Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4.

Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 36. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (”Službeni glasnik BiH” broj 47/16), na sjednici održanoj 4. augusta 2020. godine, donijela je

O D L U K U o proglašenju arheološkog područja – Nekropola sa stećcima u Gornjem

Pologu kod Mostara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

Član 1. (Predmet zaštite i prostorni obuhvat)

(1) Arheološko područje – Nekropola sa stećcima u Gornjem Pologu kod

Mostara proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

(2) Nacionalni spomenik čini nekropola sa 75 stećaka raspoređenih u tri odvojene grupe.

(3) Nacionalni spomenik se nalazi na teritoriji grada Mostara, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Obuhvata dijelove k.o. Polog u ukupnoj površini od 5571 m2. (4) Nacionalni spomenik se nalazi na prostoru koji obuhvata: dio k.č. 1898 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 1906 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 490 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 659 i 603, k.č. 1907 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 490 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 659 i 603, k.č. 1908 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 936 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 350 i 603, k.č. 1911 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 935/2 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 507 i 603, k.č. 1912 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 1913 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 935/2 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 507 i 603, k.č. 1916 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 935/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 352 i 603, k.č. 1917 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 934 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 453 i 603, k.č. 1918 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 934 i dijelu k.č. 938, zk uložak br. 453 i 603, k.č. 1920 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 932/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 662 i 603, k.č. 1921 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 932/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 662 i 603, k.č. 1922 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 932/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 662 i 603, k.č. 6679/1 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 261/1 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 6688 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 471/1 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 6693 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 261/1 (stari premjer), zk uložak broj 603 i kompletna k.č. 1880 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 940 (stari premjer), zk uložak broj 603. Obuhvat zone zaštite počinje sa tromeđe k.č. 1896, 1897 i 1898, k.o. Polog i ide pravolionijski istočno preko tačaka čije su koordinate Y=6476763 X=4802750; Y=6476715 X=4802785; Y=6476735 X=4802812; Y=6476754 X=4802815; Y=6476769 X=4802827 i

Y=6476835 X=4802766,te vraća na polaznu tačku u tromeđi k.č. 1896, 1897 i 1898, k.o. Polog i time je zatvorena zona zaštite.

Član 2

(Kategorizacija) (1) U skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja, podjeli i kategorizaciji

nacionalnih spomenika (“Službeni glasnik BiH“, broj 82/19), dobro je svrstano u kategoriju “nacionalni spomenik od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu“.

Član 3.

(Nadležnost za osiguranje mjera zaštite)

(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

(2) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) utvrdit će tehničke uvjete za izradu i postavljanje informacijske ploče sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

Član 4. (Mjere zaštite nacionalnog spomenika)

(1) S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, na prostoru definiranom u

članu 1. st. (3) i (4) ove odluke utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: a) Dozvoljeni su istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi, radovi tekućeg

održavanja i radovi na prezentaciji nacionalnog spomenika; b) Radovi na nacionalnom spomeniku se mogu izvoditi samo uz prethodno dobijeno

odobrenje tijela uprave stvarno nadležnog za intervenciju definiranu u mjerama zaštite ove odluke i stručni nadzor nadležne službe za zaštitu naslijeđa, a na osnovi dokumentacije na koju je prije izdavanja potrebnih dozvola pribavljeno mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa;

c) U cilju utvrđivanja tačnog broja stećaka potrebno je izvršiti detaljno neinvanzivno arheološko istraživanje na kompletnom lokalitetu nacionalnog spomenika te potom konzervaciju svih stećaka;

d) Nije dozvoljeno pomjeranje nadgrobnih spomenika na bilo koju drugu lokaciju; e) Dozvoljeno je čišćenje spomenika od lišaja i mahovine i skidanje patine sa

kamena u slučaju da je ono neophodno za istraživanje epigrafskih ili dekorativnih elemenata spomenika, uz prethodno izrađen elaborat i odobrenje odobrenje tijela uprave stvarno nadležnog za intervenciju. Elaborat treba biti zasnovan na biološkim, hemijskim, fizičkim i drugim analizama za koje konzervator utvrdi da su neophodne, te sadržavati odgovarajuće konzervatorske mjere i procjenu utjecaja načina čišćenja na kamen;

f) Prostor spomenika bit će otvoren i dostupan javnosti, a može se koristiti u edukativne i kulturne svrhe;

g) Obavezno je provođenje mjera održavanja čistoće i komunalnog reda; h) Zabranjeno je odlaganje otpada; i) Na dijelu katoličkog groblja koje se nalazi na prostoru srednjovjekovne nekropole

dozvoljeno je obavljanje ukopnog ritusa tako da se ne ugroze stećci;

j) Stećke je zabranjeno potkopavati, premještati na drugu lokaciju i koristiti kao materijal ili strukture za nove objekte;

k) Pored informacijske ploče iz člana 3. stav (2) ove odluke, na prostoru nacionalnog spomenika dozvoljeno je postavljanje drugih informacijskih ploča, odnosno sadržaja koji daju informacije o nacionalnom spomeniku ili ga interpretiraju, isključivo uz prethodnu saglasnost nadležne službe zaštite naslijeđa na sadržaj teksta, dizajn ploče i poziciju na koju će se postaviti;

l) Postavljanje klima-uređaja, jarbola za zastave, reklamnih panoa i drugih elemenata na prostoru nacionalnog spomenika se, ukoliko nije posebno definirano odlukom Komisije, smatra intervencijom na nacionalnom spomeniku i može biti izvedeno isključivo uz prethodnu saglasnost nadležne službe zaštite naslijeđa na sadržaj, dizajn, materijalizaciju i poziciju na koju će se postaviti;

(2) Federacija Bosne i Hercegovine je dužna posebno osigurati izradu Plana sanacije, restauracije, konzervacije i prezentacije nacionalnog spomenika, koji treba sadržavati:

a) arheološko istraživanje prostora nacionalnog spomenika; b) uređenje lokaliteta sa uklanjanjem samonikle vegetacije; c) redovno održavanje spomenika. (3) U cilju trajne zaštite nacionalnog spomenika utvrđuje se zaštitni pojas koji

obuhvata dijelove k.o. Polog u ukupnoj površini od 3550 m2. Zaštitni pojas čini:

dio k.č. 1898 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 1906 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 490 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 659 i 603, k.č. 1907 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 490 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 659 i 603, k.č. 1908 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 936 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 350 i 603, k.č. 1911 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 935/2 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 507 i 603, k.č. 1912 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 1913 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 935/2 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 507 i 603, k.č. 1916 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 935/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 352 i 603, k.č. 1917 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 934 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 453 i 603, k.č. 1918 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 934 i dijelu k.č. 938, zk uložak br. 453 i 603, k.č. 1920 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 932/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 662 i 603, k.č. 1921 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 932/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 662 i 603, k.č. 1922 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 932/1 i dijelu k.č. 938 (stari premjer), zk uložak br. 662 i 603, k.č. 6679/1(novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 261/1 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 6688 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 471/1 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.č. 6693 (novi premjer) što odgovara dijelu k.č. 261/1 (stari premjer), zk uložak broj 603, k.o. Polog. Obuhvat zaštitnog pojasa počinje sa tromeđe k.č. 1898, 1899 i 1906, k.o. Polog i ide jugoistočno granicom k.č. 1898 sa k.č. 1899, 1895, 1896 i 1897, te granicom k.č. 1897 sa k.č. 1912 i 6693 do tromeđe k.č. 1897, 1850/2 i 6693 i nastavlja pravolinijski preko tačaka čije su koordinate: Y=6476805 X=4802707; Y=6476704 X=4802780; Y=6476729 X=4802813; Y=6476750 X=4802815; Y=6476775 X=4802836 i Y=6476836 X=4802781, te se vraća na polaznu tačku u tromeđi k.č. 1898, 1899 i 1906, k.o. Polog i time je zatvoren zaštitni pojas.

(4) U zašttinom pojasu utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: a) Nije dozvoljena eksploatacija kamena, lociranje potencijalnih zagađivača okoline

utvrđenih propisima, izgradnja industrijskih objekata i magistralne infrastrukture i svih objekata koji u toku izgradnje ili u toku eksploatacije mogu ugroziti nacionalni spomenik;

b) Nije dozvoljeno izvođenje radova koji bi mogli utjecati na izmjenu područja i promjenu krajolika;

c) Prostor je potencijalno arheološko nalazište, te ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na bilo kakave arheološke nalaze, radove je potrebno obustaviti, dok se ne sprovedu arheološka istraživanja;

d) Obavezno je provođenje mjera održavanja čistoće i komunalnog reda.

Član 5. (Mjere zaštite za arheološka istraživanja i pokretne nalaze)

(1) Svi pokretni nalazi koji u toku arheološkog istraživanja budu nađeni bit će

pohranjeni u najbližem muzeju koji ispunjava kadrovske, materijalne i tehničke uvjete ili u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, obrađeni i prezentirani na odgovarajući način.

(2) Sav pokretni i nepokretni arheološki materijal koji bude nađen u toku arheoloških istraživanja neophodno je stručno obraditi.

(3) Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja dužan je nakon izvršenih arheoloških radova podnijeti izvještaj Komisiji i instituciji koja je obavila istraživanja.

(4) Arheolog – voditelj arheoloških istraživanja mora imati na raspolaganju sav pronađeni pokretni i nepokretni arheološki materijal dok traje istraživanje i dok ne završi izvještaj, a najduže za period od tri godine.

(5) Paralelno s izvođenjem arheoloških istraživanja, neophodna je sukcesivna konzervacija nepokretnih nalaza na lokalitetu i konzervacija pokretnog arheološkog materijala i njegovo pohranjivanje u odgovarajuće prostore (depoe).

(6) Nakon dostavljanja izvještaja o provedenom istraživanju, Komisija će utvrditi pokretne nalaze na koje će biti primjenjivane mjere zaštite koje Komisija utvrđuje.

(7) Iznošenje pokretnih nalaza iz stava 1. ovog člana iz Bosne i Hercegovine nije dozvoljeno.

(8) Izuzetno od odredbe stava 7. ovog člana, ukoliko voditelj istraživanja utvrdi da je neophodna obrada nekog nalaza van zemlje, dokaze o tome prezentirat će Komisiji, koja može dopustiti privremeno iznošenje nalaza iz zemlje pod detaljno utvrđenim uvjetima njegovog iznošenja, postupanja s njim u toku boravka van zemlje i njegovog povrata u Bosnu i Hercegovinu.

Član 6.

(Stavljanje van snage provedbenih akata)

Stupanjem na snagu ove odluke, stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

Član 7. (Suzdržavanje od poduzimanja radnji)

Svako, a posebno nadležna tijela Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od poduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu.

Član 8. (Dostavljanje odluke nadležnom sudu)

Ova odluka će se nakon objave u “Službenom glasniku BiH“ dostaviti

nadležnom općinskom sudu radi upisa zabilježbe o proglašenju nacionalnog spomenika u zemljišne knjige.

Član 9.

(Sastavni dio odluke)

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

Član 10. (Konačnost odluke)

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i

Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

Član 11. (Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u

“Službenom glasniku BiH“. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: prof. dr. Amir Pašić,

Goran Milojević i Radoje Vidović.

Predsjedavajući Komisije

Radoje Vidović Broj: 06-2.3-81/20-4 4. augusta 2020. godine Sarajevo

O b r a z l o ž e nj e

I – UVOD

Na osnovi člana 2. stav 1. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje

nacionalnih spomenika, uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07 – u daljnjem tekstu: Zakon), “nacionalni spomenik” je dobro koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila nacionalnim spomenikom, u skladu sa čl. V i VI Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine “Službeni glasnik BiH“, broj 33/02), sve dok Komisija ne donese konačnu odluku o njihovom statusu, a za što ne postoji vremensko ograničenje i bez obzira da li je za dotično dobro podnesen zahtjev.

Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika dostavljena je 17. 12. 2018. godine peticija, broj 07.2-35.1-61/2018-36, za proglašenje dobra Nekropola stećaka u Gornjem Pologu kod Mostara nacionalnim spomenikom.

U skladu sa odredbama Zakona, a na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. i člana 36. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Komisija je pristupila provođenju postupka za donošenje konačne odluke za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom.

Izjava o značaju dobra Poseban značaj nekropoli stećaka u Gornjem Pologu daje prostorno

vremenski kontekst u kojem je posmatramo. S obzirom na brojne arheološke lokalitete koji se nalaze na širem području, kao što su prahistorijska naselja i gradinska naselja, veliki broj kamenih tumula, kasnoantičke strukture i srednjovjekovne nekropole stećaka, možemo reći da se radi o prostoru koji je, u najširem kulturno-historijskom smislu, kontinuirano naseljavan još od prahistorijskog doba.

Srednjovjekovna nekropola stećaka se prostire u pravcu jugoistok–sjeverozapad na kojoj se nalazi 75 stećaka: 28 ploča, 22 sanduka, 1 sanduk sa postoljem, 3 sljemenjaka, 1 sljemenjak sa postoljem i 20 stećaka kojima nije bilo moguće utrvrditi formu. Na prostoru srednjovjekovne nekropole stećaka u kasnijem periodu formiralo se katoličko groblje koje je zajedno sa lokalnom cestom fizički podijelilo nekropolu na tri dijela: unutar katoličkog groblja, ispred groblja, te na prostoru istočno katoličkog groblja. Stećci su ornamentirani motivima kao što su bordure, rozete, heraldičkim motivima, antropomorfnim prikazima i sl.

Stećci, u kulturološkom smislu, imaju izuzetan značaj kao primjeri kulturne epohe u kojoj su nastali i zbog toga se mogu smatrati objektima prvorazrednog historijskog značaja za proučavanje kulturne historije Bosne i Hercegovine. Jednako tako radi se o globalno jedinstvenom umjetničkom fenomenu čija vrijednost nadilazi vremenski i geografski kontekst u kojem nastaju i razvijaju se. Ovaj kompleksan fenomen nastao je kao rezultat različitih utjecaja: paganskog (pretkršćanskog), ranokršćanskog i heterodoksnog vjerovanja u vremenu plemensko-feudalnih običaja srednjovjekovne Bosne i regionalnih društava. Stilska ujednačenost, ali i relativno ograničen broj motiva i tipova nam sugeriraju da se radi o jedinstvenoj kulturi smrti koja nadilazi identitetske (etničke, političke i/ili vjerske) pripadnosti, odnosno razlike vremena u kojem nastaju.

Stećci su jedinstveni proizvod historijskog konteksta, odnosno događaja koji obilježavaju srednji vijek jugoistočne Evrope. Impresivan su dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u periodu od 12. do 16. stoljeća, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika. Na 40. zasjedanju UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu, održanog u periodu od 10. do 20. jula 2016. u Istanbulu u Turskoj, pod nazivom: Stećci – srednjovjekovna groblja nadgrobnih spomenika, uvršteni su na Popis svjetske baštine UNESCO-a, ispunjavajući Kriterij iii i vi. Kriterij III – jedinstvena pojava u srednjovjekovnoj evropskoj umjetničkoj i arheološkoj baštini, a karakteriziraju ih različitosti tipova, brojnost, bogatstvo dekorativnih motiva, natpisi različitog sadržaja, kontekst njihova nastanka. Kriterij VI – od svog nastanka do danas stećci su duboko ukorijenjeni u različite običaje i vjerovanja. Fenomeni vezani uz njih (praznovjerja, narodna tradicija, priče) pokazuju nekoliko vrlo sličnih obrazaca koje susrećemo na čitavom prostoru njihova rasprostiranja. Epigrafika i simboli na stećcima značajno su utjecali na savremenu književnost i ostale vidove umjetnosti.

II – PRETHODNI POSTUPAK U toku vođenja postupka izvršen je uvid u:

podatke o sadašnjem stanju i namjeni dobra, uključujući opis, arhitektonski snimak i fotografije

uvid u sadašnje stanje dobra kopiju katastarskog plana zemljišno-knjižni izvadak arheološku, historijsku, arhitektonsku ili drugu dokumentarnu građu o

dobru, koja je data u popisu korištene dokumentacije u okviru ove odluke. Prema odredbi člana V stav 2. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 34. Poslovnika o radu Komisije, prije donošenja konačne odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom, Komisija će pružiti mogućnost vlasniku predloženog nacionalnog spomenika, podnosiocu peticije, institucijama nadležnim za očuvanje naslijeđa, stručnim i naučnim institucijama, stručnjacima i naučnicima, kao i drugim zainteresiranim licima da iznesu svoje stavove. U skladu s tim, Komisija je poduzela sljedeće aktivnosti: - Dopisom, broj: 03-35.2-19/2018-256 od 18. 12. 2018. godine, Komisija je zatražila dostavljanje dokumentacije, napomena, sugestija i stavova vlasnika u vezi sa proglašenjem nekropole stećaka u Gornjem Pologu kod Mostara od: Grada Mostara (Gradonačelnik, Tijelo uprave nadležno za poslove urbanizma i katastra), Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta.

- Dopisom, broj: 03-36.1-6/2019-2 od 14. 01. 2019. godine, Komisija je zatražila dostavljanje oznaka katastarskih čestica za nekropolu stećaka u Gornjem pologu kod Mostara.

- Dopisom, broj: 03-36.1-6/2019-92 od 03. 10. 2019. godine, komisija je zatražila dostavljanje ZK izvadaka za nekropolu stećaka u Gornjem Pologu kod Mostara. Do donošenja odluke, Komisiji je dostavljena sljedeća dokumentacija:

Dopisom Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 03-35.2-8/19-8 od 10. 01. 2019. godine, Komisiji su dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite za predmetna dobra;

Dopisom Službe za katastar Općinskog suda u Mostaru, broj: 07.2-36.1-6/2019-87 od 23. 09. 2019. godine, Komisiji su dostavljeni katastarski podaci za nekropolu stećaka u Gornjem Pologu kod Mostara;

Dopisom Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Mostaru, broj: 03-36.1-6/19-95 od 18. 10. 2019. godine, Komisiji su dostavljeni ZK izvaci za nekropolu stećaka u Gornjem Pologu kod Mostara.

Stav vlasnika zemljišnih parcela do donošenja Odluke nije dostavljen. Na osnovi uvida u prikupljenu dokumentaciju i stanje dobra, utvrđeno je sljedeće: 1. Podaci o dobru Lokacija

Zaseok Gornji Polog nalazi se na udaljenosti od oko 13 km sjeverozapadno od Mostara. Naselje je smješteno neposredno ispod brda Bila, a na širem području Gornjeg Pologa (udaljeno 7–8 km od sela Polog) evidentirano je nekoliko tipova arheoloških lokaliteta iz različitih vremenskih perioda: prahistorijska gradinska naselja, od kojih je najpoznatija i najmonumentalnija gradina sa pseudokiklopskim zidinama – Zvonigrad, zatim prahistorijski tumuli, kasnoantička grobnica, kao i srednjovjekovne nekropole. Nekropola sa 75 stećaka smještena je ispod brda Obale na padini prema Barama i Livodama a pruža se u smjeru jugoistok–sjeverozapad. Nalazi na nadmorskoj visini od 580 m, geografskoj širini N 43°22'11.44" i geografskoj dužini E 17°42'42.86".1 Historijski podaci

Na prostoru Gornjeg Pologa nikada nisu provedena sistematska arheološka istraživanja, pa o prahistoriji ovog perioda trebamo govoriti sa oprezom. Naša sva saznanja i tumačenja zasnivamo na slučajnim nalazima, topografskom evidentiranju i tipološkim karakteristikama posebnih arheoloških ostataka i/ili nalazišta.

Materijalni ostaci iz paleolitika, mezolitika ili neolitika do danas nisu identificirani, što svakako ne znači da nisu postojale organizirane grupe ljudi koje su živjele u toku jednog od ovih vremenskih perioda. Sa druge strane, gradine i tumuli iz eneolitika, zatim bronzanog i željeznog doba nam svjedoče o intenzivnom i organiziranom životu na prostoru Pologa i Gornjeg Pologa.

Iako je danas ovo selo gotovo u potpunosti napušteno, u prahistoriji je pružalo optimalne uvjete za život kao i za organizaciju privrednih aktivnosti. Mnogobrojne gorske kose sa niskim rastinjem bile su pogodne za stočarstvo, dok su za poljoprivredu izvanredne mogućnosti davala mala krška polja kao i Mostarsko blato. Također vrlo bitan faktor u održavanju stabilnog života je voda, a potok Grkuš (pored Zvonigrada) sa vrlo strmim kanjonom i velikim slapom mogao je odgovoriti na sve zahtjeve prahistorijskih zajednica.2

Prve podatke o prahistorijskim nalazima uz sjevernu stranu Mostrarskog blata

1 Google Earth Pro V 7.3.2.5491. (24.12.2018.), N 43°22'11.44" E 17°42'42.86", Eye alt 4,07 km, 3D

Map. 2 B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 95.

donosi Vaclav Radimsky 1892. godine kada obilazi Polog i Gornji Polog, te iste godine poduzima arheološko istraživanje jednog kamenog tumulusa “blizu kuća mjesta Polog“. Radimsky također navodi da je godinu dana ranije, 1891. godine, “kod visokog mjesta Pologa“ u tumulu pronađen brončani kelt (sjekira) i brončani nož, te da se ovi predmeti nalaze u privatnoj zbirci.3 Nažalost nije nam poznata tačna lokacija na kojoj su predmeti pronađeni, a dodatnu zabunu donosi Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da se ne može precizno utvrditi da li su ovi predmeti pronađeni u Pologu ili Gornjem Pologu.4 Prema Vejsilu Čuričiću, kolekcija od 88 artefakata iz različitih vremenskih perioda i dijelova Bosne i Hercegovine u koje ubraja i brončane nalaze iz Pologa (nož i koplje), nalazi se u Prirodoslovnom muzeju u Beču.5

Od velikog broja kamenih tumula u Gornjem Pologu (najveća koncentracija je zabilježena ispod Zvonigrada uz zapadnu padinu drage), najzanimljivija su dva velika tumula na lokalitetu Obala, međusobno udaljeni 400 m.6 Prvi ima prečnik od 32 m i udaljen je od Zvonigrada oko 200 m, a drugi tumul doseže 27 m u prečniku i od Zvonigrada je udaljen 600 m.7

Prahistorijske gradine identificirane su na lokalitetima Gradina u Gornjem Pologu, Arine i Maruškina gomila u Dobriču, a prema površinskim nalazima okvirno se mogu datirati u brončano i željezno doba.

Gradina u Gornjem Pologu nalazi se na gredi istočnog dijela krškog polja. Iako su zidovi Gradine jako ruinirani i nije moguće odrediti osnovne elemente, može se pretpostaviti je ovo naselje bilo polukružnog ili potkovičastog oblika prečnika oko 90 m. Na suprotnoj, zapadnoj, padini uz rub polja na udaljenosti od 2,6 km od prethodne gradine nalazi se gradinsko naselje Zvonigrad. Ovakav strateški razmještaj ove dvije gradina nam indicira važnost ovog područja, gdje sa već spomenutim tumulusima čine određenu vrstu odbrambene ili kultne linije prostora na kojem se djelovale prahistorijske zajednice.8

Iako arheološki nikada nije istraženo, gradinsko naselje Zvonigrad možemo smatrati vrlo značajnim lokalitetom. Nalazi se na strateški idealnom položaju koji dominira iznad Mostarskog blata. Shema organizacije prostora slična je kao kod većine drugih prahistorijskih gradina – na dominantnim kotama sa jugoistočne strane aglomeracije nalazi se kameni tumulus (limitni ili ritualni), a odbrambeni zid na sjeverozapadnoj i zapadnoj strani.9 Sistem naseobinskih terasa prostire se na prostoru između odbrambenog zida, tumulusa i strmih padina koje vode prema potoku Grkuš koji se nalazi na jugoistočnoj i južnoj strani. Na ovim terasama nalazili su se stambeni i privredni objekti, te ulice koje su ih povezivale. Ulaz na gradinu, poput koridorara usječenog u stijenu nalazi se na jugoistočnoj strani.10 Gradinsko naselje u Zvonigradu korišteno je kao životni prostor najvjerovatnije još od eneolitika, zatim u brončanom i željeznom dobu. Prvu, stariju, fazu života čini tipično gradinsko naselje sa podgradinskim terasama, velikim kamenim tumulusom i suhozidnim

3 V. Radimsky, ARHEOLOŠKE CRTICE IZ BOSNE I HERCEGOVINE, Glasnik Zemaljskog muzeja,

svezak IV, Sarajevo, 1894, 446. 4 B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 96.

5 V. Čuričić, NEKOLIKO PREHISTORIČKIH PREDMETA IZ BOSNE I HERCEGOVINE, Glasnik

Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1907, 203. 6 Đ. Basler, OBALA, GORNjI POLOG, MOSTAR, Arheološki leksikon BiH, Tom 3, Sarajevo,1988, 303.

7 B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 98; Đ. Basler, GRADINA, GORNjI

POLOG, MOSTAR, Arheološki leksikon BiH, Tom 3, Sarajevo,1988, 297. 8 B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 98–99.

9 B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 99.

10 B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 100.

bedemom. Ova jezgra je bila veličine 160 x 58 m, što čini tek jednu četvrtinu ukupne površine Zvonigrada. U drugoj fazi dešavaju se procesi koji dovode do reorganizacije prostora, gdje se jedno prahistorijsko gradinsko naselje transformira u protourbani koncept naselja. Gradi se, vrlo specifičan za ovo naselje, odbrambeni “pseudomegalitski“ zid na zapadnom dijelu na periferiji naselja. Vrlo slično uređenje naseobinskog prostora nalazimo na Gradini u Ošanićima i Martinovića gomili u Hodovu. Ipak, u ovom slučaju se radi o imitaciji megalitnog zida ošanićke Gradine, kako po masivnosti kamenih blokova tako i po njihovoj obradi.11

Periodu kasne antike na području Gornjeg Pologa najvjerovatnije pripada kamena grobnica koju su mještani sučajno otkrili prilikom pomjeranja kamenog krsta za vrijeme izgradnje lokalnog puta.12 Lokalitet se nalazi oko 650 m sjeverozapadno od groblja na lokaciji Bližni kuk, preko kojeg danas prolazi asfaltirani put. Prema riječima mještana koji su prisustvovali otkrivanju grobnice, radi se o grobnici na svod dimenzija oko 140 x 240 cm koja je imala bazu kružne osnove debljine 15 cm, orijentirana u smjeru istok–zapad.

O naseljenosti ovog područja u periodu srednjeg vijeka, odnosno razvijenog srednjeg vijeka, svjedoči nekropola sa (zasada identificiranih) 75 nadgrobnih spomenika – stećaka. Na prostoru nekropole u kasnijem periodu formirano je katoličko groblje sa kapelom koje je podijelilo nekropolu stećaka, tako da se jedan dio stećaka nalazi unutar groblja, drugi dio ispred samog ulaza u groblje, dok se ostatak nekropole prostire istočno od groblja.

Prvi spomen mjesta Polog nalazimo u osmanskom popisu iz 1475–1477. godine koje se spominje u kontekstu pustih prostora koje je vojvoda Radoje dobio i koje treba naseliti.13 U Šematizmu Petra Bakule iz 1867. godine se navodi da je za vrijeme pisanja ovog djela u Pologu živjelo 247 stanovnika.14

2. Opis dobra Stećci se ne javljaju kao izolirana manifestacija sepulkralne kulture, već kao, u

najširem smislu, dio kontinutiteta na prostoru koji je nekada obuhvatala srednjovjekovna Bosna, a čiji korijeni sežu duboko u prahistoriju. O tome nam svjedoči čvrsta povezanost nekropola stećaka na lokalitetima koji pripadaju starijim vremenskim periodima kao što su prahistorijska naselja, grobnice, kultna mjesta, antičke aglomeracije i groblja, kasnoantičke i ranosrednjovjekovne crkve, tvrđave i gradovi.15 Srednjovjekovna nekropola sa 75 stećaka smještena je ispod brda Obale na padini prema Barama i Livodama, a pruža se u smjeru jugoistok–sjeverozapad. Jedan broj stećaka se nalazi unutar katoličkog groblja, dok su ostali pozicionirani uokolo na površini od oko 1000 m2. Navedena nekropola je registrirana u Arheološkom leksikonu BiH, Tom 3, iz 1988. godine kao nekropola stećaka na lokalitetu zvanom Stećci – Gornji Polog, Mostar, iz kasnog srednjeg vijeka. Nema podataka o broju stećaka, motivima, dimenzijama i drugin karakteristikama. Jedini do danas objavljeni stručni članak je Kasnosrednjovjekovni spomenici u Pologu autora Miroslava

11

B. Marijan, POLOG U PRAPOVIJESTI, Mostar-Polog, 2013, 101–103B. 12

Radi se o kamenom krstu koji podsječa na stećak – krstaču, na kojem se nalazi u reljefu izveden jedan manji krst. 13

B. Goluža, PROSTOR ŽUPE POLOG KROZ STOLjEĆA, Župa Polog, Polog-Mostar, 2013, 85. 14

B. Goluža, PROSTOR ŽUPE POLOG KROZ STOLjEĆA, Župa Polog, Polog-Mostar, 2013, 89. 15

D. Lovrenović, STEĆCI – BOSANSKO I HUMSKO MRAMORJE SREDNjEG VIJEKA, Sarajevo, 2009, 56.

Palamete iz 2013. godine, u kojem se daje opis nekropole sa 71 stećkom, skica, te opis svakog stećka pojedinačno. Obilaskom terena 2018. godine registrirana su još četiri stećka unutar ograđenog katoličkog groblja. Također skica nekropole iz 2013. godine, uvidom terena, donekle je korigirana (nekoliko stećaka je u vremenu od 2013. godine dislocirano). Nekropola datira u 14–15. st. i ukupno broji 75 stećaka od kojih je većina pozicionirana jugoistok–sjeverozapad, a samo nekoliko njih u pravcu istok–zapad. Od broja 75 najviše je ploča, njih 28, potom sanduka 22, sanduka sa postoljem 1, sljemenjaka 3, sljemenjaka sa postoljem 1, dok je ostalih 20 neodređenog oblika (grubo tesani nadgrobnici). Na stećcima nema natpisa, ali zato su pojedini kvalitetno urađeni te ukrašeni raznovrsnim motivima (bordure, rozete, štit i mač i dr). Nekropola od oko 1000 m2 prostire se ne nekoliko manjih dijelova. Jedanaest stećaka nalazi se unutar ograđenog katoličkog groblja, potom njih 9 sjeverno od kapele, tj. na dijelu ispred groblja, 22 stećka jugoistočno od kapele, a najveći broj istočno – ukupno 33 stećka. Kada je građena stara kapelica na groblju, za učvršćenje podloge i temelja upotrijebljeno je nekoliko dobro obrađenih stećaka. Također je i za oltar, odnosno njegovo podnožje odabran stećak koji je danas prekriven žbukom. Sjeverno od kapele, ispred katoličkog groblja registrirano je devet stećaka. Tri su uglavljena u zid (tvore zid) tog ograđenog dijela u kojem se osim ta dva nalazi još sedam stećaka. Najznačajniji od njih koji je smješten na sredini tog dijela (velikaška porodica) ukrašen je lozom i viticama. Na tom dijelu stećci su očišćeni od raslinja i očito da se o njima neko brine. Jugoistočno od kapele nalazi se treći dio s 22 stećka. Na tom dijelu uz ogradu groblja, stećci su obrasli u nisko raslinje i draču, neki od njih upali su u zemlju. U pitanju su grubo tesani nadgrobnici, bez ukrasa. Istočno od kapele nalazi se četvrti dio nekropole s najvećim brojem stećaka, njih 33 i većina ih je dobro obrađena, a nekoliko njih i ukrašeno. Taj dio se nalazi ispod ceste, očišćen je od raslinja te se i o njemu vodi briga. Nekoliko stećaka na tom dijelu je bogato ukrašen viticama, štitom i mačem, ljudskim figurama u kolu, rozetama, potom tzv. “vodenicama“, prikazom konja, a najzanimljiviji motiv je s prikazom ljudske glave (krik) koja u desnoj ruci drži mač. Većina stećaka je okrenuta u pravcu jugoistok–sjeverozapad, a tek nekoliko njih u pravcu istok–zapad. U likovnim predstavama na nekropoli dominiraju kamenice. U stručnoj literaturi nazivane vodenicama, od kojih su neke pomno izrađene, rozete i predstave mladoga mjeseca, s rozetom odnosno zvijezdom, heraldičke kompozicije štita s mačem, različite bordure, među kojima dominira lozica s trolistovima, samostalni ljudski likovi, konji i konjanici i prizori kola u pokretu. Cijeli repertoar načelno ne odstupa od repertoara motiva koji se mogu naći ne samo na drugim nekropolama oko Mostarskoga blata nego i u cijeloj Hercegovini. Ipak, ima nekoliko predstava koje su u svojoj izradi nepoznate na drugim mjestima i pripadaju bez sumnje lokalnim klesarima, a to su predstave portreta, odnosno torza muškarca s mačem u ruci te kompozicija kola u kojoj jednu figuru zamjenjuje mač, okrenut oštricom prema zemlji, dok se igrači s jedne i druge strane drže za njegove križnice, odnosno za njegovu ručku. Dosada takva stilizacija kola nije uočena na stećcima. Prema svemu navedenom, srednjovjekovna nekropola stećaka u Gornjem Pologu, bez sumnje, od izuzetnog je značaja i trebala bi se proglasiti nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine kako bi se adekvatno zaštitila. Stanje nekropole sa stećcima na lokalitetu Gornji Polog Kroz postojeću literaturu zabilježeno je da se na ovoj nekropoloi nalazi 71 stećak.16

16

AL BIH, Tom 3, 1988, 306; Palameta, Kasnosrednjovjekovni spomenici u Pologu, Župa Polog, Polog-Mostar, 2013.

Terenskim obilaskom lakaliteta (19. 09. 2018. i 19. 12. 2018.) utvrđeno je da se na nekropoli nalazi 75 stećaka: 28 ploča, 22 sanduka, 1 sanduk sa postoljem, 3 sljemenjaka, 1 sljemenjak sa postoljem i 20 stećaka kojima nije bilo moguće utvrditi formu. Kamen od kojeg su stećci klesani je srednje i slabije kvalitete, stećci su prekriveni biljnim organizmima (lišajevi i mahovina), te se na pojedinim primjercima nalaze oštećenja. Nekropola se vjerovatno širila od istoka prema zapadu, tj. jugoistok–sjeverozapad, pa je stoga i registriranje stećaka vršeno tim pravcem. Stanje stećaka Stećak br. 1. – sanduk, neukrašen, donekle utonuo u zemlju. Relativno dobro očuvan. Po površini vidljiv utjecaj atmosferilija, biljni organizmi – lišajevi. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: duž: 176, šir: 69, vis: 34 cm. Stećak br. 2. – sanduk, neukrašen. Dobro očuvan iako je po površini vidljiv utjecaj atmosferilija. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 172x65x37 cm. Stećak br. 3. – ploča, ukrašena na gornjoj plohi mladim mjesecom i rozetom. Sa sjeverne i zapadne strane utonuo u zemlju. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 154x63x30 cm. Stećak br. 4. – stećak neodređene forme, gotovo do kraja utonuo u zemlju, obrastao niskim raslinjem. Neukrašen, a orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 107x39 dok je visina vidljivog dijela 18 cm. Stećak br. 5. – sanduk manjih dimenzija. Donekle utonuo u zemlju i obrastao niskim rastinjem. Po površini vidljiv utjecaj atmosferilija, biljni organizmi – lišajevi. Orijentiran u pravcu jugoistok –sjeverozapad; dimenzije: 126x54x34 cm. Stećak br. 6. – ploča oštećena s istočne strane, ali je sačuvan veći dio spomenika na kome dominira ukrašena kamenica, pravilna konveksna polulopta sa širokim, precizno isklesanim obrubom i ukrasima od uvijene uzice i stilizirana akantusova lišća. Po svojoj stilizaciji i preciznosti odaje vrsnoga klesara, a njegovo je nadahnuće moglo biti potaknuto metalnim posuđem dubrovačke izradbe koje je kružilo i hercegovačkim zaleđem. Donekle utonuo u zemlju i obrastao niskim raslinjem. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 179x87x27 cm. Stećak br. 7. – ploča prepukla na polovini, ukrašena kamenicom. Jednim dijelom utonuo u zemlju, a uokolo se nalazi nisko raslinje. Na cijeloj površini spomenika uočljiv utjecaj atmosferilija. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 168x70 cm, dok je visina neodređena jer je gotovo do kraja utonuo u zemlju. Stećak br. 8. – ploča, neukrašena. Na jednom dijelu malo napukao. Po cijeloj površini spomenika vidljiv je utjecaj atmosferilija, biljni organizmi – lišajevi. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad. ; dimenzije: 173x79x30 cm. Stećak br. 9. – ploča utonula u zemlju i obrasla niskim raslinjem, neukrašena. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 155x70 cm, visina neodređena. Stećak br. 10. – sanduk, neukrašen. Većinom utonuo u zemlju. Površina cijelog spomenika obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 159x59x17 cm.

Stećak br. 11. – sanduk. Sa zapadne strane utonuo skroz u zemlju, a na nekoliko mjesta napukao. Po cijeloj površini vidljiv utjecaj atmosferilija. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 140x58x50 cm. Stećak br. 12. – spomenik neodređene forme, utonuo u zemlju. Vidljiva strana neukrašena. Vidljiv utjecaj atmosferilija po površini. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 95x58, visina neodređena jer je utonuo u zemlju. Stećak br. 13. – sljemenjak s monolitnim postoljem, prevrnut s grobne rake prema sjeveru. Ukrašen bordurom u obliku zasukanoga užeta ispod gornjega ruba na sve četiri plohe. Na južnom boku spomenika isklesana je kompozicija koja predstavlja konjanika s kopljem kako slijedi neku životinju. Na sličan se način često tako prikazuje motiv lova na jelena na spomenicima drugih nekropola. Međutim, u toj kompoziciji ništa ne ukazuje na jelena, nego prije na grubo stilizirana konja bez jahača. Na istočnoj strani dvije figure s uzdignutim rukama i dugim haljinama predstavljaju dio kola koje se nastavlja na sjevernoj plohi u dubokom reljefu od tri figure, koje također imaju uzdignute ruke. Kako je spomenik upravo na tu stranu oboren, likovi plesača mogu se vidjeti sa samog tla. Njihov donji dio utonuo je u zemlju. Ipak se jasno vidi kako se prva figura s desnom rukom drži za uzdignutu ruku figure s istočne strane spomenika, a lijevom za dršku velikoga mača, s okrenutom oštricom prema zemlji. Također se četvrti od plesača ili plesačica u kolu drži za taj mač svojom desnicom, dok ga uzdignuta ljevica povezuje s posljednjim učesnikom prelomljenog kola. Na ivicama krova ukrašen tordiranom trakom. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad. Dimenzije sljemenjaka: 134x85x98 a dimenzije postolja: 158x20x25 cm. Stećak br. 14. – dobro očuvan sanduk, neukrašen. Orijentiran je u pravcu jugoistok–sjeverozapad. Površina cijelog spomenika obrasla lišajevima; dimenzije: 170x78x63 cm. Stećak br. 15. – velika ploča ukrašena uklesanom crtom po sredini spomenika od pročelja do začelja. Neukrašena a površina spomenika obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 183x147x15 cm. Stećak br. 16. – sljemenjak koji je dijelom utonuo u zemlju. Neukrašen, prekriven lišajevima a na nekoliko mjesta oštećen. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 142x63x56 cm. Stećak br. 17. – ploča utonula u zemlju. Neukrašena. Na nekoliko mjesta napukla. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 157x68x20 cm. Stećak br. 18. – ploča utonula u zemlju. Neukrašena i po cijeloj površini obrasla lišajevima. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 170x80,visina neodređena jer je ploča utonula u zemlju. Stećak br. 19. – sljemenjak, neukrašen. S istočne strane krova napukao. Cijela površina spomenika prekrivena lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 138x64x89 cm. Stećak br. 20. – sanduk na čijoj je plohi isklesan heraldički motiv. Sastoji se od četvrtastoga štita, nazvanoga tarča i dugoga konjaničkog mača, postavljenoga na tom spomeniku ukoso ispod štita. Kao poseban ukras lik je mladoga mjeseca na štitu, koji se na drugim nekropolama pojavljuje obično sa zvijezdom. Cijela površina

spomenika obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 187x70x37 cm. Stećak br. 21. – niži sanduk napukao i oštećen, bez ukrasa, Površina obrasla lišajevima. Dio utonuo u zemlju. Orijentiran u jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 168x83x40 cm. Stećak br. 22. – visoki sanduk utonuo tako da se sjeverna stana koja bi mogla biti ukrašena ne vidi. To je kvadratični monolit od kvalitetnoga kamena. Zbog svoje težine i mekane podloge s jugozapadne strane utonuo je u tlo. Ukrašen je upravo s te strane predstavom ljudske figure, odnosno njena gornjega dijela s naglašenim licem i rukama s otvorenim dlanovima. Ljevica je uzdignuta, a uz otvoren dlan desnice isklesan je kratak mač, pa izgled kao da ga ispušta iz ruke. Cijela predstava predstavlja neku dramatiku i izgleda kao da lik izranja iz dubine na površinu kamene plohe. Reljef je donedavno bio nezamijećen, ali je stećak bio poznat kod lokalnoga stanovništva po rezbarijama na gornjoj plohi spomenika gdje su uklesane dvije posve jednake kamenice, dva ovalna udubljenja, ukrašene klesanjem sitnih konveksnih ukrasa od ruba prema unutrašnjosti. Mještani ih zovu “medvjeđim šapama“. Površina stećka kao i većina na ovoj nekropoli, obrasla je lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 175x72x86 cm. Stećak br. 23. – niski sanduk, donekle utonuo u zemlju. Nekrašen, a po površini obrastao lišajevima. Orijentiran je u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 167x66x31 cm. Stećak br. 24. – sljemenjak. Utonuo gotovo u potpunosti u zemlju, vidljiv je samo dio krova. Površina krova obrasla lišajevima. Orijentiran je u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 162x58, visina krova 60 cm. Stećak br. 25. – ploča gotovo u potpunosti utonula u zemlju. Napukla i obrasla lišajevima. Orijentirana je u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: duž: 142, šir: 68 cm. Stećak br. 26. – ravna ploča, neukrašena, gotovo u potpunosti utonula u zemlju. Orijentirana je u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina vidljivog dijela, 149 cm. Stećak br. 27. – stećak neodređene forme, gotovo u potpunosti utonuo zemlju. Vidljiv dio, prikaz s oštećenim reljefom cjelovite muške figure s uzdignutim rukama. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina vidljivog dijela 130 cm. Stećak br. 28. – stećak neodređene forme, nije bio evidentiran dosada. Nalazi se odmah uz put vidljiv je samo gornji dio ploče. Površina obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; Dimenzije vidljivog dijela: dužina 124 a širina 57 cm. Stećak br. 29. – neukrašen, neodređene forme, utonuo u zemlju. Vidljiva površina obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad. Dimenzije vidljivog dijela: dužina 154, a širina 74 cm. Stećak br. 30. – stećak neodređene forme, gotovo u potpunosti utonuo u zemlju. Neukrašen a površina obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad. Dimenzije: dužina 171 a širina 64 cm. Stećak br. 31. – niski sanduk ukrašen s dvije rozete u gornjoj plohi. Utonuo u zemlju i prekriven humusom. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 160, širina 63 cm, visina neodređena. Stećak br. 32. – ploča, neukrašena, na nekoliko mjesta napukla. Obrasla niskim

raslinjem. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: duž: 149x60x33 cm. Stećak br. 33. – sanduk, napola napukao i utonuo u zemlju. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 173x67x47 cm. Stećak br. 34. – ploča utonula u zemlju. Obrasla niskim raslinjem i prekrivena humusom. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 176 cm. Stećak br. 35. – ploča do kraja utonula u zemlju, obrasla raslinjem i prekrivena humusom. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: duž: 169, šir: 73 cm, visina neodređena. Stećak br. 36. – stećak neodređene forme, skroz utonuo u zemlju, napukao. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 125 cm. Stećak br. 37. – stećak napuknut i utonuo u zemlju. Neodređen oblik. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 160x70 cm, visina neodređena. Stećak br. 38. – sanduk, neukrašen, utonuo u zemlju i prekriven lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 160x62x36 cm. Stećak br. 39. – ploča, napuknuta i utonula u zemlju. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 170x65x30 cm. Stećak br. 40. – ploča utonula u zemlju. Neukrašena i obrasla lišajevima. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 160x96x22 cm. Stećak br. 41. – stećak utonuo u zemlju. Napukao, oblik neodređen. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 160 cm. Stećak br. 42. – stećak neodređene forme, utonuo u zemlju. Vidljiva ploha neukrašena. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: duž: 196, šir: 96 cm, visina neodređena. Stećak br. 43. – stećak utonuo u zemlju. Oblik neodređen a vidljiva ploha neukrašena. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 120 cm. Stećak br. 44. – sanduk prepolovljen i upao u zemlju. Vidljiva ploha neukrašena. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 160x50 cm, visina neodređena. Stećak br. 45. – stećak utonuo u zemlju. Oblik neodređen. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 156x74 cm, visina neodređena. Stećak br. 46. – ploča utonula u zemlju. Neukrašena a orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 150x75 cm, visina neodređena. Stećak br. 47. – stećak utonuo u zemlju. Oblik neodređen a vidljiva ploha neukrašena i obrasla lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 147 cm. Stećak br. 48. – ploča utonula u zemlju i obrasla niskim raslinjem. Orijentirana u pravcu sjeverozapad–jugoistok; dimenzije: 120x78 cm, visina neodređena.

Stećak br. 49. – sanduk manjih dimenzija, utonuo u zemlju i obrastao niskim raslinjem. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 109x49 cm, visina neodređena. Stećak br. 50. – niski sanduk, napukao i obrastao lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 158x76x47 cm. Stećak br. 51. – sanduk, neukrašen. Obrastao niskim raslinjem i lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 210x117x47 cm. Stećak br. 52. – ploča, neukrašena i utonula u zemlju. Obrasla niskim raslinjem i lišajevima. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 143x66x30 cm. Stećak br. 53. – sanduk, napukao i obrastao niskim raslinjem. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 110x55 cm, visina neodređena. Stećak br. 54. – ploča velikih dimenzija, tj. najveći na nekropoli. Nalazi se na livadi ispod puta. Uokolo trava i nisko raslinje. Orijentirana u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Gornja ploha ukrašena bordurom od trolisne lozice u čijem se središtu prepoznaje veliki štit tarča s mačem ispod sebe. Klesar je motiv štita deformirao proširujući do neprepoznatljivosti njegovo udubljenje za oslonac koplja na desnom gornjem uglu; dimenzije: 231x184x 39 cm. Stećak br. 55. – ploča koja se nalazi na livadi, odmah uz put. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad. Bogato je ukrašena, iako je oštećena od atmosferilija, te se stoga jedva razaznaju likovne predstave u vrlo plitkom reljefu. Obrubljena je sa širokom bordurom u kojoj je uklesana cik-cak linija, moguće s motivima akantusa. U jugoistočnoj strani posebno je naznačeno jedno polje u kome se vidi 8 ili 9 figura kako igraju u kolu uzdignutih ruku. Likovi plesača nisu tipizirani nego je klesar različitim položajem glava, pokreta i stilizacije ruku sugerirao plesnu dinamiku. U jugozapadnom gornje dijelu uz borduru nalazi se jedna veća rozeta. U sjeverozapadnom dijelu naznačeno je polje u kome se zbog oštećenja ne raspoznaje bilo kakva slikarija. Između njega i rozete naziru se također figure; dimenzije: 174x130 cm, visina neodređena. Stećak br. 56. – stećak se nalazi ispred ulaza u groblje, odmah na početku ograđenog dijela livade na kojoj se uz njega, nalazi još osam stećaka. U pitanju je mali ulomak stećka, neodređenog oblika, utonuo u zemlju. Vidljiva ploha neukrašena. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 75, šir: 41 cm, visina neodređena. Stećak br. 57. – ploča ukrašena s tri rozete. Dvije paralelno na zapadnom pročelju i jedna na istočnom. Obrasla lišajevima i ugrađena u zid(?) ograđenog dijela livade ispred groblja. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 167x87x25 cm. Stećak br. 58. – sanduk ugrađen u zid ograđenog dijela livade ispred današnjeg katoličkog groblja. Napukao i neukrašen. Dosta oštećen. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 139x86x40 cm. Stećak br. 59. – sanduk s monolitnim postoljem. Ukrašen na pročelju lukom mjeseca čiji su rogovi okrenuti dolje. Obrastao lišajevima i dosta dobro očuvan. Ugrađen u zid ograđenog dijela livade koja se nalazi odmah ispred ulaza u katoličko groblje. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad;

dimenzije bez postolja: 132x78x53 cm. dimenzije s postoljem: 180x115x68 cm. Stećak br. 60. – sanduk ukrašen bordurom na gornjoj plohi. Pozicioniran u sredini ograđenog dijela livade ispred katoličkog groblja. Dobro očuvan. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 179x106x62 cm. Stećak br. 61. – sanduk, neukrašen i obrastao lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok –sjeverozapad; dimenzije: 182x124x60 cm. Stećak br. 62. – sanduk, neukrašen, obrastao lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok –sjeverozapad; dimenzije: 146x69x58 cm. Stećak br. 63. – ploča od kvalitetnog kamena. Neukrašena, obrasla lišajevima. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 174x106x39 cm. Stećak br. 64. – stećak neodređene forme. Neukrašen, obrastao lišajevima. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 150x83x20 cm. Stećak br. 65. – stećak neodređene forme utonuo u zemlju. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 56 cm. Stećak br. 66. – stećak neodređene forme, skroz utonuo u zemlju. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 50 cm. Stećak br. 67. – stećak neodređene forme, skroz utonuo u zemlju. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 52 cm. Stećak br. 68. – stećak skroz utonuo u zemlju. Neodređenog oblika. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 136x70 cm, visina neodređena. Stećak br. 69. – stećak skroz utonuo u zemlju, neodređen oblik. Orijentiran u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: dužina 140 cm. Stećak br. 70. – ploča. Nalazi se uza zid novo izgrađene katoličke kapele. Neukrašena, napukla i obrasla lišajevima. Orijentirana u pravcu jugoistok–sjeverozapad; dimenzije: 166x63x35 cm. Stećak br. 71. – ploča, napukla i neukrašena. Nalazi se u temelju stare kapele. Možda je nekada bila samostalan nadgrobni spomenik, ali koja je poslužila kao oslonac kapelici na strmom i kliznom zemljištu. Orijentirana u pravcu istok–zapad; dimenzije: 114x50x23 cm. Stećak br. 72. – ploča, neukrašena. Nalazi se u temelju stare kapele. Možda je nekada bila samostalan nadgrobni spomenik, ali koja je poslužila kao oslonac kapelici na strmom i kliznom zemljištu. Orijentirana u pravcu istok–zapad; dimenzije: 128x44 cm, visina neodređena. Stećak br. 73. – ploča ukrašena bordurama. Nalazi se u staroj kapeli, tj. služila je vjerovatno kao oslonac kapeli. Relativno dobro očuvana. Orijentirana u pravcu istok–zapad; dimenzije: 107x70 cm, visina neodređena jer je ploča utonula u zemlju. Stećak br. 74. – ploča. Nalazi se u staroj kapeli, tj. služila je vjerovatno kao oslonac

kapeli. Relativno dobro očuvana. Na čeonoj strani prikazano kolo od tri muške figure u dubokom reljefu s uzdignutim rukama. Prva silueta igrača lijevu ruku drži savijenu na boku, a desnicom se drži za križnicu mača. Drugi se učesnik u kolu lijevom rukom drži također za križnicu mača, a desnom za uzdignutu ruku trećeg igrača koji ima uzdignutu desnu ruku. Orijentirana u pravcu istok–zapad; dimenzije: 119x75 cm, visina neodređena. Stećak br. 75. – ploča koja se nalazi na sredini stare kapele. Prema kazivanju mještana služila je kao oltar u staroj kapeli (od nje napravljen oltar). Orijentirana u pravcu istok–zapad; dimenzije: 178x45 cm, visina neodređena. 3. Dosadašnja zakonska zaštita

U prostornom planu BiH, na području Mostara kao spomenik III kategorije uvršteno je 69 nekropola sa stećcima (1208 stećaka) bez precizne identifikacije.17

Prema evidenciji Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, predmetno dobro je evidentirano pod sljedećim nazivom:

- Stećci, Gornji Polog, Mostar Srednjovjekovno groblje. Sačuvana grupa stećaka. Kasni srednji vijek.

Dobro nije bilo zaštićeno kod Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine do 1992. godine.18 4. Istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi Na srednjovjekovnoj nekropoli stećaka koja se nalazi uz katoličku kapelu i groblje u Gornjem Pologu, nisu rađeni istraživački niti konzervatorsko-restauratorski radovi. U dijelu katoličkog groblja u kojem se nalazi 11 stećaka, na dijelu iznad same kapele nalazi se pet stećaka koji su očišćeni od humusa zemlje i niskog raslinja, te šest s istočne strane kapele. Budući da je katoličko groblje i dalje u funkciji, čiste se grobovi i groblje te tako i sami stećci i prostor oko njih. 5. Sadašnje stanje dobra19 Uvidom na licu mjesta, ustanovljeno je sljedeće: - Veći dio nekropole, s ukupno 75 stećaka, u dobrom je stanju. Dio unutar katoličkog groblja, dio ispred groblja kao i dio nekropole na manjoj livadi ispod ceste (s istočne strane katoličkog groblja) održava se i čisti od niskog raslinja, drače, a trava se redovno kosi. Stećci na tim potezima su u relativno dobrom stanju, iako je većina obrasla lišajevima. - Jedino dio nekropole (koji se nalazi uz jugoistočni zid katoličkog groblja) gdje se nalaze 22 stećka, u nešto lošijem je stanju. Većina stećaka je upala u zemlju. Prostor okolo je obrastao raslinjem, travom, i općenito sav prostor je u dosta lošem stanju, kako zbog navedenih faktora, tako i zbog ekspolatiranja ili nasipanja kamena pa je pristup stećcima dosta otežan. Na tom potezu većina stećaka je napukla i u

17

Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturn-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980, str. 52. 18

Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: : 03-35.2-8/19-8 od 10. 01. 2019. godine. 19

Stanje utvrđeno obilaskom terena 19. 9. 2018. i 19. 12. 2018. godine.

dosta su lošem stanju. - Na većini stećaka na nekropoli (75) nalaze se biljni organizmi (lišajevi i mahovina) u većoj ili manjoj mjeri. Pojedini primjerci su oštećeni i napukli, dok je nekoliko njih u potpunosti utonulo u zemlju. 6. Specifični rizici - nepovoljni utjecaji atmosferilija. - samonikla vegetacija. III – ZAKLjUČAK U skladu sa svim naprijed navedenim, Komisija je donijela odluku o proglašenju arheološkog područja – srednovjekovne nekropole stećaka u Gornjem Pologu nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nakon izvršene valorizacije, nacionalni spomenik je u skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja dobara, podjeli po predmetu pravne zaštite i postupku kategorizacije nacionalnih spomenika (“Službeni glasnik BiH“, broj 47/18) svrstan u kategoriju “nacionalni spomenik od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu“. Nacionalni spomenici od izuzetnog značaja za BiH su dobra koja: • posjeduju izuzetno visoko izražene vrijednosti (društvenu, historijsku, dokumentarnu ili umjetničku i estetsku) • posjeduju izuzetno visok stepen autentičnosti (minimalno tri atributa autentičnosti) i integriteta (minimalno dva atributa integriteta) • predstavljaju jedinstven i/ili izuzetno reprezentativan primjer određenog tipa ili stila. - Historijska vrijednost dobra – svjedoči o kontinuitetu života, u najširem smislu ovog termina, u Gornjem Pologu od prahistorijskog perioda (brončano i željezno doba), antičkog i kasnoantičkog perioda, kroz srednji vijek, period osmanske i austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini sve do druge polovine XX st. Predstave na stećcima pripadaju bez sumnje lokalnim klesarima, što toj grupi spomenika u Gornjem Pologu daje stanovitu prepoznatljivost. - Društvena vrijednost – vrijednost za zajednicu kroz ontološku, simboličku, tradicionalnu vrijednost, te vezanost za rituale sahranjivanja. Srednjovjekovna nekropola stećaka u Gornjem Pologu kod Mostara u čijoj blizini se nalazi prahistorijska gradina, potom 32 gomile te znameniti grad Zvonigrad zajedno s prirodnim vrijednostima toga kraja (vodopadi, plodne ravnice) čini harmoničnu cjelinu. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici-stećci osim naučne i spomeničke vrijednosti imaju društvenu i ekonomsku vrijednost. Lokalno stanovništvo, kao i šira društvena zajednica prepoznaje i prihvata ovaj segment kulturne baštine kao naročito vrijedan. Kroz predstave koje se pojavljuju na stećcima moguće je iščitati čemu je srednjovjekovni čovjek stremio, čime je bio okupiran te koliko mu je bilo važno da određene aspekte iz života kroz te iste prikaze ostavi zabilježene budućim naraštajima. - Dokumentarna vrijednost – nacionalni spomenik je jedno od najbolje očuvanih materijalnih svjedočanstava o tradiciji, kulturi kao i o tipičnom načinu života. Na srednjovjekovnoj nekropoli stećaka u Gornjem Pologu zastupljeni su osnovni oblici: ploče, sanduci, sanduci s postoljem, sljemenjaci i sljemenjaci s postoljem. Dekorativni motivi omogućavaju njihovo okvirno datiranje u razvijeni srednji vijek, period 14. i 15. stoljeća. Ornamentika, odnosno bogatstvo reljefa različitih sadržaja –

simboličkih, religioznih, statusnih, dekorativnih predstavlja izvanredan primjer materijalne kulturne epohe u kojoj su nastali, a sami stećci su objekti od prvorazrednog historijskog značaja. Pored toga, stećci su također globalno jedinstven umjetnički fenomen čija vrijednost nadilazi njihov neposredan vremenski i geografski okvir i svjedočanstvo srednjovjekovne kulture života kao i jedinstvene kulture smrti koja je nestala. - Umjetnička i estetska vrijednost – ogleda se kroz prostornu organizaciju stećaka, kvalitetu obrade i proporcijske odnose, primijenjene dekorativne elemente – ukrase i simbole. Nadgrobni spomenici na području Gornjeg Pologa kod Mostara sačuvali su visok stepen autentičnosti kroz oblik i dizajn, materijal i sadržaj te namjenu i upotrebu. Jedinstvena predstava na cijeloj nekropoli i uopće među stećcima nespretni je portret (Krik), odnosno torzo muškarca s mačem u ruci. On je nesumnjivo najvažniji i najizvorniji prikaz s navedene nekropole (takav prikaz nije dosada pronađen na području Hercegovine). Druga je posebnost kompozicija kola u kojoj jednu figuru zamjenjuje mač, okrenut oštricom prema zemlji, dok se igrači s jedne i druge strane drže za njegove krstionice, odnosno za njegovu ručku. Na samoj nekropoli postoje dva takva kola s mačem, oba rađena u dubljem reljefu, s jednako stiliziranim igračima i tipom mača. Dosada takva stilizacija kola nije uočena na stećcima s područja Hercegovine. Na lokalitetu su provedeni osnovni dokumentacijski radovi (izrada zatečenog stanja, snimci postojećeg stanja, fotodokumentacija) što predstavlja podlogu svim daljnjim konzervatorskim i restauratorskim zahvatima u svrhu boljeg očuvanja i upravljanja navedenim lokalitetom. Narodne priče i bajke stoljećima crpe motive iz srednjevjekovnog viteškog miljea koji je isklesan na stećcima pripisujući njihovo klesanje i postavljanje fantastičnim bićima (vilama, divovima), dovodeći ih u svezu s legendarnim ratovima i sukobima itd. Epigrafika i reljefi stećaka značajno su utjecali i na savremenu književnost i ostale vidove umjetnosti. Nadgrobni spomenici na području Gornjeg Pologa sačvali su visok stepen autentičnosti kroz sljedeće atribute: oblik i dizajn nadgrobnika, materijal i sadržaj, namjenu i upotrebu, položaj i smještaj u prostoru, duh i osjećanja (The Nara Document on Authenticity, 1994, ICOMOS). Arheološki i historijski kontekst predložene nekropole stećaka, kao i raznolikost tipova nadgrobnih spomenika te ukrasa kao predstavljaju cjelokupne aspekte pojave i proučavanja stećaka. Nekropola u sklopu ove Odluke ima najviši stepen autentičnosti među nekropolama sa stećcima te je zbog toga i izabrana za proglašavanje nacionalnim spomenikom od najviše vrijednosti za Bosnu i Hercegovinu. Na lokalitetu srednjovjekovne nekropole u Gornjem Pologu provedeni su osnovni dokumentacijski radovi (dokumentiranje zatečenog stanja, snimci postojećeg stanja, fotodokumentacija) što predstavlja podlogu svim daljnjim konzervatorskim i restauratorskim zahvatima u svrhu boljeg očuvanja i upravljanja lokalitetom. Integritet srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na području Gornjeg Pologa ogleda se u njihovoj fizičkoj cjelovitost, homogenosti i kompletnosti kao grobljanske cjeline i u kontinuitetu upotrebe sakralnog prostora. Očuvanju integriteta prijete utjecaji navedeni u specifičnim rizicima. Stećci su sačuvani in situ i u dobrom su stanju. Granice core i buffer zona su u potpunosti obuhvatile lokalitete nastojeći čuvati i njihov integritet u krajoliku kojega su sastavni dio. Opasnost za spomenike je svedena na minimum, s obzirom na monitoring nadležnih službi kao i ograničavanje bilo kakvih aktivnosti (u prvom redu

građevinskih) u neposrednoj okolici lokaliteta te činjenicu da je lokalna zajednica na području Pologa osnovala udruženje pod nazivom “Zvonigrad“ Polog-Mostar, koje se osim za katoličko groblje i kapelu, brine i o nekropoli stećaka koja se nalazi uz navedeno groblje. Strogi kriteriji omogućili su odabir upravo onih lokaliteta sa stećcima preko kojih se uspjela iskazati njihova izvanredna univerzalna vrijednost Nadgrobni spomenici na području Gornjeg Pologa predstavljaju rijedak očuvan i reprezentativan primjer srednjovjekovne sepulkralne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Sastavnim dijelom ove odluke su:

Fotodokumentacija: Fotografije postojećeg stanja nekropole stećaka snimljene su 19. 9. 2018. i 19. 12. 2018. godine, digitalnim fotoaparatom Kodak Z740;

Tehnička dokumentacija: skicu nekropole stećaka, 19. 12. 2018. godine, izradio Riad Ćišić.

Dokumentacija o prethodnoj zaštiti dobra: - Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 03-35.2-19/2018-256 od 18. 12. 2018. godine, kojim su Komisiji dostavljeni podaci o evidenciji i statusu prethodne zaštite za predmetno dobro. Korištena literatura - ALBIH TOM 3, Sarajevo, 1988. - Don R. Zovko, “Srednjovjekovne nekropole (groblja) u Pologu“, Anđeoski zvuci, 2/1999. - M. Palameta, “Župa Polog“, Kasnosrednjovjekovni spomenici u Pologu, Mostar-Polog, 2013. - B. Marijan, Polog u prapovijesti, Mostar-Polog, 2013. - V. Radimsky, Arheološke crtice iz Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja, svezak IV, Sarajevo, 1894. - V. Čuričić, Nekoliko Prehistoričkih predmeta iz Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1907. - Đ. Basler, Obala, Gornji Polog, Mostar, Arheološki leksikon BiH, Tom 3, Sarajevo, 1988. - B. Goluža, Prostor župe Polog kroz stoljeća, Župa Polog, Mostar-Polog, 2013. - D. Lovrenović, STEĆCI – BOSANSKO I HUMSKO MRAMORJE SREDNjEG VIJEKA, Sarajevo, 2009. - Grupa autora, Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-historijske vrijednosti, Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakultet u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, Sarajevo, 1980. - Dopis Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, broj: 03-35.2-8/19-8, od 10. 01.2019. godine. - Google Earth Pro V 7.3.2.5491. (24. 12. 2018.) Nosilac istraživanja i izrade prijedloga Odluke: Riad Ćišić, magistar arheologije, stručni savjetnik za arheologiju u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH