romantizam

m o

edromantizam 'mantizam

UVOD U CJELINU • KRONOLOGIJA • PREDROMANTIZAM (preg

NJEMACKA KNJIZEVNOST Johann Wolfgang Goethe: Patnje mladoga Werthera, Faust

Friedrich Schiller: Razbojnici

Alphonse de Lamartine: Jezero

William Wordsworth: Sunovrati George Gordon Byron: Hodocasce Childe.-

Harolda

Edgar Allan Poe: Gavran, Crni macak

Aleksandar Sergejevic Puskin: Evgenij Onj Mihail Jurjevic Ljermontov: Junak naseg

SLOVENSKA KNJIZEVNOST France Preseren: Sonetni vijenac .

ROMANTIZAM • Sinteza • Podsjetnik • Dodatak za znatizeljne

Uvod u cjelinu Romantizam nije ni u izboru tenia, ni u strogoj istini, vec u nacinu osjecanja.

(Charles Baucie.

FRANCUSKA KNJZEVNOST

ENGLESKA KNJIZEVNOST

AMERICKA KNJIZEVNOST

RUSKA KNJIZEVNOST

romanticno (engl.) - nesto nalik srednjovjekovnome romanu: pustolovno, fantasticno, nestvarno, ali i sanjarski, pjesnicki, osjecajno, idealisticki, mastovito

• Romantizam je naziv za knjizevnu epohu koja se javlja krajem 18. stoljeca, a punu a£r-maciju dozivljava od 1800. do 1840.

• Romantizam nije samo knjizevna pojava, vec i opcekulturni i umjetnicki pokret koji ocituje i u drugim umjetnostima, posebice u slikarstvu i glazbi.

• U nekim europskim knjizevnostima vec u drugoj polovici 18. stoljeca (u doba prosvjetiteljsnn javlja se predromantizam. Odlikuje ga nov, romanticarski senzibilitet i nacin stvaralas: i

• Romantizam je prva moderna knjizevna epoha, sto znaci da se istodobno ocituje u gotovo s europskim knjizevnostima. U novije vrijeme povjesnicari kazu da se tek pocetkom 19 s: poceo oblikovati zivot i svijet kakva i danas poznajemo, a slicno vrijedi i za knjizevnost.

276 Predromantizam i romantizam

Predromantizam Javlja se u Francuskoj, Njemackoj i Engleskoj. U predromanticarskim djelima mozemo uociti zajednicke znacajke:

• subjektivizam • buntovnost, usmjerenu osobito protiv feudalnoga drustvenog uredenja • zanimanje za nacionalnu povijest i usmenu knjizevnost (posljedica stvaranja na-

cionalnih drzava u tadasnjoj Europi) • misticizam.

Drustveno-povijesne prilike Kraj 18. i pocetak 19. stoljeca obiljezeni su velikim drustvenim previranjima i nacionalnim pokretima koji imaju za cilj formiranje nacionalnih drzava. To je i doba konacne afirmacije gradanske klase. Od znacajnih povijesnih dogadaja isticu se Francuska revolucija i Napo-leonova osvajanja. Ideali Revolucije u konacnici nisu ostvareni, a Napoleonov uspon i pad uzdrmao je citavu Europu.

Javlja se opca drustvena melankolija kao posljedica razocaranja u suvremene drustvene vrijednosti. U knjizevnosti se ona ocituje bijegom u samocu i vlastitu viziju svijeta. To su izvori pesimistickoga romanticarskog svjetonazora, tzv. svjetske boli.

Romantizam Razvijeni romantizam javlja se na prijelazu stoljeca (18./19.), i to prvo u onim nacionalnim knjizevnostima u kojima se vec javio predromantizam. Predvode ga njemacka romanticarska skola na celu s teoreticarom Friedrichom Schlegelom i engleski lirski pjesnici. U knjizevnostima slavenskih naroda romantizam se javlja nesto kasnije. Romantizam je knjizevna epoha koja:

• stvara vlastitu poetiku u opreci prema klasicistickoj poetici • razvija vlastiti senzibilitet koji se temelji na subjektivnosti i osjecajnosti.

Romanticarska osjecajnost najvise dolazi do izrazaja u sklonosti ka lirici, njegovanju teme osobnih preokupacija i u oblikovanju romanticarskoga junaka, koji je cesto osamljen i neshvacen te opterecen svjetskom boli.

Svjetska bol (njem. Weltsmertz) izraz je za osjecaj tuge i malodusnosti zbog nesklada idea-la i stvarnosti. Ona rada kult patnje - pesimisticni osjecaj kako zlu u svijetu nema lijeka. Javlja se vec u djelima Jean-Jacques Rousseaua Nova Heloiza i Johanna Wolfganga Goethea Patnje mladoga Werthera. Najpotpuniji oblik dobiva u djelima francuskoga knjizevnika Cha-teaubrianda i engleskoga knjizevnika Georga Gordona Byrona (bajronizam).

Predromantizam i romantizam 277

P R E D R O M A N T I Z A M I R O M A N T I Z A M

Njemacka knjizevnost • 1770.-1785. Sturm und Drang: Johann

Wolfgang Goethe, Friedrich Schiller

Francuska knjizevnost • 1761. - Jean-Jeaques Rousseau: Julija Hi Nova Heloiza • 1820. - Alphonse de Lamartine: Poetske meditacije - pocetak

trancuskoga romantizma • 1831. - Stendhal, zacetnik novog knjizevnog pravca realizma,

objavljuje svoj najpoznatiji roman Crveno i crno

Engleska knjizevnost • 1760. - James Macpherson: Ossianove pjesme • 1798. - S. Coleridge i W. Wordsworth:

Lirske balade - pocetak engleskoga romantizma

Americka knjizevnost • Edgar Allan Poe

Ruska knjizevnost •A. S. Puskin • M. J. Ljermontov

Slovenska knjizevnost • France Preseren

kraj 18. s t o l j e c a i prva p o l o v i c a 19. s t o l j e c a

1789. - Francuska revolucija 1793. - Luj XVI. i Marija Antoaneta .

giljotinirani - u Francuskoj usvojen decimalni sustav mjera

• 1807. - amer. inzenjer Robert Fulton konstruirao prvi komercijalni parobrod

- njem. filozof, predstavnik klasicnog idealizma, G.W. F. Hegel objavljuje djelo Fenomenologija duha

• 1800. - u glazbi zapocinje razdoblje romantike, glavni predstavnici: Franz Schubert, Felix Mendelssohn, Frederic Chopin, Hector Berlioz i Franz Liszt

- tal. fizicar A.Volta izumio bateriju

I • 1804. - Napoleon okrunjen za cara

- F. Salva u Barceloni konstruira prvi elektricni telegraf

'1811- ludisticka pobuna radnika u Englesko - razbijanje strojeva kao reakcija na industrijsku revoluciju

• 1813. - iste godine rodili su se najznacajniji predstavnici romanticarske opere: Giuseppe Verdi i Richard Wagner

• 1821. - u Grckoj izbija protuturski ustanak kojem se prikljucuje i lord Byron

• 1822. - J. F. Champollion desifrira egipat;-1 hijeroglife

i • 1825. -10 god. nakon Stevensonovog izurre

parne lokomotive otvorena je prva zeljeznicka pruga u Engleskoj

- ugusen ustanak dekabrista u carst: Rusiji

• 1815. - na poticaj Beckoga kongresa, osniva se Sveta alijansa, savez europskih zemalja, za obranu od demokratskih i revolucionarnih strujanja

I

•1818.- slikom Splav s fregate Meduza franc, slikar Theodore Gericault (c/'f. Teodor Zeriko) najavljuje romantizam

- U Londonu osnovano kazaliste Old Vic, specijalizirano za izvodenje Shakespearea

• 1830. - Srpanjska revolucija u Francuskoj • 1833. - Britanski parlament ukida ropsti: i

kolonijama te usvaja zakon o zabran rada djece do 12 godina i ogranice-e radnog dana na 12 sati

• 1838. - uspostavljena prva parobrodska lin --preko Atlantika

• 1839. - Daguerreovim (cit. Dager) izurr:-dagerotipijom pocinje razdoblje fotografije

1 • 1848. - revolucionarna zbivanja u Europi

- zlatna groznica u Kaliforniji


P R E D R O M A N T I Z A M FRANCUSKI PREDROMANTIZAM

Jean-Jacques Rousseau (fit. Zan-Zak Ruso) poznat je kao enciklopedist i prosvjetiteljski filozof. Vec u svojim filozofskim djelima Rasprava o podrijetlu nejednakosti i Drustveni ugovor izrazavao je drustveni pesimizam, sto je bilo u suprotnosti s prosvjetiteljskim optimiz-mom i vjerom u napredak. Smatrao je da razvitak civilizacije ne znaci i moralni napredak covjecanstva. U privatnom vlasnistvu vidio je izvor nejednakosti medu ljudima i zagovarao povratak prirodnom nacinu zivota . Zbog takvih stavova dolazio je u sukob s Voltaireom i drugim prosvjetiteljima.

Njegova su najznacajnija djela Julija Hi Nova Heloiza (epistolarni roman1, 1761.) i Ispovijesti (lirska autobiografija). Ljubavni epistolarni roman Julija Hi Nova Heloiza (fit. Eloiza) svojom sentimentalnoscu i subjektivnoscu oznacuje prekid s prosvjetiteljstvom i najavu romantizma.

1 Epistolarni roman roman je u obliku pisama. Buduci da je takva forma posebno pogodna za izrazavanje osjecaja, postat ce omiljena medu romanticarskim romanopiscima.

Pocinjem pothvat kojem nikada nije bilo primjera, 1 u kojem me nitko nece nasljedovati. Hocu svojim bliznjima potpuno istinito pri-kazati jednog covjeka, a taj cu covjek bid ja. - Ja, sam.

(J. J . Rousseau: Ispovijesti)

• Sanjarije samotnoga setaca lirska je proza kojom Rousseau uvodi temu prirode, jednu od najznacajnijih romanticarskih tema.

ENGLESKI PREDROMANTIZAM

Engleski predromantizam zapoceo je jednom od najvecih obmana u povijesti knjizevnosti: Skot James Mecpherson {fit. Dzejmz Mekfersn) vlastitu je zbirku Ossianovepjesme (1760.) uspjesno prikazao kao narodnu, pripisavsi je drevnom skotskom pjesniku Ossianu. Na -mjerno je obmanuo citatelje kako bi postigao dojam autenticnosti i egzoticnosti. Pjesme su pisane ritmickom prozom, prozete melankolicnim ugodajem i misticnim opisima sjevernjacke prirode.

• Prijevara je otkrivena tek nakon Macphersonove smrti, ali dotad su Ossianove pjesme svojom popularnoscu vec izvrsile golem utjecaj na europski romantizam.

Ti, koje kruzis nebom, okruglo kao stit mojih otaca! Odakle su tvoje zrake, o sunce! Odakle tvoja vjecna svjetlost? Ti izlazis u svojoj strasnoj Ijepoti; zvijezde se sakrivaju na nebu; mjesec hladan i bli-jed, tone U zapadne valove; a ti, ti se kreces samo i osamljeno. Tko da tebi bude drug na tvom putu? (...) Uzivaj, stoga o sunce u snazi svoje mladosti! Starost je mracna i nelijepa; ona je poput treperave svjetlosti mjeseca koji prosijava kroz raskidane oblake, a magla je prekrila brezuljke: sjeverni vjetar brije u nizinama, putnika nesraje usred njegova puta. (iz Ossianove pjesme Suncu)

Predromantizam i romantizam 279

• Pri svom jedinom susretu Goethe i Napoleon navodno su razgovoarali o Ossianu. Napoleon je, kazu, nosio primjerak Ossiana po svim ratistima.

Gotika - stil u srednjovjekovnoj umjetnosti i graditeljstvu, 12. - 15. stoljece

Sturm und Drang (Oluja i prodor) — naziv je drame Maximiliana Klingera po kojoj je cijelo razdoblje dobilo ime.

U engleskom se predromantizmu javlja knjizevnost s misticnim motivima: grobljanska poezija i gotski roman.

• Grobljanskoj poeziji mistika sluzi kao polaziste za razmisljanje o prolaznosti zivota. Glavni predstavnik je Thomas Gray (fit. Grej) s Elegijom napisanom na seoskom groblju. Wil l iam Blake, pjesnik i slikar iz vremena engleskog predromantizma, pise «prorocku» poeziju misticnih i metafizickih preokupacija.

• Gotski romani preteca su romana strave i uzasa. Radnja im je obicno smjestena u sred-nji vijek. Njihova su obiljezja: nocna atmosfera, neprirodne pojave, rusevnine, tajanstve-ni dvorci s tajnim prolazima i si. Najpoznatiji je takav roman Frankenstein knjizevnice Mary Shelley (at. Sell).

NJEMACKI PREDROMANTIZAM

Sturm und Drang ili Pokret mladih genija (1770. - 1785.)

U Njemackoj se potkraj 18. stoljeca javlja predromanticarski pokret. Zbog svoje buntovnicke prirode nazvan je Sturm und Drang ili pokret mladih genija. Nositelji su novih ideja mladi pripadnici naprednoga gradanstva. To je doba procvata njemacke knjizevnosti.

Znacajke njemackoga predromantizma • Javlja se u opreci prema klasicizmu i prosvjetiteljstvu. • Istice se nacelo originalnosti (nasuprot klasicistickom oponasanju antickih uzora) te ge-

nijalnost i stvaralacka snaga umjetnika. • Drama je omiljena knjizevna vrsta jer omogucuje izravnu komunikaciju s publikom. • Isticu vrijednost Hometa, Shakespearea i narodne poezije. • Glavni su predstavnici mladi buntovnici Johann Wolfgang Goethe (roman Patnje mla-

doga Werthera), Friedrich Schiller (drama Razbojnici) i Maximilian Klinger. • Teoreticar je pokreta J . G . Herder koji je potaknuo interes za narodnu knjizevnost sku-

pljanjem narodnih pjesama koje je objavio u zbirci Volkslieder (Narodnepjesme). Zalagao se za nacionalnu tematiku u knjizevnosti.


NJEMACKA KNJIZEVNOST

^ U povijesti svjetske :zevnosti Goethe je vjero-

posljednji veliki evropski zevnik koji u potpunosti pa bezgranicno postovanje

antike i u svom pjesnickom stva-ranju provodi asimilaciju antike u novovjeku svoju knjizevnost.

(Zdenko Skreb)

Bio je duh koji spaja, ne razdvaja.

Johann Wolfgang Goethe (1749.- 1832.)

najznacajniji njemacki knjizevnik

Sirova snaga i rasplinuta sentimentalnost, genijalnost kao zivotni stil - to su glavne oznake razdoblja koje bismo mogli na-zvati Goetheovim vremenom.

(Ivo Hergesic o pokretu Sturm und Drang)

• autor najpoznatijega romanticarskog romana Patnje mladoga Werthera i dramske poeme Faust

• glavni predstavnik pokreta Sturm und Drang i tvorac weimarske klasike

• svojim stvaralastvom spaja njemacki predromantizam i romantizam

• tvorac pojma svjetska knjizevnost

• zagovornik humanisticke ideje o postupnom napretku covjecanstva

Goetheove poruke covjecanstvu:

Pravo je bogatstvo uvijek duhovno.

Uopceje nacionalna mrznja cudna stvar. Na najnizim ceteje stupnjevima uvijek , naci najjacu i najzescu. Ali ima stupanj gdje onapotpuno iscezava i gdje stojimo, tako red, iznad naroda pa dobro i zlo susjednog naroda osjecamo, kao da je zadesilo nas same. ... tek (je) sveukupno covjecanstvopravi covjek ipojedinac moze biti radostan i sretan samo onda ako smogne odvaznosti da sebe osjeti kao dio cjeline.

Johann Wolfgang Goethe 281

Patnje mladoga Werthera

Na koji nacin najradije komunicirate s prijateljima?

Werther je doputovao u provincijski gradic Wahelheim kako bi sredio neke obiteljske poslove. U no-vom okruzenju provodi sretne trenutke. Na seoskom plesu upoznaje Lottu, kcer upravitelja knezevih imanja, i fatalno se zaljubljuje. Lottin je zarucnik Alberr na putu, a Werther nastoji sto vise vremena provoditi u njezinom drustvu.

Werther (at. Verter)

SVIBANJ, 1771. 10. svibnja

Cijelu mi je dusu obuzela cudesna radost, poput ovoga slatkog proljetnog jutra koje uzivam punim srcem. Potpuno sam sam, radujem se sto zivim u ovome kraju, koji kao da je stvoten za duse kao sto je moja. Tako sam sretan, predobri prijatelju, posve sam uronio u ugodaj spo-kojna bitka, a to nije dobro za moju umjetnicku djelatnost. Ne mogu, naime, crtati, nisam kadar povuci ni najsitniji potez. Pa ipak, po snazi dozivljaja nisam nikad bio veci slikar nego u ovome casu. Kad se iz ove ljupke doline isparava rosa, a sunre pofiva na 7en'nu yakianjeno

neprozirnom tamom moje sume, pa u nju kao u svetiste kradom ude tek poneka zraka, ja lezim u visokoj travi uz slap potoka. Tako sam zemlji blizi, divim se raznovrsnim travkama, ima ih valjda tisucu vrsta... Kad osjetim kako mi je srcu blisko treperenje jednog malog svijeta medu vlatima, tih bezbrojnih, neobjasnjivih, raznoraznih crvica i musica, ja cutim prisutnost Svemoguceg, koji nas je stvorio na svoju sliku i priliku, ja cutim dah Sveljubeceg, koji lebdi i nosi i nas, i drzi nas u vjecnoj slasti. Oh, prijatelju moj! Kad mi se pred ocima javi sumrak pa svijet i nebo otpocinu u mojoj dusi kao dragi lik ljubljene zene - tada me zahvati ceznja, pa pomislim: jesi l i kadar, Wertheru, rijecima izraziti to stanje, mozes li udahnuti na papir to sto u tebi u takvoj punini i toplini zivi, pa da to bude zrcalo tvoje duse, kao sto je tvoja dusa zrcalo beskrajnoga bozanstva! Ah , prijatelju moj! Znam da idem u svoju propast, podleci cu sili koju u sebi ima divota ovih pojava.

26. svibnja

Kad sam prvi put igrom slucaja ovamo dosao jednog lijepog popodneva, pod lipama niceg i nikog nije bilo. Svi su bili na poljima. Zatekao sam samo musko dijete od mozda cetiri godine kako sjedi na zemlji i pridrzava bebu od kojih sest mjeseci. Mlade mu je dijete sjedilo medu no-gama, a cetverogodisnjak ga je cvrsto drzao rukama i pritiskao ga je na grudi, koje su manjemu djetetu sluzile kao naslon stolca. Crne su mu oci zivahno motrile sve oko sebe, inace je mirno sjedio. Uzivao sam u tome prizoru. Sjeo sam na neki plug preko puta i s mnogo volje izradio olovkom portret brace, a uz njih sam nacrtao na istoj slici obliznji plot, vrata neke suse i neko-liko slomljenih kotaca razasutih okolo. Radio sam sat vremena i napravio dobro komponiran. vrlo zanimljiv crtez, bez potrebe da ga nekim svojim dodatkom uljepsavam. To me je ucvrstilo u odluci da se u umjetnickom radu strogo drzim prirode. Samo je ona beskrajno bogata, samo je ona kadra stvoriti velika slikara.

Predromantizam i romantizam

Drzati se pravila pohvalno je, na njima pociva gradansko drustvo. Covjek koji je na tim pra-vilima odgojen nece nikada proizvesti nesto neukusno ili zlo, jer ce se drzati zakona i bontona. Kao susjed nece biti neugodan. Nece poci putem zla. Pa ipak, sto god tko kazao u pohvalu pravila, ona razaraju pravi osjecaj za prirodu i onemogucuju pravi umjetnicki izrazaj! Red ces da pretjerujem, jer i priroda postavlja granice, divlji se trs mora obrezati itd. - Dragi prijatelju, dopusti mi jednu usporedbu. To ti je kao s ljubavlju. Zaljubljen je mladic svojoj djevojci posve privrzen, cijeli dan provodi uz nju, trosi sve svoje snage, svu svoju imovinu na to da je uvjeri kako je sav njezin. I onda dode nekakav birokrat, javni sluzbenik, i izrekne mu pouku: "Otmje-ni mladi gospodine! Ljubiti je ljudski, ali samo ako se ljudski ljubi! Rasporedite svoje vrijeme, jedan dio odredite za rad, a djevojci posvetite samo sate odmora! Izracunajte svoje prihode, cuvajte novae koji vam treba za zivot; sto preostane, slobodno upotrijebite za darivanje dje-vojke, ali darovi neka ne budu previse cesti, dosta je obdariti je za rodendan, za imendan itd." - Ako mladic prihvati taj savjet, eto nam urednoga covjeka kakva drustvo treba, mogao bih ga preporuciti vladaru da mu omoguci karijeru. A l i s njegovom je ljubavi kraj. A ako je umjetnik, bit ce kraj s njegovom umjetnoscu! Oh, prijatelju moj dragi! Zasto rijeka genijalnosti tako rijetko tece? Gdje su njezini visoki valovi da vas snazno zapljusnu i potresu vam zapanjenu dusu? Prijatelju dragi, s obje strane rijeke stanuju sredena gospoda, kojima bi bujica upropasti-la kucice s vrtovima, lijehe tulipana, zelje u povrtnjaku. U strahu od te opasnosti, gospoda su na vrijeme izgradila nasipe i kanale.

analiza U cemu se ocituje sklad izmedu Werthera, prirode i svijeta? Izdvojite ulomke u kojima Werther pise o dozivljaju bliskosti s Bogom. U kakvom je prizoru Werther pronasao slikarsku inspiraciju? Zbog cega je jako zado-voljan crtezom?

• Sto Werther misli o postavljanju pravila u umjetnosti? Za kakvu se umjetnost zalaze?

• Na koji nacin Werther u svojim razmisljanjima povezuje umjetnost, prirodu i ljubav?

• Kome se Werther obraca i zasto, po vasemu misljenju, pise?

Umjetnost i umjetnik Nakon mnogih stoljeca zapostavljanja umjetnosti i osobe umjetnika, romanticari su svje-sni njihove posebnosti. Umjetnik je nadarena osoba, vizionar, genij. U sredistu pozornosti romanticarskoga pogleda na svijet nalazi se K U L T GENIJALOSTI , ideja o pravom covjeku kao o umjetnickom geniju sto usamljen i neshvacen stoji nasuprot beznacajnoj masi.

LIPANJ i SRPANJ, 1771. 16. lipnja

Zasto ti ne pisem? - Trebas l i me to pitati, zar ti tvoja ucenost ne moze unaprijed dati od-l or? Zar ne pogadas da mi je ovdje dobro, i to, da ne duljim, zato sto sam upoznao jednu jsobu koju je moje sree prigrlilo. Ja sam se... ne, ne znam...

Johann Wolfgang Goethe

Cuj sve po redu, ali moze li se govoriti po redu kad upoznas jednog od najdivnijih stvorenja! Dobro mi je, sretan sam, dakle sam slab izvjestitelj.

Ona je pravi andeo! - Glupo receno: to kaze svaki o svojoj, zar ne? Al i , ne umijem ti reci kako je savrsena, zasto je savrsena. Mogu samo reci (a to je i dosta) da mi je sav um zarobila. ( )

10. srpnja

Ispadnem uvijek glup kad se u drustvu povede razgovor o njoj, trebao bi to vidjeti. Pa jos kad me upitaju kako mi se Lotta svida! Svida! Smrtno mrzim tu rijec. Kakav bi to bio covjek kojemu se Lotta samo svida, kojemu ne ispunja sav razum, sva osjecanja! Svida? Nedavno me jedan pitao kako mi se svida Osijan!

26. srpnja

Vec sam vise puta odlucio ne vidati je precesto. A l i tko to moze izdrzati. Svakoga dana popustim kusnji uz svecano obecanje: sutra joj neces ici, a kada dode to sutra, pronadem neki neotklonjivi razlog da joj idem i u tili sam cas kod nje. Ili bi sama rekla prethodne veceri:»Sutra dolazite, zar ne?», pa kako bih onda mogao izostati? Ili mi posalje poruku, a ja smatram uljud-nim osobno joj predati odgovor. Ili je lijep dan, pa ja odsetam u Wahlheim, a kad sam vec tamo, do nje je samo pola sata! Blizu sam ozracju u kojemu je ona i hop! eto me tamo. Baka mi je pricala pricu o magnetnome brdu: iz brodova koji bi dosli preblizu, odjednom bi izletjela sva zeljeznarija, cavli bi letjeli k brdu, a jadni bi mornari stradali ispod greda koje bi se bez cavala rusile.

analiza Kako Werther dozivljava Lottu? Zbog cega ima poteskoca u opisivanju svoje ljubavi?

Na koji nacin u pismu od 10. srpnja Werther poistovjecuje umjetnost i ljubav?

Protumacite simboliku price o magnet-skom brdu.

• Smatrate li Wertherove izljeve emocija pretjeranim? Obrazlozite svoj odgovor.

• Sto mislite, hoce l i Werther s Lottom ostvariti stetnu ljubavnu vezu?

Ljubav Za romanticare je ona najsvetije duhovno stanje, stapanje dusa, ocitovanje bozanskoga u dusama ljudi. Jedino ljubav cini covjeka potreb-nim na ovom svijetu, izjavljuje Werther. Ipak ona je cesto fatalna i ne dopusta kompromis. Romanticarska je vizija ljubavi ttagicna.


! Nakon Albertova povratka, Werther uvicta da je suvisan. Odlucio je orputovati i zaposliti se kako bi ' ! zaboravio Lorru. U novoj sredini rakoder je nezadovoljan. Cezne za Lortom i vraca se u Wahelheim ! j iako zna da se ona u meduvremenu udala za Alberta.

STUDENI, 1772. 3. studenoga

Bog znade: cesto pozelim, iduci navecer u krevet, da se vise i ne probudim. Kadsto se ponadam da ce tako i biti. Onda ujutro otvorim oci, ugledam sunce i osjecam se jadno. Kad bih barem mogao reci da sam musicav! Tada bih svalio krivnju na lose vrijeme, ne nekoga treceg, na neki neuspjeh u poslu, pa bi mi nesnosno breme bezvoljnosti bilo upola lakse. Jao meni! Osjecam i previse jasno da je krivica samo na meni. Krivica? Ne! Dosta je reci da je u meni samome izvor svih nevolja kao sto je nekada u meni bio izvor svih radosti. Zar nisam onaj isti covjek koji je lebdio u snaznim osjecajima, koji se na svakome koraku susretao s rajem, cije je srce bilo spremno da s ljubavlju obgli cijeli svijet! To je srce sada mrtvo, iz njega polet vise ne tece, oci su mi suhe, a um, lisen olaksanja sto ga suze mogu dati, stvara mi na celu bore groze. Trpim puno jer sam izgubio ono sto je bilo jedina slast moga zivota: svetu, zivotvornu snagu kojom sam svjetove oko sebe stvarao. Nema je vise! Kad s prozora gledam brdo u daljini i nad sunce sto razbija maglu i obasjava tihe livade, dok pitoma rjecica vijuga prema meni kroz vrbe s kojim je opalo lisce, oh! tada mi se cini da divna priroda stoji preda mnom nepomicno poput lakirane slicice, ali sva ta slast nije kadra iz moga srca isisati ni kap blazenstva, da dopre u mozak. Klipan Werther stoji pred licem Bozjim kao presahli zdenac ili kao Suplji kabao. Cesto bih se bacio na pod i molio Boga da mi daruje suze, kao sto ratar moli za kisu, kad je nebo iznad njega suho kao da je od mjedi, a svuda oko njega zedna zemlja.

A l i jao! Osjecam da Bog ne daje ni kisu ni sunce zbog nasih zestokih molbi. Ona vremena kojih se s bolju sjecam bila su onako blazena zato sto sam duh bozanski cekao vrlo strpljivo, a milinu koju bi on na mene izlio primao punim, duboko zahvalnim srcem.

(preveo Svevlad Slam nig)

analiza Usporedite Wertherovo raspolozenje i dozivljaj zivota u prethodnim ulomcima s dozivljajem u ovom ulomku.

Kako je ljubavno razocaranje utjecalo na njegov dozivljaj prirode i umjetnosti?

• U kakvom su odnosu pejsaz i Wertherova raspolozenja? • Obratite pozornost na nadnevke. Koliko je vremena trebalo da u Wertherovoj dusi

dode do korjenite promjene? Smatrate li to uvjerljivim? • Sto biste savjetovali Wettheru da mu pomognete prevladati njegov Weltschmerz?

LJUBAV PRIRODA Patnje mladoga

Werthera _

U Patnjama mladoga Werthera u liku glav-noga junaka ispreplecu se tri najvaznije romanticarske teme: LJUBAV, PRIRODA

UMJETNOST.vN

UMJETNOST


VRSTA: T E M E : G L A V N I L IK

Patnje mladoga Werthera epistolarni roman - roman u obliku pisama. ljubav, priroda, umjetnost Werther — romanticarski lik; osjecajan mladi intelektualac, umjetnik, idealist, plemenit i covjecan, ali neprilagoden drusvu i pesimistican.

S T R U K T U R A TEKSTA, PRIPOVJEDAC: roman se sastoji od Wertherovih pisama (pripovjedac a 1. lieu) i izdavaceva dodatka (pripovjedac u 3. lieu)

KOMPOZICI JA : postuje se kronologija dogadaja. Formalno je roman podijeljen u dva dijela, omedena Wertherovim odlaskom iz Wahelheima: • 1. dio - 4. svibnja 1771. - 10. rujna 1771. • 2. dio — listopad 1771. - prosinac 1772.

STIL: romanticarski — uzvisen, patetican, retorican, prozet lirizmom

. W. Goethe: Patnje mladoga Werthera

Proucite Goetheov zivotopis. Posebno obratite pozornost na ljubavne dozivljaje iz njegove mlados:

• Pronadite nekoliko elemenata romanticarskoga stila, npr. pretjeranost i pateticnost u izrazava-nju osjecaja, osobito ljubavi ili romanticne ugodaje. • Zabiljezite najdojmljivije izreke o ljubavi i zivotu. • Obratite pozornost na knjizevna djela koja Werther cita.

• Pratite razvoj Wertherove ljubavi prema Lotti, promjene njegovih raspolozenja i odluka, pro-mjenu ponasanja prema Albertu.

• Vodite biljeske i pripremajte se za izlaganje o trima najvaznijim temama romana (uz ljubavnu dozivljaj prirode u okviru romanticarskog svjetonazora, Wertherov odnos prema umjetnos: Wertherova pesimisticna filozofija zivota i problem samoubojstva.

• Objasnite Wertherov sukob s drustvenim konvencijama njegova vremena. Kakvo ponizenve dozivljava u plemickom drustvu?

• Analizirajte kompoziciju romana i ulogu pripovjedaca/izdavaca. • Usporedite likove Werther, i Alberta. • Povezite epistolarni oblik romana s njegovim sadrzajem.

Verterizam i verterijade Verterizam je pojava koja oznacuje svjetonazor i zivotni stil po uzoru na lik mladoga Werthera. Javlja se zbog izuzetne popularnosti romana o kojoj svjedoce i ovi bizarni podaci: motivi s likovima glavnih junaka pojavljuju se cak na kineskoir porculanu, Wertheru je posvecen poznati sajamski slager, ali i jedna ozbiljna opera, zbog ucestalih samoubojstava mladih ljudi, u nekim njemackim gradovima knjiga se povlaci iz prodaje.

• Verterijade su knjizevne obrade, nastavci i parodije romana Patnje mladoga Werthera, poznatih i l i anonimnih autora, npr.: Patnje mlade Wertberice, Radosti mladoga Werthera, Werther za musko i zensko, staro i mlado, Lottina pisma i dr.

knjizevnost • jezik • izrazavanje Jeste li spremni svoju intimu podijeliti s javnoscu kao sto to danas cine mnogi mladi pisuci blog ili sudjelujud u nekom reality showu? Obrazlozite svoj odgovor.

Procitajte suvremeni roman Ulricha Plenzdorfa Novepatnje mladoga Werthera. Pronadite slicnosti s Goetheovim romanom. Uocite kako je Goetheova tema obradena u modernom romanu (proza u trapericama).


FAUST

Kako tumacite glasoviti Sokratov paradoks Znam da nista ne znam}

NOC Faust u tijesnoj gotskoj sobi s visokim svodom,

nemiran na sjedalu uz pult. FAUST

\

Proucio sam mudroslovlje I lijecnistvo, pa jos i pravo, K torn na zalost i bogoslovlje, I sve sam s marom proucavo. A jadna ostadoh budala Sto zna koliko je i znala. Magistar, pa i doktor cak sam ja, I vec je dobrih deset godina Sto gore-dolje, amo-tamo Sve dake za nos vucem samo -I vidim, nista ne mozemo znati! O, kako srce od toga mi pati! Doduse, umniji sam od tih luda ja, Od doktora, magistara, pisara, popova; I ne more me sumnje, skrupule, Nit plase davli, muke paklene -A l zbog tog radost iscezla mi sva. Da ista pravo znam, ne tvrdim ja, Nit ucitelj da valjan mogu biti, Obratiti taj svijet i popraviti. Nit imam blaga, novca prokletog, Nit slave, a ni casti svijeta tog: Ovako ne bi zivjelo ni pseto! Stog magiji sav predadoh se, eto, Ne bi 1' kroz Duha usta i moc Do koje tajne mogo doc, Da znojeci se vise ne moram Govorit ono sto ne znam ni sam, Da spoznam kakova je sila to Sto svijet u jezgri drzi Zajedno, Da djelovanja snagu zrem i sjeme I zbacim pustih rijeci breme.

O, mjesece, da barem zadnji put Moj jad i muku gledas, sjajnozut, Jer mnogu vec sam ponoc za tim stolom

Doceko budan, mucen bolom: Tu cesto ponad knjiga lik se tvoj Ukazo meni, sjetni druze moj! Ah, da mi je po visovima stupat, U tvome svjetlu da se mogu kupat, I s duhovima lebdjet oko spilja, Po livadama lutati bez cilja, Da odbacim sveg pustog znanja dim I rosom tvojom miven ozdravim!

Ah ! Zar sam jos u uzi toj? U vlaznoj rupi prokletoj, Gdje cak nebeskog svjetla dragi sjaj Tek mutno sja kroz saren prozor taj! Gdje pritiste me knjiga gomila, Sva prasnjava i crvom nagrizena, Do visokoga svoda sto je sva Papirom zacadenim pokrivena; Na policama sprava dugi red I sve te kutije i case Sto pradjedovi moji vec ih znase. To moj je svijet! I to se zove svijet!

Zar mozes jos da pitas tad, Zbog ceg ti srce steze jad? I zasto neznan bol u dusi Zivota svaki pokret gusi? Ta mjesto zive prirode, U koju Gospod stvori covjeka, Tu dim i vlaga te okruzuje, I kosti ljudi i zivotinja!

O, bjezi! U svijet napolje! A knjiga ta tajanstvena Od ruke Nostradamove Zar nece biti pratnja dovoljna? Kad jednom budes spozno zvijezda tijek,


Kad ucitelj ti narav bude tek, Tek tada ce ti dusa shvatiti, Duh drugom duhu kako govori. Zaliidu pusti um se napreze,

Faust (lat. faustus) - blagoslovljen, sretan; A

Da objasni te svete znakove! O, dusi, vi kraj mene lebdite. Pa custe li me, odgovorite!

— francuski lijecnik i astrolog iz 16. stoljeca, autor

analiza_ Sto Faust misli o golemom znanju i titulama koje je stekao?

Cemuseokrece razocaran ogranicenjimaznanstvene spoznaje? Koga z... svog monologa?

Izdvojite stihove u kojima najvise progovara ogorcenje vlastitim Faust dosad grijesio? Sto bi zelio promijeniti?

Kakvoj vrsti spoznaje daje prednost ostarjeli ucenjak Faust: racionalnoj ili e-

Slazete li se s tvrdnjom da je Faust heroj ljudske spoznaje i simbol teznje za

Mislite l i da znanost moze objasniti smisao ljudskog zivota?


Faust je uspio dozvati Zemnog Duha, ali mu ni on nije dao zeljene odgovore. Ocajan, sklapa pogodbu s vragom Mefistofelesom koji mu nudi sve zemaljske uzitke u zamjenu za njegovu dusu. Faust postav-lja sljedeci uvjet: ako ikad osjeti potpuni mir i srecu te pozeli da se taj trenutak zaustavi, priznat ce poraz. Mefistofeles pristaje, ugovor je potpisan i Faust se odlazi pripremiti za put.

(Faust ode)

MEFISTOFELES (u dugoj Faustovoj haljini)

Cim nauku i razum prezre tko - A najveca je ljudska snaga to -I dopusti da duh ga lazi Carolijom i opsjenama snazi, U saci vec ga imam svega! — Sudbina uli duh u njega, Neukrocen sto svagda u njem vri I naprijed vjecno goni ga i uci Da preskace zemaljske radosti.

Kroz divlji zivot pocet cu ga vuci, Kroz beznacajnost plitku, da! Nek se koprca, koci, muci, A zelja nek mu nezasitna pred usnama mu zudnim hranu gleda sved: Za okrepom ce zalud vapiti, Pa da i nije davlu dusu predo vec, Svejedno, morao bi propasti!

(preveo Tito Strozzi)

analiza Kako dozivljavate lik Mefistofelesa?

Koje su, prema Mefistofelesu, Faustove slabosti?

v

• Sto mislite o Mefistofelesovoj, a sto o Faustovoj motivaciji za sklapanje takve oklade?

Faust VRSTA: dramski spjev - ponajprije namijenjen citanju, zbog slozenosti

dramske radnje i dugoga trajanja nije pogodan za izvedbu na pozornici • sam je Goethe djelo odredio kao tragediju

T E M A : uzeta iz srednjovjekovne legende o ucenjaku Faustu: Faustovo putovanje vremenom i prostorom radi istrazivanja granica ljudske spoznaje

IDEJA: vjera u neiskvarljivu jezgru covjeka (Schiller) i napredak covjecanstva

GLAVNI LIKOVI kao simboli: F A U S T - simbol ljudske teznje za spoznajom, MEFISTOFELES - simbol iskusavanja ljudskih vrijednosti

KOMPOZICIJA: Djelo je objavljeno u dva dijela (1. dio 1808. g., a 2. dio 1832.g.); Kompozicija: uvodni dio (Posvera, Predigra na pozornici i Prolog na nebu), 1. dio, 2. dio.

STIL: Djelo je pisano razlicitim vrstama stihova, s jednim proznim ulomkom u 1. dijelu, mjesavinom lirskoga, uzvisenoga, satiticnoga i puckog govora. Ujedinjuje osobine klasicistickoga i romanticarskoga stila.

Z X A C E N J E : Faust je sinteza ukupnih ljudskih znanja i iskustava antike, srednjega vijeka, renesanse i Goetheove suvremenosti.


romantizam

Documents

sturm und

patnje mladoga

obrazlozite

johann wolfgang

pa da

prijatelju

zar ne

pa ipak