glava, kipovi biskupa Šišgorića, Petra i Pavla (sjeverni portal, tabernakul). Bonino iz Milana – sjeverni i južni portal.

Dalmatinac radi i u drugim gradovima:- Zadar: svetište franjevačke crkve, rekonstrukucija biskupske palače- Split: kapela Sv. Arnira, Papalićeva palača, kapela i oltar sv. Staša u katedrali - Dubrovnik: dovršenje Minčete (zidao ju je Michelozzi), kip sv. Vlaha (Sorkočevićev ljetnikovac)- Pag: 1446. biskupska palača, pročelje župne crkve- Ancona: Loggia dei Mercanti (1451.)

SKULPTURA - RANA ROMANIKA .

1. CIBORIJ PROKONZULA GRGURA, Zadar (1030.): figuralni motivi pasa, grifona, paunova i lava.2. PLUTEJI SV. NEDILJICE (1/2 11. st.): Navještenje, Vizitacija, Rođenje, Poklonstvo / Pokolj nevine djece, Bijeg

u Egipat, Krštenje Kristovo.3. SV. LOVRO, Zadar - portal (11. st.): Maiestas Domini, Navještenje - dijelovi pluteja (11. st.): Navještenje, Vizitacija, Rođenje, Posjet mudraca Herodu, Pohod mudraca. - kapitel s ljudskim likom (11. st.) i likovi orlova nad impostima.4. SPLIT krstionica Sv. Ivana Vladar na prijestolju, 2/2 11 st.5. BISKUPIJA kod Knina - zabat s likom Bogorodice (2/2 11 st.) - dijelovi tranzene: Bogorodica s djetetom, simboli evanđelista, lik ratnika (2/2 11 st.)6. SUPETARSKA DRAGA, Sv. Petar - kapiteli pod utjecajem akvilejskog kruga (1059.) SKULPTURA - ZRELA ROMANIKA .

ZADAR, SICU, 13. st: romaničko-bizantske kamene ikone: Sv. Stošija, Bogorodica s Djetetom, Krist.

1

ZADAR katedrala Sv. Stošije:12. st: skulptorski ukras starog pročelja:Apostoli, Navještenje, Sv. Stošija na lomači.

ZADAR S. Krševan: skulpture na pročelju i kapiteli (12. st.)

SPLIT, katedrala Sv. Marije:- (1214.), drvene vratnice, majstor Andrija Buvina- (13. st.) korske klupe, - (13. st.) skulpture zvonika: Navještenje, lavovi, telamoni, figuralne konzole / Otto: Sv. Dujam, Sv. Petar, Sv. Staš.- (13. st.) propovjedaonica sa skulptorski ukrašenim kapitelima upućuje na apulske uzore.

TROGIR, katedrala Sv. Lovre:- (1240.) portal, majstor Radovan: luneta, prikazi mjeseci, telamoni, lavovi, na stupcima biljni motivi, simbol. scene.- Majstor Adama i Eve: likovi Adama i Eve- (13. st.) ciborij i propovjedaonica slični su splitskima

RUDINE, Slavonija:(12 - 13. st.) reljefne konzole, rustično oblikovane.

DRVENA ROMANIČKA RASPELA ISTRE

BALE, župna crkva (12/13. st.): ostaci polikromije.GALIŽANA stara župna crkva (13. st.): ostaci polikromijePULA Sv. Nikola (13. st.): drveno raspelo "Veliki Buoh"GRAČIŠĆE Sv. Fumija (13/14. st.): uzor je pulsko raspelo

SKULPTURA - KASNA ROMANIKA .

PULA, Sv. Frano, portal (1314.)ZADAR, katedrala (1324.) luneta portala: Bogorodica s Djetetom, Sv. Krševan i Sv. StošijaTROGIR, katedrala, dijelovi portala (13 /14. st.): Majstor Raspeća: Anđeli, Raspeće s donatorima, Uhićenje i Bičevanje, Uskrsnuće.Majstor Pranja nogu: Bijeg u Egipat, Krštenje, Iskušenje Kristovo, Ulazak u Jeruzalem, Pranje nogu, Apostoli.ŠIBENIK, samostan benediktinki:(12/14. st.) polikromni keramički kip Bogorodice s Djetetom DUBROVNIK, franjevački samostan:(1327- 48.) Mihoje Brajkov, klaustar: heksafore s dvostrukim kapitelima s likovima životinja, zmajeva i ljudskih glava - zakašnjeli romanički oblici.

SLIKARSTVO - RANA ROMANIKA .

LOVREČ, Sv. Martinfreska: niz svetaca u srednjem pojasu bočnih apsida 11. st.PEROJ, Sv. Foškafreska nad apsidom: Kristovo uzašašće 11. st.STON, Sv. Mihailofreske: Sv. Mihovil 11. st, donator vladar Mihajlo 11. st.DUBROVNIK, katedralafreska: niz crkvenih otaca u apsidi 11. st, bizantizamŠIPAN, Sv. Ivan, freska: Sv. Ivan Krstitelj 11. st.

GOTIKA U HRVATSKOJ .

Rana gotika počinje od sredine 13. st. (Zagreb, katedrala Sv. Stjepana). U 2/2 13. st. franjevci uvode tip propovjedničke crkve. U sjevernoj Hrvatskoj: tip 1 brodne crkve, presvođeno poligonalno svetište, a kasnije se javlja zvjezdasti svod.Uz obalu: propovjedničke crkve, pravokutni tlocrt, kvadratne apside s križno rebrastim svodom, otvoreno drveno krovište,uski izduženi prozori šiljatih lukova.

ANDRIJA ALEŠI 1420 - 1505. kipar i graditeljpomočnik J. Dalmatinca na Šibenskoj katedrali,kapela Sv. Katarine, dominikanci, Splitsuradnik Nikole Firentinca u Trogiru (kapela, krstionica)

ANDRIJA DESIN (14. st.) arh., Zadarnacrti: apsida Sv. Mihovila, ZadarSv. Katarina, kula tvrđave Sv. Mihovila na Ugljanu

ANTONIO VENEZIANO (slikar, Zadar) ostaci gotičkih fresaka: Sv. Šime, Zadar

ANTUN IZ PADOVE slikar (16. st.)1. Sv. Rok, Draguć 2. Sv. Jerolim, Hum (triptih)

BLAŽ IZ DUBROVNIKA Sv. Duh, Nova Vas, 16. st.

BLAŽ JURJEV TROGIRANIN (1380 - 1450) slikar1412. raspelo, Sv. Frano, Split1419. zastava kralja Sigismunda1421. raspelo, Sv. Nikola, Ston1427. Bogorodica s djetetom, Sv. Đorđe, Dubrovnik1428. minijature Bog Otac i Krist, Trogir1433. Bogorodica s djetetom, poliptih, Korčula1447. Gospa od Kaštela, Zadarska katedrala

BONINO JAKOVLJEV IZ MILANA kipar 15. st.1. Pročelje katedrale u Korčuli - skulptorski razradio glavni i bočni portal2. Palača Hranića, Dubrovnik3. Kor crkve Sv. Vlaha, Dubrovnik4. Kapela i ciborij, Sv. Dujam, Split, 1427.5. Orlandov stup, Dubrovnik, 1418.6. Protomajstor na Šibenskoj katedrali (sjeverni i južni portal)

DUJAM VUŠKOVIĆ (slikar iz Splita) 1. 1429. freske na svodu kapele S. Dujma u Splitskoj katedrali (sagradio Bonino da Milano), 2. poliptih, Sv. Franjo u Zadru

IVAN JOANINUS UGRINOVIĆ radio 1430 - 14601. poliptih, crkvica Sv. Antuna, Koločep2. minijatura Sv. Vlaha na Dubrovačkom statutu3. 1431. radio u dvorani Malog vijeća, Knežev dvor

FRANJO ANTUNOV IZ MILANA zlatar 1380. Škrinja Sv. Šimuna, Zadar, sarkofag od pozlaćena lima, narativni stil:

PREDNJA STRANA:1. pronalazak tijela sv. Šimuna na groblju 2. prikazanje u hramu3. doček kralja LudovikaSTRAŽNJA STRANA:1. Elizabeta predaje škrinju sv. Šimunu 2. zlatarev potpis3. smrt Stjepana KotromanićaBOČNE STRANE: grboviUNUTARNJA STRANA: scene iz života sv. Šimuna i motiv lozice (horror vacui)

FRANE JAKOVLJEV (Francesco di Giacomo) 15. st.Projektant prve faze Šibenske katedrale

IVAN BUDISLAVIĆ 1440. Korske klupe Trogirske katedrale

JURAJ PETROVIĆ rezbar (15. st.)1. kipovi Marije i Sv. Ivana (Šibenik)2. veliko raspelo u Katedrali (Šibenik) i njegov potpis3. raspela u Pridvorju, Omišu, katedrali u Splitu

LOVRO DOBRIČEVIĆ MARINOV slikar iz Kotora

2

Jedan od najvećih slikara 15. st., radi u Dubrovniku

1. 1448. poliptih, Gospa na Dančama, Dubrovnik2. 1455. poliptih, crkva Male braće, Dubrovnik3. 1457. otvara radionicu u Dubrovniku4. 1475. radi u Kneževu dvoru5. 1478. umire, nastavljaju sinovi Vicko i Marino

LEONARD I PETAR PETROVIĆ (kraj 15 st.) graditelji i kipari, Dubrovnik:JUŽNI PORTAL FRANJEVAČKE CRKVE, DUBROVNIK:1. Pietà u luneti2. Krist, sv. Ivan Krstitelj i sv. Jerolim, kipovi u nišama3. kapele Bunića i Đurđića u Franjevačkom samost.

MAJSTOR TKONSKOG RASPELA slikar1. TKONSKO RASPELO (slikano raspelo) 2/2 14. st. u crkvi Sv. Kuzme i Damjana, Ćokovac, Tkon - crvena pozadina, plavi okvir, mrtav Krist, nad križem je natpis INRI u gotičkoj majuskuli, bijela perizoma je gotički stilizirana, na krakovima križa su poprsja Marije, Ivana i Arkanđela – psihološki portreti, bez gotičke prenaglašenosti.

2. Triptih varoške gospe Sv. Šimun, Zadar3. Sv. Ivan Krstitelj samostan Sv. Aranđela na Krki4. Bogorodica s djetetom Sv. Križ, Šibenik5. Bogorodica s djetetom i Ivanom Krstiteljem Sv. Duje, Kraj, Pašman

MENEGELO IVANOV DE CANALI (Zadar) venecijanac, (vjerojatno) slikar Tkonskog raspela , 1385. dolazi u Zadar, umire 1431. radio je poliptihe i raspela

MARTIN PETKOVIĆ IZ JAJCA pomočnik Blaža Jurjeva- korska sjedala, Sv. Franjo, Split, 1438.

MATKO JUNČIĆ slikar (1452.):- Bogorodica s Djetetom, poliptih, Gospa od Šunja, Lopud,

MIHOJE BRAJKOV pol. 14 st. počeo klesati velike heksafore franjevačkog klaustra sa oko 120 raznih kapitela

M. MORONZON (drvorezbar) 1418. korske klupe Zadarske katedrale

MAJSTOR MAVAR oko 1332. Trogirska katedrala, skulpture Navještenja na ciboriju oltara, prvi put dokazani gotički izraz

NIKOLA CIPRIJANOV DE BLONDIS Zadar učenik Paola Veneziana, 3 raspela

NIKOLA DENTE Portal Male braće, Dubrovnik

NIKOLA FIRENTINAC (umro 1505.) arhitekt i kiparskupa s Alešijem radi: Trogirska katedrala: gradnja i skulpture kapele Bl. IvanaTrogir, Sv. Dominik: grobnica Ivana Sobotesamostalno radi:Trogir: Oplakivanje i kip Sv. SebastijanaOrebić: reljef Bogorodice s Djetetom u lunetiod 1475. do smrti:protomajstor gradnje Šibenske katedrale, unosi renesansne elemente, izveo reljef poprsja Boga Oca pred svetištem i 3 velika kipa na zabatu transepta.

NIKOLA IVANOV KORVO1. Zvonik katedrale u Dubrovniku, ½ 14. st.2. Dominikanska crkva u Dubrovniku

NIKOLA VLADANOV ŠIBENČANIN slikar

1419 - 1432. Poliptih za crkvu Sv. Grgura

PRETHODNIK PAOLA VENEZIANAOltarna pala blaženog Leona Bemba, Sv. Blaž, Vodnjan

PAOLO VENEZIANO slikar 14. st.1. Poliptih Sv. Lucije Sv. Lucija u Jurandvoru, Krk2. Pala s respećem i 6 svetaca Nadžupna crkva, Rab3. Krunidba Bogorodice i sveci (antependij) Sv. Stjepan, Dobrinj, Krk4. Raspelo Crkva dominikanaca, Dubrovnik5. Bogorodica na prijestolju sa svecima antependij, Sv. Marija, Zadar

PAVAO VANUCIJEV IZ SULMONE (14. st.)Talijanski kipar i graditelj, radi u Zadru i Pagu1. 1389. Svetište Sv. Mihovila, Zadar 2. Kapela Sv. Šimuna (Sv. Marija Velika)3. 1392. Pročelje Gospine crkve u Pagu (luneta-Gabrijel) 4. 1386. Nadgrobni spomenik nadbiskupa Matafara

PLOČA S HRVATSKIM VLADAROM 13. st. plutej Splitske katedrale

PETAR JORDANIĆ slikar, Zadar, kraj 15. st.1. poliptih, Sv. Marija, Zadar (uništeno)2. Bogorodica s djetetom, slika, župna crkva, Tkon3. Bogorodica s djetetom, slika, priv. vlasnik u Beču S njim se gasi domaća slikarska škola Dalmacije pod vlašću Venecije, samostalno se nastavlja samo slikarstvo slobodnog Dubrovnika

PETAR POZDANČIĆ 1405. Šibenik kiparsko prostorna cjelina kapele za škrinju Sv. Šimuna, s 20-tak svetačkih likova u kamenu

PETAR DE RIBOLDIS iz Milana (15. st.)Drvorezbar, radio za Franjevačku crkvu u Zadru.

PETAR MARTINOV kipar iz Milana, prvi majstor gotičko-renesansnog stila 15. st. s Onofrijem della Cavom radi:1. 1436. kapiteli trijema Kneževa dvora u Dubrovniku - Eskulapov kapitel2. Velika česma3. Mala česma - samostalan rad (u Napulju radi slavoluk u Castel Nuovo)

PORTAL SV. LOVRE 11. st., Zadar

RATKO BRAJKOVIĆ 15. st. graditelj i klesarDubrovnik, Knežev dvor: svodovi u prizemlju i stubeŠipan: Knežev dvor (1448.)

SV. STOŠIJA, katedrala, Zadar 12 - 13. st.

ŠARENI MAJSTOR1. Sv. Marija od Lokvića, Dvigrad, 2/2 15. st.2. Sv. Marija, Oprtalj (marijanski i kristološki ciklusi)

ŠIMUN DUBROVČANIN (Simun Ragusinus) kipar 13. st. Vrata crkve Sv. Andrije, Barletta radi izvan domovine.

MAJSTOR VIDUL Zadar 1429. sagradio zvonik Sv. Marije Velike sa 6 svetačkih likova

BENEDIKTINCI1) Rižnice, 9. st knez Trpimir 2) Sv. Krševan, Zadar 3) Sv. Marija, Zadar4) Sv. Mihovil, Rudine kod Požege5) Sv. Marija, Ratac kraj Bara

3

6) Sv. Marija, Lokrum

CISTERCITI1. Sv. Marija, Topusko (3 broda, gotika) 2. Sv. Marija, Zagreb (Dolac)

DOMINIKANCI 1225. Sv. Nikola, Dubrovnik 1241 Zagreb, Vlaška ul.

FRANJEVCI Samostan Male braće, Dubrovnik

SV. MARIJA, BOŽJE POLJE Kasnogotički majstor, kraj 15. st.- 1 brod, mrežasti svod - evanđelisti, apostoli, anđeli

SV. NIKOLA, RAKOTOLE (14. st.)1 brod, 1 apsida, giottovske freske rade 2 majstora:apsida – Maiestas Domini, bočni zidovi – život sv. Nikole

ZVONIK KATEDRALE U SPLITU 13. st. u 15. st. dograđen gotičko-renesansni gornji katPrvi kat – Navještenje, Rođenje djelo kipara Otta i radovi majstora Radovanova kruga: CIBORIJI1. Poreč, 1277. (4 strani baldahin)2. Zadar, 1324.

apulijski tipovi, 4 stupa nose 3 katni 6 kutni krov:3. Kotor, 1364. 4. Trogir, 14. st. (majstor Mavro)5. Korčula, 1490. (Marko Andrijić)

KORSKE KLUPE1. Splitska katedrala, najstarije, romaničke, 13. st.2. Sv. Franjo, Zadar (1394.), Ivan Jakovljev3. Zadarska katedrala (1418.), Matej Moronzon gotička kićenost, cvjetni stil4. Trogirska katedrala (1440.), Budislavić5. Rab, Poreč, Hvar (15. st.)6. Sv. Marija, Zadar, Ivan Petrov

ZVONICI1. Sv. Spas (11. st.), najstariji 2. Gospa od zvonika, Split (11. st.)3. Sv. Andrija, Rab (11. st.) 4. Rapska katedrala (12. st.)5. Sv. Marija, Zadar (1105.) 6. Splitska katedrala (13 - 14. st.)7. Trogirska katedrala (14. st.)ROMANIKA (šire benediktinci) grade se uglavnom jednostavne, 3 brodne crkve, 3 apside i zvonik, skulpturalni program je na pročelju – jaka plastičnost

GOTIKA - ZAGREB (Stil šire franjevci)- Zagrebačka katedrala- Sv. Marko (južni portal - Parlerovci iz Praga oko 1400.)- kapela SV. Stjepana- kapela Sv. Filipa i Jakova, Medvedgrad

ZAGREBAČKA KATEDRALA Ladislavova crkva (kraj 11. st.)1 brodna, mala, poligonalna apsida, na mjestu današnje kapele Sv. Marije.

PREDTATARSKA KATEDRALA (12. st.)3 broda, 3 apside, bez transepta, bila je na mjestu današnje, 1244. porušili je Tatari.

KAPELA SV. STJEPANA (sred. 13. st.)3 poligonalne apside presvođene križno rebrastim svodovima(slično Troyesu), kasniji brodovi po uzoru na njemačku arh.Majstor Stjepanove kapele (talijanski umjetnik, Rimini):

1. gornje polje: svod – Krist na nebu okružen anđelima i prorocima, Krist u slavi, Sv. Ivan Krstitelj2. sred. polje: lunete – Kristov život na zemlji3. donje polje: ornamentalni ukrasi

SAKRISTIJA ZAGREBAČKE KATEDRALE (13. st.)pravokutna, 2 traveja, sadrži najstariji izbor slika u kopnenoj Hrvatskoj (biskupa Timoteja), vitki likovi na freskama upućuju na rimsku slik. školu s kraja 13. st.

1. istočni zid: ništa nije sačuvano2. zapadni zid: Posljednji sud (Krist na prijestolju između Gabrijela i Mihovila3. sjeverni zid: Petar i Pavao (pretpostavlja se)4. južni zid: istočna strana, pod lukom – Sv. Jeronim, Ladislav, Emerik i Stjepan; pod drugim lukom – Sv. Dominik i Sv. Franjo sa stigmama (prvi put zajedno), zap. strana - Pavao Pustinjak, Sv. Bernardin, Sv. Dominik, a nad njima Krist

SV. MARKO Zagreb gotički svodovi, svetište i kontrafori na romaničkoj osnoviizvedeni 2/2 14. st. - njemački graditelji (Ivan Parler)Parlerov krug (poč.15 st.)Južno pročelje: 15. skulptura - Krist i Marija s djetetom, Petar i Pavao, apostoli, u niši je Sv. Marko. Ukoso postavljene niše (kompozicija krilnog oltara), ikonografski program sveden na ono najbitnije.

MEDVEDGRAD 13. st. - sagradio ga je biskup Filip- 2 obrambene kule: sjeverna i južna- kapela Sv. Filipa i Jakova: 8 strana, 5 kutna apsida, rebrasti gotički svod

ČAZMA Sv. Marija Magdalena3 broda, romanika-gotika, kvadratno svetište, transept

KRIŽEVCI Sv. Križ (poč 14 st. - pregradnja 15 st.)1 brod, poligon. apsida s križno rebrastim svodom i kontraf.

GOTIKA - HRVATSKO ZAGORJE .

Kamene crkve, manjih dimenzija, uglavnom 1 brodne, longitudinalne, usko svetište, od 15. st. mrežasti svod, mnoge su kasnije barokizirane.SV. JURAJ, BELEC 14 st. 1 brod, nisko poligonalno svetište, gotički križni svod.

LEPOGLAVA Sv. Marija (15. st.) pavlinski samostan 1 brod (17. st.) mrežasti svod, gotičko svetište s kontraforama po prvi put ima zvjezdaste i križne svodove, te dvodijelne prozore s mrežištem.

SV. MARIJA, REMETINEC (Varaždin)1 brod s mrežastim svodom, poligonalno svetište s kontraforama i zvjezdastim svodom na konzolama, oltar s 20 likova svetaca, evanđelista i crkvenih otaca.

TUHELJ Sv. Marijakasna gotika, poligonalno svetište s kontraforima i križnim svodom.

LOBOR Majka Božja Gorska, 1 brod, poligonalno svetište

GOTIKA – ISTRA .

PULA franjevačka crkva (1280.)propovjednički tip, otvoreno krovište, 3 dijelno svetište s križno rebrastim svodovima.

4

POREČ franjevačka crkva (13 - 14. st. )

ŽMINJ kapela Sv. Antuna (1381.) Majstor Amirigus, 1 brod, upisana kvadratna apsida s prelomljenim polukružnim svodom (14. st: freske)

PAZIN Sv. Nikola1441. starija crkva dobiva kasnogotički poligonalni prezbiterij sa zvjezdastim svodom (1400. g: freske)

ČEPIČI Buzet, Sv. Marija (1492.)3 broda, poligonalna apsida, svetište ima mrežasti svod,majstori: Matej iz Pule, Petar iz Ljubljane.

BERAM Sv. Martin (1431.) kasnogotičko svetište s freskama

SLIKANA RASPELA U HRVATSKOJ .

1. FRANJEVAČKO RASPELO, Zadar, 12. st. tip živog Krista s Bogorodicom, Ivanom i Gabrijelom 2. RASPELO U SV. MIHOVILU, Zadar, 12. st. trpeći Krist (završava adriobizantska grupa)

3. RASPELO KLARISA, samostan klarisa, 1270 - 90. mrtvi Krist, uspravan, 4 čavla, humanistički prikaz 4. RASPELO IZ SV. VIDA Rijeka, prije 1300. prvo poznato ranogotičko, veza s gornjotalijanskim radionicama 5. RASPELO ŽMINJ 6. RASPELO IZ SEGETA, ž crkva kod Trogira, 14 st. venecijanski oblik drvenog križa s 3 lisnim završecima, Golgota u podnožju, 4 čavla 7. RASPELO S TRIJUMFIRAJUĆIM KRISTOM, Sv. Andrija, Trogir, tip živog, uspravnog trijumfirajućeg Krista, malo izvijena koljena, 4 čavla, Bogorodica, Ivan i Mihovil 8. RASPELA PAOLA VENEZIANA - benediktinski samostan, Trogir, - crkva dominikanaca, Dubrovnik

9. RASPELO U SV. BARBARI, Šibenik autor: Stefano plebeo di Sant Agnese

10. RASPELO U SV. KRŠEVANU, Zadar autor: Jacobello di Bonomo (Lorenzova radionica)

11. RASPELO U GOSPI OD KARMENA, Trogir

12. 2 ITALOKRETSKA RASPELA, Korčula, derivati tipa Paola Veneziana

ISTARSKE FRESKE .

U romanici: apsida - Maiestas Domini, okružen evanđelistima, ispod je 12 apostola, a iznad Navještenje ili rjeđe Kainova žrtvajužni zid - Kristova mladostsjeverni zid - Kristova mukazapadni zid - Posljednji sud

U gotici:apsida - Raspeće, mrtav Krist ili Bogorodica, sveci nadomještaju poliptihzidovi - personifikacije smrti u liku kosca (Barban) ili

plesne povorke (Beram), žanr scene (kalendari, seljački radovi), sve humanije i bliže čovjeku

SV. MIHOVIL kod Lima, 11. st,kamenovanje Sv. Stjepana, otonski period

SV. LOVREČ prvi sloj iz 11. st, bizantska svetačka tipologija

SV. AGATA kod Kanfanara, 11/12 st, bizantski elementi i romanička stilizacija

SV. FOŠKA kod Peroja, 12. st, Uzašašće – bizantska ikonografska shema, romanika seočituje u koncentričnom rotiranju nabora plašta

SV. VINČENAT 13. st, najopsežniji romanički istarski ciklus, majstor Ognobenus iz Trevisa, jaki bizantizmi (Deisis je na centru apside)

SV. ELIZEJ Dragvić, 1300 /14. st, dominira ljudski lik, bez kulisa (metoda redukcije), izokefalija

Gotika: 14 -15. st.

SV. PELAGIJE (14. st.) apostoli u sceni Uzašašća

SV. ANTUN Žminj, 14. st. Krunidba Bogorodice, majstor Armirigus

SV. VID Pazin, 1461. majstor Albert, svjetli inkarnat, dekorativnost

SV. JELENA Oprtalj, 1400. majstor Clerigin, nježan kolorit, svjetli inkarnat

SV. TROJSTVO Žminj, 1471. Posljednja večera, centralna perspektivaSV. NIKOLA Pazin 1460. najveći domet kontinentalne struje, kasnogotički prezbiterij je nadsvođen zvjezdanim svodom (novost), u središnjem rombu na svodu svetišta naslikan je Sv. Mihovil – najdramatičnija vizija borbe dobra i zla

SV. MARIJA Oprtalj 1471. na trijumfalnom luku Navještenje i sveci,na bočnim zidovima ciklusi iz života Krista i Bogorodice

SV. MARIJA NA ŠKRILINAM Beram, 1474. Vincent iz Kastvazapadni zid - Ples mrtvaca (puno likova, duhovna i svjetovna vlast, puk) Kolo sreće (nestalnost života), Adam i Evasjeverni zid - Poklonstvo kraljeva (8 m), Ulazak u Jeruzalem, Maslinska gora (drugi majstor)

SV. TROJSTVO Hrastovlje, 1490, Ivan iz Kastva radio freske,razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitiji plasticitet

DALMATINSKE FRESKE .

Ranoromanički stil – geometrijski stilizirana odjeća, plošnost likova pojačanih obrisa, stroga ukočena lica istaknutih jagodica, motivi palmeta.

Romanički stil – Elementi zapada: ukočena tijela bez volumena u frontalnom stavu adoracije. Elementi Bizanta: bizant. kroj svetačke odjeće, grčki inicijali Krista i Marije.

5

SV. MIHAJLO Ston, 11/12 st. (među najstarijim hrvatskim freskama)Dukljanski kralj naslikan ispred plavih i zelenih pojasa pozadine (nebo i zemlja), u košulji i ogrnut plaštom, pokazuje zavjetni dar - model crkvice. Nasuprot je ukočeni Sv. Juraj s mačem i štitom. Nad kraljem je okovani goli grešnik kojeg anđeo vodi na Posljednji sud (prvi akt u našoj umjetnosti – stiliziran). Na zidovima su evanđelisti i svetice u frontalnom stavu adoracije. U oltarnoj niši je Istočni grijeh, Adam i Eva, ispod prikaza je glava Krista s aureolom i anđelima. Rana romanika: biljke srcolika lišća, vijugavi biljni ukrasi, pojačani obrisi likova, na jabučicama crvene mrlje, odjeća stilizirana, ukrašena križićima, svjetlo označeno bijelim usporednim crtama. Utjecaj apulijskog i katalonskog slikarstva iz benediktinskih slikarskih radionica.

SV. DONAT ZadarU lukovima iznad glavnih vrata su ostaci ranoromaničkih fresaka.

SV. PETAR STARI i SV. ANDRIJAU apsidama na freskama svetački likovi i poprsja. Rana romanika - stilizacija odjeće s rubovima okićenima biserjem, bizantski ukočena poprsja, slova Simeo(n).

SV. MARIJA Zadar, 1105. 1. kat romaničkog zvonika – prostorija s križnim svodom i oslikanim poprsjima 4 sveca (1 sačuvano). Istočni zid – Krist u aureoli okružen simbolima evanđelista.

SV. KRŠEVAN Zadar, 12/13. st.Romaničko slikarstvo s utjecajima Bizanta i karolinškog slikarstva. Bočni zid:- figuralna kompozicija Kristova rođenja, Navještenje, Poklonstvo kraljeva ...SV. STOŠIJA Zadar, 12 - 13. st. Sjeverna apsida - ulomak lika sveca s bisernom ogrlicom oko aureole i naborima odjeće romaničkog stila. Južna apsida - bio je naslikan Deisis, ali sačuvan je samo Kristov monogram XC i lik duge kose koji adorira Krista, a uz njega je ime Ioh(anes). U donjem dijelu je ispisano ime Kuzme (Cosmas) i njegova liječnička kutija ukrašena biserima (rijedak predmet sačuvan na dal. freskama)

NEKADAŠNJA DOMINIKANSKA CRKVA ZadarZidovi apside prekriveni mrežastim ukrasom i svod na kojem su bili simboli evanđelista, najveći u Dalmaciji, od kojih je ostao samo Markov lav.

GOSPA OD ZVONIKA SplitPredromanička crkva iznad Željeznih vrata Dioklecijanove palače – rijedak primjer vanjskog zidnog slikarstva – plavo, zeleno, crveni lisnati friz.

PERISTIL SplitU 13. st. Andrija Buvina naslikao lik Sv. Kristofora.

DUBROVNIK – FRESKE .

SV. PETAR, predromanička crkva, kripta (10. st.)Počeci dubrovačkog zidnog slikarstva – svodovi oslikani zvijezdama

MIHAJLO IZ BOLOGNE 1318 - 1319. Sv. Marija, romanička crkva, freske, unosi gotički stil1324. Sv. Stjepan, romanička crkva se obnavlja u gotičkom stilu, na svodovima je naslikao 30-tak svetačkih likova.

BERNARDO

1345. ukrasio pozlaćenim zvijezdama drveni strop u dvorani Kneževa dvora. Prvo veće zidno slikarstvo u javnoj svjetovnoj zgradi na Primorju. Na njega je utjecao Mihajlo iz Bologne.

ANTONIO DI JACOPO iz Lucce (pictor ecclesiae sancte Marie de Ragusio)1422. pozvan u Dubrovnik i oslikao stolnu crkvu Sv. Marije: prizori Starog zavjeta – ispod lukova i na svodovimaprizori Novog zavjeta – zidovi ispod vijenaca pod prozorima

JOANINUS IVAN UGRINOVIĆ1422. slikao freske u Kneževu dvoru – dvorana Malog vijeća (nije završio).

LORENZO MIHAJLOV iz Firence1433. slikao freske u dvorani Maloga vijeća

BOŽIDAR VLATKOVIĆLOVRO DOBRIČEVIĆMATKO RADOSAVIĆ oko 1475. rade i obnavljaju freske u Kneževu dvoru, u stilu kasne gotike-renesanse.

VICKO (DOBRIČEVIĆ)1510. slika freske u Bogorodičinoj crkvi manastira Tvrdoš (Trebinje)

6