Proces romanizacije

Prof.dr.Salmedin Mesihovi Enida BieviVii ass. Amra ai, MA Proces romanizacije(seminarski rad) Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultetOdsjek za historijuCilj rada : Da objasni proces romanizacije, ukae na njegov znaaj, te vrste romanizacije te da na primjer onomastike priblii i uini zanimljivim ovaj zamreni proces.Metodologija radaTematska metodaHronoloka metodaKomparativna metodaVanjska kritika izvora

U pisanju rada doprinos su donijeli:

Ivo Bojanovski : Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji BiH u antiko dobaSalmedin Mesihovi-Antiqvi homines Bosnae XII stoljea rimskog svijetaai Amra-Antiki epigrafski spomenici Istone Hercegovine (rukopis magistarskog rada)Kulturno-historijski razvoj ilirskog naroda Naresa (civitas Narensium) Esad Paali-Antika naselja i komunikacije u BiHEnver Imamovi- Antiki kulturni i votivni spomenici na podruju BiH Radoslav Katii-Savremena istraivanja o jeziku starosjedilaca BiHVeljko Pakvalin-Kulturno-povijesni utjecaji o kultnoj umjetnosti Dezidijata u rimsko dobaDimitrije Sergejevski-Umjetnost Ilira-Iz problematike ilirske umjetnostiIzvori o romanizacijiEpigrafski spomenici Lapis niger

Vrste epigrafski spomenika:

Votivni spomeniciSpomenici na javnim povrinamaEpitafi

Theodor Mommsen1817. - 1903.

8Pojam romanizacijeSam ovaj pojam bi se mogao posmatrati kroz pojam asimilacije, i ako se kae da asimilirati znai da jedan ovjek ili jedna zajednica u kontaktu sa drugom gubi svoj identitet i svoje specifinosti i prilagoava se stranom uticaju, onda bi se moglo rei i da je romanizacija nametanje prije svega latinskog jezika, kulture, naina ivota, vjere i pravnog sistema vojno pokorenoj zajednici, ipak ovaj proces ne treba gledati kao neto nametnuto niti da je provoen vojnim ili nasilnim putem.Marcus Velleius Paterculas (19 pne.-31.n.e.) I prije same okupacije u Panoniji je bio poznat rimski jezik (sed lingua quoque notifa Romanae) a da su mnogi poznavali i rimsko pismo. Uzroci ili faktori romanizacijeTrgovinaI prije same okupacije veze izmeu ove dvije etnike skupine, Rimljana i Ilira su bile rezultat svakodnevnih trgovakih veza izmeu Panonije, Dalmacije i sjeverne Italije. A ta su to oni tim putem razmjenjivali, pa ako se pomnije razmisli ili pogleda geografski poloaj ovih oblasti da se naslutiti da su Panoni u Italiju izvozili stoku, kou i naravno ljudsku snagu odnosno robove a Rimljani su Panonima davali zauzvrat ulje, svoj najvee blago vino, bronano i zemljano posue.Conventus civium RomanorumSmatra se da zaista moda i nije u samoj unutranjosti putem trgovine zapoeo proces romanizacije, ali u primorskim oblastima jeste a dalje se iz njih taj proces irio, i moda bi kada se govori o trgovini kao faktoru romanizacije, moglo rei da upravo ona predstavlja tu spontanu, nenametnuti segment nje same. VojskaNakon same vojne okupacije, u provincijama Panoniji i Dalmaciji glavni faktor romanizacije postaju legije i brojene pomone odnosno auksilijarne jedinice a iz njih neto kasnije se razvijaju i veteranska naselja i imanja italskih naseljenika, koja se jo nazivaju i fundi. U poetku je bila vidljiva razlika izmeu domorodaca i legionara, kada se kae poetak misli se naravno na I st.n.e., a ponajvie se ta razlika oitovala u legionarskim nadgrobnim spomenicima.Iz velikog broja izvora moe se utvrditi da vojnici sve do vladavine Septimija Severa (Lucius Septimius Severus 146-211.g.n.e.) nisu mogli legalno stupiti u brak sve dok su bili u aktivnoj vojnoj slubi i to je dovodilo do pojave vanbranih zajednicaCIL 03, 09739. ILS 2579. C. Patsch, WMBH 12, 1912, 134, Nr. 1 Natpis iz Garduna ]EMANS [ ] PLATORIS [ ]ESITIAS VEXILL [ ]QVIT COH I BELGAR TVRMA VALERI PROCVLI ANN XLV STIPENDIOR XXIV H S E FIERI CVRAVIT IVLIA VES CONIVNX.------]EMANS / [---] Platoris / [Da?]esitias vexill(arius) / [e]quit(um) coh(ortis) I Belgar(um) / turma Valeri / Proculi ann(orum) XLV / stipendior(um) XXIV h(ic) s(itus) e(st) / fieri curavit Iulia Ves(---) / coniunx.Temans, sin Platora Dezitijat, veksilijar konjanik Prve Belgijske kohorte, turma Valerija Prokula, godina 45, u slubi 24 godine na ovom mjestu. Za uiniti (spomenik) se pobrinula Julija Vesa, suprugaSauvano ime na natpisu

NomenPranomenCognomenPorijekloRod GodineZanimanje]emansTemansDezidijatmuko45auksilijarPlatorisPlatorPlatormukoValeri ProculiValeriusProculusmukovojno liceIulia VesJulijaVes....RimljankaenskoPutne komunikacijeNakon vojne okupacije nepohodna je bila pacifikacija ovih prostora koja se mogla ostvariti bar u to prvo vrijeme stalnim prisustvom vojske. Upravo zbog toga Augustovoj vojsci su trebale ceste koje e povezati Jadransko more sa vojnim centrima u dolini Save. Ceste se dosta brzo grade upravo iz te nunosti i ve do 20.g.n.e. bilo je izgraeno pet velikih komunikacija koje su povezale dvije provincije. Izgradnja cesta nastavljena je i nakon Augusta (Gaius Julius Caesar Octavianus 63.g.p.n.e.-14.g.n.e.) , i ona je olakala razmjenu materijalnih dobara ali i kulturnih veza.Kao glavnog krivca za nastanak ovih putnih komunikacija moe se okriviti provincijskog namjesnika (legata propretora/legatus Augusti propraetore) Publija Kornelija Dolabelu (Publius Cornelius Dolabella)

A na njoj stoji : ] AELI[ ] TRI [ ] FVN[ ] X[------] / Aeli[o? --- p?a]/tri [--- de]/fun[ct(o)? ann(orum)] / X[------

CIL 03, 14324 = AHB p 395, Biha (Raetium),

Na njoj stoji sljedee : LAVIVS / DITANVS / ONAB / VESPASIANO / CA SAREAVC / PRA POSITV /ETP CEP / IAPO VM

[T(itus) F]lavius / [---]ditanus / [civ(itate?) d]on(atus) ab / [Imp(eratore)] Vespasiano / Ca[e]sare Aug(usto) / pra[e]positu[s] / et p[rin]cep[s] / Iapo[d]um / [v(otum) s(olvit) l(ibens) m(erito)] Faze romanizacije kroz onomastikuBitno da se istakne da su Iliri koristili jednostavnu formulu koja se sastojala od linog imena i imena oca i to se moe objasniti grkim utjecajem.

Ova formula je dobar temelj onom to pred njih stavljaju Rimljani, zna se da oni imaju troimenu formulu to jeste njihovo ime se najmanje sastoji od pronomena, nomena i cognomena s tim da mogu imati i neke druge oblike.AnnaiusEpkad LedurusCurbonia DarmoresMadenaGlavus PaltoMelandraBatoDasosAplis[ ] [ ] TEMVS B[ ] TONIS FIL NARENSAI ANNAEI ANN XXV HIC SITA EST.

A prema transkripciji : [Tattaris] / [Veneti fil(ius)? et] / Temus B[a]/tonis fil(ia) / Narensai(!) / Annaei ann(orum) / XXV hic sita / est

Prva fazaOvu fazu karakterie formula u kojoj imamo samo rimsko genitilno ime ili takozvani nomen.

CIL III, 14249, 2 (p. 2328), Suurac kod Splita :

D(is) M(anibus) / Ael(io) Capito dec(urio) / municip(io) Salvio / natus Starv(a)e qui /5 vix(it) an(nos) XLV Ael(ius) / Victor filius / patri rarissim(o) / b(ene) m(erenti) po(suit)

Druga fazaOvo je faza koju karakterie formula sa ilirskim prenomenom, rimskim nomenom i ilirskim cognomenom, ali takoe karakterie ga i dinastija Flavijavaca.

ILJug-01, 00117 = RICIS-02, 00615/0601 = AEHercegovine 00032, Stolac T FLAVIO BLODI F PLASSO PATRI PIENTISSIMO AN L ET FLAVIAE TATTAE MATRI AN XXXX BENE MERITAE ET T FLAVIO EPICADO FRATRI AN XII ET T FLAVIO LAEDIONI [ ] AED IIIIVIR I D NARONAE [ ] LAEDIO F VIVOS SIBI ET S F. T(ito) Flavio Blodi f(ilio) / Plasso patri / pientissimo an(norum) L / et Flaviae Tattae matri / an(norum) XXXX bene meritae / et T(ito) Flavio Epicado fratri / an(norum) XII et T(ito) Flavio Laedioni / [---] aed(ili) IIIIvir(o) i(ure) d(icundo) Naronae / [---] Laedio f(ilius) vivos(!) sibi et s(uis) f(ecit)Sauvano ime na natpisu

NomenPranomenCognomenPorijekloRod GodineZanimanjeT Flavio Blodi Flavio TitusBlodimuko50PlassoPlasoomukoFlaviae TattaeFlavioTattaeensko40T Flavio EpicadoFlavioTitusEpicadomuko12T Flavio LaedioFlavioTitusLaediomukolan vijea dekuriona u DiluntumuTrea fazaU ovoj fazi vidimo pranomene kao i nomen koji su rimski a cognomen je jo ilirski , ovo je period poetka II st.n.e. i kraj I st.

ILJug-03, 01582 = AHB p 65, Crkvine, BrezaVLPIAE T F PROCVLAE AN XX T F VALENS VARRON F PRINCEPS DESITIATI ET AELIA IVSTA SCENOBAR[ ] [Ulpiae T(iti) f(iliae) / Proculae an(norum) XX / T(itus) F(lavius) Valens Varron(is) / f(ilius) princeps Desitiati(um) / et Aelia Iusta / Scenobar[bi f(ilia)] / [-----Sauvano ime na natpisu

NomenPranomenCognomenPorijekloRod GodineZanimanjeVLPIAE T F PROCVLAE UlpiaProcolaensko20T F VALENS VARRONFlaviValensmukolan dekurionskog redaVARRONVaronmukoAELIA IVSTA SCENOBARAelijaIustaenskoSCENOBARScenobarmukoetvrta fazaPosljednja faza ovog procesa obiljeena je onomastikom u tom smislu da imamo kod Ilira punu rimsku troimenu formulu, ali i Karakalnim (Marcus Aurelius Severus Antoninus Augustus 177-212.g.n.e.) ediktom. Ovaj dokument se naziva jo u historiografiji Constitutio Antoniniam i izdat je 212.godine i po njemu svi slobodni ljudi koji su boravili na teritoriji rimskog carstva dobili su rimsko graanstvo. Ovaj edikt je imao nesumljivo fiskalne ciljeve jer je tada sistem poreza proiren na sve stanovnike Rimske imperijeD M P AEL PRO BO DEFVN CTO ANN IV[ ] MA [ ]AMA [ ]O FI [ ]ECIT.

D(is) M(anibus) / P(ublio) Ael(io) Pro/bo defun/cto ann(orum) / IV[---] MA/[---]AMA/[---]o fi/[lio f]ecitKulturna romanizacijeRimski kultoviPolitiki dogaaji koji su prethodili ovoj romanizaciji povukli su dalje drutveno-kulturne i privredne dogaaje i sve vie su Ilire pribliili Rimljanima a to je znailo i potpuno zavoenje rimkse kulture u ijoj je sri bilo i pitanje rimskih kultova.Mada ne smije se misliti ili navoditi da su Rimljani ovakvom romanizacjom zbrisali ranije epihorske kultove, Iliri su i dalje ivjeli duhovnim ivotom kao i prije samo su poprimali ili u svoje kultove ubacivali ono strano njima a ono to im je i odgovaralo. Na prostoru BiH naene su potvrde skoro svih zvaninih rimskih kultova a to dokazuje da rimska uprava bila na takvom stepenu organizacije da se sprovodila sa istim intenzitetom kao i u nekoj neto naprednijoj provinciji.Umjetnost Kao jedna od najstarijih i moe se slobodno rei najkarakteristinijih vrsta umjetnikog izraza kod Ilira je drvorez, to se moe objasniti i samom prirodom ovog podruja, odnosno brojnim umama koje okruuju plodne doline, a kod Ilira je posebno bio popularan i vez. Ovakvi spomenici raeni na tako tronom materijalu nisu nam se uspjeli ouvati. Upravo e drvorez biti romaniziran, odnosno kroz drvorez mogue je primjetiti rimski utjecaj. Nakon okupacije ovih prostora i uspostavljanje rimske vlasti drvorez se gubi iz vida i sada romanizirano stanovnitvo koristi tvrdi krenjak koji naalost vremenom je postao neotporan prema vodi i rastapao se.CIL III, 385 (p 2256, 2328,117)

VLTIMA CLAVSERVNT PAR/CARVM STAMINA FILO / PRINCIPII MISERANDI DIEM / QVEM GLORIA NISI / 5 AVVS ADQVE PATER PVERVM / DEDERE RR? AECLARA / MILITIA PATRVOQVE SVO IVN/XERE FOVENDVM / CVM PRIMVM PVLCHRA LANV/10 GINE SVMERET ANNOS / SPECTANTES MAGNVN PATRI/AE COLVMENQVE FVTVRVM / HEV MISERI GLORIARI SIBI / LAETAMQVE SENECTAM /15 CRVDELE LVCTVM DOMVI / RAVENNA REMISIT / HOC MISEROS TITVLO PRO/PRIVM SIGNASSE DOLOREM

Zadnjim nitima Parka, kojima sudbinu pletu, jadnom Principiju dan sad utrnu; njega jer elja za slavom, najvie djeda i oca mu, pozivu sjajnom vojnikom usmjeri, stricu ga uz bok, i na brigu, davi. Tek to malje mu njene zrela oznaie ljeta, a dok su, jadnici, slavnim ga vidjeli, rodnome kraju svome potporom monom, uz radosne stare mu dane, Ravena domu povrati okrutnu alost i tugu. Natpisom nevrijednim tim su bol iskazali svoju.(prijevod Duje Rendi Mioevi, 1987:125)

Jezik i pismo Iliri su jo u drugoj polovini 4 st. govorili svojim ilirskim jezikom (genti-lis barbarusque sermo) .Meutim nikada nisu ostavili niti jedan natpis na tom jeziku to bi se moglo zakljuiti da nisu imali pismoLatinskim jezikom se govorilo u vojsci, u administraciji i u gradovima a dugo se i u nekim krajevima kao Rider, Salvium i Delminimu ouvala i domaa onomastikaDugo se ouvao i politiki uticaj domaeg prinicipata kao i plemenska imena ( Maezaei, Daesitiates, Delmatae) da ih tek od 3 st. kao zajedniko etniko zamijeni-ime Dalmatae, po imenu provincije. Ipak jezik koji se pie na natpisima nije isti latinski i njega su klesari prilagoavali ilirskom nacionalnom izgovoru

HVALA NA PANJI !