rser2009-2015 reprintwithminorchanges may2010 · prirodni resursi 26 2.1. obradivo zemljište i...

REGIONALNA STRATEGIJA EKONOMSKOG RAZVOJA

REGIJE CENTRALNA BiH 2009-2015

Dokument izradila

Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH REZ Zenica

http://www.rez.ba Zenica, Štrosmajerova 11/3

Finansira Europska unija.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Regionalne razvojne agencije za regiju Centralna BiH, te niti u kojem slučaju ne odražava stavove Europske unije.

Prvo izdanje: Zenica, mart 2009. Drugo izdanje: Zenica, septembar 2010.

Sadržaj

Popis skraćenica 7 UVOD 9 SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA 11 SEA - UVOD 11 Profil ekonomske regije Centralna BiH 12 1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH 13

1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH 13 1.2. Klima 15 1.3. Planine 15 1.4. Vode 18

1.4.1. Rijeke 18 1.4.2. Jezera 20

1.5. Komunikacije 21 1.5.1. Putna infrastruktura 21 1.5.2. Željeznice 22

1.6. Geostrateški položaj regije CBiH 23 2. PRIRODNI RESURSI 26

2.1. Obradivo zemljište i šume 26 2.2. Minerali i rude 29

3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA 32 3.1. Demografske promjene 32 3.2. Rođeni i umrli (prirodni prirast) 33 3.3. Starosna struktura 35 3.4. Brakovi 35

4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA 38 4.1. Radno sposobna populacija 38 4.2. Nezaposlenost 38 4.3. Usporedni indikatori: Zaposlenost-Nezaposlenost 41 4.4. Zaposlenost i neto plaće 42

5. INFRASTRUKTURA 46 5.1. Putna i željeznička infrastruktura 46 5.2. Poslovna infrastruktura 46 5.3. Tehničko-tehnološke institucije 47 5.4. Vodo-snabdjevanje i upravljanje odlaganjem otpada 47 5.5. Telekomunikacijska infrastruktura 48 5.6. Mediji 48 5.7. Edukacijska infrastruktura u regiji 49

5.7.1. Visoko obrazovanje 49 5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje 50

5.8. Zdravstvene ustanove 50 5.9. Sport i rekreacija 51 5.10. Nevladine organizacije 52

6. EKONOMIJA REGIJE 53 6.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku 53 6.2. Sektori privrede 54 6.3. Mala i srednja preduzeća 56 6.4. Finansijske institucije 57

Zaključci 59 SWOT ANALIZA 61 PROJEKTI 65 Sektor 1: RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (MSP) 65 Sektor 2: RAZVOJ TURIZMA 67 Sektor 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA 69 Sektor 4: RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE 70 Sektor 5: POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ 73 Sektor 6: ENERGETIKA 75

7

Popis skraćenica

AFIP Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge

BDP Bruto domaći proizvod

BIHAMK Bosanskohercegovački auto-moto klub

BSC Business Start-Up Centre

CBiH Centralna Bosna i Hercegovina

EU European Union

EURED European Union Regional Economic Development

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

FISIM Financial Intermediation Services Indirectly Measured

GDP Gross Domestic Product

IPI Institut za privredni inženjering

IRBRS Investiciono-razvojna banka Republike Srpske

KM Konvertibilna marka

MEP Market Economic Profile

MSP Mala i srednja preduzeća/poduzeća

PLUD Participatory Land Use Development

REZ Regionalna ekonomska zajednica

RS Republika Srpska

SBK Srednjobosanski kanton

SEA Socio-ekonomska analiza

SWOT Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats

UN FAO United Nations Food and Agriculture Organization

UNDP United Nations Development Program

VGI Vojnogeografski institut

ZE-DO Zeničko-dobojski

9

UVOD

Regionalna razvojna strategija regije Centralna Bosna i Hercegovina za period 2009-2015 predstavlja dokument koji treba da posluži svim nosiocima regionalnog razvoja kao osnova za planiranje razvojnih programa i projekata. Strategija je rezultat rada lokalnih i kantonalnih vlasti, nevladinih organizacija, obrazovnih i kulturnih institucija, poduzetnika, te ostalih predstavnika javnog i privatnog sektora, koji su posredstvom REZ Agencije 4 mjeseca učestvovali u pripremanju mjera, programa i projekata koji su sastavni dio Strategije

Proces izrade prvog okvira Regionalne razvojne strategije za regiju Centralna BiH bio je vođen od strane Delegacije Evropske komisije u BiH putem projekta EURED. Strategija je pripremana i usvojena od strane Partnerske grupe 2004. godine. Budući da regionalna razvojna strategija treba da bude ''živ'' dokument, REZ Agencija je 2006. godine, zajedno sa lokalnim partnerima, izvršila reviziju Regionalne razvojne strategije i izradila Okvir za implementaciju strategije 2006-2007 godine. Da bi se osigurao kontinuitet procesa revizije i nadogradnje Regionalne razvojne strategije i na taj način osiguralo da aktuelne mjere, programi i projekti budu uključeni u Strategiju, REZ Agencija je početkom 2008. godine pristupila procesu ažuriranja i izrade Regionalne razvojne strategije za regiju Centralnu BiH za period 2009-2015 godina.

U proces je uključeno svih 16 općina iz regije Centralna BiH, dva kantona, udruženja privrednika i veliki broj institucija iz lokalnih zajednica i nevladinih organizacija. Strategija regionalnog razvoja ima za cilj da se omogući brži razvoj regije.

Proces izrade Regionalne razvojne strategije za period 2009-2015 godina započeo je revizijom socio-ekonomske analize, odnosno izradom nove. U ovu fazu su bili uključeni predstavnici općina, odnosno koordinatori općinskih razvojnih timova koji su imali zadatak da aktivno učestvuju u procesu prikupljanja socio-ekonomskih pokazatelja na nivou općina i na taj način doprinesu izradi što realnije socio-ekonomske analize. Druga faza je započela prezentacijom nacrta socio-ekonomske analize Partnerskoj grupi regije Centralna BiH i usvajanja metodologije prikupljanja projektnih prijedloga od strane partnera i lokalnih zajednica. Usvojen je princip da se proces prikupljanja projektnih prijedloga odvija elektronski, putem e-maila REZ Agencije, a da projektni prijedlozi budu objavljeni na web stranici REZ Agencije www.rez.ba. Proces prikupljanja projektnih prijedloga bio je otvoren od početka septembra do polovine novembra 2008. Po prijemu svih projektnih prijedloga započela je treća faza u kojoj se izvršila prioritizacija projekata i programiranje na način da su se prepoznali i identificirali projekti od regionalnog značaja. Izrada nove liste projekata bila je utemeljena na:

1. Projektnim prijedlozima, baziranim na prepoznatim potrebama lokalnih zajednica, te ranijim projektnim prijedlozima uključenim u Strategiju, kao i projektima koji su u procesu implementacije predloženi kroz raniji Okvir za implementaciju regionalne strategije 2006-2007.

2. Kriterijima za selekciju o kojima je postignut dogovor sa regionalnim nosiocima razvojnih aktivnosti

3. Identifikaciji programa s projektima, koji su definirani kao prioriteti

10

Na kraju procesa, Regionalna strategija ekonomskog razvoja za regiju Centralna Bosna i Hercegovina prezentirana je i usvojena od strane Partnerske grupe. Partnerska grupa regije je formirana već 2004. godine, a čine je predstavnici lokalne vlasti, poslovnog i nevladinog sektora.

Prihvatajući isti princip, kao u ranija dva slučaja 2004. i 2006. godine, proces revizije Regionalne razvojne strategije je započeo i nastavio se kao proces ''odozdo prema gore'', što podrazumijeva da su lokalni učesnici bili direktno uključeni u proces prepoznavanja potreba lokalnih područja i razvoja strategija i projekata, koji bi odgovorili na te potrebe. Regionalni razvoj podrazumijeva partnerstvo koje uključuje općinske vlasti, lokalne članove poslovne zajednice, volonterske organizacije i privatni sektor. Sam proces je trajao 10 mjeseci, od marta do decembra 2008. godine. Organizirana su dva sastanka regionalne Partnerske grupe i jedan sastanak koordinatora općinskih razvojnih timova. Okvir za implementaciju strategije temelji se na šest sektora razvoja:

1. Razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) 2. Razvoj turizma 3. Razvoj ljudskih potencijala 4. Razvoj regionalne infrastrukture 5. Poljoprivreda i ruralni razvoj 6. Energetika

Krajnji rezultat svih aktivnosti je izrada nove socio-ekonomske analize i konačna lista projekata za svaki sektor. Operativni dio je elaboriran kroz kratke opise šest sektora intervencije, te odgovarajuće popise projekata.

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Socio-ekonomska analiza

11

SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA

SEA - UVOD Proces ažuriranja socio-ekonomske analize regije Centralna BiH (CBiH) je nastavak kontinuiranog procesa započetog od strane EURED1 iz 2004. godine. Cilj socio-ekonomske analize je izrada SWOT analize potrebne za definiranje smjernica regionalne razvojne strategije za period 2009-2015. Sukladno, REZ Agencija je zadržala unaprijed, od strane EURED tima, definiran metodološki okvir. Period od avgusta do septembra 2008. godine određen je kao vremenski okvir za obavljanje ovog zadatka.

U toku izrade socio-ekonomske analize, REZ Agencija je imala stanovitih poteškoća u procesu prikupljanja primarnih i sekundarnih podataka. One su se ispoljavale u nedostatku podataka i lošem kvalitetu istih, te problemima koje su pojedini općinski službenici imali u prikupljanju i dostavi podataka koji bi bili uključeni u MEP2 Bazu podataka. MEP Baza je ranije uspostavljena od strane REZ Agencije, kao sredstvo lakšeg rješavanja problema sistematskog prikupljanja i obrade statističkih pokazatelja u općinama regije CBiH.

Dodatni problem predstavljala je činjenica o međusobnoj neusklađenosti statističkih okvira u BiH entitetima, te neraspoloživost podataka o ekonomskim kretanjima, što vrijedi i za podatke o broju malih i srednjih preduzeća (MSP) po općinama u regiji. Navedeno je posljedica prijenosa podataka o statističkim pokazateljima sa općinskog na kantonalni nivo (slučaj u FBiH). Limitirani, statistički pokazatelji ne pružaju adekvatne informacije koje bi bile upotrebljive u analizi ekonomskih aktivnosti. Ključni indikator, Bruto domaći proizvod (BDP), za općine je zadnji put bio dostupan u 2004. godini, ali se kao indikator prestao obrađivati od strane Federalnog zavoda za statistiku FBiH. Time je uskraćen precizniji uvid u ekonomsko stanje regije.

Podaci, korišteni u ovom procesu izrade socio-ekonomske analize, temeljeni su na zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Zavoda za statistiku Republike Srpske. Korišteni su izvještaji koje je moguće generirati iz MEP Baze podataka, kao i podaci iz drugih zvaničnih izvora, dostupnih pri obradi podataka.

Također, treba objasniti da se u prvobitnoj, radnoj verziji dokumenta, period na koji se podaci odnose završavao sa 2006. godinom. Naime, u trenutku inicijalizacije procesa ažuriranja socio-ekonomske analize, navedena godina bila je zadnja za koju su podaci bili statistički obrađeni i kompletirani. U januaru 2009. godine, nakon razmatranja dokumenta na "Završnoj sesiji Partnerske grupe za izradu strategije ekonomskog razvoja regije CBiH za period 2009-2015" u Zenici, odlučeno je da se, zbog potrebe za ažurnijim uvidom u stanje regije, proširi period obuhvata podataka - uključujući tako i 2007. godinu, gdjegod je to bilo potrebno i moguće.

1 Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj 2 MEP Baza podataka (Market Economic Profile) je web aplikacija – baza podataka koja služi za unos podataka i izvjestavanje o socio-

ekonomskim indikatorima


12

Profil ekonomske regije Centralna BiH

Tabela 1.0.1. Profil ekonomske regije Centralna Bosna i Hercegovina (CBiH)3

3 Podaci za 2007. godinu

Službeni naziv Ekonomska regija Centralna Bosna i Hercegovina – CBiH

Površina 5.295,91 km2

Administrativne jedinice u Regiji CBiH

FBiH Općine iz Kantona 4 (ZE-DO): Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Usora, Zavidovići, Zenica i Žepče Općine iz Kantona 6 (SBK): Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Novi Travnik, Travnik, Vitez

RS Opština Teslić

Klima u Regiji Kontinentalno-planinska

Procjena broja stanovnika 571.661

Starosna struktura stanovnistva – procjena 0 -14 godina 109.317 (19,12%) 15-64 godine 393.516 (68,84%) Preko 65 godina 68.829 (12,04%)

Religijske skupine Islam, katolicizam, pravoslavlje

Službeni jezici Bosanski, hrvatski, srpski

Nacionalna valuta Konvertibilna marka (KM) 1 KM = 0,51051 Euro 1 Euro = 1.95883 KM

Stopa nezaposlenosti u BiH 44,40%

Stopa nezaposlenosti u Regiji CBiH 50,17%


13

1. GEOGRAFIJA I TOPOGRAFIJA EKONOMSKE REGIJE BiH

1.1. Prostor i veličina regije Centralna BiH

Regija CBiH je prirodno, klimatski, zemljopisno, te ekonomski jedinstvena i konzistentna cjelina koja obuhvata 16 međusobno povezanih i integriranih općina, lociranih u dva kantona Federacije BiH (FBiH): Zeničko-dobojski i Srednjobosanski (uzimajući u obzir administrativni aspekt), dok je jedna općina (Teslić) locirana u Republici Srpskoj.

Općine se znatno razlikuju po površini. Dvije su (Usora i Doboj Jug) izrazito male općine, dok četiri općine (Zenica, Zavidovići, Travnik i Teslić) imaju površinu veću od 500 km2. Od navedenih, najveća je općina Teslić sa površinom od 846 km2.

Cjelokupna regija zauzima površinu od 5.295,91 km2, što je 10,34% od ukupne površine BiH.

Slika 1.1.1. Pet ekonomskih regija Bosne i Hercegovine 1. Sjeverozapadna; 2. Centralna BiH; 3. Sjeveroistočna; 4. Sarajevska; 5. Hercegovina


14

Zavidovići

Maglaj

Doboj Jug

Tešanj

Teslić

Žepče

ZenicaTravnik

KakanjNovi Travnik Vitez

Busovača

Donji Vakuf

Gornji Vakuf/ Uskoplje

Bugojno

Usora

Slika 1.1.2. Teritorij ekonomske regije Centralna BiH u odnosu na BiH

5.295,91 km2

361,

0

157,

5

10,2

323,

7

402,

0

377,

0

260,

0

242,

0

846,

0

163,

0

563,

0

53,0 15

8,0

521,

0

558,

5

300,

0

0100200300400500600700800900

1.000

Bug

ojno

Buso

vača

Dob

oj J

ug

Donj

i Vak

uf

Gor

nji V

akuf

-Usk

oplje

Kaka

nj

Mag

laj

Nov

i Tra

vnik

Tesl

ić

Teša

nj

Trav

nik

Usor

a

Vite

z

Zavi

dovići

Zeni

ca

Žepč

e

Slika 1.1.3. Veličina općina koje pokriva regija Centralna BiH


15

Općina Entitet Kanton/Regija km2 Bugojno Federacija BiH Srednjobosanski 361,00 Busovača Federacija BiH Srednjobosanski 157,50 Doboj Jug Federacija BiH Zeničko-Dobojski 10,21 Donji Vakuf Federacija BiH Srednjobosanski 323,70 Gornji Vakuf-Uskoplje Federacija BiH Srednjobosanski 402,00 Kakanj Federacija BiH Zeničko-Dobojski 377,00 Maglaj Federacija BiH Zeničko-Dobojski 260,00 Novi Travnik Federacija BiH Srednjobosanski 242,00 Teslić Republika Srpska Regija Doboj 846,00 Tešanj Federacija BiH Zeničko-Dobojski 163,00 Travnik Federacija BiH Srednjobosanski 563,00 Usora Federacija BiH Zeničko-Dobojski 53,00 Vitez Federacija BiH Srednjobosanski 158,00 Zavidovići Federacija BiH Srednjobosanski 521,00 Zenica Federacija BiH Zeničko-Dobojski 558,50 Žepče Federacija BiH Zeničko-Dobojski 300,00

UKUPNO 5.295,91

Tabela 1.1.2. Općine regije CBiH – Administrativna pripadnost i veličina4

1.2. Klima

Kontinentalno-planinska klima regije određena je njenim geografskim položajem. U višim područjima (preko 1.000 metara nadmorske visine) vlada kontinentalno-planinska klima alpskog tipa.

Osnovna karakteristika klime je oštra zima (temperature do -34o C), dok su ljeta topla (sa temperaturama koje zadnjih godina dostižu 39o C). Prosječna godišnja količina padavina je od 1.000 do 1.200 litara po m2. Snježne padavine su obilne, pogotovo u višim područjima.

Ovakva klima pogoduje razvoju poljoprivrede, posebno voćarstva i povrtlastva, te stočarstva.

1.3. Planine

Reljef regije Centralna BiH karakterizira određeni stepen raznolikosti, mada je reljef regije pretežno brdsko-planinski. Vrhovi planina su tipični primjeri nenaseljenih područja, s bogatom florom i faunom.

Općina Planina Visina (m) Gornji Vakuf-Uskoplje Vranica (Nadkrstac) 2.110 Gornji Vakuf-Uskoplje Raduša 1.955 Travnik Vlašić (Paljenik) 1.933 Donji Vakuf Velika Plazenica (Demirovac) 1.765 Bugojno Stožer (Vrana) 1.758 Donji Vakuf Semešnica 1.724

4 MEP Baza podataka


16

Travnik Kruščica (Luška) 1.673 Busovača Crni vrh (Busovačka planina) 1.619 Vitez Kruščica 1.578 Bugojno Ravašnica 1.565 Donji Vakuf Dekala 1.535 Bugojno Kalin 1.530 Donji Vakuf Crni vrh 1.514 Donji Vakuf Komar (Kamenjaš) 1.510 Busovača Suha voda 1.502 Donji Vakuf Stolovaš 1.476 Donji Vakuf Bukovaća 1.475 Donji Vakuf Javorak 1.473 Kakanj Lipničko brdo 1.458 Teslić Meukrinje (dio Vlašića) 1.425 Travnik Gorčevica 1.405 Bugojno Radovan 1.394 Bugojno Rudina 1.385 Donji Vakuf Kriva jelika 1.385 Teslić Očauš 1.384 Teslić Vučja planina 1.378 Donji Vakuf Veliki osredak 1.376 Kakanj Ravno javorje 1.367 Žepče Mahnjača 1.360 Novi Travnik Kalin 1.331 Žepče Palašnica 1.322 Donji Vakuf Svrzinac 1.310 Busovača Modri kamen 1.308 Zenica Tvrtkovac 1.304 Kakanj Tvrtkovac 1.304 Zavidovići Tajan 1.297 Donji Vakuf Radalje 1.291 Donji Vakuf Vračac 1.286 Kakanj Hum 1.281 Donji Vakuf Suva lokva 1.267 Donji Vakuf Sović 1.261 Donji Vakuf Pandurica 1.251 Busovača Hum 1.241 Novi Travnik Vilenica 1.235 Donji Vakuf Vis 1.211 Kakanj Teševo 1.204 Žepče Mala Mahnjača 1.202 Donji Vakuf Kik 1.173 Busovača Pridolci 1.171 Teslić Smolin 1.148 Busovača Dolačko brdo 1.128 Donji Vakuf Junuzovac 1.112


17

Zenica Vepar 1.083 Zenica Lisac 1.080 Teslić Borja 1.078 Donji Vakuf Rasavci 1.074 Donji Vakuf Topala 1.074 Donji Vakuf Vukovo 1.051 Donji Vakuf Dobro brdo 1.046 Donji Vakuf Sovići 1.040 Donji Vakuf Ćemerikovac 1.017 Donji Vakuf Rudina 993 Kakanj Ponijeri 987 Žepče Oglavak 981 Kakanj Kičeva 975 Zavidovići Ravte 960 Busovača Saračevica 957 Kakanj Piljevina 945 Zenica Smetovi 940 Donji Vakuf Blagaj 935 Kakanj Krevnik 926 Zenica Klopačke stijene 918 Zavidovići Velež 915 Travnik Vilenica 900 Travnik Bukovica 850 Donji Vakuf Mali osredak 846 Donji Vakuf Strahinjaća 823 Busovača Javor 820 Zavidovići Udrin 789 Zavidovići Klek 777 Žepče Teterača 755 Žepče Bukovik 749 Teslić Javorova 734 Maglaj Ozren (Rabov vis) 706 Tešanj Crni vrh 702 Zenica Golubak 700 Zenica Vučijak 639 Zenica Zmajevac 638 Žepče Varda 613 Zenica Volovska glava 585 Doboj Jug Jezerce-Drum 356 Usora Bandera 336 Doboj Jug Strane 250 Doboj Jug Vis 120

Tabela 1.3.1. Planine (planinski vrhovi) u regiji CBiH5

5 MEP Baza podataka; Topografske karte 1:25000, VGI Beograd, 1975.g


18

Skoro svaka od 16 općina ima određene potencijale za lov i turizam. Kao što je vidljivo iz tabele 1.3.1., regiju karakterizira veliki broj planina, sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 1.100 metara.

1.4. Vode

1.4.1. Rijeke

Regiju karakterizira razgranata rječna mreža.

Općina Rijeka Tok kroz općinu (km)

Bugojno

Vesočnica 5,00 Bunta 6,00 Poričnica 9,00 Vileška Rijeka 9,00 Vitinska Rijeka 11,00 Duboka 16,00 Vrbas 30,00

Busovača

Ivančica 7,00 Klokotnica 8,00 Lašva 10,00 Kozica 16,00

Doboj Jug Usora 2,00 Bosna 5,00

Donji Vakuf Vrbas 30,00

Gornji Vakuf-Uskoplje

Kruščica 3,00 Voljička Rijeka 3,00 Trnovača 4,00 Bistrička Rika 14,00 Vrbas 30,00

Kakanj

Bijele Vode 6,00 Zgošća 15,00 Ribnica 21,00 Bosna 22,00 Trstionica 27,00

Maglaj

Bistrica 7,00 Megara 7,00 Jablanica 11,00 Liješnica 15,00 Bosna 31,00

Novi Travnik Jaglenica 20,00 Grlovnica 22,00

Teslić

Usora 3,00 Blatnica 8,00 Studena 12,00 Mala Ukrina 14,00 Mala Usora 22,00 Velika Usora 50,00

Tešanj Bosna 5,00 Usora 10,00 Tešanjka 17,00


19

Travnik Bila 30,00 Lašva 50,00

Usora Usora 2,00

Vitez Bila 6,00 Kruščica 15,00 Lašva 52,00

Zavidovići Bosna 16,00 Gostović 18,00 Krivaja 38,00

Zenica

Lašva 1,50 Orahovačka Rijeka 6,70 Kočeva 17,30 Bistričak 19,25 Bosna 47,95

Žepče

Bistrička Rijeka - Krajnjača - Liješnica - Ljubna - Ograjina - Pepelarska Rijeka - Rakovica - Želećka Rijeka - Željeznica - Papratnica 8,00 Bosna 27,00

Tabela 1.4. Rijeke u regiji CBiH6

Rijeke gotovo u cjelosti pripadaju slivovima rijeka Bosne i Vrbasa, odnosno velikom Crnomorskom rječnom slivu. Vodno područje rijeke Bosne je najveće u regiji, potom slijede područja rijeka Lašva i Vrbas.

6 MEP Baza podataka


20

Slika 1.4. Rijeka Bosna kod Vranduka

Sliv rijeke Područje

Općine Ukupni tok (km) Bila Travnik, Vitez 36,00

Bosna Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Zenica, Žepče, Doboj Jug 153,95

Lašva Busovača, Travnik, Vitez, Zenica 113,50 Usora Doboj Jug, Teslić, Tešanj, Usora 17,00 Vrbas Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje 90,00

Napomene: 1. Ukupna dužina svih ostalih rijeka (koje izviru i završavaju unutar područja iste općine – ne protežu se kroz dvije ili više općina) u općinama Regije iznosi 507,25 km. 2. Rijeku Usoru tvore rijeke Mala Usora (22 km) i Velika Usora (50 km) koje izviru u općini Teslić.

Tabela 1.5. Vodna područja7

Niti jedna od rijeka u regiji nije plovna, te je isključena mogućnost uspostavljanja riječnog saobraćaja.

1.4.2. Jezera

U šest općina regije CBiH locirano je osam jezera, uglavnom male površine. Niti jedno jezero nema predispozicije za značajniji razvoj turizma.

Općina Jezero Površina (km2) Bugojno Zanesovići 0,12 Gornji Vakuf-Uskoplje Pasije 0,01 Gornji Vakuf-Uskoplje Ždrimačko 0,01 Gornji Vakuf-Uskoplje Pihavičko 0,05

7 MEP Baza podataka


21

Maglaj Nekolj 0,20 Novi Travnik Radovan 1,00 Zavidovići Mašica 0,01 Teslić Gomjenica 0,01

Ukupna površina jezera u regiji CBiH 1,41

Tabela 1.6. Jezera8

1.5. Komunikacije

1.5.1. Putna infrastruktura

Općine unutar regije CBiH povezane su mrežom lokalnih, regionalnih i magistralnih putova. Iz pravca sarajevske regije izgradnja koridora Vc ušla je u regiju CBiH do općine Kakanj. Koridor Vc će imati značajnu razvojnu ulogu za regiju CBiH i BiH.

Tip puta Kroz regiju (km)

Stanje Dobro Zadovoljavajuće Loše

km % km % km % Magistralni 315,40 18,00 5,71 297,40 94,29 0,00 0,00 Regionalni 495,85 0,00 0,00 252,25 50,87 243,60 49,13 Lokalni 2.186,97 0,00 0,00 1.026,47 46,94 1.160,50 53,06

Ukupno 2.998,22 18,00 0,60 1.576,12 52,57 1.404,10 46,83 Napomene 1. Podaci o dužinama lokalnih putova za općine Bugojno, Busovaču, Doboj Jug, Donji Vakuf,

Gornji Vakuf – Uskoplje, Maglaj, Tešanj, Vitez, Zavidovići i Žepče preuzeti su iz SEA 2004. 2. Ocjena stanja putova – prema procjeni općinskih administratora MEP Baze podataka (nije

utvrđena zvanična namjenska klasifikacija). 3. U izgradnji je auto cesta, kao dio međudržavnog koridora Vc. Kroz općinu Kakanj, iz pravca

Sarajeva – do ulaza u Kakanj, auto cesta ide trasom magistralnog puta M17 (Doljani-Bosanski Brod).

4. Podatak o (cca) 1.335 km lokalnih putova u regiji (iz SEA 2004) dopunjen je ukupnom dužinom lokalnih putova općine Teslić (nedostajući podatak u SEA 2004) i (moguće) novoizgrađenim lokalnim putovima, sukladno podacima iz općina.

Tabela 1.5.1 Zbirni pregled putova po tipu i stanju9

Magistralni put Kroz regiju CBiH (km) M4 Doboj-Banja Luka 48,00 M5 Lašva-Bihać 59,00 M16 Donji Vakuf-Šuica (Tomislavgrad) 40,00 M16-2 Bugojno-Jablanica 22,00 M16-4 Nova Bila (Travnik)-Bugojno 35,00 M17 Doljani-Bosanski Brod 111,40

Ukupno (km) 315,40

Tabela 1.5.2. Magistralni putovi u regiji CBiH

8 MEP Baza podataka 9 MEP Baza podataka; BIHAMK


22

Regionalni put Kroz regiju CBiH (km) R413 Travnik-Skender Vakuf 21,00 R413A Han Bila-Čajdraš (Zenica) 55,20 R413B Gostilj (Travnik)-Dobretići 9,00 R439 Novi Travnik-Gornji Vakuf/Uskoplje 28,00 R440 Stara Bila (Vitez)-Orahova (Kotor Varoš) 29,00 R441 Zenica-Vitez 16,00 R445 Kakanj-Nemila (Zenica) 58,45 R465 Žepče-Modriča 64,00 R466 Zavidovići-Kakanj 36,00 R467 Zavidovići-Olovo 39,00 R469 Ribnica (Zavidovići)-Živinice 2,00 R473 Nemila (Zenica)-Stanari (Doboj) 86,20 R474 Ozimica (Žepče)-Stanari (Doboj) 26,00 R476A Šnjegotina-Klupe 14,00 R481 Donji Vakuf-Poriče 12,00

Ukupno (km) 495,85

Tabela 1.5.3. Regionalni putovi u regiji CBiH

Detaljni pregled svih putova u regiji CBiH raspoloživ je u MEP bazi podataka.

1.5.2. Željeznice

Pet općina regije povezano je željezničkom mrežom. Radi se o općinama koje se nalaze na željezničkom pravcu Šamac-Sarajevo-Ploče: Maglaj, Zavidovići, Žepče, Zenica i Kakanj.

Kao dio navedenog koridora, postavljen je i drugi kolosijek, na dionici Zenica-Doboj.

Pruga Kroz regiju (km) Šamac-Sarajevo-Ploče 116,70

Zenica-Doboj (2. kolosijek) 96,70

Ukupno 213,40

Tabela 5. Željeznice u regiji CBiH10

10 MEP Baza podataka


23

1.6. Geostrateški položaj regije CBiH

Pretpostavljeno, geostrateški položaj regije je jedna od najbitnijih pogodnosti za razvoj regije.

Smještena u središnjem dijelu BiH, te posmatrana u svjetlu Evropskih integracija i međunarodnih komunikacija, može se zaključiti da regija CBiH ima odlične geostrateške predispozicije jer se nalazi na prirodnom putu koji spaja Centralnu i Istočnu Evropu sa Jadranskim morem i Mediteranom.

Južno granično područje regije (u općini Kakanj) udaljeno je od glavnog grada BiH – Sarajeva samo tridesetak kilometara. Udaljenost sjevernog graničnog područja (općine Usora i Doboj Jug) od auto-puta Zagreb-Beograd je približno 70 km.

Relativna blizina Sarajeva omogućava i odgovarajuću avio-vezu sa svim dijelovima svijeta.

Općina Banja Luka Mostar Sarajevo Tuzla Bugojno 121 124 136 235 Busovača 164 170 63 161 Doboj Jug 108 282 154 63 Donji Vakuf 109 136 124 223 Gornji Vakuf-Uskoplje 141 120 156 255 Kakanj 231 174 46 140 Maglaj 220 260 130 90 Novi Travnik 187 150 119 220 Teslić 85 273 175 86 Tešanj 118 292 164 73 Travnik 115 150 95 191 Usora 118 292 164 73 Vitez 149 196 85 170 Zavidovići 163 252 124 80 Zenica 185 202 74 149 Žepče 149 238 110 113

Tabela 1.6.1. Razdaljina od glavnih centara razvoja i mjesta sa najvećom naseljenošću (u km)11



24

Općina Beograd Sarajevo Split Zagreb Srbija BiH Hrvatska Hrvatska

Bugojno 414 130 170 271 Busovača 348 70 240 440 Doboj Jug 289 145 337 270 Donji Vakuf 402 118 158 283 Gornji Vakuf-Uskoplje 434 150 190 291 Kakanj 341 56 242 364 Maglaj 268 130 316 310 Novi Travnik 373 125 237 425 Teslić 312 168 360 293 Tešanj 299 170 346 280 Travnik 300 90 220 320 Usora 299 170 346 280 Vitez 352 85 220 341 Zavidovići 306 130 306 324 Zenica 328 80 256 346 Žepče 292 116 292 310

Tabela 1.6.2. Udaljenost od aerodroma (u km)

Općina Bar Koper Ploče

Crna Gora Slovenija Hrvatska Bugojno 460 537 204 Busovača 322 593 255 Doboj Jug 473 563 334 Donji Vakuf 472 549 192 Gornji Vakuf-Uskoplje 440 549 184 Kakanj 304 572 205 Maglaj 394 482 315 Novi Travnik 379 548 247 Teslić 496 540 357 Tešanj 424 573 345 Travnik 450 531 230 Usora 424 573 345 Vitez 444 577 221 Zavidovići 384 551 305 Zenica 334 573 255 Žepče 370 537 291

Tabela 1.6.3. Udaljenost od morskih luka (u km)


25

Općina Doljani Izačić Bugojno 172 206 Busovača 224 292 Doboj Jug 307 293 Donji Vakuf 184 194 Gornji Vakuf-Uskoplje 192 226 Kakanj 185 263 Maglaj 300 212 Novi Travnik 285 247 Teslić 330 270 Tešanj 330 303 Travnik 282 230 Usora 330 303 Vitez 294 251 Zavidovići 290 250 Zenica 240 272

Tabela 1.6.4. Udaljenost od graničnih prijelaza


26

2. PRIRODNI RESURSI Prirodne resurse regije predstavljaju obradivo zemljište, šume, minerali i rude.

2.1. Obradivo zemljište i šume

Teritorija regije CBiH iznosi 5.295,91 km2 , od čega je 1.577,77 km2 obradivo zemljište (29,79 % teritorije regije, od čega su 717,68 km2 oranice).

Struktura zemljišta5.295,91 km2

Ostalo618,85 km2

12%

Obradivo zemljište

1.577,77 km2

30%

Šuma3.099,29 km2

58%

Slika 2.1.1. Struktura zemljišta regije CBiH

Jedan od najznačajnijih prirodnih resursa regije je drvo. Šume pokrivaju 58,52% regije CBiH (3.099,29 km2). Stoga bi drvna industrija trebala biti prirodna osnova strateškog razvoja čitave regije. Tipične šume se sastoje od bukve i hrasta u nižim područima i crnogoričnih šuma u višim područjima. Primjerice, općina Kakanj ima rezerve borove šume i crnogoričnog drveta procijenjene na oko 4 miliona m3.

Iako drvna industrija u poslijeratnom periodu nije pratila suvremene tehnološke trendove, mogućnosti za poduzetničke poduhvate i visokoakumulativnu proizvodnju s većim stepenom dodane vrijednosti su evidentne. Drvna industrija u regiji se uglavnom fokusira na primarne faze obrade (kao što su oblovina i prerada do polu-proizvoda). Obrazovanje adekvatnog stručnog kadra i uspostavljanje tehnoloških centara za izvrsnost u drvopreradi (koji bi pojačali konkurentnost MSP u sektoru) je od ključne važnosti za strateški razvoj regije.

Kao što je vidljivo u tabelama i slikama, ukupna površina zemljišta koje je kategorizirano kao obradivo iznosi 1.577,77 km2, što čini 29,79% u strukturi ukupno raspoloživog zemljišta regije CBiH. Ne postoje zadovoljavajuće precizni podaci na nivou općina o površinama koje su klasificirane kao oranice i vrtovi, a koje se doista i obrađuju radi proizvodnje hrane.


27

Općina Obradivo zemljište Šuma Ostalo Bugojno 114,00 214,00 33,00 Busovača 44,22 97,98 15,30 Doboj Jug 6,12 0,23 3,86 Donji Vakuf 90,00 170,00 63,70 Gornji Vakuf-Uskoplje 41,00 240,00 121,00 Kakanj 128,98 225,47 22,55 Maglaj 54,00 118,00 88,00 Novi Travnik 63,00 172,00 7,00 Teslić 280,00 531,00 35,00 Tešanj 93,90 45,66 23,44 Travnik 227,74 283,64 51,62 Usora 31,96 15,81 5,23 Vitez 29,00 101,00 28,00 Zavidovići 180,00 320,00 21,00 Zenica 119,90 363,50 75,10 Žepče 73,95 201,00 25,05

Ukupno (km2) 1.577,77 3.099,29 618,85

Tabela 2.1.1. Struktura zemljišta po općinama

Kao rezultat potrebe za detaljnim inventarom zemljišta u BiH i njegovog korištenja, UN FAO (Food and Agriculture Organization) finasirao je projekt "Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu". Primjenjena projektna metodologija bila je PLUD (Participatory Land Use Development), a četiri općine regije bile su uključene u taj ogledni projekt (od ukupno deset općina iz BiH). Dvije od odabranih općina (Bugojno i Travnik) protežu se područjem koji je pretežno brdovito-planinskog tipa, dok preostale dvije općine (Doboj Jug i Tešanj) raspolažu zemljištem čiju konfiguraciju terena tvore niska brda ili ravni predjeli.

Prema sumarnim podacima iz analiza, pojedinačno urađenih za svaku od četiri općine, ukupno je tek 23% zemljišta kategoriziranog kao "Oranice i vrtovi" zaista obrađeno. Pretpostavljeno, situacija u ostalim općinama regije CBiH ne može biti bitno povoljnija.

Slika 2.1.2. Detalj iz općine Travnik


28

Obradivo zemljište1.577,77 km2

Bašte/vrtovi, voćnjaci,

vinogradi i livade 859,51 km2

54,48%

Oranica718,26 km2

45,52%

Slika 2.1.3. Struktura obradivog zemljišta u regiji

Općina Oranica Bašte/vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade

Bugojno 66,00 48,00 Busovača 29,22 15,00 Doboj Jug 5,15 0,97 Donji Vakuf 50,00 40,00 Gornji Vakuf-Uskoplje 41,00 0,00 Kakanj 55,01 73,97 Maglaj 12,00 42,00 Novi Travnik 32,00 31,00 Teslić 20,00 260,00 Tešanj 78,57 15,33 Travnik 83,48 144,26 Usora 28,34 3,62 Vitez 29,00 0,00 Zavidovići 60,00 120,00 Zenica 71,10 48,80 Žepče 57,39 16,56

Ukupno (km2) 718,26 859,51

Tabela 2.1.2. Obradivo zemljišta (ukupno 1.577,77 km2) po općinama


29

Oranice i vrtoviOpćine: Bugojno, Travnik, Doboj Jug i Tešanj

Izgrađeno 1.739,90 ha

77%

Obrađeno 527,37 ha

23%

Slika 2.1.3. Omjer kategoriziranog i stvarno obrađenog zemljišta

u četiri općine regije CBiH12

Imajući u vidu svojevrsno sistemsko zapostavljanje poljoprivrede kao privredne grane u vremenu nakon drugog svjetskog rata, te potaknuti današnjem stalnom povećavanju količina i, posljedično, troškova za uvoz hrane, nameće se jasna strateška potreba stimuliranja njene proizvodnje na (uglavnom) neiskorištenom obradivom zemljišnom resursu regije.

2.2. Minerali i rude

Regija, također, ima i značajne mineralne resurse, kao što su:

• Mrki ugalj, procijenjen na oko 2,3 milijarde tona u području Zenice, Kaknja, Travnika, i Bugojna, te značajne, mada neprocijenjene, količine u Teslićkom bazenu.

• Lignit, procijenjen na preko 28,5 miliona tona na području Bugojna i G. Vakufa-Uskoplja, te neprocijenjene količine na području općine Maglaj.

• Dolomit, procijenjen na 7 miliona m3 u bazenu Viteza. • Lapor (vapnenac), procijenjen na površini od 300 ha, čija dubina još

uvijek nije određena, u Kakanjskom bazenu i neprocijenjena količina u Tesliću.

• Krečnjak (tehnički kamen), procijenjen na 10.000.000 m3 na području općine Doboj Jug (Mravići).

• Željezna ruda, procijenjena na preko 100.000 tona u bazenu Bugojna i značajne količine na području općine Novi Travnik.

12 Prema analizama iz projekta "Inventar stanja zemljišnih resursa u Bosni i Hercegovini u poslijeratnom periodu"

(UN Food and Agriculture Organization)


30

• Ostalo, u neprocijenjenim količinama, su: granit (N. Travnik, G. Vakuf-Uskoplje), kvarc (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), kamen (Tešanj, Travnik), građevinski kamen (D. Vakuf), tehnički kamen (D. Vakuf), mermer (N. Travnik), vapnenac (Zavidovići, Žepče, Busovača), rudnici gline za cigle i materijale otporne na vatru (Busovača), gips (D. Vakuf, G. Vakuf-Uskoplje), dijabaz (Žepče), bakar (Tesliću), magnezijum (Teslić).

• Regija CBiH, također, nudi značajne, ali neprocijenjene količine mineralnih voda iz izvora u Tešnju i Žepču, kao i termalne mineralne vode u području Kaknja i Teslića, procijenjene na 1.800.000 m3 godišnje.

Podaci pokazuju da regija CBiH ima značajne depozite raznovrsnih mineralnih resursa, koji predstavljaju osnovu za razvoj većine općina u regiji, posebno ako se uzme u obzir da su nedovoljno iskorišteni ili (u nekim slučajevima) uopće nisu iskorišteni, a koji, uz odgovarajuće mehanizme ekonomske politike zemlje, mogu postati osnova privrednih aktivnosti.

Općina Tip Lokacija

Bugojno Lignit

Gračanica Mrki ugalj

Busovača Glina Granice Krečnjak (tehnički kamen) Medvid-situlija

Doboj Jug Krečnjak (tehnički kamen) Mravići

Donji Vakuf Gips Elezovac Kvarcni pijesak Lađevići

Gornji Vakuf-Uskoplje Lignit Gračanica

Kakanj

Krečnjak (tehnički kamen)

Šire područje općine Kvarcni pijesak Laporac Mrki ugalj

Maglaj Krečnjak (tehnički kamen) Jandrošac Lignit Brezove Dane

Novi Travnik Granit Stajišta

Željezna ruda Pećine Radovan

Teslić

Bakarna ruda Planina Borja Krečnjak (tehnički kamen) Kamenica Kvarcni pijesak Bučja, Brić Laporac Očauš Magnezit Blatnica Mrki ugalj Teslićki bazen

Travnik Mrki ugalj Područje Bile Vitez Kvarcni pijesak Mošunj - Vitez

Zavidovići Krečnjak (tehnički kamen) Sokolica Magnezit Bajvati

Zenica Mrki ugalj Rudnik Zenica


31

Žepče

Azbest

Bljuva Duga kosa Ozimica Ravna rijeka Visoka Rudina

Kaolin Ljeskovica

Krečnjak (tehnički kamen) Bukovik Markovo Brdo

Magnezit

Bljuva Ozimica Ruda Visa Selište Vitlaci

Tabela 2.1.2. Minerali i rude13

Slika 1.2.1. Tradicija u rudarstvu - Separacija uglja u Kaknju 1923. godine



32

3. STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA

3.1. Demografske promjene

U regiji CBiH žive tri dominantne nacionalne grupacije: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. U religijskom smislu, stanovništvo se najčešće opredjeljuje za neku od dominantno prisutnih: islam, katoličanstvo i pravoslavlje.

Rat u BiH je rezultirao demografskim promjenama u odnosu na popis iz 1991. godine, kada je, prema posljednjem popisu, u regiji bilo 685.651 stanovnika.

Godina Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali Ukupno

1991 337.853 171.878 123.882 52.038 685.651 2002 387.327 105.254 59.555 3.447 555.583 2003 388.437 105.722 59.597 3.456 557.212 2004 394.912 107.480 59.638 3.462 565.492 2005 398.549 108.058 59.667 3.471 569.745 2006 398.531 108.220 59.666 3.464 569.881 2007 400.189 108.373 59.621 3.478 571.661

Tabela 3.1.1. Nacionalna struktura regije CBiH14

Godina Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali Ukupno 1991 49,27 25,07 18,07 7,59 100,00 2002 69,72 18,94 10,72 0,62 100,00 2003 69,71 18,97 10,70 0,62 100,00 2004 69,84 19,01 10,55 0,61 100,00 2005 69,95 18,97 10,47 0,61 100,00 2006 69,93 18,99 10,47 0,61 100,00 2007 70,00 18,96 10,43 0,61 100,00

Tabela 3.1.2. Nacionalna struktura regije CBiH, izražena procentualno

Procijenjeni broj stanovnika regije CBiH za 2007. godinu je 571.661, što predstavlja 16,62% manje od broja stanovnika utvrđenog popisom iz 1991. godine.

Broj stanovnika regije CBiH za 1991. godinu izračunat je radi reference. Za općine koje tada nisu postojale u danas važećoj strukturi, broj stanovnika ustanovljen je zbrajanjem broja stanovnika naseljenih mjesta od kojih su takve općine formirane. Da je regija CBiH postojala 1991. godine u današnjem obliku, brojem stanovnika učestvovala bi sa 15,66% u ukupnom broju stanovnika BiH. Danas je to učešće približno isto (14,87%), što je i očekivano s obzirom na činjenicu da se ista metodolgija procjene broja stanovnika primjenjuje za različite statističke nivoe (BiH, općine).

14 MEP Baza podataka, na temelju podataka od Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za statistiku RS (Banja

Luka)


33

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

450.000

Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali

1991 2007

Slika 3.1.1. Nacionalna struktura stanovništva regije u 1991. i 2007. godini

Treba napomenuti da je Federalni zavod za statistiku (FZS Sarajevo) od 2005. godine prestao objavljivati podatke o nacionalnoj strukturi stanovništva. Za potrebe ove analize (uz korištenje metodologije FZS primjenjene za ranije godine), izračunata je nacionalna struktura stanovništva u regiji.

3.2. Rođeni i umrli (prirodni prirast)

Godina Rođeni Umrli Ukupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski

2003 5.846 3.044 2.802 4.217 2.170 2.047

2004 5.609 2.887 2.722 4.251 2.196 2.055

2005 5.579 2.853 2.726 4.405 2.289 2.116

2006 5.461 2.774 2.687 4.326 2.234 2.092

2007 5.386 2.840 2.546 4.510 2.386 2.124

Tabela 3.2.1. Rođeni i umrli15

Broj novorođenih u regiji je u padu, dok je broj umrlih u porastu. Dugoročno, ovakav trend može oslabiti regiju i, eventualno, rezultirati depopulacijom područja. Vitalni index (odnos između broja živorođenih i umrlih) je, također, u padu.

15 MEP Baza podataka, na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku (Sarajevo) i Republičkog zavoda za statistiku RS (Banja

Luka)


34

Godina Rođeni Umrli Prirodno kretanje

Stopa nataliteta

Opća stopa mortaliteta Vitalni index

2003 5.846 4.217 1.629 10,49 7,57 138,63 2004 5.609 4.251 1.358 9,92 7,52 131,95 2005 5.579 4.405 1.174 9,79 7,73 126,65 2006 5.461 4.326 1.135 9,58 7,59 126,24 2007 5.386 4.510 876 9,42 7,89 119,42

Tabela 3.2.2. Prirodno kretanje stanovništva regije

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

5.500

6.000

2003 2004 2005 2006 2007

Rođeni Umrli

Slika 3.2.1. Usporedni prikaz ukupnog godišnjeg broja rođenih i umrlih

110

115

120

125

130

135

140

145

2003 2004 2005 2006 2007

Slika 3.2.2. Vitalni index regije


35

3.3. Starosna struktura

Iz tabele koja prikazuje sumarni pregled starosne strukture stanovništva regije, evidentan je procentualni porast učešća starosne skupine preko 65 godina, te smanjenja učešća starosne skupine do 14 godina.

Godina Ukupno 0-14 % 15-64 % 65> %

2003 557.212 113.070 20,29 389.589 69,92 54.454 9,77 2004 565.492 115.461 20,42 394.688 69,80 55.343 9,79 2005 569.745 108.881 19,11 392.214 68,84 68.650 12,05 2006 569.881 108.925 19,11 392.312 68,84 68.644 12,05 2007 571.661 109.317 19,12 393.516 68,84 68.829 12,04

Tabela 3.3.1. Starosna struktura stanovništva - sumarni pregled16

3.4. Brakovi

Predstavljeni grafikoni pokazuju linije trenda koje, promatrano za dulji vremenski period, mogu u krajnjem slučaju ukazivati na svojevrsno smanjeno zanimanje stanovništva za instituciju braka. Također: mogući negativni utjecaj ekonomskog stanja u ovom sociološkom području, odnosno na nespremnost stanovništva u pogledu promjene bračnog stanja.

Godina Sklopljeni Razvedeni

2003 3.326 169 2004 3.384 131 2005 3.347 145 2006 3.203 131 2007 3.617 165

Tabela 3.4.1. Brakovi u regiji17

16 MEP Baza podataka 17 MEP Baza podataka


36

Sklopljeni brakovi

3.000

3.100

3.200

3.300

3.400

3.500

3.600

3.700

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Slika 3.4.1. Broj sklopljenih brakova u regiji po godinama, sa linijom trenda

Razvedeni brakovi

0

50

100

150

200

250

300

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Slika 3.4.2. Broj razvedenih brakova u regiji po godinama, sa linijom trenda


37

3.5. Gustina naseljenosti

Gustina naseljenosti u regiji je 107,94 stanovnika/km2 (2007. godina), što je značajno manje u odnosu na stanje u 1991. godini kada je iznosila 128,26 stanovnika/km2.

Godina Regija CBiH Dio u FBiH Dio u RS

Stanovnika Po km2 Stanovnika Po km2 Stanovnika Po km2

1991 685.651 128,26 625.797 139,07 59.854 70,75 2002 555.583 103,93 500.653 111,26 54.930 64,93 2003 557.212 105,22 502.274 112,87 54.938 64,94 2004 565.492 106,78 510.535 114,73 54.957 64,96 2005 569.745 107,58 514.812 115,69 54.933 64,93 2006 569.881 107,61 514.938 115,72 54.943 64,94 2007 571.661 107,94 514.938 115,72 54.850 64,83

Tabela 3.4.1. Gustina naseljenosti u regiji CBiH

Općina Površina 2003 2007

km2 Stanovnika Po km2 Stanovnika Po km2 Bugojno 361,00 37.425 103,67 37.498 103,87

Busovača 157,50 11.451 72,70 16.165 102,63

Doboj Jug 10,21 4.798 469,93 4.461 436,92

Donji Vakuf 323,70 13.388 41,36 14.205 43,88

Gornji Vakuf-Uskoplje 402,00 19.999 49,75 19.513 48,54

Kakanj 377,00 44.124 117,04 43.450 115,25

Maglaj 260,00 21.474 82,59 23.483 90,32

Novi Travnik 242,00 25.198 104,12 24.895 102,87

Teslić 846,00 54.938 64,94 54.850 64,83

Tešanj 163,00 48.673 298,61 47.899 293,86

Travnik 563,00 51.369 91,24 55.294 98,21

Usora 53,00 7.116 134,26 7.028 132,60

Vitez 158,00 21.354 135,15 25.065 158,64

Zavidovići 521,00 36.692 70,43 39.284 75,40

Zenica 558,50 128.495 230,07 127.430 228,16

Žepče 300,00 30.718 102,39 31.141 103,80

Tabela 3.4.2. Gustina naseljenosti (broj stanovnika po km2) po općinama


38

4. LJUDSKI RESURSI I TRŽIŠTE RADA

4.1. Radno sposobna populacija

Prema podacima za 2007. godinu, radno sposobna populacija (15-64 godine starosti) iznosi 68,84% od ukupnog broja stanovnika regije. Međutim, ista bilježi trend pada u odnosu na 2003. godinu, kada je aktivna populacija činila 69,92% od ukupnog broja stanovnika regije.

4.2. Nezaposlenost

Nezaposlenost u regiji CBiH predstavlja jedan od najvećih problema za lokalne zajednice, jer, između ostalog, utječe na odlazak stanovnika iz regije u potrazi za egzistencijom.

Prosječna stopa nezaposlenosti za 2007. godinu u regiji CBiH iznosila je 50,17%, što je više nego u BiH, Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Stopa nezaposlenosti za 2002. godinu na regionalnom nivou iznosila je 45,43%.

Općina 12/2003 12/2004 12/2005 12/2006 12/2007 12/2008 Bugojno 3.871 4.644 4.894 5.228 5.398 5.186

Busovača 3.131 3.276 3.322 3.369 3.401 2.933

Doboj Jug 1.101 1.019 1.008 1.049 1.022 966

Donji Vakuf 1.761 2.043 2.170 2.362 2.391 2.407

Gornji Vakuf-Uskoplje 2.840 3.230 3.242 3.432 3.364 3.064

Kakanj 4.736 5.060 5.422 5.691 5.408 5.315

Maglaj 5.451 5.627 6.191 6.251 5.745 5.335

Novi Travnik 2.871 3.319 3.860 4.079 3.999 3.434

Teslić 4.386 4.197 4.841 3.818 3.672 3.643

Tešanj 8.573 8.434 8.259 8.434 8.313 7.102

Travnik 6.794 7.056 7.303 7.987 8.336 6.946

Usora 1.190 1.207 1.173 1.179 1.099 1.000

Vitez 3.234 3.620 3.839 4.124 4.226 3.748

Zavidovići 6.728 7.043 7.266 7.503 7.449 6.408

Zenica 17.312 18.643 21.595 23.052 22.019 19.814

Žepče 4.631 4.760 5.060 5.083 5.063 4.542

Ukupno 78.610 83.178 89.445 92.641 90.905 81.843

Tabela 4.2.1. Pregled broja nezaposlenih po općinama 2003-200818

Kao dodatno znakovit podatak, može se izdvojiti stalni, zapravo dramatični, porast procentualnog učešća žena u ukupnoj nezaposlenosti stanovništva regije.

18 Federalni zavod za zapošljavanje (Sarajevo); Baza podataka ekonomskih indikatora Republike Srpske (IRBRS Banja Luka)


39

Nezaposlenost 2002-2008Ukupni broj nezaposlenih

83.178

78.61076.041

89.44592.641 90.905

81.843

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Slika 4.2.1. Kretanje ukupnog broja nezaposlenih, sa prikazanom linijom trenda19

Nezaposlenost 2002-2008Procentualno učešće žena

44,61

47,23

43,5542,72

40,6341,25

41,76

36

38

40

42

44

46

48

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

%

Slika 4.2.2. Procentualno učešće žena, sa prikazanom linijom trenda19

19 Federalni zavod za zapošljavanje: Bilteni 12/2002, 12/2003, 12/2004...; Republički zavod za statistiku RS


40

Stopa nezaposlenosti u 2007.

56,7

3

68,4

4

55,2

7

56,0

2

61,4

8

42,3

6 64,8

9

63,1

0

34,2

4 50,9

8

43,7

9

41,5

3

47,4

5

55,8

1

46,1

2 59,9

3

0

10

20

30

40

50

60

70

80Bu

gojn

o

Buso

vača

Dobo

j Jug

Donj

i Vak

uf

Gor

nji V

akuf

-Usk

oplje

Kak

anj

Mag

laj

Nov

i Tra

vnik

Tesl

ić

Teša

nj

Trav

nik

Usor

a

Vite

z

Zavi

dovići

Zeni

ca

Žepč

e

Slika 4.2.1. Nezaposlenot u regiji CBiH

Stope nezaposlenosti - 12/2006 i 12/2007Zvanični podaci - Usporedni prikaz

0

10

20

30

40

50

60

%

2006 51,71 43,90 47,80 35,50 56,40

2007 50,17 44,40 48,00 35,30 55,55

Regija CBiH BiH Federacija BiH Republika Srpska Distrikt Brčko

Slika 4.2.2. Stopa registrirane nezaposlenosti u regiji CBiH, u usporedbi s drugim administrativnim jedinicama u BiH20

20 Federalni zavod za zapošljavanje; Zavod za zapošljavanje RS; Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta;

Agencija za rad i zapošljavanje BiH


41

Regija CBiH: Nezaposlenost - 2007.Kvalifikacijska struktura

SSS17,65%

VSS0,93%

Viša0,84%

NKV36,82%

PKV3,64%

KV38,86%

NSS0,31%

VKV0,95%

Slika 4.2.3. Kvalifikacijska struktura nezaposlenosti u 2007. godini

4.3. Usporedni indikatori: Zaposlenost-Nezaposlenost

Evidentno je da je nezaposlenost i dalje jedan od ključnih regionalnih problema, jer je krajem 2007. godine 50,17% radne snage u regiji CBiH bilo nezaposleno.

ZAPOSLENOST - NEZAPOSLENOST

2007.

0

2.500

5.000

7.500

10.000

12.500

15.000

17.500

20.000

22.500

25.000

27.500

Bugo

jno

Buso

vača

Dob

oj J

ug

Don

ji Va

kuf

Gor

nji V

akuf

-Usk

oplje

Kaka

nj

Mag

laj

Nov

i Tra

vnik

Tesl

ić

Teša

nj

Trav

nik

Uso

ra

Vite

z

Zavi

dovići

Zeni

ca

Žepč

e

Zaposlenost Nezaposlenost

Slika 4.3.1. Zaposlenosti i nezaposlenost u općinama regije CBiH u 2007. godini


42

Prateći statističke podatke o nezaposlenosti, čini se ohrabrujućom činjenica o značajnom smanjenju broja nezaposlenih u regiji, osobito u 2008. godini. Međutim, različito u odnosu na podatke o nezaposlenosti, podaci o zaposlenosti za 2008. godinu, razumljivo, još nisu mogli biti publicirani u februaru 2009. godine. Tako će naknadno biti podvrgnut analizi međusobni odnos podataka indikatora Zaposlenost-Nezaposlenost, odnosno: jesu li podaci o smanjenju broja nezaposlenih uvjetovani povećanjem broja zaposlenih, ili, pak, ne postoji uzročna veza, nego je relativna nezaposlenost smanjena vladinim administrativnim mjerama u poboljšanju sistema verifikacije stvarno nezaposlenih osoba kod zavoda za zapošljavanje.

Godina Regija Federacija BiH

Ukupno Index tekuća/prethodna

Ukupno Index tekuća/prethodna

2002 76.041 - 290.715 - 2003 78.610 103,37 304.830 104,86 2004 83.178 105,81 325.738 106,86 2005 89.445 107,53 347.478 106,67 2006 92.641 103,57 362.368 104,29 2007 90.905 98,12 367.570 101,44 2008 81.843 90,03 338.643 92,13

Tabela 4.3.2. Kretanje ukupnog broja nezaposlenih regija-FBiH

4.4. Zaposlenost i neto plaće

I pored zabilježenog rasta prosječnih neto plaća, u periodu 2003-2007. godina, iznos i rast prosječne neto plaće u regiji je i dalje manji u odnosu na prosjek BiH, FBiH i RS.

Godina CBiH FBiH RS BiH 2003 415,48 524,18 379,00 484,00

2004 417,39 533,52 423,00 505,00

2005 430,41 557,55 465,00 538,00

2006 464,62 603,21 521,00 586,00

2007 514,96 662,00 585,00 630,00

Tabela 4.3.3. Prosječne plaće – usporedni pregled21

Prema istraživanjima UNDP-a22 s krajem 2005. godine, 56,6% stanovništva BiH smatralo se siromašnim, od toga 52,3% u FBiH i 61,0% u RS. Primanja ispod 500,00 KM (neznatno više od potrošačke korpe) imalo je oko dvije trećine (66,48%) domaćinstava u BiH.

21 Federalni zavod za statistiku; Baza socio-ekonomskih indikatora IRBRS 22 Sistem ranog upozoravanja u BiH, Izvještaj za 2005.godinu, str. 35 (UNDP Sarajevo)


43

Godina Najviša Najniža KM Općina KM Općina

2003 501,51 Kakanj 331,09 Maglaj

2004 505,98 Kakanj 344,36 Maglaj

2005 532,49 Kakanj 359,54 Usora

2006 577,35 Kakanj 379,96 Usora

2007 673,25 Kakanj 423,35 Usora

Tabela 4.3.4. Nivo plaća po godinama

Općina Godina Prosječno zaposlenih

Prosječna plaća (KM)

Index tekuća/prethodna

Bugojno

2002 3.861 427,19 - 2003 3.697 485,33 113,61 2004 3.799 462,36 95,27 2005 3.805 441,89 95,57 2006 3.591 471,13 106,62 2007 4.118 493,32 104,71

Busovača

2002 1.625 479,56 - 2003 1.352 491,17 102,42 2004 1.338 472,37 96,17 2005 1.437 453,74 96,06 2006 1.593 487,60 107,46 2007 1.568 543,82 111,53

Doboj Jug

2002 576 434,03 - 2003 720 442,31 101,91 2004 736 442,31 100,00 2005 683 452,21 102,24 2006 664 475,98 105,26 2007 827 507,70 106,66

Donji Vakuf

2002 1.724 382,80 - 2003 1.550 388,98 101,61 2004 1.605 388,57 99,89 2005 1.494 406,29 104,56 2006 1.508 470,38 115,77 2007 1.877 498,69 106,02

Gornji Vakuf - Uskoplje

2002 2.298 380,13 - 2003 2.253 415,72 109,36 2004 2.339 456,23 109,74 2005 2.366 433,90 95,11 2006 2.490 483,20 111,36 2007 2.108 539,12 111,57

Kakanj

2002 6.991 499,00 - 2003 6.813 501,51 100,50 2004 6.889 505,98 100,89 2005 6.980 532,49 105,24 2006 6.876 577,35 108,42 2007 7.358 673,25 116,61


44

Maglaj

2002 3.221 277,51 - 2003 2.818 331,09 119,31 2004 2.909 344,36 104,01 2005 2.644 401,82 116,69 2006 2.536 455,73 113,42 2007 3.109 525,17 115,24

Novi Travnik

2002 3.635 405,56 - 2003 3.355 412,96 101,82 2004 3.251 419,79 101,65 2005 3.046 451,13 107,47 2006 2.975 509,83 113,01 2007 2.339 568,40 111,49

Teslić

2002 4.200 345,78 - 2003 4.624 366,61 106,02 2004 5.231 368,29 100,46 2005 5.838 379,78 103,12 2006 6.445 413,00 108,75 2007 7.052 462,00 111,86

Tešanj

2002 6.286 359,41 - 2003 6.451 392,71 109,27 2004 6.560 404,48 103,00 2005 6.796 413,49 102,23 2006 6.872 448,81 108,54 2007 7.992 501,85 111,82

Travnik

2002 9.868 417,23 - 2003 9.808 440,64 105,61 2004 10.301 460,74 104,56 2005 10.490 466,99 101,36 2006 10.467 496,36 106,29 2007 10.700 530,27 106,83

Usora

2002 504 356,69 - 2003 773 389,99 109,34 2004 1.027 366,17 93,89 2005 1.141 359,54 98,19 2006 1.456 379,96 105,68 2007 1.547 423,35 111,42

Vitez

2002 4.344 378,92 - 2003 4.240 408,03 107,68 2004 4.473 394,61 96,71 2005 4.700 415,49 105,29 2006 4.836 440,35 105,98 2007 4.680 493,99 112,18

Zavidovići

2002 6.357 331,03 2003 6.344 352,16 106,38 2004 6.270 357,12 101,41 2005 6.198 373,34 104,54 2006 6.043 398,83 106,83 2007 5.899 435,40 109,17

Zenica

2002 26.347 396,46 - 2003 26.364 418,48 105,55 2004 26.746 424,27 101,38 2005 26.064 482,80 113,80 2006 25.133 516,05 106,89 2007 25.724 586,71 113,69


45

Žepče

2002 2.246 352,63 - 2003 2.504 361,12 102,41 2004 2.797 361,46 100,09 2005 2.946 370,98 102,63 2006 3.039 409,30 110,33 2007 3.385 456,38 111,50

REGIJA

2002 84.083 389,00 - 2003 83.666 412,43 106,02 2004 86.271 414,32 100,46 2005 86.628 427,24 103,12 2006 86.524 464,62 108,75 2007 90.283 514,96 110,84

Tabela 4.3.5. Prosječan broj zaposlenih i neto plaće (po općinama)23

Prosječne plaće u općini Teslić za godine 2002.-2005. izračunate su na temelju procenta od 88,24% (odnos iz 2006. godine) od prosječne plaće ostalih općina regije.

Index 2007/2002 je 1,323 za nivo regije CBiH.

23 Zavod za statistiku FBiH (ZE-DO i SBK u brojkama); Baza ekonomskih indikatora IRBRS (za općinu Teslić za 2006. i 2007. godinu)


46

5. INFRASTRUKTURA

5.1. Putna i željeznička infrastruktura

Kao što je zaključeno u poglavlju 1.5.1, putna infrastruktura je nezadovoljavajuća, što se dijelom može popraviti intenziviranjem izgradnje koridora Vc koji je jedan od preduvjeta za strateški razvoj regije.

Premda dio regije ima željezničku infrastrukturu, ipak je riječ o zastarjeloj željezničkoj mreži koja zahtijeva velika ulaganja u rekonstrukciju.

Korištenje željeznice, kao sredstva za prijevoz roba po prihvatljivim cijenama, za sada nije na zadovoljavajućem nivou, kada se poredi sa sve skupljim cestovnim prometom. Modernizacija i intenzivnije korištenje željezničkog prometa bi omogućilo da proizvodi iz regije postanu konkurentniji, kako unutar države, tako i u inozemstvu.

Detaljni pregled putne i željezničke mreže obrađen je u poglavlju 1.5.

5.2. Poslovna infrastruktura

I pored činjenice da je u regiji CBiH do sada identificirano 59 lokacija za uspostavu potencijalnih poslovnih/industrijskih, poduzetničkih, stambenih i van-poreznih zona, još uvijek ne postoji zakon koji regulira ovo pitanje na nivou BiH.

Definirane površine regulirane prostornim i urbanističkim planovima ne postoje, dok je proces pretvorbe ovog zemljišta i dalje spor i kompliciran proces. Od iznimne je važnosti donošenje zakona o poslovnim zonama i drugoj poslovnoj infrastrukturi. Nedostatak planskog pristupa u uspostavi ovih zona predstavlja prepreku za razvoj regije, te bi se rješavanju ove problematike trebalo pristupiti sistemski (na nivou države), kako je to, već, riješeno u susjednim državama (Hrvatska i Srbija).

Koncept industrijskih/poslovnih zona u BiH poprima značaj u posljednje dvije godine, od kako je u zemlji uspostavljeno djelovanje regionalnih razvojnih agencija. Skoro svaka od razvojnih agencija ima u svom programu aktivnosti uspostavljanja i razvoja industrijskih/poslovnih zona u većini općina koje pokrivaju.

Većina postojećih industrijskih/poslovnih zona u zemlji je uspostavljena na lokacijama bivših velikih državnih preduzeća, koja su manje ili više neuspješno privatizirana, pa je organiziranje tih zona bio način da se raspoložive nekretnine privedu efikasnijoj namjeni. Zato je vladajući tip industrijske/poslovne zone restrukturirana zona sa nerazvijenom infrastrukturom i ograničenim kapacitetima apsorbcije novih investicija, te je kao takva nisko atraktivna za potencijalne investitore.


47

Općina

Ukupno

Smeđe

Zelene

Poduzetničke Ostale zelene smeđe

Zenica 4 1 1 2 Vitez 4 1 3 Tešanj 6 6 Travnik 7 3 1 1 1 2 Žepče 5 1 3 Zavidovići 3 1 2 Maglaj 10 2 7 1 Kakanj 2 2 Bugojno 2 1 1 Teslić 4 2 2 Novi Travnik 3 1 1 1 Donji Vakuf 1 1 Gornji Vakuf/Uskoplje 2 2 Doboj Jug 2 2 Busovača 2 2 Usora 2 2

Ukupno 59 15 22 15 2 5

Tabela 5.2.1. Broj potencijalnih poslovnih zona u regiji CBiH (po općinama)24

5.3. Tehničko-tehnološke institucije

U regiji postoje tri tehničko-tehnološke institucije: Metalurški institut "Kemal Kapetanović" (sa svojim organizacijskim jedinicama: Zavod za fizičku metalurgiju, Zavod za metaluršku hemiju, Zavod za zaštitu i ekologiju, Zavod za toplotehniku i mjerenja, Zavod za zavarivanje, Zavod za topljenje i livenje metala, Zavod za plastičnu preradu metala, Zavod za mašinstvo, Zavod za elektrotehniku i automatizaciju, Zavod za rude i gvožđe), u sklopu Univerziteta u Zenici, "Institut za privredni inženjering" Zenica (IPI - za istraživanje i eksperimentalni razvoj, planiranje i projektovanje, konsalting i edukaciju) i "Agroinkubator Žepče" (podrška poljoprivrednom razvoju regiji Centralna Bosna).

U fazi su uspostavljanja Centar za izvrsnost u drvopreradi "Drvokvalitet BiH" u Zenici i Tehnološki park u Zenici.

Potreba za ustanovama tehničko-tehnološkog tipa u regiji je evidentna, što bi doprinijelo bržem i kvalitetnijem razvoju preduzeća koja se naslanjaju na ovaj tip institucija.

5.4. Vodo-snabdjevanje i upravljanje odlaganjem otpada

U većini općina regije sistemi vodo-snabdjevanja su loše održavani, uglavnom od strane javnih preduzeća koja imaju problema u upravljanju unutar sektora, te je reforma u ovom sektoru od izuzetne važnosti.

Odlaganje krutog i industrijskog otpada predstavlja ogroman problem za regiju. Teškoće u pronalaženju odgovarajućih lokacija i skupa izgradnja modernih deponija navodi na zaključak kako je nužno raditi na stalnom povećanju

24 Studija opravdanosti uspostavljanja industrijskih/poslovnih zona u općinama regije Centralna BiH – REZ Agencija Zenica, 2007.


48

iskorištenosti kapaciteta novoizgrađene regionalne deponije Mošćanica, unatoč time prouzročenom povećanju transportnih troškova koje općine imaju.

Cjelokupna problematika odlaganja otpada uključuje i strogi nadzor nad implementacijom odgovarajućih zakona (kao što su Zakon o vodama, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti zraka, i sl.).

U regiji ne postoje postrojenja za preradu otpadnih voda, zbog čega se one neprečišćene slijevaju u okolinu. Broj kanalizacijskih sistema u regiji je nedovoljan. Uglavnom, ima ih u urbanim područjima, dok se u većini ruralnih područja regije kanalizacija direktno ispušta u vodene tokove.

5.5. Telekomunikacijska infrastruktura

Regija je dobro pokrivena telekomunikacijskim mrežama različitog tipa: fiksne, mobilne i internetske.

Operateri koji vrše telekomunikacijske usluge u regiji su: BH Telecom d.o.o. Sarajevo (mreže: fiksna, BiH Line, BiH Net), HT d.o.o. Mostar (mreže: fiksna i Eronet), Telekom Srpske a.d. Banja Luka (mreže: fiksna i m:tel), IN—TEL.NET d.o.o. Kiseljak (internetska mreža) i Telekabel d.o.o. Zenica (kablovska internetska mreža).

Kvalitet usluga je zadovoljavajući, ali su cijene usluga visoke u poređenju sa cijenama usluga sličnih operatera u zemljama Europske unije.

5.6. Mediji

Slijedeće medijske institucije imaju sjedišta na području regije CBiH:

Općina Naziv Tip medija Pokrivenost25

Bugojno

RTV BUGOJNO Bugojno Radio Zadovoljavajuća RTV BUGOJNO Bugojno Televizija Zadovoljavajuća VRBASKA KABLOVSKA TELEVIZIJA - NETWORK d.o.o. Bugojno Televizija - kablovska Zadovoljavajuća

Busovača RADIO BUSOVAČA Busovača Radio Dobra

Doboj Jug ZOS d.o.o. Matuzići Radio Dobra KTV E-G-E d.o.o. Matuzići Televizija - kablovska Zadovoljavajuća NAŠE NOVINE d.o.o. Matuzići Novine Zadovoljavajuća

Donji Vakuf Radio DONJI VAKUF Donji Vakuf Radio Zadovoljavajuća

Kakanj

RADIO KAKANJ d.o.o. Kakanj Radio Zadovoljavajuća IC NTV Kakanj Televizija Zadovoljavajuća TELEKABEL d.o.o. Zenica Televizija - kablovska Zadovoljavajuća KAKANJSKE NOVINE d.o.o. Kakanj Tiraž: 2.000 Novine Zadovoljavajuća

Maglaj

RTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj Radio Dobra RTV MAGLAJ d.o.o. Maglaj Televizija Dobra DIGIT d.o.o. Maglaj Televizija - kablovska Loša DOM KULTURE "EDHEM MULABDIĆ" Maglaj Televizija - kablovska Zadovoljavajuća

25 Sukladno ocjeni općinskih MEP administratora


49

Novi Travnik Radio postaja NOVI TRAVNIK Radio Zadovoljavajuća CATV MV d.o.o. Novi Travnik Televizija - kablovska Zadovoljavajuća

Teslić STUDIO M Teslić Radio Zadovoljavajuća ELING-KDS d.o.o. Teslić Televizija - kablovska Zadovoljavajuća

Tešanj RADIO TEŠANJ d.o.o. Tešanj Radio Zadovoljavajuća AMNA NTV Tešanj Televizija Zadovoljavajuća AMNA NTV Tešanj Televizija - kablovska Zadovoljavajuća

Travnik TNT Travnik Radio Zadovoljavajuća RTV TRAVNIK Travnik Televizija Zadovoljavajuća

Usora RADIO POSTAJA USORA Usora Radio Zadovoljavajuća

Vitez RADIO VITEZ Vitez Radio Loša JASMIN Vitez Televizija Loša

Zavidovići RADIO ZAVIDOVIĆI d.d. Zavidovići Radio Loša KABLOVSKA TELEVIZIJA d.o.o. Zavidovići Televizija - kablovska Loša

Zenica

TELEKABEL d.o.o. Zenica Televizija - kablovska Dobra RADIO BM d.o.o. Zenica Radio Zadovoljavajuća RADIO Q d.o.o. Zenica Radio Zadovoljavajuća RADIO ZENIT d.o.o. Zenica Radio Zadovoljavajuća RTV ZENICA Zenica Televizija Zadovoljavajuća NAŠA RIJEČ d.o.o. Zenica Tiraž: 3.000 Novine Zadovoljavajuća

SUPERINFO d.o.o. Zenica Tiraž: 20.000 Novine Dobra

Žepče

RTV VAROŠ Žepče Televizija Loša DOM KULTURE Žepče Televizija - kablovska Loša MARIĆ-ŽEPČE d.o.o. Donje Ravne Televizija - kablovska Loša RADIO ŽEPČE Žepče Radio Zadovoljavajuća

Tabela 5.6.1. Medijske institucije koje djeluju na području regije26

5.7. Edukacijska infrastruktura u regiji

Obrazovanje u regiji i BiH i dalje ne udovoljava potrebama tržišta, pa BiH i dalje zaostaje po pitanju standarda obrazovanja - ne samo za zemljama EU, nego i zemalja u okruženju.

5.7.1. Visoko obrazovanje

Dva univerziteta imaju sjedište u regiji CBiH: Univerzitet u Zenici i Univerzitet "Apeiron" u Travniku.

Općina Fakultet U sklopu univerziteta Zenica Mašinski fakultet Zenica Zenica Fakultet za metalurgiju i materijale Zenica Zenica Pedagoški fakultet Zenica Zenica Ekonomski fakultet Zenica Zenica Pravni fakultet Zenica

26 MEP Baza podataka.


50

Zenica Zdravstveni fakultet Zenica Zenica Islamski pedagoški fakultet Zenica Travnik Fakultet poslovne ekonomije Apeiron - Travnik Travnik Fakultet poslovne informatike Apeiron – Travnik Travnik Fakultet pravnih nauka Apeiron – Travnik Travnik Fakultet zdravstvene njege Apeiron – Travnik Zenica Pravni fakultet – dislocirana nastava Sarajevo Zenica Ekonomski fakultet – dislocirana nastava Sarajevo Vitez Ekonomski fakultet – dislocirana nastava Mostar

Tabela 5.7.1. Fakulteti (2006. godina)

Na tržištu radne snage i dalje se osjeća deficitarnost određenih profila visoko obrazovanih kadrova (tehnički, medicinski, i sl.).

5.7.2. Osnovno i srednje obrazovanje

U regiji djeluje ukupno 309 škola za osnovno i srednje obrazovanje, od toga je 288 škola za redovno i 21 škola za posebno obrazovanje.

Tip obrazovanja Vrsta obrazovanja Broj škola Redovno Opće 244 Posebno Muzičko 7 Posebno Za učenike sa posebnim potrebama 8

Ukupno – Regija CBiH 259

Tabela 5.7.2. Osnovne škole (2006. godina)

Tip obrazovanja Vrsta obrazovanja Broj škola Redovno Opće 44 Posebno Muzičko 2 Posebno Za učenike sa posebnim potrebama 1 Posebno Vjersko 3

Ukupno – Regija CBiH 50

Tabela 5.7.3. Srednje škole (2006. godina)

5.8. Zdravstvene ustanove

U regiji postoje zdravstvene ustanove slijedećeg tipa: bolnice, poliklinike, klinike, lječilišta i ambulante.

Regija ima nerazvijenu infrastrukturu u zdravstvenom sektoru. Na kantonalnom nivou djeluju dvije bolnice: u Zenici i Travniku, dok općine uglavnom raspolažu domovima zdravlja i ambulantama. Lječilište Banja Vrućica (Teslić) ima kapacitet od oko 800 kreveta.


51

Općina Tip Specijalizacija Naziv Bugojno Bolnica Opća Opća bolnica Bugojno Kakanj Bolnica Opća Dom zdravlja sa poliklinikom Teslić Lječilište Fizijatrija ZTC "Banja Vrućica" Tešanj Bolnica Opća Bolnica Tešanj Travnik Bolnica Opća Bolnica za plućne bolesti Travnik Bolnica Opća Kantonalna bolnica Travnik Travnik Bolnica Opća Hrvatska bolnica "Dr. Fra Mato Nikolić" Zenica Bolnica Opća Kantonalna bolnica Zenica

Tabela 5.8.1. Bolnice i lječilišta

Slika 5.8.1. Banja "Vrućica" Teslić

Kvalitet zdravstvenih usluga nije na zadovoljavajućem nivou zbog ograničenosti budžeta, te niskog standarda stanovništva koje nije u mogućnosti plaćati liječenje u privatnim zdravstvenim ustanovama.

5.9. Sport i rekreacija

Na području regije koristi se najmanje 47 sportskih objekata različitog tipa i namjene: stadioni, sportske dvorane, bazeni zatvorenog i otvorenog tipa, kuglane, teniski tereni, skijališta, i sl.

U većim gradovima regije sportski objekti su organizirani u okviru sportskih centara, formiranih uglavnom sukladno tipu aktivnosti (dvoranski sportovi ili zimski sportovi). Kao podrška razvoju profitabilnog zimskog sportsko-rekreativnog turizma, ubrzan je razvoj centara zimskih sportova (Babanovac, Tajan, Zabrđe, Lisac, Smetovi i Vranica).

Nedostatak finansijskih sredstava najveća je prepreka unapređenju ovog sektora.


52

5.10. Nevladine organizacije

Na području regije djeluje najmanje 212 nevladinih organizacija različitog tipa.

Općina

Fond

acija

Hum

anita

rna

orga

niza

cija

Među

naro

dna

orga

niza

cija

Save

z

Udru

ženj

e

Osta

lo

Bugojno 3 4 33 Busovača 1 3 Doboj Jug 18 Donji Vakuf 1 2 Gornji Vakuf-Uskoplje 4 Kakanj 11 Maglaj 1 2 29 Novi Travnik 3 Teslić 1 11 Tešanj 2 Travnik 12 Usora 1 Vitez 8 Zavidovići 1 10 Zenica 1 2 24 Žepče 2 20 2

Ukupno 1 7 2 9 191 2

Tabela 5.10.1. Nevladine organizacije po tipu27

Nevladine organizacije regije CBiH imaju različite misije i fokusirane su na određene ciljne grupe (mladi, žene, osobe sa posebnim potrebama, i sl.), na različitim poljima djelovanja: obrazovanje, kultura, sport, ljudska prava, poduzetništvo, ravnopravnost spolova, i sl.



53

6. EKONOMIJA REGIJE Regija CBiH nije zvanična administrativna državna jedinica, te se, kao takva, suočava sa situacijom koja onemogćava prikupljanje statističkih podataka potrebnih za analizu, odnosno konsolidaciju općinskih podataka u regionalni oblik. Taj problem bi trebao biti premošten intenzivnijim održavanjem i ažuriranjem MEP Baze podataka, kao skupom socio-ekonomskih indikatora – osnove za analitički pristup prikupljanju i sistematskom korištenju podataka.

Indikatori koji su bili dostupni za obradu su zaposlenost i nezaposlenost, te mogu poslužiti za ocjenu stanja u ekonomiji regije.

6.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku

Bruto domaći proizvod (BDP) je za nivo općine28 najvažniji ekonomski pokazatelj. Međutim, Federalni zavod za statistiku još je 2004. godine prestao objavljivati podatke po općinama za ovaj indikator. Isto vrijedi i za podatke o broju i poslovanju poslovnih subjekata.

Imajući u vidu gore izrečeno, a cijeneći potrebu za pružanjem barem orijentacijske slike vrijednosti i pozicije koje općine imaju u međusobnim ili širim relacijama, izračunat je bruto-društveni proizvod za općinski i regionalni nivo po uproštenoj metodi, na temelju jedino raspoloživih podataka.

Statistički zavodi FBiH i RS izračunavaju BDP za entitetski nivo u relacijama sa podacima o proizvodnji, međufaznoj potrošnji, dodanoj vrijednosti (bazne cijene) i porezima na proizvode i subvencijama.

BDP po stanovniku (GDP per capita), izračunat za entitetski nivo na temelju gore navedenih podataka, još uvijek je neprecizan zbog nedostupnosti valjanih podataka o broju stanovnika, koji je nakon 1991. godine stalno utemeljen na procjenama.

Dakle, jedini raspoloživi i verificirani podaci za općinski nivo su podaci o (procijenjenom) broju stanovnika, te podaci o broju zaposlenih i njihovim neto plaćama. Za potrebe ovako pojednostavljene metodologije izračuna BDP po stanovniku, odabrana je vrijednost koja se dobije množenjem broja zaposlenih i broja stanovnika entiteta (Federacije i RS). Ta vrijednost učestvuje u određenom procentu ukupne vrijednosti bruto domaćeg proizvoda entiteta.

Po takvoj metodologiji izračunata je orijentacijska vrijednost BDP po stanovniku općina regije.

28 Zbog metodoloških postavki datih u SNA/93 i uvođenja korektivnih stavki pri obračunu Bruto domaćeg proizvoda (usluge finansijskog

posredovanja indirektno mjerene – FISIM i neto indirektnih poreza), nije moguće izvršiti obračun GDP i GDP per capita na nivou općina i kantona (Federalni zavod za statistiku Sarajevo, 16.10.2007.)


54

Općina BDP po stanovniku [KM]

2003 2004 2005 2006 2007 Bugojno 2.117,88 2.168,11 2.105,35 2.318,77 2.716,81 Busovača 2.561,77 1.826,93 1.909,54 2.482,91 2.645,32 Doboj Jug 2.932,07 3.120,99 3.281,31 3.661,18 4.719,90 Donji Vakuf 1.989,39 2.150,82 2.012,14 2.571,19 3.304,50 Gornji Vakuf-Uskoplje 2.068,85 2.456,35 2.472,89 3.167,53 2.920,68 Kakanj 3.420,73 3.646,74 4.028,58 4.698,37 5.717,40 Maglaj 1.919,33 2.153,28 2.114,58 2.517,92 3.486,74 Novi Travnik 2.428,90 2.502,77 2.602,11 3.137,39 2.678,09 Teslić 1.363,09 1.621,57 1.891,84 2.487,84 2.978,72 Tešanj 2.299,25 2.509,82 2.772,16 3.322,34 4.199,09 Travnik 3.716,54 4.259,84 4.130,55 4.833,72 5.145,83 Usora 1.871,43 2.450,08 2.717,48 4.019,43 4.673,16 Vitez 3.578,94 3.416,86 3.675,16 4.377,43 4.625,39 Zavidovići 2.689,72 2.812,71 2.846,62 3.240,47 3.278,71 Zenica 3.792,94 4.079,93 4.620,86 5.231,74 5.939,40 Žepče 1.300,38 1.516,29 1.653,57 2.054,27 2.487,74

Regija CBiH 2.735,58 2.923,88 3.044,90 3.397,28 4.078,46

Tabela 6.1.1. Bruto domaći proizvod po stanovniku za općine regije29

Općina BDP po stanovniku [KM]

2003 2004 2005 2006 BiH 3.785,00 4.108,00 4.404,00 4.972,00 Federacija BiH 3.162,01 3.376,43 3.553,73 4.269,36 Republika Srpska 3.026,97 3.403,58 3.796,12 4.501,00 Regija Centralna BiH30 2.735,58 2.923,88 3.044,90 3.397,28

Tabela 6.1.2. BDP po stanovniku – Usporedba sa različitim administrativnim nivoima

Reference radi, GDP per capita31 (Bruto Domaći Proizvod) u 2006. godini (izražen u KM) za Sloveniju bio je 29.120,56 (26. mjesto u svijetu), za Hrvatsku 14.988,45 (37. mjesto u svijetu), za Crnu Goru 6.038,63 (69. mjesto u svijetu), za Srbiju 5.385,04 (72. mjesto u svijetu). Bosna i Hercegovina je iste godine rangirana na 85. mjesto. Njezin bruto domaći proizvod po stanovniku je 30,99 puta manji od BDP stanovnika Luxembourga, države koja je 2006. godine bila broj jedan na ljestvici.

6.2. Sektori privrede

Regija raspolaže prirodnim resursima za povoljan ekonomski razvoj (šume, minerali i rudna bogatstva, vode, obradivo zemljište, i sl.). Detaljni podaci o prirodnim bogatstvima regije obrađeni su u prethodnim poglavljima.

29 Centralna banka BiH; Federalni zavod za statistiku; Investiciono razvojna banka RS 30 Izračun po pojednostavljenoj komparativnoj metodi za regionalni nivo 31 Portal NationMaster.com


55

Međutim, stepen iskorištenja tih resursa, iz različitih razloga, nije na zadovoljavajućem nivou. To otvara mogućnosti za domaća i inozemna ulaganja u određene grane privrede.

Tradicionalno, razvoj regije (sadašnje područje regije CBiH) bio je temeljen uglavnom na sektorima rudarstva, metaloprerade i drvoprerade. Navedeni sektori bi i dalje trebali biti osnova strateškog razvoja, uz nužnu potrebu profiliranja preduzeća u prerađivačkoj industriji u preduzeća koja obuhvataju cjelokupan proizvodno-prerađivački ciklus do finalnog proizvoda, umjesto zadržavanja do nivoa poluproizvoda bez dodane vrijednosti.

Slika 5.8.1. Tradicija u obradi drveta i metala

Za poduzetnike je preređivačka industrija još uvijek neatraktivna, uglavnom zbog poslovnog okruženja koje je u odnosu na susjedne zemlje nekonkurentno. Jedan od glavnih faktora je manjak ljudskih potencijala određenih profila zanimanja (koji bi doprinijeli stvaranju dodane vrijednosti), kao i nepostojanje osmišljene zakonske regulative koja je, u sadašnjem obliku, nepovoljna u odnosu na susjede.

Zbog toga se poduzetnicima sektor trgovine čini daleko sigurnijim, privlačnijim i manje rizičnim za poslovanje nego proizvodni sektor koji zahtijeva veću alokaciju znanja i resursa. Trgovina je i dalje u porastu, međutim, aktivnosti u ovom sektoru su koncentrirane na uvoz, što utječe na istovremeni rast trgovinskog deficita.

Imajući na umu neiskorištenost obradivog zemljišta, poljoprivreda je jedan od sektora koji nudi razvojnu mogućnost, jer su klimatski uslovi povoljni, a zemljišni potencijali značajni.

Rudarstvo i elektroprivreda i dalje predstavljaju resurse za strateške predispozicije razvoja u budućnosti.

Poslijeratni period karakterizira više ili manje uspješna privatizacija velikih, te nastanak velikog broja mikro, malih i srednjih preduzeća (prema kriterijima EU: preduzeća do 10, 50 ili 250 zaposlenih, respektivno). Međutim, globalna tržišna situacija zahtijeva visoku produktivnost, inovativnost, tehnološku modernizaciju i fleksibilnost ovih sektora da bi se dostigla konkurentnost na globalnoj razini.

Strana ulaganja su evidentna u finansijskom i sektoru trgovine, ali je priliv stranih investicija u proizvodnim sektorima i dalje nedovoljan.

Svake godine, Svjetska banka mjeri sprovođenje reformi u 178 ekonomija svijeta, nakon čega formira rang listu najpovoljnih ekonomskih okruženja u svijetu. I pored činjenice da je u 2006. godini BiH zauzimala 87. poziciju od 178


56

država svijeta, prema istraživanju Svjetske banke "Poslovanje 2008", evidentno je da su za samo dvije godine susjedne zemlje vidno poboljšale svoj status, posebno Hrvatska, dok je BiH (u istom periodu), pala na 105. poziciju. Uzimajući u obzir da je dokument Svjetske banke primarni izvor informacija za strane investotore, nije teško zaključiti kakav je njegov utjecaj na percepciju stranih investitora.

Ekonomija Pozicija u odnosu na druge zemlje u svijetu Promjena pozicije

2006-2008 2006 2008 Slovenija 63 55 +8 Makedonija 81 75 +6 Crna Gora 92 81 +11 Srbija 92 86 +6 Hrvatska 118 97 +21 BiH 87 105 -18

Tabela 6.2.1. Izvod sa liste najpovoljnih ekonomskih okruženja svijeta32

6.3. Mala i srednja preduzeća

O malim i srednjim preduzećima obično se govori kao o okosnici zdrave privrede, odnosno kao o najvažnijim subjektima koji kreiraju nova radna mjesta i podstiču privredni rast. Sukladno, potrebe malih i srednjih preduzeća trebale bi biti u fokusu moderne privredne politike, a najkraće vrijeme uspostavljanja i održavanja kvalitetnog poslovnog okruženja (osobito finansijski i pravni aspekt) morao bi biti najviši prioritet.

Statistički podaci o preduzećima ne vode se na nivou općine. Tako je teško konsolidirati podatke o stvarnom broju i vrsti pravnih subjekata, kako za regionalni, tako i za druge, službeno ustanovljene statističke nivoe. Za regionalni nivo, problem je trebao biti ublažen uvođenjem indikatora "Poslovni subjekti" u MEP Bazi podataka. Tu su se, očekivano, pojavile poteškoće koje općinski MEP administratori imaju u prikupljanju podataka na terenu. Uzrok poteškoća moglo bi biti moguće stanovito nepovjerenje koje preduzeća imaju spram institucija države, koja, po već ukorjenjenom mišljenju, ne radi dovoljno na, naprijed spomenutoj potrebi, uspostavljanja kvalitetnog poslovnog okruženja.

Kao ilustracija za gore navedeno, mogu poslužiti rezultati istraživanja pod nazivom "MSP Sektor 2008. – Procjena stanja i prepreke sa kojima se suočava lokalni sektor malih i srednjih preduzeća u Zeničko-dobojskom kantonu". Istraživanje je obavljeno za BSC Zenica33. Treći dio objavljene publikacije naslovljen je sa "Pregled prepreka za MSP".

Bilance stanja i uspjeha preduzeća, podaci koje su poslovni subjekti zakonski obavezni dostavljati entitetskim djelatnim agencijama (AFIP u Federaciji BiH i APIF u Republici Srpskoj), ne vraćaju se, nakon obrade, u konsolidiranom obliku na općinski nivo. Podaci su za općine dostupni na godišnjem nivou, ali nisu besplatni. Posljedično, općine nemaju ustanovljen sistem kupovine izvještaja o obuhvatu podataka (za vlastitite poslovne subjekte) od navedenih agencija.

32 www.doingthebusiness.org 33 Business Start-Up Centre (BSC Zenica): http://bh.bsczenica.org


57

Sukladno dostupnim podacima za 2006. godinu (AFIP za općine iz Federacije, MEP Baza za općinu Teslić), u regiji Centralna BiH djelovalo je 3.141 poslovnih subjekata. Prema procjeni, ogromna većina preduzeća spada u grupe mikro, malih i srednjih preduzeća (velika preduzeća su ona sa najmanje 251 zaposlenih).

Unutar indikatora "Poslovni subjekti" MEP Baze podataka34, ukupno je na lokacijama 16 općina regije uneseno 1.343 poslovna subjekta. Posmatrano po privrednim sektorima, najviše preduzeća je iz sektora G – Trgovina (ukupno 598), zatim iz sektora D – Prerađivačka industrija (229), H – Ugostiteljstvo (128), A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo (71), i td.

6.4. Finansijske institucije

Regija je relativno dobro pokrivena mrežom finansijskih institucija koja je sačinjena od 22 banke sa 35 filijala-podružnica, 57 poslovnica-agencija i 16 ispostava-ekspozitura, što čini ukupno 109 operativnih jedinica koje pružaju ovu vrstu usluga.

Naziv banke Sj

edišt

e

Podr

užnic

a-Fil

ijala

Poslo

vnica

-Ag

encij

a

Ispos

tava-

Eksp

ozitu

ra

Ukup

no

ABS BANKA d.d. Sarajevo 3 10 13 BBI BOSNA BANK INTERNATIONAL d.d. Sarajevo 3 3 BOBAR BANKA a.d. Bijeljina 1 1 FIMA BANKA d.d. Sarajevo 1 1 HVB CENTRAL PROFIT BANKA Sarajevo 3 7 1 11 HYPO ALPE-ADRIA-BANK a.d. Banja Luka 1 1 HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Mostar 8 1 9 INTESA SANPAOLO BANKA d.d. Bosna i Hercegovina 1 8 9 INVESTICIONO KOMERCIJALNA BANKA d.d. Zenica 1 3 3 7 NLB RAZVOJNA BANKA a.d. Banja Luka 1 1 NLB TUZLANSKA BANKA d.d. Tuzla 3 3 NOVA BANKA a.d. Banja Luka 1 1 NOVA BANJALUČKA BANKA a.d. Banja Luka 1 1 2 PAVLOVIĆ INTERNATIONAL BANKA a.d. Bijeljina 1 1 PRIVREDNA BANKA SARAJEVO d.d. Sarajevo 3 3 6 PROCREDIT BANK d.d. Sarajevo 2 3 5 RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina 5 5 1 11 TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA d.d. Sarajevo 2 1 3 UNICREDIT ZAGREBAČKA BANKA d.d. Sarajevo 1 9 10 UNION BANKA d.d. Sarajevo 2 2 4 VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo 2 1 3 VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo 2 2 4

Regija CBiH 1 35 57 16 109

Tabela 6.4.1. Banke u regiji35

34 Decembar 2008. godine 35 MEP Baza podataka


58

Naziv Podružnica-Filijala Regionalni ured Ured Σ

Mikrokreditna organizacija EKI Sarajevo Bugojno, Maglaj, Teslić,

Travnik 4

Mikrokreditna organizacija LIDER Sarajevo Zenica Bugojno, Kakanj, Maglaj,

Travnik, Zavidovići 6

Mikrokreditna organizacija LOKmicro Sarajevo

Bugojno, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Kakanj, Maglaj, Novi Travnik, Travnik, Vitez, Zavidovići, Zenica, Tešanj

12

Mikrokreditna organizacija MI-BOSPO Tuzla Teslić, Zavidovići 2 Mikrokreditna fondacija MIKRA Sarajevo

Bugojno, Kakanj, Travnik, Zenica 4

Mikrokreditna organizacija MIKROFIN Banja Luka Bugojno Kakanj, Maglaj, Teslić,

Tešanj, Travnik 6

Mikrokreditna organizacija PARTNER Sarajevo Travnik, Zenica Bugojno, Kakanj, Maglaj,

Teslić 6 Mikrokreditna organizacija PRIZMA Sarajevo Zenica Bugojno, Busovača, Kakanj 4 Mikrokreditna organizacija SINERGIJA PLUS Banja Luka Teslić 1

Mikrokreditna organizacija SUNRISE Sarajevo

Bugojno, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Travnik, Vitez, Zenica, Žepče

8

Regija CBiH 4 5 44 53

Tabela 6.4.2. Mikrokreditne organizacije i fondacije36

U regiji djeluje 9 mikrokreditnih institucija i 1 mikrokreditna fondacija.

Može se zaključiti da u regiji postoji adekvatna infrastruktura finansijskih institucija, koja stoji na raspolaganju, kako za privatna, tako i za fizička lica. Međutim, zabrinjava činjenica da niti jedna od banaka, osim mikrokreditnih institucija koje relativno skupo naplaćuju kapital, ne nudi kreditne šeme za započinjanje poslovnih aktivnosti vezanih za mala i srednja preduzeća (tzv. "Start-up" preduzeća).



59

Zaključci o Nezaposlenost i dalje ostaje jedan od ključnih problema za općine regije.

Ulaganjem u strateške privredne sektore, te educiranjem kadrova sukladno potrebama privrede – problem nezaposlenosti bi se u dogledno vrijeme ublažio, odnosno približio nivou nezaposlenosti u zemljama EU.

o Razvoj i promocija poduzetništva ostaje jedna od mogućnosti kako bi se smanjio broj nezaposlenih, no razvoj MSP će umnogome zavisiti od spremnosti lokalnih zajednica da promoviraju i poboljšaju poslovno okruženje za domaće i strane investitore.

o Nužno je unaprijediti promociju privrednih potencijala regije, kako bi se malim i srednjim preduzećima omogućilo uspostavljanje poslovne saradnje sa inozemnim partnerima, te tako povećao izvoz, što bi, opet, imalo direktan utjecaj na razvoj regije. Kao rezultat povećanog protoka novca kroz regiju, stvorile bi se mogućnosti za nova investiranja, daljnje unaprijeđenje privrede, tako i standarda stanovništva regije.

o Izgradnja poslovnih-poduzetničkih zona i inkubatora za razvoj novih firmi, također bi trebala doprinijeti stvaranju povoljnijih uvjeta za razvoj privrede.

o Izgradnja poslovno-razvojne infrastrukture u velikoj mjeri će doprinijeti bržem i intenzivnijem razvoju regije. Od posebne važnosti je ubrzana izgradnja auto ceste (koridor Vc) u dijelu koji će prolaziti kroz regiju CBiH.

o Reforma obrazovanja je jedan od najvažnijih faktora razvoja, koji treba biti u stanju odgovoriti potrebama tržišta. Tako bi se direktno povećavao nivo dodane vrijednosti u privredi. Također, potrebno je modernizirati proizvodne procese uvođenjem savremenih tehnologija, usklađenih sa svjetskim trendovima.

o Prihvatanje europskih standarda i priključenja Europskoj uniji će za cijelu BiH, pa samim time i za regiju CBiH, otvoriti mogućnosti za, međusobno uvjetovane, ekonomski razvoj i stabilniju političku situaciju.

o Praćenje statističkih podataka o socio-ekonomskim indikatorima je od izuzetne važnosti. Dakle, potrebno je da općine više koriste MEP Bazu podataka u svrhu analize, kako bi se periodična socio-ekonomska analiza mogla raditi na općinskom nivou, što bi omogućilo redovito ažuriranje regionalne razvojne strategije, koja bi, onda, ekonomski razvoj regije usmjerila u željenom, općeprihvaćenom pravcu.


60

opcina-bugojno.ba opcina-busovaca.com

dobojjug.ba donji-vakuf.ba

gornjivakuf-uskoplje.ba kakanj.com.ba

maglaj.ba novi-travnik.com

Bugojno Busovača

Dobojj Jug Donji Vakuf

Maglaj Novi Travnik

Gornji Vakuf - Uskoplje Kakanj

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • SWOT Analiza

61

SWOT ANALIZA

U cilju izdvajanja unutarnjih karakteristika regije (snage i slabosti), kao i faktora koji dolaze iz okruženja (mogućnosti i prijetnje) – korišten je standardni metod SWOT analize za kreiranje ili procjenu strategije.

Na osnovu rezultata SWOT analize, očigledno je da su razvojne mogućnosti regije Centralna BiH zasnovane na njenim jakim stranama, odnosno potvrđeno je da su metaloprerađivačka i drvoprerađivačka industrija, proizvodnja građevinskog materijala, papira i zdravih poljoprivrednih proizvoda, te trgovina i turizam sektori koji najviše obećavaju u pogledu uvođenja modernizacije i transfera novih tehnologija. Uvođenje novih tehnologija u proizvodnju energije, pridržavajući se principa održivog razvoja, također je jedna od razvojnih mogućnosti za regiju CBiH.

Iskorištenje geostrateškog položaja regije CBiH za izgradnju saobraćajne i druge komunikacijske infrastrukture, može se upotrijebiti kao daljnji generator za jačanje uloge regije kao mjesta razmjene roba, usluga i znanja, u kontekstu cijele BiH. Navedene razvojne mogućnosti trebaju omogućiti ostvarenje vizije regije: Regija Centralna BiH će biti moderna evropska regija ugodna za život, rad i odmor.


62

S

Strengths Snage

• Prirodni resursi (šuma, obradivo zemljište, rude,

minerali, vode) • Povoljan geostrateški položaj • Potencijal za razvoj energetskog sektora • Povoljni klimatski uslovi za razvoj poljoprivrede • Ekonomski resursi (infrastruktura, tradicija), vezani

za prerađivačke industrije, poljoprivredu i trgovinu • Veliki broj malih i srednjih preduzeća • Izvozno orijentirani proizvodni sektori

(drvoprerada, metaloprerada...) • Kvalificirana radna snaga • Konkurentna cijena radne snage • Razvijen sistem obrazovnih institucija • Tradicija, historijsko i kulturno naslijeđe • Prirodni potencijali za razvoj turističkih, sportskih,

rekreacionih i kulturnih centara • Razvijen NVO sektor

W

Weaknesses Slabosti

• Zastarjeli sistemi korištenja i loše upravljanje

prirodnim bogatstvom • Loše stanje putne, željezničke i druge javne

infrastrukture • Zastarjeli metodi i kapaciteti za eksploataciju

resursa za proizvodnju energije • Nedovoljno uspješan i još uvijek spor proces

privatizacije • Naslijeđena neadekvatna i zastarjela struktura

privrede • Zastarjele tehnologije • Nizak nivo investiranja u proizvodnju • Nizak nivo konkurentnosti domaćih preduzeća • Nepovoljni uslovi kreditiranja • Veliki izvoz sirovina i poluproizvoda • Nepotreban i neopravdan uvoz • Nedovoljna i neadekvatna promocija domaćih

proizvoda • Visoka stopa nezaposlenosti sa veoma lošom

obrazovnom strukturom nezaposlenih u odnosu na potrebe tržišta rada

• Kapaciteti obrazovnih institucija, vezani za nivo primjenjivanja savremenih metoda u edukativnom procesu i jačanje praktičnog znanja su veoma loši

• Nedostatak adekvatnih treninga za stručnu preobuku

• Nizak nivo korištenja informatičkih tehnologija • Loše stanje infrastrukture lokacija pogodnih za

razvoj kulturno-historijskog i sportskog turizma


63

O

Opportunities Mogućnosti

• Izgradnja auto-puta Vc • Institucionalne i zakonske reforme u BiH • Podrška Međunarodne zajednice i viših nivoa vlasti

jačanju privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća

• Brendiranje BiH proizvoda • Usavršavanje poslovnih vještina • Transfer naučnih i tehnoloških dostignuća, kao i

edukativnih mogućnosti • Podsticanje istraživačkog rada, razvoja i kreativnih

potencijala unutar kompanija • Strane investicije • Strateška partnerstva • Jačanje postojećih institucija, naročito onih koje se

bave kontrolom kvaliteta proizvoda • Implementacija BiH strategije za zaštitu okoliša • Implementacija strategije razvoja turizma u FBiH • Usmjerenost BiH ka infrastrukturnom razvoju i

učešće u međuregionalnim infrastrukturnim projektima

• Dosljedna i blagovremena izrada i implementacija razvojne strategije BiH će imati pozitivan utjecaj na ubrzanje razvoja regije Centralna BiH

• Rad Međunarodne zajednice na jačanju demokratskih društvenih mehanizama će poboljšati partnerstvo između javnog i privatnog sektora u regiji Centralna BiH.

• Korištenje raspoloživih razvojnih fondova, prvenstveno fondova EU

• Ulazak u Evropsku uniju (širenje tržišta)

T

Threats Prijetnje

• Nepovoljno poslovno okruženje u BiH • Nedostatak povjerenja u domaće proizvođače • Nabavka stare i zastarjele opreme • Visoka cijena električne energije, što povećava

cijenu domaćih proizvoda • Neiskorištenost i daljnje propadanje

poljoprivrednog zemljišta • Prekomjerno pretvaranje obradivog zemljišta u

druge namjene • Komplicirane, skupe i neefikasne strukture vlasti u

BiH • Inertnost vlasti u pogledu upravljanja ljudskim

resursima • Komplicirane procedure, složena i neusklađena

zakonska legislativa iz oblasti poduzetništva i građenja

• Političko-ekonomska nestabilnost regije (Balkana) • Dugoročno prisustvo spoljnotrgovinskog deficita • Dugoročna ne-implementacija monetarnih politika

(Odbor za monetarnu politiku) • Nepostojanje strategije razvoja BiH • Zanemarivanje razvoja infrastrukture i zaštite

okoliša u BiH; aerozagađenje u nekim područjima regije

• Nedovoljan pristup svježem finansijskom kapitalu pod povoljnim uvjetima

• Povećanje društvenog nezadovoljstva u BiH • Opšta finansijska kriza (recesija)


64

teslic.ba opcina-tesanj.ba

opcinatravnik.com.ba opcina-usora.com

opcinavitez.info zavidovici.ba

zenica.ba opcina-zepce.com

Teslić Tešanj

Usora Travnik

Vitez Zavidovići

Žepče Zenica

Regionalna strategija ekonomskog razvoja regije Centralna BiH • Projekti

65

PROJEKTI

Sektor 1: RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (MSP) Regija Centralna BiH raspolaže resursima koji omogućavaju supstituciju uvoza, međutim, sistem dodane vrijednosti i dalje ostaje izazov s kojim će se regionalna ekonomija nastaviti součavati. Građenje konkurentnosti u maloj zemlji, pogotovo u uslovima odgovornosti za regionalni i lokalni razvoj, povezano je sa rastućom ulogom malih i srednjih preduzeća (MSP). Dobro razvijen sektor MSP-a ima brojne prednosti za ekonomiju zemlje, jer su MSP kreativna, inovativna i lako se prilagođavaju promjenama na tržištu. Sem toga, MSP se mogu brže i lakše prilagoditi novoj konkurentskoj stvarnosti, dok veća preduzeća obično funkcioniraju prema dugoročnijim perspektivama, pa je za njih mnogo teže da naprave zaokret u poslovanju i prilagode se novim uslovima.

Specifičnost razvoja, utemeljenog na podršci i promociji MSP, primarno se odnosi na potrebu stvaranja povoljnog poslovnog okruženja, u kojem će ta preduzeća imati uslove za razvoj i građenje održivih konkurentskih prednosti. S obzirom da nemaju snagu da djeluju samostalno na velikim tržištima zbog svoje usitnjenosti, logično je da u poslovnom okruženju počinju da grade partnerstvo i razvijaju saradnju po horizontalnoj i vertikalnoj dimenziji, kao i da promoviraju saradnju klasterskog tipa. MSP i dalje ne raspolažu adekvatnim znanjima, koja bi omogućila konkurentan nastup.

Drugi izazov predstavlja tehnološka zaostalost MSP, kao i nedovoljna primjena međunarodnih standarda koji bi omogućili da se udovolji zahtjevima domaćeg i inozemnog tržišta. Evidentna je potreba promocije poduzetništva među mladima i u cijelom obrazovnom sistemu. Razvoj sektora MSP će i u narednom periodu predstavljati ključni faktor razvoja regije Centralna BiH. Osnivanje tehnoloških centara, centara za izvrsnost i drugih ustanova naučno-istraživačkog tipa u regiji Centralna BiH će imati značajnu ulogu u jačanju konkurentnosti MSP. Međutim, uspostava poslovnih inkubatora će obezbijediti osnivanje novih preduzeća, što čini preduslov za dalji razvoj privrede.

Regiju karakterizira veliki raskorak između stvarnog privrednog potencijala i njegove trenutne učinkovitosti. Ovaj raskorak bi se trebao premostiti ciljanim investicijama, koje bi bitno poboljšale dodanu vrijednost, time što će investitorima pružiti čitavu lepezu mogućnosti, kao što su uvođenje savremenijih tehnologija i mašina, prenos znanja i najnovijih proizvodnih vještina, modernizacija dizajna proizvoda, povećavanje upravljačkih i marketinških sposobnosti, unapređenje veza sa međunarodnim tržištem, i sl.


66

R. Br. Naziv programa/projekta Procijenjena vrijednost (KM)

Predloženi vremenski okvir

1. Program razvoja sektora MSP 1.1 Uspostava i razvoj Tehnološkog parka Zenica 7.000.000 2009-2015

1.2 Uspostava i razvoj poslovnih inkubatora (Kakanj, Travnik, Usora, Zenica itd.)

5.000.000 2009-2015

1.3 Modernizacija opreme i naučno-istraživačke infrastrukture Univerziteta u Zenici

2.500.000 2009-2012

1.4 Izgradnja mreže poslovnih inkubatora u općini Maglaj 900.000 2009-2010

1.5 Osnivanje centra za izvrsnost u drvopreradi 1.500.000 2009-2011

1.6 Regionalni centar za oštrenje alata u sektoru drvoprivrede- Zavidovići 1.500.000 2009-2015

1.7 Promocija poduzetništva među mladima 3.000.000 2009-2011

1.8 Promocija privrednih potencijala regije Centralna BiH 2.000.000 2009-2012

1.9 Jačanje izvoznih kapaciteta MSP u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-2015

1.10 Jačanje metaloprerađivačkog sektora MSP u regiji Centralna BiH 1.500.000 2009-2015

1.11 Jačanje mreže podrške MSP u regiji Centralna BiH 2.000.000 2009-2015

1.12 Projekt proizvodnje energije iz alternativnih izvora energije 2.000.000 2009-2011

1.13 Mapiranje i brendiranje robnih marki regije Centralna BiH 2.000.000 2009-2011

1.14 Unaprijeđenje i razvoj podsticajnih mjera za podršku MSP 3.000.000 2009-2011

1.15 Osnivanje regionalnog kreditno-garantnog fonda 2.000.000 2009-2015


67

Sektor 2: RAZVOJ TURIZMA Regija Centralna BiH raspolaže značajnim prirodnim i kulturno-historijskim potencijalom za kvalitetan razvoj turizma kao privredne grane. Od posebnog su značaja mogućnosti za razvoj zimskog, eko i speleološkog turizma, banjskih lječilišta, sportsko-rekreacionih centara, te postojanje velikog broja kulturno-historijskih spomenika, koji datiraju iz različitih historijskih epoha (Neolitsko doba, Srednjovjekovna Bosanska država, Tursko carstvo, Austro-Ugarska Monarhija i td.).

Međutim, turistička infrastruktura (hoteli, moteli, pansioni, restorani, promotivni centri i sl.) nije adekvatno razvijena i rješavanju ovog problema je potrebno posvetiti veliku pažnju. Također, treba raditi i na unapređenju ekološke svijesti. Značajnu pažnju treba posvetiti promotivnim i marketinškim aktivnostima i edukaciji ljudi, angažiranih u ovom sektoru, kako bi se turistička ponuda unaprijedila i mogućnosti za razvoj i investiranje u ovaj sektor promovirale na adekvatan način.

Bobovac Vlašić



2.1 Izgradnja turističkih kapaciteta i očuvanje tradicije i kulturnog naslijeđa regije CBiH 2.1.1 Razvoj turizma, očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturno-historijskih

spomenika na području općina Vareš i Kakanj, sa posebnim osvrtom na stavljanje Kraljeve Sutjeske i kraljevskog grada Bobovac u kontekst turističke ponude kroz implementaciju Master plana

12.411.223 2009-2015

2.1.2 Sistematski razvoj turizma kroz izradu i implementaciju Master plana Vlašić – Babanovac

5.000.000 2009-2015

2.1.3 Izrada i implementacija Master plana za razvoj turizma na području Ajvatovice i starog grada Prusac – općina Donji Vakuf

10.000.000 2009-2015

2.1.4 Implementacija Master plana Zimsko-turistički centar Sebešić – općina Novi Travnik

10.000.000 2009-2015

2.1.5 Razvoj sportsko-rekreacionog centra Smetovi – općina Zenica 2.000.000 2009-2013 2.1.6 Razvoj sportsko-rekreacionog centra Busovača 10.000.000 2009-2013 2.1.7 Razvoj zimskog i planinskog turizma na planini Vučja – općina Teslić 4.000.000 2010-2012 2.1.8 Izgradnja centra za rekreaciju, sport i proizvodnju hrane u Bilješevu –

općina Kakanj 19.666.000 2009-2015


68

2.1.9 Projekt Kraljevski pečat - uspostavljanje prepoznatljivog brenda regije kao turističke destinacije

500.000 2009-2011

2.1.10 Konzervacija i restauracija kulturno-historijskih spomenika regije Centralna BiH (tvrđave Bobovac, Maglaj, Prusac, Tešanj, Travnik, Vranduk i drugi objekti od historijskog značaja)

20.000.000 2009-2015

2.1.11 Restauracija Zavičajnog muzeja Travnik 150.000 2009-2015 2.1.12 Proširenje turističke ponude regije Centralna BiH sa posebnim osvrtom

na kulturno-historijsko naslijeđe BiH 5.000.000 2009-2015

2.1.13 Zaštita i očuvanje kulturne baštine općine Zavidovići i susjednih općina u regiji Centralna BiH

3.500.000 2009-2013

2.1.14 Projekt na starom gradu Maglaj: sanaciono-konzervatorsko-restauratorski radovi

420.000 2009-2010

2.1.15 Otvaranje Garbuna (srednjovjekovna etno kuća) i srednjovjekovnog trgovišta – općina Travnik

75.380 2009-2010

2.1.16 Regionalni park prirode - Turistički centar “Tajan” 5.000.000 2009-2015 2.1.17 Putevima dobrih voda (Spajanje ekonomskih, ekoloških i turističkih

potencijala općina Žepče, Maglaj, Tešanj i Teslić u jedinistveni turistički brend, kao mjesta gdje izviru najbolje mineralne vode.)

1.000.000 2009-2011

2.1.18 Promocija i razvoj spelološkog turizma u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-2012 2.1.19 Razvoj ruralno-planinskog turizma regije Centralna BiH 1.500.000 2009-2015 2.1.20 Razvoj Eko turizma u regiji Centralna BiH 1.500.000 2009-2015 2.1.21 Univerzitetske sportske igre - Univerzijada 1.250.000 2009-2010 2.1.22 Umjetničke kolonije regije Centralna BiH 300.000 2009-2010 2.1.23 Izrada turističke signalizacije u regiji Centralna BiH 400.000 2009-2011 2.1.24 Izgradnja regionalnog ribolovnog centra Krivaja 2.500.000 2009-2013 2.1.25 Uređenje izletišta “Ponijeri” – općina Kakanj 1.000.000 2009-2015 2.1.26 Izrada studije o stanju i mogućnostima razvoja turizma na području

općine Usora 50.000 2009-2010

2.2 Ekološki program zaštite prirodnih destinacija, izvorišta, vodnih tokova, rječnih korita i izgradnja sistema za upravljanje specijalnim otpadom u regiji Centralna BiH

2.2.1 Uređenje lokacija za prikupljanje kućnog otpada u općinama regije Centralna BiH po jedinicama lokalne samouprave

6.000.000 2009-2015

2.2.2 Izrada programa zaštite izvorišta, vodnih tokova, rječnih korita i izgradnja sistema upravljanja otpadom u regiji CBiH

200.000 2009-2010

2.2.3 Uređenje turistički atraktivne zaštićene zone na lokalitetu rijeke Ugar na Vlašiću

15.745.000 2009-2011

2.2.4 Zaštita vodotoka rijeke Velika Usora 3.000.000 2010-2011 2.2.5 Očuvanje prirodnih vrijednosti prašumskog područja Gornja Trstionica-

Bukovica, I faza – općina Kakanj 45.000 2009-2010

2.2.6 Zaštita izvorišta Havdine- Doboj Jug 1.650.000 2009-2013 2.2.7 Regulacija korita rijeke Trstionica – općina Kakanj 1.400.000 2009-2013


69

Sektor 3: RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Iako radno sposobna populacija u regiji Centralna BiH iznosi više od 65% ukupnog broja stanovnika, evidentna je velika nezaposlenost. Jedan od uzroka je i činjenica da obrazovni sistem nije usklađen sa potrebama tržišta rada. Očigledan je nedostatak nekih neophodnih kadrova, posebno u domenu menadžmenta, poduzetništa, informatičkih tehnologija i proizvodnih zanimanja. Zbog toga bi trebalo uspostaviti dopunski obrazovni sistem i na taj način obezbijediti strukturu kadrova kakva je potrebna privredi.

Potrebno je posvetiti pažnju razvoju poduzetničkog duha, naročito kod mladih, koji je, iz različitih razloga, još uvijek slab. Otvaranje centara za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kadrova bi omogućilo određenom broju nezaposlenih da steknu adekvatna znanja i odgovore na potrebe tržišta rada.



3. Program razvoja ljudskih potencijala 3.1 Jačanje kapaciteta nosilaca ekonomskog razvoja u regiji Centralna BiH 300.000 2009-2015 3.2 Jačanje kapaciteta lokalnih razvojnih agencija 1.500.000 2009-2015 3.3 Obrazovanje i prekvalifikacija odraslih u srednjem obrazovanju 10.000.000 2009-2015 3.4 Uspostava centara za poslovnu edukaciju 500.000 2009-2011 3.5 Mini obrazovni centri za radnička zanimanja 500.000 2009-2010 3.6 Edukacija iz oblasti novih tehnologija 200.000 2009-2015 3.7 Obuka kadrova prema potrebama tržišta 200.000 2009-2010 3.8 Edukacija mladih poljoprivrednih proizvođača (razvoj edukativnog modela

za mlade poljoprivredne proizvođače) 600.000 2009-2015

3.9 Podsticajne mjere za zapošljavanje visokoobrazovanih i kadrova sa srednjim obrazovanjem

1.000.000 2009-2015

3.10 Uvođenje preduzetništva u srednje obrazovanje 1.000.000 2009-2015 3.11 Osavremenjavanje gradskih biblioteka stručnom literaturom i otvaranjem

internet klubova u sklopu biblioteka u regiji Centralna BiH 800.000 2009-2015

3.12 Informatizacija osnovnih škola u regiji Centralna BiH 1.500.000 2009-2015


70

Sektor 4: RAZVOJ REGIONALNE INFRASTRUKTURE Razvoj infrastrukture predstavlja temelj na kome se dugoročno gradi zdrava ekonomija.

Zahvaljujući svom geostrateškom položaju regija Centralna BiH ima ogroman potencijal za razvoj. Nalazi se blizu važnih poslovnih centara i prometnih raskršća. Gradovi regije su povezani saobraćajnicama različitih kategorija, a neki od njih su povezani i željeznicom. Međutim, saobraćajna infrastruktura (posebno lokalne saobraćajnice) ne omogućava zadovoljavajuću kvalitativnu podršku ekonomskom razvoju i potrebno je raditi na njenom poboljšanju.

Sistemima vodosnabdijevanja se slabo upravlja, a otpadne vode i čvrsti otpad predstavljaju ozbiljan problem. Kanalizacioni sistemi u nekim općinama regije nisu adekvatno riješeni.

Poseban značaj za razvoj regije imaju poslovne/industrijske zone koje doprinose povećanju konkuretnosti regionalne ekonomije. Uspostava poslovnih/industrijskih zona bi trebala utjecati na rješavanje problema nezaposlenosti, aktiviranje neiskorištenih resursa i njihovih kapaciteta, stvaranje uslova za privlačenje stranih investicija, smanjenje investicionih izdataka za proizvodne i poslovne objekte, smanjenje operativnih troškova funkcionisanja, transporta i održavanja objekata, stvaranju partnerstva među povezanim industrijama i td.

Industrijska zona "Misurići" Regionalni putovi


71



4.1 Program uspostave i razvoja poslovnih/industrijskih zona u regiji Centralna BiH 4.1.1 Uspostava i upravljanje poslovnim zonama u općini Maglaj 10.000.000 2009-2015 4.1.2 Izgradnja i uređenje industrijske zone Lanara, Teslić 3.500.000 2009-2015 4.1.3 Uspostava poslovne zone Matuzići – općina Doboj Jug 500.000 2009-2015 4.1.4 Uspostava poslovne zone Mravići – općina Doboj Jug 900.000 2008-2015 4.1.5 Uspostava poslovne zone Glinište, Jelah Tešanj 145.000.000 2009-2015 4.1.6 Uspostava poslovne zone Neobarje, Novi Travnik 40.000.000 2009-2015 4.1.7 Uspostava poslovnih zona Antena i Drivuša u općini Zenica 5.000.000 2009-2015 4.1.8 Uspostava poslovne zone u općini Žepče 8.000.000 2009-2015 4.1.9 Uspostava poslovne zone Vrtilište, Kakanj 31.000.000 2008-2015 4.1.10 Uspostava industrijsko/poslovne zone Nova Bila – općina Travnik 6.000.000 2009-2015 4.1.11 Uspostava industrijsko/poslovne zone Turbe-općina Travnik 5.000.000 2009-2015 4.1.12 Uspostava industrijsko/poslovne zone

Han Bila – Mehurić – općina Travnik 5.000.000 2009-2015

4.1.13 Uspostava industrijsko/poslovne zone Vitovlje-Vlašić 5.000.000 2009-2015 4.1.14 Uspostava industrijsko/poslovne zone Dolac na Lašvi – općina Travnik 6.000.000 2009-2015 4.1.15 Uspostava poslovnih zona u općini Zavidovići 3.500.000 2009-2015 4.1.16 Uspostava poduzetničke zone Žabljak uopćini Usora 5.000.000 2009-2015 4.1.17 Proširenje poslovne zone PC 96-2 5.000.000 2009-2010

4.2 Program izgradnje putne infrastrukture u regiji Centralna BiH 4.2.1 Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta R-473

Tedin Han - Banja Vrućica – Bistričak - Nemila 30.000.000 2011-2013

4.2.2 Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta Kaćuni – Lugovi - Donje Moštre

10.000.000 2009-2011

4.2.3 Izgradnja i rekonstrukcija regionalnog puta Busovača - Vitez preko Bara

5.000.000 2009-2012

4.2.4 Izgradnja mosta preko rijeke Usore 700.000 2009-2011 4.2.5 Izgradnja regionalnog puta Matuzići- Kraševo -Lepenica 688.520 2009-2011 4.2.6 Izgradnja regionalne prometnice lijevom obalom rijeke Usore

(Kalošević – Ćemani - Makljenovac) 3.000.000 2009-2012

4.3 Program upravljanja vodnim potencijalima, otpadnim vodama i specijalnim otpadom u regiji Centralna BiH 4.3.1 Uspostava regionalnog sistema vodosnabdijevanja Plava voda 45.000.000 2009-2011 4.3.2 Izgradnja vodosnabdijevanja općina Doboj Jug, Maglaj, Teslić, Tešanj

i Usora 10.000.000 2009-2015

4.3.3 Rekonstrukcija vodovodnog sistema u općini Doboj Jug 2.750.000 2009-2013 4.3.4 Vodosnabdijevanje prigradskih područja i odvod otpadnih voda na

području općine Žepče 750.000 2009-2011

4.3.5 Izmjena azbestno-cementnih cijevi na vodovodu Tajašnica-Zavidovići i njihovo stavljanje u funkciju kanalizacije i izgradnje sistema prečišćavanja otpadnih voda

30.000.000 2009-2015

4.3.6 Izrada studije izvodljivosti za izgradnju glavnih kolektora i sistema za prečišćavanje otpadnih voda naseljenih mjesta u regiji Centralna BiH

220.000 2009-2011

4.3.7 Izrada studije izvodljivosti, idejnog i glavnog projekta regionalnog kolektora otpadnih voda za općine Doboj Jug, Doboj, Teslić, Tešanj i Usora

260.000 2009-2011

4.3.8 Izgradnja kanalizacionog kolektora duž rijeke Vrbas 6.207.256 2009-2011


72

4.3.9 Izgradnja kolektora i prečistača otpadnih voda u općini Gornji Vakuf-Uskoplje

11.000.000 2010-2015

4.3.10 Jedinstvni kanalizacioni sistem općine Kakanj 26.000.000 2009-2015 4.3.11 Zaštita vodozahvata "Bukovica" sa rješenjem kanalizacionog sistema

na području općina Kaknj i Vareš 4.000.000 2009-2013

4.3.12 Izgradnja odvodnog armirano-betonskog kanala na području općine Doboj Jug

1.122.475 2009-2011

4.3.13 Izgradnja odvoda podzemnih i oborinskih voda u općini Doboj Jug 800.000 2009-2012 4.3.14 Izgradnja sekundarne kanalizacije u općini Doboj Jug 3.000.000 2009-2012 4.3.15 Izgradnja prečistača otpadnih voda u općinama sliva rijeke Usore 1.500.000 2009-2015 4.3.16 Uređenje korita rijeke Bosne 6.800.000 2009-2010 4.3.17 Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže šireg

urbanog područja općine Vitez sa ugradnjom prečistača otpadnih voda 16.000.000 2009-2015

4.3.18 Ugradnja prećistača na izvorištu vode za piće Kruščica 3.500.000 2009-2015 4.3.19 Izgradnja i proširenje kanalizacionih sistema, izgradnja kolektora i

sistema za prečišćavanje otpadnih voda na području općine Zenica 80.000.000 2009-2015

4.3.20 Izgradnja regionalnih lokacija za recikliranje otpada, u skladu s strategijom upravljanja otpadom BiH

5.100.000 2009-2015

4.3.21 Izgradnja regionalne deponije za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa

500.000 2009-2010

4.3.22 Izgradnja regionalne spalionice životinjskog otpada 3.000.000 2009-2011 4.3.23 Izrada projekta za izgradnju postrojenja za uništavanje medicinskog

otpada 200.000 2008-20011

4.3.24 Mjerenje kvalitete zraka u regiji Centralna BiH upotrebom pokretnih ekoloških laborotorija

1.350.000 2009-2011

4.3.25 Praćenje kvaliteta zraka, vode i zemlje u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-2011 4.3.26 Izgradnja BIO Lagune - mikrofitnih jezera u regiji Centralna BiH 2.000.000 2009-2012 4.3.27 Izrada elaborata "Procjena uticaja poslovnih zona na okolinu u regiji

Centralna BiH" 36.000 2009-2015


73

Sektor 5: POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ Kada je u pitanju proizvodnje hrane, regija CBiH je bila relativno slabo razvijena u usporedbi sa ostatkom BiH, zbog činjenice da je poljoprivreda bila ekstenzivna i bazirana na individualnim gazdinstvima. Regija ima odlične prirodne predispozicije za proizvodnju voća i povrća, ljekovitog bilja, proizvodnju i preradu mlijeka i mesa, peradarstvo i pčelarstvo. Unatoč potencijalu regije, agro-biznis sa većom dodanom vrijednošću još uvijek je nedovoljno razvijen.

Danas, kada je tržište roba široke potrošnje konsolidirano, od čega proizvodi prehrambene industrije zauzimaju dobar dio, domaći poljoprivrednici se suočavaju sa brojnim izazovima kao što su: zadovoljavanje standarda kvalitete u proizvodnji hrane, plasman i distribucija proizvoda, dostupnost testnim centrima-labaratorijima, ustanovama za certificiranje poljoprivrednih proizvoda, te kroz uspostavu sistema dodane vrijednosti, mapiranje robnih marki i autohtonih proizvoda i sistemski pristup razvoju programa namijenjenih poljoprivredi.

Razvoj programa poticaja ovom sektoru kroz rad državnih organa i ministarstava kantonalnih vlada i njihovu saradnju sa lokalnim zajednicama zahtijeva veći stepen koordinacije i identifikaciju uloga i kompetencija svih partnera uključenih u razvoj ovog sektora.


74



5. Jačanje poljoprivrede i ruralni razvoj 5.1 Izgradnja kapaciteta za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju,

hlađenje, skladištenje i preradu voća i povrća 6.000.000 2009-2011

5.2 Podizanje plantažnih voćnjaka kontinentalnog voća: jabuke, kruške, šljive, orah… (općine Maglaj, Bugojno i td.)

1.200.000 2009-2011

5.3 Podizanje matičnih zasada kontinentalnog voća – općina Busovača 2.500.000 2009-2014 5.4 Zaštita i širenje proizvodnje autohtonog sortimenta voća 200.000 2009-2010 5.5 Uspostava prerađivačkih kapaciteta i razvoj mreže kooperanata 2.000.000 2009-2011 5.6 Podizanje zasada jagodičastog voća: malina, jagoda i td.

(općine Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf, Bugojno, Doboj Jug…) 200.000 2009-2010

5.7 Zasnivanje plantaža bobičastog voća (borovnica, brusnica i td.) u općini Žepče

350.000 2009-2012

5.8 Proizvodnja industrijskog skroba u regiji Centralna BiH 1.000.000 2009-2010 5.9 Instaliranje regionalne sušare voća 22.000 2009-2010 5.10 Unapređenje poljoprivredne proizvodnje u regiji Centralna BiH

primjenom savremenih metoda u proizvodnji - plastenička proizvodnja povrća

800.000 2009-2012

5.11 Razvoj organske poljoprivrede na području regije Centralna BiH 300.000 2009-2015 5.12 Rekultivacija oštećenih zemljišta na području regije Centralna BiH 10.000.000 2009-2015 5.13 Proširenje otkupa mlijeka i laktofrizacija terena 358.000 2009-2010 5.14 Program razvoja stočarstva na području regije Centralna BiH 1.000.000 2009-2015 5.15 Osnivanje klastera proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda 1.500.000 2009-2011 5.16 Program razvoja pčelarstva na području regije Centralna BiH 500.000 2009-2015 5.17 Revitalizacija planinskog područja općina Kotor Varoš, Teslić, Travnik i

Zenica 4.600.000 2009-2011

5.18 Regionalni projekt borbe protiv ambrozije 200.000 2009-2010 5.19 Uspostava dijagnostičnog laboratorija u sklopu Veterinarskog zavoda

na Institutu “Kemal Kapetanović” u Zenici 500.000 2009-2010

5.20 Uspostava regionalnog centra za hranu, poljoprivredu i veterinarstvo 2.000.000 2009-2015 5.21 Izrada programa razvoja intenzivne poljoprivredne proizvodnje u regiji

Centralna BiH 80.000 2009-2011

5.22 Izrada regionalne strategije razvoja ruralnih područja na području regije Centralna BiH

1.000.000 2009-2015


75

Sektor 6: ENERGETIKA Energetski sektor u BiH je jedan od najznačajnijih privrednih sektora, sa dugom tradicijom i značajnim potencijalom za daljnji razvoj i investiranje. Međutim, stanje u sektoru zahtijeva velike reforme i restruktuiranje s ciljem da sektor postane integralnim dijelom europskog energetskog tržišta.

Sadašnja disharmonija nadležnosti i kompetencija u energetskom sektoru BiH (Energetski sektor Bosne i Hecegovine nije u nadležnosti države Bosne i Hercegovine nego entiteta) s jedne strane, te preuzetih međunarodnih obaveza BiH u procesu integracija i ispunjenja obaveza, s druge strane, proizvodi veliko kašnjenje objektivno mogućeg bržeg razvoja i korišćenja međunarodnih finansijskih izvora i projekata. Takva situacija se, naravno, odražava i na energetski sektor regije CBiH.

Federacija BiH je u septembru 2008. godine usvojila Strateški plan i program razvoja energetskog sektora u FBiH koji je poslužio kao osnova na kojoj su definirani projekti u oblasti energetike koji se planiraju implementirati u narednom periodu.

Značajan elektro-energetski potencijal regije predstavlja tradicionalna sprega rudarstva i proizvodnih energetskih objekata. Pored toga, stanoviti hidro potencijal moguće je iskoristiti za izgradnju malih protočnih elektrana.

Pored već poznatih rudarskih središta, planiraju se otvoriti novi rudnici Brezove Dane (općina Maglaj) i Bugojno, a uz postojeću termoelektranu Kakanj (značajnom elektroenergetskom objektu za nivo BiH), planira se izgradnja nove termoelektrane u Bugojnu.

U većini općina regije sistemi daljinskog grijanja su zastarjeli, te zahtijevaju značajnija ulaganja u izgradnju ili rekonstrukciju.

U smislu proširenja postojećeg transportnog sistema gasa, planira se i gasifikacija gradova regije Centralna BiH.


76



6. Jačanje energetskog sektora 6.1 Otvaranje rudnika mrkog uglja Brezove Dane u općini Maglaj 2009-2015 6.2 Razvoj i proširenje rudnika uglja u regiji Centralna BiH za dodatnu

proizvodnju uglja 2009-2015

6.3 Izgradnja novog rudnika uglja u općini Bugojno 2009-2015 6.4 Termoelektrana Bugojno Sukladno studiji

izvodljivosti 2009-2015

6.5 Modernizacija postojećih i izgradnja novog bloka Termoelektrane Kakanj

2009-2015

6.6 Izgradnja hidroelektrane Ugar Ušće (1 x 15 MW) 2009-2015 6.7 Sanacija, modernizacija i uvođenje sistema daljinskog grijanja u

općinama regije Centralna BiH 75.000.000 2009-2015

6.8 Uvođenje prirodnog plina u postojeću termoelektranu Kakanj – izrada studije

2009-2015

6.9 Gasifikacija grada Zenica 2009-2015 6.10 Izgradnja gasovoda Zenica-Travnik, kao prva faza gasifikacije SBK 2009-2015 6.11 Izgradnja gasovoda Zenica-Bosanski Brod 2009-2015 6.12 Analiza mogućnosti i primjena alternativnih izvora energije u regiji

Centralna BiH 2009-2015

rser2009-2015 reprintwithminorchanges may2010 · prirodni resursi 26 2.1. obradivo zemljište i...

Documents