DAVOR SIFTAR PRODUCTION

BIZANTSKA UMJETNOST:1 4. i 5. st. Konstantinovo doba 313-337, formiranje stila2 527 - 565 Justinijanovo doba, ranobizantski period3 726 - 843 ikonoklazam4 867 -1204 srednjobiz. doba (mak. i komn. dinastija) 5 1250 - 1453 obnova carstva (Latini) do turskog osvajanja

RANI SREDNJI VIJEK i PREDROMANIKA1) 5 - sred 8 st Merovinzi i Langobardi

2) 8. st - 911. Karolinzi3) 919. - 1024. Otoni4) 8 - 10. st. predromanika

ROMANIKA1) kraj 10 - poč 11 rana romanika2) 11. - 12. st. zrela romanika3) kraj 12 - poč 13 kasna romanika

GOTIKA1) kraj 12 - poč.13. rana gotika2) 13. st. zrela gotika3) kraj 13 - poč 15. kasna gotika

ENGLESKA ROMANIKA 4 generacije: .

1. GENERACIJA Westminster (1065.) York (1079.) Canterbury (1089 - Kor 1097.) Lincoln (1092.)2. GENERACIJA 1080 – 1090. Gloucester (1089.), Rochester, Worchester (1120.)3. GENERACIJA 1090 - 1100. Durham (1093 - 1128.) Ely katedrala (1083 - 12 st) Norwich (poč. 1096.) Sv. Grob (Cambridge, 1120.)4. GENERACIJA 1100 – 1120. Peterborourgh (1118 - 1193.), Exeter, Hereford, Winchester (poč. 1079.)

KATEDRALA U DURHAMU (1093 – 1128) 3 broda, 2 brodni transept, tlocrt:

ENGLESKA ROMANIKA – SKULPTURE .

CHICESTER katedrala reljef u koru: uskrsnuće Lazarovo

WINCHESTER katedrala: prizori legende o Sv. Nikoli

ENGLESKA GOTIKA .

1. 1170 - 1240. early english - Canterbury, Salisbury, Lincoln, Wells2. 1240 - 1330. decorated stil - Westminster, Exeter, Ely, Bristol 1240 - 1280. geometrijski stil 1280 - 1330. flowline stil3. 1330 - 1530. perpendicular stil - Glouchester kor: golemi prozori (uzor: rayonant), Windsor (St. George's chapel) 1530 - 1600. Tudor stil - Kings College Chapel (Cambridge)ENGLESKA GOTIKA – SKULPTURE .

WELLS katedralazapadno pročelje 1250: najbogatije kipovima u Engleskoj, 300 skulptura po uzoru na Amiens i Reims.glavni portal: Bogorodica među anđelima, reljef 13. st.

WESTMINSTER ABBY Londonreljefi s anđelima na 4 kuta transepta 1250.Navještenje 1253.grob Aymera de Valence 1323.grob vojvode Edmunda od Lancesteragrob Richarda III. i njegove žene (poč. 15. st.)

CANTERBURY katedrala, grob Crnog viteza 1380.GLOUCESTER katedrala, grob Edwarda II. 1335.WORCHESTER katedrala, grob Johna I. 1225.

FRANCUSKA ROMANIKA . BURGUNDIJAzajedničko: deambulatorij sa zrakastim kapelama

1. St. Benigne (Dijon, 1001 - 1107.)2. St. Philibert (Tournus, 950 -1120.)3. Ste. Madelaine (Vezelay, 1050 - 1104.)4. Cluny III. (1088 - 1095.) bio je uzor za:5. St. Hugues (Paray le Monial)6. St. Lazare (Autun)7. St. Croix (La Charite sur Loire)

CENTRALNA I ZAPADNA FRANCUSKASt. Benoit sur Loire, 1026 - 1218.

DVORANSKE CRKVE:1. Notre Dame de la Grande (Poitiers 1145.)2. St. Hilaire (Poitiers), 7 brodova3. St. Savin sur Gertempe, (1060 - 1115.)KUPOLNE CRKVE:1. Fontevrault (Maine et Loire, 1110.)2. Angouleme, katedrala (1120 - 1130.)3. Perigueux, katedrala (1120.)HODOČASNIČKE CRKVE:1. St. Martin (Tours, osn. 1000.) 5 brodova, 3 brodni transept, prvi put deambulatorij s 4 radijalne kapele, bačvasti svod, 2 katna elevacija2. St. Sernin (Toulouse,1060 - 12. st) 5 brodova3. St. Foy (Conques, 1050 - 1130.) 3 broda4. St. Martial (Limoges, 1062.) 3 broda

PROVANSA1. St. Trophime (Arles, 12. st.)2. Montmayour (Kapela Sv. Križa, 12. st.)3. St. Giles du Gard

SJEVEROISTOK FRANCUSKE1. St. Germain des Pres (Pariz, 1163.)2. St. Remi (Reims, 12. st.)

NORMANDIJA I BRETAGNA1. Notre Dame (Jumieges, 1037 / 67.)2. Mont Saint Michel (12 - 13. st.)3. Saint Etienne (Caen, 1077.)4. Sainte Trinite (Caen)

FRANCUSKA ROMANIKA – SKULPTURE .

Romanički figuralni kapitel - vrhunac arhitektonskog ukrasa

NAJRANIJI RADOVI1. St. Genis des Fontaines (1020.) nadvratnik: Krist i apost.2. St. Benigne, Dijon (1001.) kripta: kapiteli s likovima3. St. Germain des Prés, Pariz (990 - 1014.)4. Saint Denis – brončana vrata

1

SKULPTORSKE ŠKOLE1. Languedoc 2. Burgundija 3. Provansa

ROMANIČKI SKULPTORI1. Giselbertus (Autun)2. Girauldus (Bourges)3. Bernardus Geldunius (Toulouse)4. Godfridus (Chauvigny)5. Brunus (St. Gilles-du-Gard) LANGUEDOC - SKULPTURE

TOULOUSE St. Sernin 1096. glavni oltar: ukrašen figurama, deambulatorij: Krist u mandorli sa simbolima evanđelista 1118. južni portal: Uzašašće sa 6 anđela i 12 apostola.TOULOUSE St. Etienne, portal klaustra: likovi apostola Tome i Andrije, uklesano ime majstora Gilabertusa.MOISSAC Sv. Petar 1110: južni portal Strašni sud (Krist sa simbolima evanđelista, 2 anđela i 24 starca Apokalipse)BEAULIEU Sv. Petar, 1130: u luneti Strašni sud (Krist na prijestolju pokazuje rane i Arma Christi, anđeli trube)CARENNAC S. Petar 1150. u luneti Maiestas i 12 apostola

ZAPADNA FRANCUSKA - SKULPTURE

ANGOULEMME katedrala Sv. Petra 1115: prizemlje pročelja: 5 luneta s reljefima, 1136: središnja arkada na katu pročelja: Uzašašće prikazano kao Maiestas Domini.POITIERS Notre Dame de la Grande 12. st: pročelje prekriveno skulpturama: Navještenje, Rođenje, apostoli itd.CHAUVIGNY S. Petar, na kapitelima deambulat. (12 st.): Vaganje duša, Navještenje, Poklonstvo (m. Godfridus).CONQUES Sainte Foy, luneta glavnog portala (12 st.): Krist u mandorli kao sudac Strašnog suda, anđeli, vrag, prokletnici, blaženi, vaganje duša, raj, pakao.CLERMONT-FERRAND Notre Dame du Port, (12. st): bogato dekorirani kapiteli deambulatorija.ISSOIRE kapiteli deambulatorija 12. st: Posljednja večera

BURGUNDIJA - SKULPTURE

CLUNY Sv. Petar, u luneti portala bio je Maiestas Domini; (1095.) sačuvano 8 kapitela, 2 najpoznatija prikazuju na sve 4 strane gregorijansko pjevanje, a na ostalima su alegorije godišnjih doba, vrlina, raja, seoskih radovaVEZELAY Sainte Madelaine, luneta portala (1132): Duhovi i Poslanja apostola; arhitrav: narodi i žrtvovanje životinja arhivolti: horoskopski znakovi i mjesečni radovi, trumeau: Ivan Krstitelj i 2 apostola, na dovratnicima: apostoli, luneta desnog bočnog portala (1130): Poklonstvo mudraca, Navještenje, Susret Marije i Elizabete, RođenjeAUTUN Saint Lazare, 1132; luneta glavnog portala: Strašni sud - Krist na prijestolju u mandorli, arhitrav: uskrsli, blaženi i prokleti, arhivolti: godišnja doba, horoskopi, mjesečni radovi, kapiteli pilastara: skulptorski prikazi (Giselbertus)CHARLIEU S. Fortunat, 1094; luneta portala: Krist u slavi, luneta nad prozorom sjevernoj strani narteksa: Posljednja večera.

CENTRALNA FRANCUSKA - SKULPTUREBOURGES, majstor Girauldus, luneta portala: gornji dio: antičke basne, srednji dio: prizori iz lova, donji dio: mjesečni radovi

PROVANSA - SKULPTURE

ST. GILES DU GARD, 12. st, majstor Brunus:

sa strana glavnog portala: likovi apostola iznad lavova, zidovi između portala: još po 4 apostola friz iznad apostola: prizori iz Evanđelja luneta glav. portala: Krist u mandorli, simb. evanđelista

ARLES St. Trophime (12 st.) klaustar - piloni trijema: skulpture S. Trophime, Sv. Ivan, Sv. Petar, Krist ... luneta glav. portala: Krist u mandorli i simboli evanđel., unutrašnja strana luka: anđeli, arhitrav: 12 apostola, friz: biblijski prizori, donji red: apostoli, sveci, prizori iz Evanđelja

AUTOR PORTALA U VEZELAYU I AUTUNU1125 - 1130. Vezelay i 1120 - 1132. Autun - Petrus Venerabilis Giselbertus

FAZE GRADNJE CLUNYJA1. CLUNY I. 915 - 927. 1 brod, na temeljima rimske vile2. CLUNY II. 981. 3 brodna bazilika, transept, potkovasta apsida, prvi put kor sa stupnjevitim apsidama i deambulatorijem, bačvasti svod.3. CLUNY III. 1089 – 1131. 5 brodova, 3 brodni narteks s 2 tornja, 2 transepta s po 2 apside na istoku, 5 brodni kor s deambulat. i s 5 radijalnih kapela, 3 etažna elevacija: arkade sa šiljatim lukovima, slijepi triforij i zona prozora, dužina 181 m.

WILLIAM VOLPIANSKI opat, započeo gradnju St. Begnine (Dijon), zamijenio je staru baziliku novom 5 brodnom (1001 - 1081).

FRESKE FRANCUSKE ROMANIKE 1. Saint Savin sur Gartempe, 2. Berze la Ville

SLIKARSKE ŠKOLE ROMANIKE U FRANCUSKOJ

1080 -1150.1. Škola u Toursu (naturalistička) 2. Škola u Montecassinu3. Grupa Lavadieu (bizantska grupa) 4. Catalan grupa

FRANCUSKA GOTIKA .

RANA GOTIKA (1140 - 1200) Sens 1160. Senlis Noyon 1175. Soissons Laon 1210.Notre Dame, Paris (1163 - 1200 - transept sred 13. st.) VISOKA GOTIKA (1200 - 1250) od izgradnje Chartresa do II. faze St. DenisaChartres 1200 Reims 1212Bourges 1195 Beauvais 1225Amiens 1235 Paris (S. Chapelle)

RAYONANT GOTIKA (1250 - 1350)Carcassonne Notre Dame, ParizRouen, St. Quentin St. Urbain, Troyes

KASNA GOTIKA FLAMBOYANT (kraj 14 - 15. st)Albi LimogesBordeaux Rouen, St. Maclou

SAINT- DENIS: početak obnove: 1140, opat Suger1140. pročelje, 2 zvonika, 2 traveja 1144. kor i kripta 1230. ostakljeni triforij, deambulatorij

2

CHARTRES katedrala, izvorna građevina iz 4. st.11 - 12. st. pregrađena u romaničku baziliku1134 i 1194. strada u požarimagotička gradnja se nastavlja iznad stare kripte, uključuje staro pročelje i južni zvonik (sjeverni obnovljen u 16. st.)1260. posvećenje.3 broda, 3 brodni transept, 5 brodni kor, dvostruki deambulatorij sa zrakastim apsidiolama i "gospinom kapelom". Vitraji su najbolje očuvani primjeri u Europi.

FRANCUSKA GOTIKA – KIPARSTVO .

SKULPTORI

JEAN DE CHAPELLE 2 skulpture na gradskim vratima AmiensaJEAN DE MARVILLE (umro 1389.)skulpture: crkva samostana Champmol kod DijonaKLAUS SLUTER (umro 1406.)1381. grobnica vojvode Filipa Smjelog u Champmolu1397. skulpture za glavni portal crkve u Champmolu:trumeau: Bogorodica, sa strana: vojvoda sa Sv. Ivanom Krstiteljem i vojvodina žena sa Sv. Katarinom klaustar: Mojsijev zdenacJEAN DE LIEGE (umro 1382.)nadgrobni spomenici: Charles IV. i Jeanne d'Evreuxkip: Blanche de France, drveni naslon katedreMICHELE COLOMBE (1430 - 1512.)grob Francoisa II. i njegove žene (Nantes),reljef Sv. Juraj u borbi sa zmajemKalvarija i Polaganje u grob

SKULPTURE

CHARTRES 2000 skulptura i reljefaZAPADNO PROČELJE: "Kraljevski portal" 1145 - 1155- kapitelna zona: scene kristološkog ciklusa- lunete: lijeva - Uzašašće, centralna - Krist u slavi desna - Bogorodica s DjetetomSJEVERNI KRAK TRANSEPTA: 1200 - 1260.- timpanon glavnog portala: Smrt Bogorodice, Uznesenje i Krunidba Bogorodice- trumeau: Sv. Ana s Bogorodicom- sa strana: Abraham, Mojsije, David, Izaija, Jeremija...- timpanon lijevog portala: Rođenje, Poklonstvo mudraca- timpanon desnog portala: Jobove muke, Salomonov sud- piloni portala: likovi iz Starog zavjetaJUŽNI KRAK TRANSEPTA: 1205 - 1250.- timpanon glavnog portala: Posljednji sud- trumeau: Beau Dieu, u lijevoj ruci knjiga, desnom blagosl.- na stranama: apostoli- timpanon lijevog Portala Mučenika: Historija S. Stjepana- na stranama: sveti mučenici- timpanon desnog portala: Historija Sv. Martina i Nikole- na stranama: sveti oci- piloni portala: Vrline, Poroci, Starci Apokalipse, mučeniciUNUTRAŠNJOST:- oltarna pregrada: scene iz života Bogorodice i Krista

REIMS katedrala (obnova nakon 1210.)U početku utjecaj Chartresa i antičke skulpture,lisnati ukrasi kapitela često su imitirani1211 - 1231. desna vrata: serija likova (uzor Chartres)1260. glavni portal zapadnog pročelja: - Bogorodica s Djetetom (luneta), Navještenje, Vizitacija, Prikazanje u hramu, anđeli - Partenon gotičke skulpture

DIJON Champmol, kartuzijanski samostanJean de Marville: skulptorska dekoracijaClaus Sluter: dovršava skulpure na portalu,

započinje grupu Kalvarije – "Mojsijev zdenac",počinje raditi grobnicu Filipa Smjelog

SENS katedrala- glavni portal: Sv. Stjepan i Sv. Ivan Krstitelj (12. st.)- portali transepta: skulpture Martina Chambigesa predstavnika flamboyant stila

SENLIS katedrala1175. zapadni portal: skulpture s obilježjima rane gotike

ZAP. PORTAL, SJEV. I JUŽNI TRANSEPT U CHARTRESU 1145 - 1155 zapadni portal - Porta regia 1200 - 1260 sjeverni transept 1205 - 1250 južni transept

CHARTRES / trumeau ?na trumeau južnog portala je Beau Dieu, prikaz Krista koji u lijevoj ruci drži knjigu, a desnom blagoslivlja.

KANTONIRANi STUPAC prvi put u Chartresu (1194.) PRVI GOTIČKI VITRAJ: Saint Denis (1140 - 1144.)

ROZETA - PRVI PUT: Laon (1165.) najjednostavnija

GDJE I KADA SE JAVLJA MREŽIŠTE Katedrala u Reimsu (1210.)

KATEDRALA U NOYONU NASTALA I PRIPADA: 1150 - 1175, rana gotika

BURGUNDSKA POLUGOTIKA 1. Saint Lazare, Autun 2. Sainte Madelaine, Vezelay, 3. Saint Martin, Avalon

NOTRE DAME (Amiens) 1220.na trumeau je Zlatna Bogorodica (Vierge Dorée), a novi su osmijeh i kontrapost

STE. MADELAINE (Vezelay) 1125 - 1130. ikonografski program vezan uz križarski rat

ST. SERNIN (Toulouse)1100. prvi put ikonografski program na portalu Porte des comtes1118. portal Porte Miegeville sa svim ikonog. elementima

NOTRE DAME (Senlis) prvi put su Bogorodica i Krist jednake visine MOISSAC (1120 - 1135.) u klaustru prvi primjer biblijskih scena na kapitelima

ST. FORTUNAT (Charlieu) prvi put Krist u slavi u mandorli

CRKVA MACLOU (Rouen) NASTALA I PRIPADA: 1437 - 1531. pripada flamboyant stilu

ST. URBAN (Troyes) i FAZA GOTIČKE ARH: 1262. početak gradnje, rayonant faza

3 KATEDRALE U PROVANSI SA SKULPTURAMA NA PORTALU: 1) Saint-Gilles-du-Gard (Bruno) 2) St. Trophime, Arles, 2/2 12. st, (Benedetto Antelami)3) St. Petar, Vienne

REIMS - VIZITACIJA: 1252 - 1257. zapadno pročelje

IKONOGRAFSKI PRIKAZI NA PORTALIMAReims: Vizitacija, Raspeće, Posljednji sud

3

Amiens: Posljednji sud na centralnom portalu

CIKLUS FIGUR. UKRASA PORTALA U PROVANSI

Majstor Bruno; najkompletniji ciklus "Pasije"

SKRIVENI KONTRAFORNI SUSTAV Saint-Germer-de-Fly

TKO JE OSLIKAO PALAČU U AVIGNONU 1340. Simone Martini s učenicima

NAJPOZNATIJE DJELO CLAUSA SLUTERA1400. portal u Dijonu 1395 - 1406. Mojsijeva fontana

FRANCUSKA GOTIKA - SLIKARSTVO .

MINIJATURE1. Psaltir Sv. Louisa 1270.2. Psaltir Izabele Francuske 1270.3. Evangelistar Ste. Chapelle 1270.4. Časoslov vojvode od Berryja 1390.

MAJSTOR HONORE brevijar Filipa Lijepog 1296.JEAN PUCELLE brevijar Belleville 1434.BRAĆA LIMBURG časoslov vojvode od Berryja 1414.JEAN FOUQUE časoslov Etiennea Chevaliera 1460.

VITRAJISt. Denis: prvi vitraji sačuvani in situ iz 12. st.Chartres: najsačuvaniji kompleks vitraja iz 12 i 13. st.Pariz, Notre Dame: rozeta od 13 m, sjev. krak transeptaPariz, Ste. Chapelle: sve stjene prekrivene vitrajima, preko 1000 scena iz Starog zavjeta.

FRESKEAvignon, papinska palača: Prizor iz lova 1343.Albi, katedrala: Posljednji sud Pariz, samostan minorita: Mrtvački ples ¼ 12. st.

SLIKE NA DRVU MELKIOR BRODERLAM 1381 - 1409.trokrilni oltar: Bijeg u Egipat 1392.

NJEMAČKA ROMANIKA .

Salijsko razdoblje: bazilike s ravnim stropom. Svođenje počinje u Rajnskoj oblasti 2/2 12 st, a drugdje tek u 13. st.

RANA ROMANIKA / SAKSONIJA1. Hildesheim (St. Mihael, 1010 - 1033.) saska izmj. nosača2. Hildesheim (Katedrala, 1122 - 1190.)3. Hildesheim (St. Godehard, 1130 - 1172.)4. Magdeburg

SJEVERNA NJEMACKA1. Soest (St. Patrokli) 2. Paderborn (katedrala, 1015.)3. Jerichow (12 st.) 4. Fulda (kap. S. Mihovil 10 - 11 st.)

CENTRALNA NJEMACKA1. Bamberg (katedrala, 1237.) 2. Nürnberg

ŠVAPSKA / BAVARSKA1. Regensburg (kapela Svih svetih, 1155 - 1164.)2. Augsburg (katedrala)

RAJNSKA OBLAST1. Speyer (katedrala, 1027 - 1061, 1080 - 1106.)

2. Mainz (katedrala, posv. 1009, opet sagrađena 1137.) 3. Worms (katedrala Sv. Petra, 1171 - 1192, kor 1234.)4. Limburg an der Lahn (11. st, pregrađena u 13. st.)5. Trier (katedrala, 1019, zapadno pročelje 1039 - 1066.)6. Maria-Laach (opat. crkva, 11 - 13 st.)7. Bonn (katedrala)8. Köln (St. Maria am Kapitol, posv. 1049.)9. Köln (Sv. Apostoli, poč. 12. st, kor 1200, brod 13. st.)

SPEYER - KATEDRALA1. FAZA 1027 - 1061. kripta, tornjevi oko kora, temelji za transept, stupci glavnog broda, vanjski zidovi bočnih brodova i bačvasti svod, 1061. zapadni dio sa stepenastim portalom, dužina 134 m. širina 38 m.2. FAZA 1080 - 1106. dodaju se križni svodovi glavnom brodu, a vanjski zidovi rasčlanjeni patuljastim galerijama.

ROMANIČKE GRAĐEVINE KÖLNA 1. St. Maria am Kapitol, 11. st.2. Sv. Apostoli, 11. st. 3. Sv. Martin, 11. st.RAJNSKA ARHITEKTONSKA ŠKOLA, sve 3 apsidalni kor

BISKUP BERNWARD IZGRADIO JE: 1010 - 1033. Hildesheim, katedrala Sv. Mihaela, prvi put dvostruka ili saska izmjena nosača (arhitekt: Goderamus)

NJEMAČKA ROMANIKA – KIPARSTVO .

HILDESHEIM katedrala Sv. Mihovila zapadni portal, brončane vratnice (1015.)Bernwardov stup (1020.)krsni zdenac (1030.)

HILDESHEIM Sv. Mihovil, oltarna ograda 1200:Bogorodica među svecima i biskupom Bernwardom.

HILDESHEIM Sv. Mihovil 2/4 13 st. oslikani drveni strop "cik-cak" stil

GERNRODE, opatijska crkva 1100. štuko ukras groba:M. Magdalena, S. Metronus (majstori Comacini)

BRAUNSCHWEIG palača Dankwarderode1166. Brončani lav prva slobodna monumentalna skulptura kršćanskog srednjeg vijeka na Zapadu.

KOLN St. Maria am Kapitol 11. st. drvene vratnice: 26 polja s kristološkim scenama.

S. MARIA Ripoll sred. 12. st. najopsežniji ikonografski program romanike.

NJEMAČKA GOTIKA .

1190 - 1220: prodor francuske gotike u Njemačku

1. faza: Bamberg, Limburg, Naumburg2. faza: Koln, Regensburg3. faza: Marburg, Trier, Erfurt, Nurnberg, Munchen

GOTIČKE KATEDRALE NJEMAČKE1. Munster 2. Köln 3. Strasbourg 4. Bonn 5. Halberstadt 6. Magdeburg 7. Ulm 8. Regensburg 9. Frieburg

BACKSTEIN GOTIKA kasno 13 - 14. st. u sjevernoj Njemačkoj; koristi se cigla

4

koja omogućava mekše i bolje oblikovanje površine; teška je za gotičke arhitektonske ciljeve (S. Maria, Lübeck 1277, Bremen, katedrala)

NJEMAČKA GOTIKA – SKULPTURE -

BAMBERG katedralaluneta glavnog portala: Posljednji sud 1240.Adamova vrata: Adam i Eva - rudimentarni aktoviKneževski portal: Crkva i Sinagogaunutra: Bamberg Raiter - skulptura konjanika

NAUMBURG katedralaskulpture: 1235 - 1270, najznačajnije u Njemačkoj goticiulaz u kor: skupina Raspeće (12 kipova, Ekkehard i Uta)letner: Posljednja večera, Judin poljubac...zapadni kor: kipovi donatora (Majstor iz Naumburga)

MAGDEBURG katedralaMudre i lude djevice 1245. 10 figura na zapadnom pročeljuMagdeburški konjanik 1250. (bio je ispred katedrale)

NURMBERG St. Sebaldusjužna bočna vrata: Posljednji sud ½ 14 st.sjeverna Nevjestina vrata: Mudre i lude djevice, Adam i Evamajstori "Lijepog zdenca": Bogorodica, Križni put, apostoli

FREIBURG katedralazapadni portal "Zlatna vrata": 1300, uzor je Strasbourgpredvorje: kipovi su nastali 1280 - 1310.

KATEDRALA U HALBERSTADTU 1220. u prezbiteriju je monumentalna skupina "Trijumfalni križ" gdje se romanička tradicija očituje u 4 čavla.

KATEDRALA U STRASBOURGU1235. u enterijeru Anđeoski stup oktogonalne osnove, u donjoj zoni su 4 evanđelista, u središnjoj zoni 4 anđela, u najgornjoj zoni Krist s anđelimaVEIT STOSS 1447 - 1533.kipar, bakrorezac, slikar, završna faza gotičke skulpture.Krakow: drveni oltar Marijine crkve, visoki reljef, 1489.Nurnberg: Raspeće, Navještenje (Lorenzkirsche, 1518.)Bamberg: Marijin oltar, 1523.

TILMAN RIEMENSCHNEIDER 1460 – 1531.Wurzburg, radi pretežno u drvu rasklopne oltare

PETER VISCHER STARIJI 1460 – 1529.Nurnberg, Grobnica Sv. Sebalda 1519. (remek djelo)

TALIJANSKA ROMANIKA .

Tradicija bazilike s otvorenim gređem krovišta, pročelja sa slijepim arkadama i patuljastim galerijama, portali u obliku baldahina s isturenim stupovima koji stoje na lavljim skulpturama, stijene obložene mramorom u raznobojnim pojasima, reljefna plastika uz portale.

SJEVERNA ITALIJA Lombardija, Veneto, Liguria, Emilia

1. San Ambroggio, Milano, 9 - 10. st. (opeka!) 2. San Abbondio, Como, 1063 - 1095. 3. Sta. Maria Maggiore, Bergamo, 1137. 4. San Michele, Pavia, 1100 - 1160. 5. Cremona, katedrala, 12. st. 6. Ferrara, katedrala, poč. 1133. 7. Sta. Maria, Pomposa, pregradnja 13. st. 8. Sta. Maria Assunta, Piacenza, 1122 - 1233. 9. Parma, katedrala 1130 - 1178. krstionica poč. 1196.

10. Modena, katedrala, 1099 - 1184. (arh. Lanfranco)11. San Antonio, Padova, 1232 - 1307.12. San Marco, Venecija, 1063 - 1094.13. San Lorenzo, Mantova 1000. kružna s deambulatorijem14. San Zeno, Verona, 1123 - 1138.15. San Lorenzo, Verona 1100.

SREDNJA ITALIJA Toscana, Umbria, Lazio, Marche

1. Lucca, katedrala S. Martino, obnovljena 1060. 2. Lucca, San Michele, 1143. 3. Lucca, San Ffrediano, 1124 - 1147. 4. Pisa, katedrala i krstionica 1063 - 1350. 5. San Miniato al Monte, Firenca 11 - 12. st. 6. Krstionica katedrale, Firenca 1060 - 1128. 7. San Rufino, katedrala, Assisi, 1140 obnova 8. Sta. Maria della Piazza, Ancona 11 - 13. st. 9. San Clemente, Rim

JUŽNA ITALIJA Campania, Sicilia, Calabria, Molise 1. Cefalu, katedrala S. Pietro, 1131. 2. Palermo, katedrala, 1172 - 1185. 3. Palermo, Sv. Petar 1130 - 1143. 3. Monreale, katedrala 1174 - 1189. 4. Bari, San Nicolo, 1089 - 1197. 5. Trani, katedrala, 1099 - 1197. 6. Troia, katedrala, 1039

PROFANA ARHITEKTURAGradske vijećnice: Bergamo, Milano, OrvietoCastel del Monte, Apulia, tvrđava, 1233.Palazzo Loredan, Venecija

CRKVE RANE ROMANIKE U ITALIJI 1. San Ambroggio, Milano 9 - 10. st. (opeka!)2. San Abbondio, Como, 1063 - 1095.3. Sta. Maria, Pomposa 13. st. 4. Katedrala u Modeni 1099 - 1184.S. AMBROGIO (Milano) 9 - 10. st. 1018 - 1050. antičke zamjenjuju kompozitni stupci, elevacija: 2 etažna

GOD. I STIL KRIPTE KATEDRALE U AQUILEJI 1195 - 1205, romanika

TALIJANSKA ROMANIKA – KIPARSTVO .

SJEVERNA ITALIJA Lombardija, Veneto, Liguria, Emilia

SAN AMBROGGIO, Milano, propovjedaonica (13. st.)LODI katedrala San Bassino, Adam i Eva na dovratnicima glavnog portala (1163.)PAVIA San Michele, figure na pročelju (1180.) ComaciniPIACENZA katedrala Santa Maria Assunta: reljefi na ulazu u kriptu – motivi podzemnog svijeta.PARMA katedrala Santa Maria Assunta (1178.): transept: reljef Skidanje s križa Benedetto AntelamiPARMA krstionica (1196 - 1211.) Benedetto Antelami skulpture: Prikazi mjeseci, starozavjetni likoviMODENA katedrala S. Geminiano: (1106.) pročelje: 4 friza s prizorima Geneze, majst. Wiligelmo, portal: likovi 12 proroka u nišama (Wiligelmov učenik), majstor Anselmo da Campione odvaja kor od broda.VENECIJA San Marco, portal (1240.): prikazi mjeseci i zodijački znakovi - lombardski majstori.VERONA San Zeno: po 2 zone reljefa (sa strana portala): kristološke scene i Teodorikov lov (1138.), majstori: Nicolaus i Guillielmus; brončane vratnice (1140.) od ostataka iz 11. st: starozavjetne i kristološke scene, Stefano Lagerino

5

SREDNJA ITALIJA Toscana, Umbria, Lacio, Marche

LUCCA katedrala San Martino, dekoracija pročelja (1196 - 1204.) majstor Guidetto da Como. PISA katedrala Santa Maria, propovjedaonica: (1162.) reljefi Novog zavjeta, majstor Guglielmus, (1108.) brončane vratnice portala transepta: život Bogorodice od Navještenja do smrti, Bonanus da Pisa.RIM S. Paolo fuori le mura, skulptorski ukrašeno podnožje svijećnjaka (1180.) P. Vasaleti i N. d'Angelo

JUŽNA ITALIJA Sicilia, Calabria, Molise, Puglia, Lucania

MONREALE katedrala S. Maria la Nuova: (1186.) brončane vratnice glavnog portala – najveće srednjovjekovne u Europi, majstor Bonanus da Pisa; (1190.) brončane vratnice sjevernog portala, majstor: Barisanus da Trani.TRANI katedrala San Pellegrino: Dovratnici i lukovi portala: figuralni i ornamentalni reljefi, (1175.) brončane vratnice, majstor Brisanus da Trani.

GDJE WILIGELMO RADI PORTAL Modena (1100.), arhitekt: Lafranc

CRKVE U LUCCI I KARAKTERISTIKESta. Maria (katedala), San Michele, San Fredianokombinacija bijelog i crnog kamena, raščlanjenje pročelja istaknutim arkadama u visini 2/3 kata (uzor je Pisa).

FOSSANOVA, CASAMARI i S. GALEANO: cistercitski samostani u Italiji

TALIJANSKA GOTIKA GRADITELJI I KIPARI .

ARNOLFO DI CAMBIO 1240 - 1302. učenik N. Pisana1. planovi: Palazzo Vecchio, katedrale u Firenzi, Orvietu2. pročelje katedrale u Firenzi3. grob kardinala de Braye, Orvieto4. ciborij u San Paolo fuori le Mura, Rim, 1285.

NICOLO PISANO (1225 - 1287.)1. 1260. propovjedaonica u baptisteriju, Pisa 2. 2/2 13. st. lijevi portal katedrale u Lucci3. 1265. propovjedaonica katedrale u Sieni 4. Fontana maggiore, Peruggia, Piazza 4. novembre

ANDREA PISANO1. 1330 - 1336. južne vratnice baptisterija Firenca

2. 1334 - 1337. reljefi na 2.i 3. pojasu zvonika kat. u Firenci

3. 1330. Sta. Reparata, Firenca

GIOVANNI PISANO (1250 - 1314.)1. propovjedaonica katedrale u Sieni (s ocem) 2. Fontana maggiore (s ocem) 3. pročelje katedrale u Sieni4. ambon katedrale u Pistoi (1301.)5. ambon katedrale u Pisi (1302.)

BAPTISTERIJI U PISTOI i KATEDRALI U PISIGiovanni Pisano: 1301. Pistoia, 1302. Pisa

ANTONIO DI VICENZO (1350 - 1402.)Bologna: S. Petronio, zvonik S. Francesco, utvrde

MAJSTOR BONANUS PISANUS kipar I graditelj1. (1180.) brončana vrata u Pisi 2. (1186.) brončana vrata u Monrealu

FILIPPO DA CAMPELLO (13. st.)Sv. Klara (Assisi), S. Simone (Spoleto)

JACOPO TALENTI (1300 - 1362.)izgradio crkvu Sta. Maria Novella, Firenza

SCIPIONE BON 1338. radi na Sta. Maria Gloriosa dei Frari, Venecija

GIOVANNI BON (umro: 1442.)radio na Ca d'Oro i Duždevoj palači (Porta della Carta)

BARTOLOMEO BON umro: 1464. (stil gotico fiorito) s ocem radi na Ca d'Oro i Dužd. palači (Porta della Carta)1445. izgradio Scuola Grande della Misericordia1452. obnavlja Sta. Maria della Carita15. st. počinje Ca del Duca na Canal Grande

TINO DA CAMAIANO 1285 - 1337. učenik G. Pisanaglavni graditelj katedrale u Pisi, grob Henryja III. spomenik Antonija Orsa, katedrala Firencaspomenik kardinalu Petroniju, Siena katedralagrob Marije od Mađarske

LORENZO MAITANI (1275 - 1330.) Orvieto, katedrala: reljefi na pročelju iBogorodica s Djetetom

ANDREA ORCAGNA (umro 1368.)Firenca, S. Maria Novella: oltar kapele Strozzi,Firenca, Orsanmichelle: tabernakulJACOPO DELLA QUERCIJA 1375 - 1438.Siena: zdenac Fonte GaiaLucca, S. Frediano: oltar u kapeli TrentaBologna: grob Galeazza Bentivoglia

BONINO DA CAMPIONE 2/2 14. st.Verona: grob Arca di Consignorio della Scalaradio na katedrali u Milanu

GIOVANNI DA CAMPIONE: baptisterij u Bergamu

JACOBELLO i PIER PAOLO DELLE MASEGNA1. pročelja katedrala u Mantovi i Milanu2. spomenik Margherite Gonzage u Mantovi3. balkon duždeve palače u Veneciji4. 1394. mramorni kipovi na ogradi svetišta u San Marku u Veneciji, (Krist i 12 apostola) vrhunac gotičkog naturalizma u talijanskoj skulpturi 14. st.

PAOLO DI JACOBELLO pročelje San Marka u Veneciji (14 i 15. st.)

CAMPIONESI = COMACINI kipari, graditelji i skulptori, djelovali su u Milanu i Paviji, najznačajniji je Benedetto Antelami

COSMATI Od 19 st. zajednički naziv za klesare i dekoratere kojima su imena Cosmas, a prezimena Mellini, Vassaletti i Oderisi. Pretežno rade u mramoru (Mramorni Romani). Rade u Rimu 1150 - 1320, Toscani, Umbriji i Londonu, najviše arhitektonsku dekoraciju i crkveni namještaj. Izvori su im bizantska i arapsko-sicilska zidna dekoracija, a kasnije poprimaju ukrasne elemente gotike. Giovanni di Cosma je posljednji i radi pod utjecajem Arnolfa di Cambia. Pietro Cavallini nadovezuje na njihove figuralne mozaike Magistri Antelami nastavljaju rad u plasticiNjihova radionica: škrinja Edwarda the Confessora 1270, grob Henryja III. 1272, Westminsterska opatija.

6

TALIJANSKA GOTIKA – GRAĐEVINE .

SAN FRANCESCO, Assisi (1228/1253.)Prva gotička građevina u Italiji, 2 etaže

SAN FRANCESCO Bologna (1263.)Prva gotički presvođena franjevačka crkva u Lombardiji, pod cistercitskim utjecajem (Clairvaux i Pontigny)

STA. MARIA DEL FIORE Firenca katedrala, poč. 1296započeo: Arnolfo di Cambio zvonik: Giottonastavio: Francesco Talenti kupola: Brunelleschi SANTA CROCE Firenca (1443.)Najveća franjevačka crkva u Italiji

STA. MARIA NOVELLA Firenca (1360.)dovršio: Jacopo Talenti donji dio pročelja je romanički, a gornji renesansni

PALAZZO VECCHIO Firenca (1314.)Arnolfo di Cambio (fortifikacijska zgrada s tornjem)

STA. MARIA ASSUNTA Sienna (1229 – 14. st.)iznutra i izvana: naizmjenične crne i bijele mramorne pločeGiovanni Pisano: skulptorski ukras, od 1284. upravlja gradnjom crkveORVIETO katedrala (početak 1290.)plan: Arnolfo di Cambio (nalik katedrali u Firenzi)

MILANO katedrala (1386 - 1809.)sudjelovali: Hans fon Freiburg, Heinrich von Gmund,Giovanni Amadeo, kupola: Giovanni Giacomo Delcebuono, koncepcija pročelja: T. Pellegrini

STA. MARIA GLORIOSA Venecija (poč. 1250.)nacrt: Nicolo Pisano, modifikacija: Scipione Bon (1338.)

DUŽDEVA PALAČA Venecija (izvorno 814.)12. st. izgrađena u bizantskom stilu, trijemovi, loggie1309. poprima današnji izgled1442. glavno pročelje

CA D'ORO Venecija (1436.) gotika fioritograditelj: Giovanni Bartolomeo Bonkipar: Matteo Raverti

LIJEVI PORTAL KATEDRALE U LUCCI Nicolo Pisano (2/2 13. st.)

GRADITELJ CRKVE S. MARIA IN TRASTEVERE Pietro Cavallini (1290.), Rim

AUTOR TLOCRTA STA. CROCE: Arnolfo di Cambio

PORTAL U MANTOVI Jacobello i Pier Paolo della Masegne (kraj 14. st.)

GOTIČKE KATEDRALE ITALIJE 1. Siena, 2. Orvieto, 3. Firenca, 4. Milano

PROČELJE KATEDRALE U FIRENZI Arnolfo di Cambio (kraj 13. st.)

PROČELJE SV. MARKA U VENECIJI Paolo di Jacobello (14. i 15. st.)

PORTAL U ORVIETU 1310 - 1330. Lorenzo Maitani

TKO JE I ŠTO RADIO U PARMI Benedetto Antelami:1178. "Skidanje s križa" u transeptu katedrale, "Prikaz mjeseci", u baptisteriju

PORTAL SIENSKE KATEDRALE 1294 - 1298. Giovanni Pisano

PORTAL KATEDRALE U BARIETTI Šimun Dubrovčanin (13. st.)

TALIJANSKA GOTIKA – SLIKARSTVO .

4 NAJVEĆA TALIJANSKA SLIKARA ½ 14. st. Giotto, Duccio, Simeone Martini, braća Lorenzetti

AMBROGIO LORENZETTI ½ 14. st.Siena, P. Publico: Alegorija dobre i loše vladavineFirenca: Prikazanje u hramu

ANDREA ORCAGNA 1) tabernakul, Or San Michele, Firenca, 2) Posljednji sud, freska, S. Croce, Firenca 3) Krist u slavi, pala, S. Maria Novella, kapela Strozzi

BERNARDO DADDI 1290 - 1355.Firenca, Or San Michelle, freskeFirenca, Sta. Croce, freske: Muke Sv. Lovre i Stjepana

CIMABUE CENNI DI PEPO (1240 – 1302)1) mozaici – Pisa, katedrala2) vitraji – ciklus Djevice Marije, Siena, katedrala3) freske i vitraji – Assisi, gornja crkva

DUCCIO 1260 - 1319. siensko slikarstvoFirenca: Madonna RucellaiSiena, katedrala: Krunidba Bogorodice, vitrajSiena: Maesta, više oltarnih ploča: Bogorodica u slavi,Marijin život, Kristovo djetinjstvo, Kristov život

GIOTTO 1266 - 1337.Padova, kapela S. Maria della Arena, freskeFirenca, Sta. Croce, freskeFirenca, Sta. Maria Novella: RaspeloRim, Sv. Petar: Navicella, mozaik

GIOTTINO 1300 - 1369. Giottov sljedbenikFirenca, S. Maria Novella, freske: prizori iz Kristova života

GENTILE DA FABRIANO 1370 - 1427.internacionalna gotikaFirenca: Poliptih porodice QuaratesiFirenca: Poklonstvo kraljeva

GIUSTO MENABUOI 1320 - 1393.Padova, baptisterij katedrale: 100 biblijskih scena

GUARIENTO DI ARPO umro 1370.Prvi Giottov sljedbenikVenecija, Duždeva palača: Krunidba Bogorodice

GUIDO DA SIENA 2/2 13. st.Siena: Bogorodica s djetetom (1270.)

LIPPO MEMMI 14. st.Firenca, Uffizi: Navještenje (sa Simeone Martinijem)San Gimignano: MaestaRim: Raspeće

PAOLO VENEZIANO umro 1358.najznačajniji venecijanski slikar 14. st.

7

Venecija: Bogorodica s Djetetom 1325.Vicenza: Smrt Bogorodice 1333.Krunidba Bogorodice 1358.San Marco: mozaici Pala d' oroVodnjan: Arca di San Leone Bembo

PIETRO LORENZETTI 1280 - 1348.sienska slikarska škola, freskeAssisi, S. Franjo, donja crkva: Raspeće, Skidanje s križa

PIETRO CAVALINI 1250 - 1330.Rim, S. Maria in Trastevere: mozaici iz života BogorodiceRim, S. Cecilia: freska Posljednjeg suda

SIMONE MARTINI 1284 - 1341.jedan od utemeljitelja sienske slikarske školeSiena, P. Publico: Konjički lik Guidoriccija da FoglianoSiena, Palazzo publico: MaestaPisa, Sta. Catarina: poliptihAssisi, Sv. Franjo: prizori iz života Sv. Martina, freskepoliptih Stefaneschi

MASSO DI BANCO ½ 14. st. Giottov učenik, freskeTADDEO GADDI umro 1366. Giottov učenikFirenca, Sta. Croce:, freske:ciklus iz Marijina života, Posljednja večera

AUTOR MOZAIKA U S. MARIA MAGGIORE Jacopo Torriti, 1290.

MOZAIK U PALERMU (1150.) bizantski stil

TKO JE SLIKAO GORNJU CRKVU ASSISIJUJacopo Torriti, Majstor ciklusa Sv. Franje, Majstor Sv. Cecilije, Majstor Izaka, a nešto se pripisuje i Cavalliniju, Cimabueu i Giottu

TKO JE OSLIKAO DONJU CRKVU U ASSISIJU Simeone Martini, Pietro Lorenzetti

TKO JE OSLIKAO BAPTISTERIJ U PADOVI Giusto de Menabuoi 2/2 14 st.

KADA DJELUJU COPO DI MARCOVALDO, GUIDO DA SIENA I JACOPO TORRITO: 1250 – 1300.

3 KAPELE KOJE JE OSLIKAO GIOTTO(1303 - 1313.) kapela Arena, Padova (1320.) kapela Bardi, S. Croce, Firenca (1320.) kapela Peruzzi, S. Croce, Firenca

KATEDRALA U FERRARI kraj 12. st. majstor Nicolo

SAN MARCO (1063.) mozaik u kupoli Geneze rano 13. st.

SIMEONE MARTINI s učenicima oslikao palaču u Avignonu 1340.

ŠPANJOLSKA ROMANIKA .

Santiago de Campostela (Galicija) 1077 - 1122.San Pedro de Roda (Katalonija), 1022.San Vicente (Cardona) 1019 - 1040.Santa Maria (Ripoll) 12. st.Taragona, katedrala 1171 - 1331.San Vicente, Avila 11 - 13. st.

San Isidoro, Leon 1149.Zamora, katedrala 1151 - 1174.Salamanca, Stara katedrala 1152 - 13. st.Toro, katedrala, S. Maria la Mayor 1160 - 1240.Iglesia de la Vera Cruz, Segovia 1208Crkva Sv. Groba, Torres del Rio 12 - 13. st.veza s francuskom gotikom:1. Taragona, katedrala 2. Toledo, katedrala, 3. Burgos, katedrala

ŠPANJOLSKA ROMANIKA – KIPARSTVO .

LEON, San Isidoro, Grobnica kraljeva (1067.):figuralno ukrašeni kapiteli.

SANTIAGO DE COMPOSTELA 1188. Portico dela Gloria: trumeau: Sv. Jakov na prijestolju, majstor Mateo.1103. Puertas de las Platerias, južni transept :dva timpanona - Stvaranje Eve i Kralj David.ŠPANJOLSKA GOTIKA .

BURGOS katedrala (poč. 1221.)3 broda, transept, deambulatorij, vijenac kapela, 2 zvonika na pročelju, masivan toranj nad križištem.

TOLEDO katedrala (1227 - 1439.)5 brodova, transept, niz kapela, dupli deambulat, 2 zvonika

LEON katedrala (13 - 15. st.)3 broda, bazilika, po uzoru na Chartres, Reims i Amiens

SEVILLA katedrala (1498.)5 brodova, transept, kratki kor.Kasna gotika, među najvećima na kršćanskom Zapadu.

GOTIČKE KATEDRALE ŠPANJOLSKE1. Avila 3. Leon 2. Toledo 4. Barcelona, Sta. Cruz Kasna gotika: 5. Sevilla 7. Palencija 6. Segovia 8. Salamanca

OSTALO .

HALLENKIRSCHE Brodovi iste visine, zajednički dvostrešni krov, svjetlo dolazi s istoka i zapada (St. Elizabeta, Marburg, Saint-Savin-sur-Gartempe)

STAFFELKIRSCHE bazilikalni tip crkve (Köln, Speyer)

DEISIS Krist na prijestolju, oko njega sv. Ivan Krstitelj i Marija

TRIFORIJ hodnik ispod prozorske zone srednjih i bočnih brodova i kora. Raščlanjuje zid između zone arkada i prozorske zone.

1) 1150. Nayon (slijepi) 2) 1170. Laon, (pasažni)3) 1231. St. Denis (ostakljeni)

PREMIER ART prvi romanički stil nastao u Lombardiji, Milano, Pavia, 800. g

BORBA OKO INVESTITURE između Henrika IV. i pape Gregura VII. (1075.)

MREŽIŠTE

8

gornji dio prozorskog otvora ispunjen perforiranom kamenom plohom (Notre Dame, Reims)

100 GODIŠNJI RAT 1337 – 1453. između Francuske i Engleske zbog naslijeđa francuskog prijestolja

KRIŽARSKI RATOVI 7 križarskih ratova 1096 – 1270.

PAD CARIGRADA 1204. četvrti rat, 1453. zauzeli su ga Turci

NORMANSKA GALERIJA 3 luka unutar jednog većeg

LOMBARDIJSKA GALERIJA patuljaste galerije

BENEDIKTINCI ("crne halje")najstariji red, osnovao sv. Benedikt 528. g. u Montecassinu; u 10. st. počinje dijeljenje benediktinaca u niz kongregacija:

1) 910. clunyjevci 5) 1231. silvestrani2) 1012. kamadoljani 6) 1244 celestini 3) 1040. vallombrozi 7) 1319. olivetanci 4) 1098. cisterciti 8) 13. st. mehitaristi ("unijati")

DOMINIKANCI ("bijele halje") 1215. osnovao Domingo Guzman u Toulouseu. 1216. red je potvrdio papa Honorije III. (propovjednički red) Crkve su im uglavnom 1 brodne, s bočnim kapelama.

1) Toulouse (Jakobinska crkva, 2 broda) 2) Sta. Maria Novella, Firenca 3) San Domenico, Bologna 4) San Domenico, Siena 5) San Giovanni e Paolo, Venecija KARMELIĆANI1150. osnovao Bertold iz Calabrije, na brdu Karmelu u Palestini; propov. red.

KARTUZIJANCI 1084. osnovao sv. Bruno; pustinjački red, zavjet šutnjeChartreuse (Grenoble) matični samostan: 1 brod, križno-rebrasti svodovi, krovni tornjić umjesto zvonika.

FRANJEVCI ("smeđe halje") 1208. osnovao ih je Franjo Asiški u Assisiju, prosjački propovjednički red (Ordo Fratrum Minorum), crkve su im 1 brodne, jednostavne, bez ukrasa, umjesto stropa su grede:

1) S. Francesco, Assisi, 1228 – 1253. matična crkva2) Sta. Chiara, Assisi3) S. Francesco, Bologna4) S. Francesco, Siena5) Sta. Croce, Firenca6) Sta. Maria Gloriosa dei Frari, Venecija

CISTERCITI1098. osnivač Robert de Molesme napušta Cluny i s 20 redovnika osniva samostan u Citeauxu (red je nastao odcjepljenjem od benediktinaca);1112. Sv Bernard iz Clairvauxa reorganizira red i počinje njegovo širenje Europom.

Citeaux i Clairvaux uzori za sve ostale njihove crkve: 3 brodne presvođene bazilike s transeptom i ravnim završetkom (cistercitski kor), kasnije dobivaju apsidu s vijencem kapela. Glavni brod je osvijetljen kroz bočne prozore, pred pročeljem je trijem, a zvonik se ukida. Cisterciti su među prvima prihvatili šiljati luk.

1) Francuska: Citeaux, Clairvaux, Fontenay, Pontigny2) Italija: Fossanova, Casamari, S.Galgano3) Njemačka: Eberbach, Maulbronn4) Španjolska: Poblet, Santa Creus5) Portugal: Alcobaça6) Slovenija: opatija Stična7) Hrvatska: Sv. Marija, Zagreb, opatija u Topuskom

PROPOVJEDNIČKI REDOVI (1256.)franjevci, dominikanci, karmelićani, augustinski eremiti

STROGI REDOVI: cisterciti, kartuzijanci, klarise

REDOVI NAKON BENEDIKTOVE REFORME1) 910. clunyijevci 5) 1231silvestrani 2) 1012. kamadoljani 6) 1244.celestini 3) 1040. vallombrozi 7) 1319 olivetanci4) 1098. cisterciti 8) 13.s mehitaristi

VITEŠKI REDOVI1) 1120. hospitalci (ivanovci) / malteški vitezovi 2) 1119. templari (božjaci) 3) 1190. teutonski vitezovi

BENEDIKTINSKI KOR Kor sa stupnjevanim kapelama (echélon); prvi put sagrađen u Clunyju II. (a u Španjolskoj katedrale: Toro, Zamora, Salamanca)

CISTERCITSKI KOR završava ravnim zidom (Fontenay, 1118 – 1130.)

BRONČANA VRATA Hildesheim (Bernward), Verona, San Zeno, 11 - 12. st. Trani, Barisanus da Trani, 1175. Ravello, Barisanus da Trani, 1179.Pisa, katedrala, Bonanus da Pisa, 1180.Monreale, Bonanus da Pisa, 1186.

DRVENE VRATNICE 1. Andija Buvina, Split (1214.) 2. Santa Sabina, Rim (5. st.3. S. Maria im Kapitol, Köln (11. st.)4. Abruzzo (2 crkve)

MAJSTOR IZ CABESTANYJA ime dobio po luneti crkve u Cabestanyju, radio u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Velike glave, dugački nosevi, bademaste oči, dugi prsti.

5 ŠKOLA ARH. ROMANIKE U FRANCUSKOJ 1. Burgundija 2. Provansa 3. Auvergne 4. Akvitanija 5. Normandija

MUR ÉPAIS "debeli zid" javlja se u Normandiji, tipičan je za englesku gotiku

2 ROMANIČKE TAPISERIJE1. 1077. tapiserija iz Bayeauxa "Bitka kod Haskinsa"2. tapiserija iz Halberstadta "Sv. Mihovil ubija zmaja"

DJELA NIKOLE IZ VERONE kipar iz 2/2 12. stškrinja s prikazom tri kralja, oltar iz Klosterneubuga.

9

FRESKE U CEFALU: (12. st.) bizantski stil

LIJEPE MADONE 14 - 15 st, stil stvoren u Bohemiji, širili su ga Parlerovci: tip stojeće Djevice s Kristom na rukama.

KUTNA HORA (Češka) 1383. Kor sv. Barbare, radio Petar Parler

TRIDENTSKI KONCIL (1545 – 1562.)Katolička obnova, čišćenje od tema iz legendi i apokrifa

STIPES dio oltara između supedaneja i menze

PREDELA dio oltara između menze i retabla

RETABL dio oltara između predele i kruništa

PREMIER ART srednjovjekovni termin za umjetnost romanike viđene kao nastavak rimske umjetnosti; to je prvi romanički stil nastao u Lombardiji (Milano, Pavia, 800. g.)

TRIVIUM, QUADRIVIUMpersonifikacije 7 slobodnih umjetnosti:trivium: gramatika, retorika, dijalektikaquadrivium: aritmetika, geometrija, muzika, astronomija

UČELAK - gable - wimpergu gotičkoj arhitekturi ukrasni zabat u obliku trokuta iznad portala i prozora, obično ispunjen mrežištem, uokviren fijalama i rakovicama.

SEDES SAPIENTAprijestolje mudrosti: Bogorodica na prijestolju s Kristom u krilu, u lijevoj ruci drži svitak, a desnom blagoslivlja.

TALIJANSKE REGIJE 1. Lombardija: Milano, Como, Pavia, Mantova 2. Piemont: Torino, Novara 3. Valle d' Aosta: Aosta 4. Liguria: Genova 5. Trentino-Alto-Adige: Trento 6. Friuli-Venezia Giulia: Trst, Udine 7. Veneto: Venezia, Padova, Vicenza 8. Emilia Romagna: Bologna, Parma 9. Toscana: Firenca, Pisa, Siena, Arezzo10. Umbria: Perugia, Todi, Assisi11. Lazio: Rim12. Campania: Napoli13. Marche: Ancona14. Abruzzo: L'Aquila15. Apulia: Bari16. Molise: Campobasso17. Basilicata: Potenza18. Calabria: Catanzaro19. Sicilia: Palermo, Messina20. Sardinia: Cagliari

KRONOLOŠKI POREDAJ FRANC. KATEDRALE (rana i zrela gotika)RANA GOTIKA (1140/44 – 1194)Angers Sens Noyon LaonSenlis SoissonsNotre Dame, ParisVISOKA GOTIKA (1194 – 1240)Chartres Bourges

Amiens ReimsBeauvaisAuxere

MAJSTOR IZ CABESTANYJAime dobio po luneti male crkve u Cabestanyju, djelovao je u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Karakteristike: velike glave, dugački nosevi, bademaste oči, dugi prsti.

KONTRAFORNI SUSTAVkontraforni zidovikontraforikontraforni lukovi

OTVORENI KONTRAFORNI SUSTAVkontrafor je odmaknut od zida bočnog broda, a 2 se kontaforna luka pružaju od njega do srednje prozorske zone (Amiens). Fijale – dekorativni tornjići na vrhovima kontrafora.

ŠTO JE LETNER ILI PORTILE?oltarna pregrada

NAJPOZNATIJA RADIONICA SKULPTURA U ALABASTRU Nottingham, 14. st.

10