rtp - nezaposlenost i obrazovanje

Renata Relja, Vicko Tomic, Toni Popovic Filozofski fakultet Sveucilista u Splitu, Odsjek za sociologiju

Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih integracija

1. UVOD Japanski redatelj Kinji Fukasaku zapoCinje film Battle Royale (2000) vizijom

Japana u kojem je pocetkom novog milenija nacija dozivjela slom. Deset milijuna radnika ostaje bez posla, a stopa nezaposlenosti doseie 15% zbog cega osam stotina tisuea ucenika bojkotira nastavu. Sve to dovodi do civilizacijske prekrernice u kojoj se odrasli, zbog gubitka konrrole i postovanja, boje svoje vlastite djece. Stoga, kako bi se rijdila problematicnih ucenika, vlada donosi zakon Battle Royale prema kojemu se svake godine jedan nasumicno odabran razred odvodi na pusti otok s kOjeg moze otib sarno onaj ucenik koji u tri dana uspije pobiti sve ostale. Prema nekim sociolozima, poput R. Ledruta, rast stope iznad 14% predstavlja onaj kriticni prag nakon kOjeg se nezaposlenost moze nazvati katastrofalnom, a sro ukljucuje pogubne posljedice za cjelokupno drustvo (Sti~adin, 2002a: 252), pa ne iznenaetuje ovakav apokaliptican stay japankog redatelja u bjoj se zemlji nezaposlenost devedesetih godina proslog stoljeea kretala od samo 2,2% do 4,7% (Castells, 2000: 337; MomCilovic, 20021).

Za razliku od Japana, u Hrvatskoj je nezaposlenost pocetkom milenija premaSila kriticni prai. Iako nismo svjedocili slomu civilizacije, nezaposlenost

1 http://rnjesec.fhg.hrlnezaposlenost/ 1.3.htrnl 2 Prerna podatcima baze podataka ILO i Hrvatskog zavoda za zaposljavanje, 2000. godine zabiljeiena je najvisa ankerna stopa nezflposlenasti ad 16,1%, a 2002. godine najvisa adminisrrativna nezapaslenast ad 22,3%.

168 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA

ipak nije prestala biti jednom od glavnih tema politickog, medijskog pa i znansrvenog diskursa. Tako je kualicijska vlada sestorke na izborima 3. sijecnja 2000. godine kao najvainiji dio programa isticala orvaranje 200.000 do 300.000 novih radnih mjesta. Kako se administrativna nezaposlenost za njihovog mandata jos viSe povecala, te Calc dosegla rekordni broj od 415 tisuCa u oiujku 2002., i HDZ se u sljedecoj kampanji orijentirao na rast zaposlenosti, smanjene poreza, gospodarski rast, rast standarda i prikljuCivanje EU-u i NATO-u.

Istraiivanja stavova i misljenja javnosti 0 drusrvenim problemima relativno se cesto provode, a zajednicki im je naglasak na nezaposlenosri kao najizrazirijem problemu. U sklopu istraiivanja Vrijednosni sustav mLadih i drustvene promjene u Hrvatskoj, mladi upravo nezaposlenost ocjenjuju kao svoj i uopce kao najveCi problem hrvatskog drusrva (Ilisin, 2002: 155-202). Lalic i Mustapic daju pregled cetiriju istraiivanja javnoga mnijenja koja su, pored ostalog, ispitivala drusrvene probleme u Hrvatskoj. Istraiivanja su proveli Fakultet politickih znanosti, Instirut Ivo Pilar re agencije PuIs i GFK, a nezaposlenosr je israknuta kao najveCi problem u svakom od navedenih istraiivanja (Lalic i MustapiC, 2007: 148).

Prijasnja su isrraiivanja pokazala kako studenri znatno manje od ostalih kao glavne probleme hrvatskog drusrva isricu nezaposlenost, alkoholizam i narkomaniju, ali vise opaiaju korupciju u sudsrvu, zdravsrvu, lokalnoj samoupravi i javnoj upravi (Ilisin i Radin, 2007: 31). Stoga smo, na tragu prijasnjih istraiivanja, unutar naSeg istraiivanja ispirali kako srudenri doiivljavaju nezaposlenost, njezine uzroke i moguce promjene koje mogu uslijediti bolonjskom reformom i opcenito prisrupanjem Europskoj uniji.

2. METODOlOGIJA ISTRAZIVANJA I STRUKTURA UZORKA Unutar sirih isrraiivackih rezultata koji su obuhvatili analizu odnosa stude

nata SveuCilista u Spliru prema radu, ispirani su i njihovi stavovi koji se odnose na relaciju nezaposlenosri i obrazovanja u konrekstu europskih inregracija. Istraiivanje je provedeno metodom ankete, od sijecnja do lipnja 2010. godine, primjenom standardiziranog anketnog upitnika od 42 pitanja na stratiflciranom uzorku kojim je obuhvacen 341 srudenrlica studijskih programa Sveucilisra u Spliru. Strukturalna obiljeija srudenata u nasem istraiivanju odredena su varijablama poput spola, dobi, mjesta rodenja, obrazovanja roditelja i slicno.

R. Relja, V. Tomie, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 169

S obzirom na spo!, ispitanici su gotovo ravnomjerno rasporedeni buduCi da je 55% ispitanika zenskog, a 45% ispitanika muskog spola. VeCina ispitanika (51,6%) pripada dobnoj skupini mladih ad 18 do 21 godine starosti, a neSto manje skupini od 22 do 25 godina. VeCinu ispitanika mozemo smatrati urbanima jer ih je 87% rodeno u gradu, a tek 9% na selu, odnosno 4% na otoku. Takoder, veCina je anketiranih studenata kao mjesto stalnog boravka navela grad, dok je 52% studenta navelo Split kao mjesto stalnog boravka. Ispitanici su uglavnom studentilce preddiplomskog (43%) i diplomskog (36%) studija. 14% ispitanika su studentilce integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, a 8% strucnog studija. VeCina ispitanika (77%) navodi sadasnji studij kao prvi izbor, a 75% studira uz potporu Ministarstva. Vise od jedne treCine ispitanika (34%) prima stipendiju, a tek 4% ispitanika preddiplomskog studija nem'a namjeru nastavljati daljnje skolovanje.

3. NEZAPOSlENOST lINUTAR HRVATSKOG DRUSTVA Pronalazak posla predstavlja vaian Cimbenik unutar procesa odrastanja sva

kog pojedinca u suvremenim drustvima. Ipak, nezaposlenost mladih znacajan je problem u veCini industrijskih zemalja i nije ogranicena sarno prema stjecanju prvog zaposlenja. Iako postoje znaeajna odstupanja medu ddavama, svugdje su sanse za zaposljavanje mladih pod snaznim utjecajem njihovih osobnih znacajki koje ukljucuju spo!' obrazovanje i prethodno radno iskustvo (Russell i O'Connell, 2001: 1). Nezaposlenost je prema svim relevantnim istraZivanjima uvjerljivo najveCi problem s kojim se hrvatsko drustvo susrece od zavrSetka ratnih razaranja. Stirn se slazu i studenti unutar naSeg istraiivanja jer ih je gOtovo polovica (48,1 %) izrazila potpuno slaganje s tvrdnjom 0 nezaposlenosti kao najznaeajnijem problemu hrvatskog drustva. Drugo mjesto na rang-Ijestvici problema hrvatskog drustva zauzeli su kriminal i korupcija s cime se potpuno slaie 46,3% ispitanika, a trece siromastvo (26,7%) - fenomen usko vezan uz nezaposlenost.

3. 1. Definiranje i mjerenje nezaposlenosti Nezaposlenu se osobu najjednostavnije moze opisati kao onu koja nema

posao, a sposobna je za rad. Takva osoba moze biti dobrovoljno ili nedobro

170 GOSPODARSKE 1KULTURNE ODREDN1CE REGIONALNOG IDENTITET.

voljno nezaposlena, to jest moze izabrati da nema posao iii moze biti u situaci" da ga, unatoc zelji, ne moze pronaCi. Duncan Callie istice kako nezaposie nisu same oni bez posla, vec i oni koji bi zeljeli sudjelovati u sluzbenom gospodarstvu kada bi za njih bilo dostupnih poslova. Oni se smatraju dijelom radne snage i treba ih razlikovati od ekonomski neaktvinh koji ne bi radili cak i ~ im se ponudi posao (Callie i dr., 1994: 7). Osobu mozemo smatrati zaposlenom iako ona radi same nekoliko sati tjedno, a isto tako mozemo ju uvrsti " u nezaposlene premda radi puno radno vrijeme "na erno". 5toga definiranje nezaposlenosti ponajviSe ovisi 0 konacnom broju nezaposlenih, odnosno Stopama nezaposlenosti.

Mec1unarodna se standardna definicija nezaposlenosti temelji na trima kriterijima koji moraju istovremeno biti ispunjeni. Prema toj definiciji, nezaposlene su sve osobe iznad dobi odrec1ene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnistva, koje su tijekom navedenog razdoblja bile (Hussmanss, 2007: 13) bez posIa, tj. nisu radile za placu ili bile samozaposlene, kako je to odrec1eno medunarodnom definicijom zaposlenosti; trenutacno na raspolaganju za rad, tj. na raspolaganju za placeni rad ili samozaposlenost tijekom razdoblja promatranja; traZile posao, tj. poduzele odrec1ene korake u tocno odrec1enom proteklom razdoblju u potrazi za placenim poslom ili kako bi postale samozaposlene.

Kriterij "bez posIa" sluzi kako bi se povukla jasna linija izmedu zaposlenosti i nezaposlenosti i osigurala mec1usobna iskljuCivost tih dvaju pojmova. Prema tom ce kriteriju osoba biti nezaposlena ako u razdoblju promatranja nije radila nid jedan sat, dakle ako je kod nje zabiljdena potpuna odsutnost posla. "Trenutacna raspolozivost za rad" znaCi da osoba mora biti sposobna i spremna za rad ukoliko joj se pruzi prilika za posao. Taj kriterij sluzi za iskljuCivanje osoba koje ne mogu prihvatiti posao zbog odrec1enih zapreka (poput obiteljskih obveza ili bolesti), te za one osobe koje traZe posao koji bi poceo tek nakon odredenog vremena (poput studenata koji traZe posao nakon zavrSetka studiranja). Kriterij "trazenja posla" oznaeava uvjet aktivnog trazenja posla, sto podrazumijeva poduzimanje odredenih koraka s ciljem pronalazenja placenog zaposlenja ili samozaposljavanja, a ne sarno sluzbenu izjavu osobe da traZi posao.

Prikupljanje se podataka 0 nezaposlenima vrSi najceSce na dva naCina te, stoga, postoje i dva izvora statistickih pokazatelja 0 nezaposlenosti. Prvi su po

171 R. Relja, V. TOmic, To Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih...

datci 0 evidentiranoj nezaposlenosti koje prikupljaju i obraduju zavodi za zaposljavanje. Drugi su pokazatelji iz ankete radne snage koju uglavnom provode zavodi za sratistiku, a Cija je metodologija uskladena s pravilima i uputama .YIedunarodne organizacije rada te Europskog ureda za statistiku, bme se osiurava metodoloska usporedivost s istrazivanjima u zemljama Europske unije Bejakovic, 203: 659-660). U Hrvarskoj se takoder prikupljaju podatci 0 nezaposlenosti na temelju tih dvaju izvora, odnosno, dvaju nacina mjerenja. Prvi se nacin mjerenja nezaposlenosti zasniva na evidencijama Hrvatskog zavoda za zaposljavanje (Kerovec,1999: 265) koje osiguravaju kontinuitet pracenja poataka 0 nezaposlenim osobama poput sociodemografskih karakteristika, ra

zloga nezaposlenosti i njezinog trajanja (Potocnik, 2007: 88). Premda ovakvo mjerenje ima znaeajne prednosti3, one ne pruia tocno stanje jer se neke osobe

~egistriraju bez stvarne zelje za pronalazenjem posIa, vee same kako bi starusom :lezaposlene osobe ostvarile odredene povlastice. Jednako tako, mijenjanjem odredenih zakonskih propisa, broj nezaposlenih osoba doslovno se preko noti moze drasticno promijeniti bez obzira na stvarno stanje na trzisru rada.

Drugo se mjerenje temelji na anketi radne snage koju od 1996. godine na liZorku kueanstava provodi Driavni zavod za statistiku prema preporukama, metodama i definicijama Medunarodne organizacije rada (Kerovec, 1999: _65). Njezin je cilj prikupljanje podataka 0 stanju i promjenama na trzistu rada Republike Hrvatske radi pracenja, mjerenja i ocjenjivanja gospodarskih i drusrenih trendova, a omogucuju i primjenu modernih metoda analize s podrucja

ekonomije, sociologije, psihologije i drugih podrucja te su osnova za donosenje programa politike zaposljavanja (Statisticki ijetopis, 2007: 116). Glavna je prednost ove metode prikupljanje podataka u skladu s medunarodnim standardima kako bi se mogli medusobno usporedivati, dok su glavni nedostatci tehnicki, metodoloski i statisticki problemi uzorka, upitna vjerodostojnost odgovora ispitanika te visoki troskovi samog postupka (Birsa, 20024),

No, kako definicija Medunarodne organizacije rada ne uvrstava obeshrabrene radnike koji su nakon duzeg bezuspjdnog trazenja zaposlenja odustali od daljnjih pokusaja, sa socioloskog bi stajaliSta nezaposlenost bilo prikladni'e definirati kao stanje u kojemu se dio radno sposobnih Clanova drustva ne } Administrarivno je pracenje jednostavno, iziskuje manje troskove, omoguCava mjesecno prezenriranje podataka te pokriva cijelu definiranu populaciju. , http://rnjesec.ffz.g.hrlnezaposlenost/ I.I.htrnl


moze zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobieajenu placu. Takva definicija ubraja i sve clanove drusrva koji su djelomicno zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri iskoristena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno uzdriavanje (Bejakovic, 2003: 659).

3. 2. Uzroci nezaposlenosti u hrvatskom drustvu Tdkoce u gospodarsrvu koje dovode do nezaposlenosti uvjerovane su sirim

drusrvenim procesima. U razvijenijim je zapadnim zemljama rast nezaposlenosti ponajprije bio uvjerovan tehnoloskim i organizacijskim inovacijama, odnosno na.glim rastom novih tehnologija proiziSlim iz informaticke revolucije, dok je u zemljama u razvoju na snazi proces koegzistencije vise uzroka nezaposlenosti, ukljucujuCi donekle i one u razvijenim zemljama. Republika Hrvatska je, liZ sve procese kojima su prolazile i druge tranzicijske zemlje, bila izlozena i velikim rarnim razaranjima. Zajednicki memorandum 0 socijalnom ukljuCivanju vidi uzroke nez;lposlenosti u nedostatku strukrurnih promjena gospodarsrva. Unistenje radnih mjesta u konteksru likvidacija i steeaja velikog broja poduzeea nije bilo praceno orvaranjem dostarnog broja novih radnih mjesta u privarnom sekroru, a relativno visoke realne nadnice i place, institucionalna nefleksibilnost te opca neusklac1enost ponude i potraznje rada cine se najveCim preprekama za dinamicnije djelovanje trzista rada (Zajednicki memorandum 0 socijalnom ukljuCivanju Republike Hrvatske, 2007: 6).

Slikovni prikaz 1. pokazuje stavove srudenata u nasem istrazivanju 0 uzrocirna nezaposlenosti u hrvatskom drusrvu. Srudemi uzroke nezaposlenosti daleko najviSe vide u nesposobnosti i nebrizi hrvatskih politieara da se nose s ovim problemom, s cime je gorovo polovica ispitanika izrazila potpuno slaganje (47,2%), dok je nerazvijenost gospodarsrva na drugom mjesru s 35,2% potpunog slaganja. Na trecem je mjesru sustavno srvaranje nezaposlenosti, odnosno zadriavanje jednakih upisnih kvota za zanimanja s kojima je danas gorovo nemoguce pronaCi posao, s cime je potpuno slaganje izrazilo 29,6% ispitanih studenata. Srudenti prervorbu i privatizaciju vide na cervrtom mjestu s 28,7%, a nedovoljni poticaj razvoju privarnog sekrora na perom mjesru s 24%. Slijedi nedostatak trazenih kvalifikacija kao i posljedice rata sa 17,6% potpunog slaganja, dok se na posljednjim mjestima nalaze financijska kriza (13,8%) naslijec1eni problemi iz razdoblja socijalizma (11,7%).

Slikovni prikaz 1. Rang-Ijestvica stavova studenata 0 uzrocima nezaposlenosti u RH

R. Reija, V. TOmic, T Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje. It kontekstu europskih... 173

Nezaposlenost je suvremena pojava jer su donedavno rad za placu i stalna sluiba predstavljali prije izuzetak nego pravilo (Matkovic, 2009: 105). Tek se s uspostavom industrijskih odnosa i rada za placu stvaraju uvjeti formiranja nezaposlenosti kao ozbiljnog druStvenog problema. Iako je nezaposlenost suvremena pojava u hrvatskom drustvu, svoje korijene ima i u dalekoj proslosti. Osmanlijska najezda stotinama je godina guSila unutarnji impuls u hrvatskom drustvu koji bi pokrenuo spontan i autonoman razvoj modernizacije, kao sto je bio, primjerice, u Engleskoj. Stoga je proces modernizacije morao biti unesen izvana, iz zemalja jezgre, sto je rezultiralo formiranjem "perifernog kapitalizma" koji nije orijentiran na razvoj industrijskih kapaciteta, vec na trgovinu i lihvarstvo (Zupanov, 2002: 110-111). Hrvatski su krajevi trebali posluiiti sarno kao triiste za industrijske proizvode iz ostalih austrougarskih zemalja te kao vrelo sirovina, pa su austro-ugarski vladajuCi slojevi ometali razvitak industrija (Tomasic, 1997: 17). Hrvatsko je gospodarstvo i kroz cijelo 20. stoljece prolazilo kroz drustvene, politicke i gospodarske krize koje su pripremale teren za procvat nezaposlenosti i slabljenje gospodarstva u devedesetima, sro je pak izravna posljedica procesa globalizacije, tranzicije te Domovinskog rata.

504540353025 %

2015105

47, ~ U,b

35,2 IU

29,6 ~1,2

28,7 pU,1>

"'0 24

17,6,,2

17,6 ~O,9

13,8 Potpuno slaganjep2,1 11,7 El Potpuno neslaganje

". "1~,3 ... .. - -'--

o

naslijedeni problemi iz razdoblja socijalizma

suslavno slvaranje nezaposlenosti

problemalicna pretvorba i privalizacija

nedovoljni poticaji razvoja privatnog seklora

nedoslatak trazenih kvalifikacija/strucnog kadra

nesposobnost i nebriga hrvatskih politicara

nerazvijenost gospodarslva

financijska kriza

posljedice rata u hrvatskoj

=


Globalizacija posjeduje visestruke dimenzije, a u gospodarstvu se oCituje u rastu medunarodne trgovine i stvaranju svjetskog triista. Internacionalne kompanije svoje sektore proizvodnje namjerno stavljaju u geografska podrucja s jeftinijom radnom snagom pa u svojim sjedistima uposljavaju manji postotak radnika od njihovog moguceg kapaciteta, Sto rezultira zatvaranjem industrija i povecanjem nezaposlenosti (Pelagidis, 1998).

Proizvodnja koja ne zahtijeva visokokvalificiranu radnu snagu seli se u zemlje s obiljem jeftine radne snage, a u zemljama gdje je radna snaga skupa, nekvalificirani radnici gube posao ili im nadnice padaju. Zato u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, medu nezaposlenima sve viSe prevladavaju osobe nizih kvalifikacija (TomasiC, 2010: 70). Tako je u Hrvatskoj udio dugotrajno nezaposlenih bez skole i s nezavrsenom osnovnom skolom u ukupnom broju nezaposlenih iznosio 68,2%, a u ukupnom broju nezaposlenih sa zavrSenom osnovnom skolom 54,5%. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je jos manji u osoba s trogodisnjom (41,5%), odnosno cetverogodisnjom srednjom skolom (40,3%) te s visom (33,9%), odnosno visokom (30,9%) skolom (Godisnjak 2009,2010: 18).

Proces je tranzicije, definiran kao prelazak s planske na triisnu privredu, izmedu ostalog podrazumijevao i prelazak iz sustava koji je zaposlenima jamCio vecu sigurnost zaposlenja u sustav gdje je prijetnja gubitkom posla sastavni dio privrednog ciklusa (Perackovic, 2002: 213). Pocetkom devedesetih godina u zemljama srednje i isrocne Europe doslo je do raspada socijalizma i prijelaza na tdisno gospodarstvo i visestranacku demokraciju, sto nije prolazilo bez teSkoCa. Zasigurno je najteia socijalna posljedica tranzicijske krize masovna nezaposlenost koju su poticali sokovi poput gubitka tdista, drasticnog pada outputa, hiperinflacije, troskova privatizacije i pretvorbe te nepripremljenosti domaceg triista za prodor na inozemno trziSte, ali i uvoznu konkurenciju (Skare, 2001: 20). Jedan od koraka prema tdisnom gospodarstvu bila je privatizacija, koju su mnogi dozivjeli kao nepravdu zbog netransparentnog provodenja u vrijeme ratnih razaranja sto je uzrokovalo pojavu nove klase na brzinu obogacenih poslodavaca i investirora snelegalno stecenim kapitalom. Studenti se u nasem istraiivanju uglavnom slaiu s tvrdnjom da je problematicna pretvorba i privatizacija jedan od glavnih uzroka nezaposlenosti, od cega se njih 42,2% s tim slaie djelomicno, a 28,7% u potpunosti.

R. Relja, V. TOmic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 175

BuduCi da se i proces tranzicije hrvarskog drusrva iz komunistickog susrava u kapiralisricki odvijao u polurarnim i rarnim okolnosrima, ro je un bio uspo

. reniji i rezulrirao je odrec1enim negativnim gospodarskim i socijalnim posljedicama (Malenica, 2007: 222). Globalizacija je zahvatila cijeli svijet, tranzicija bivse socijalisticke zemlje, a zemlje bivse Jugoslavije5 su, uz ove p::ocese, jos bile pogoc1ene i ratnim zbivanjima. U ratnim zbivanjima Hrvatska je dozivjela velika materijalna razaranja i negativne posljedice na unutarnjem demografskom i drusrveno-polirickom planu, a rat je oslabio i gospodarsrvo. Unistena je tretina privrednih kapacirera, a rarna razaranja donijela su i zazor stranoga kapitala od investiranja u nesigurno podrucje (Cvjetieanin i Katunaric, 1998: 16-17, prema Tomic-Koludrovic i Petrie, 2007: 869). Oriava se nasla pred velikim izdatcima odvajajuti gorovo izraelskih 15% nacionalnog proizvoda za vojsku (Zunec, 1998: 132), dok je nakon rata uslijedila obnova, skrb za stradalnike, razminiranje i drugo. Da se iznos rarnih sreta (dvogodisnji hrvatski BOP) invesrirao u novu proizvodnju, moglo se orvoriti onoliko radnih mjesta koliko Hrvatska ima stanovnika, odnosno deset puta vise od najveceg zabiljdenog broja nezaposlenih prema administrarivnim izvorima (Tomasic, 2010: 76). Manje od cervnine (17,6%) studenata u nasem istrazivanju porpuno se slaze kako su posljedice rata uzrok nezaposlenosti u hrvatskom drustvu, dok se neSro manje od polovice (42,8%) s tim slaze djelomicno, sro iznenac1uje s obzirom na prijaSnja slicna istraiivanja.

S obzirom na razliCire uzroke, ekonomisti razlikuju i razlitite tipove nezaposlenosti. Vazno mjesro zauzima razlikovanje dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti jer je znaeajna razlika izmec1u osobe koja je izabrala ne radiri i osobe koja je voljna raditi, ali ne moze nati posao. Oobrovoljnu nezaposlenost ne mozemo smatrati drusrvenim problemom, sroga je nedobrovoljna nezaposlenosr ono sro veCina Ijudi ima na umu kada govori 0 nezaposlenosti (Abercrombie i dr., 2008: 231). Nezapbslenost takoc1er moze biti orvorena i prikrivena. Orvorena nezaposlenost naglo se povecava u doba kriza, recesija, velikih tehnoloskih promjena, elemenrarnih nepogoda, rarnih razaranja ird. Prikrivena nezaposlenost proizlazi iz nedovoljnog iskoristavanja radne snage, sro mati oblik nezaposlenosri unutar posrojece zaposlenosti. Nastojanja bivsih socijalisrickih drustava prema postizanju visokog stupnja zaposlenosti stvarao je suvisan, cesto ekonomski uvelike nepotreban broj radnih mjesta zaposlenih

Narocito republike Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

.176 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGIONALNOG IDENTITETA

(Bejakovic, 2003: 659). MOLemo razlikovati tri glavna tipa otvorene nezaposlenosti - normalnu, strukturalnu i ciklicnu, te nekoliko podtipova.

Normalna nezaposlenost ukljucuje frikcijsku i sezonsku nezaposlenost. Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog mijenjanja zaposlenja, pri ceml1 radnici ne idu odmah na novi posao. Radniku koji zeli trajniji posao isplati se ndto duze traziti dok ne nade posao s boljim uvjetima od prvog posla koji m~ se ponudi, dok se poslodavcu vise isplati duze traiiti, dok ne ptonade pouzdanog radnika, nego svakih par mjeseci traiiti novog (Tomasic, 2010: 47). Frikcijska nezaposlenost obicno se ne smatra ozbiljnim prablemom jer je neizbjcina u gospodarstvu koje se mijenja pa bi, cak i u uvjetima pune zaposlenosti. uvijek postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti traze posao ili dok se zene nakon porada vrataju u radnu snagu (Haralambos i Holborn, 2002: 743: ]akovljevic, 20026). U Republici Hrvatskoj u pravilu rad u driavnim poduzeCima sigurniji je i bolje placen, zato postoji veta zelja za takvim zaposlenjem sto poveeava frikcijsku nezaposlenost (Tomasic, 2010: 48). Sezonska nezaposlenost posljedica je snainih varijacija gospodarskog pracesa u odredenim. djelatnostima uvjetovanih klimatskim, tradicionalnim iIi institucionalnim uvjetirna, ukoliko se razdoblja zatiSja ne mogu premostiti proizvodnjom za zalihe I]' preraspodjelom radnog vremena Oakovljevic, 20027). Zimi se smanjuje opseg poslova u poljoprivredi, gradevinarstvu i turizmu, sto je vidljivo u evidenciji Hrvatskog zavoda za zaposljavanje.

Strukturalna nezaposlenost oznaeava nepodudarnost izmedu ponude i potrainje za radnicima u pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda Oakovljevic, 20028). Do nje dolazi kad ima slobodnih radnih mjesta i radnici traie posao, no njihove kvalifikacije ne odgovaraju zahtjevima posIa. Stoga razlikujemo dva tipa strukturalne nezaposlenosti: regionalnu i tehnolosku.

Regionalna nezaposlenost javlja se kada nezaposleni radnici ne iive u podrucjima u kojima postoji potreba za radnom snagom (Haralambos i Holborn, 2002: 743). Postoje znaeajne razlike u potrainji radne snage i stopama nezaposlenosti po razliCitim hrvatskim zupanijama. Najniia stopa nezaposlenosti zabiljeiena je u gradu Zagrebu (6,1%) i Istarskoj zupaniji (7,1%), dok je istodobno najvisa zabiljeiena na podrucju Sisacko-moslavacke (27,6%), Vukovar6 http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlenosrl2.1. hrml 7 http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlenosr/2.1.hrml 8 http://mjesec.ffzg.hr/nezaposlenosr/2.1.hrml

R. Relja, V. TOmic, T PopoviC: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 177

sko-srijemske (27,5%), Viroviticko-podravske (26,5%) te Brodsko-posavske iupanije (25,9%). Prosjecna stopa nezaposlenosti na ddavnoj razini iznosiia je 14,4%, pa je istodobno u devet iupanija bila niZa, au dvanaest viSa od prosjecne driavne razine (Godisnjak 2009,2010: 9). Prostorna je pokretljivost radne snage u RepubIici Hrvatskoj slaba, sto poveeava strukturalnu nezaposlenost. Mali broj prekvalifikacija ukazuje na nedostatak fieksibiinosti na hrvatskom triiStu rada (TomasiC, 2010: 55). U nasem istraiivanju sarno 8,5% ispitanih studenata ne bi ni pod kojim uvjetima prihvatiio posao izvan struke. S druge pak strane, 70,4% ispitanika prihvatilo bi posao izvan struke ako bi on ispunio njihova ocekivanja. Prema odredenju Hrvatskog zavoda za zaposljavanje pod spremnoscu za prostornu pokretljivost smatra se spremnost nezaposlene osobe iii traiitelja zaposlenja na dnevnu migraciju ili prihvacanje posla u drugim podrucjima Republike Hrvatske (Godisnjak 2005, 2006: 29). Prema svemu sudeCi, studenti u nasem istraiivanju spremni su promijeniti mjesto stanovanja zbog posla, barem u svojim stavovima. Tako bi ih 65,7% bilo spremno promijeniti mjesto stanovanja ako bi to bio preduvjet za pronalaienje posla (tj. izlaz iz nezaposlenosti), 62,5% ispitanih studenata bi promijeniio mjesto stanovanja kad bi to bio preduvjet pronalaienju posla u struci, dok bi 62,8% ispitanika promijenilo mjesto stanovanja ako bi to bio preduvjet za dobivanje radnog rnjesta s boljim radnim uvjetima.

Tehnoloska nezaposlenost javlja se kad nezaposleni nemaju kvalifikacije i vjestine potrebne za slobodna radna mjesta. Zbog nestajanja starih i razvijanja novih indusuija, kao i zbog tehnickih usavrSavanja iii preusmjeravanja proizvodnje, zaposleni s nepotrebnim vjdtinama postaju nepotrebni u postojecem broju (Haralambos i Holborn, 2002: 743; Bejakovic, 2003: 659). Drugim rijeCima, nezaposleni ne mogu pronaCi posao u struci jer je njihovo zanimanje postalo nepotrebno iii zastarjelo napretkom tehnologije, a poslodavci ne mogu naCi radnike jer nemaju traiene kvalifikacije. U nasem istrazivanju studenti se uglavnom slaiu kako je nedostatak strucnog kadra uzrok nezaposlenosti u hrvatskom drustvu. Tako je gotovo polovica ispitanika (45,2%) izrazila potpuno ili djelomicno slaganje s tom tvrdnjom naspram jedne cetvrtine (25%) kqja se potpuno iii djelomicno s njom nije sloZila.


Podatci Hrvatskog zavoda za zaposljavanje ukazuju na postojanje velike razlike u stopama zaposljavanja prema zanimanju9, sto dovodi do toga da neke struke brzo, a neke sporo ili nikako prona18ze posao. Stopa nezaposlenosti prerna stupnju obrazovanja moze biti priblizan pokazatelj strukturalne nezaposlenosti (TomasiC, 2010: 53). Isto tako, nase istrazivanje ukazuje na postojanje ovisnosti (p-vrijednosti sil procijenjene kao znacajne na razini znaeajnosti od 95%; p < 0,05) izmedu fakulteta koji studenti pohadaju i ocekivanja pronalaZenja posla u strud unutar godine dana po stjecanju diplome. Uocljivo je kako su studenti Gradevinsko-arhitektonskog fakulteta, FESB-a i Medicinskog fakulteta mnogo optimisticniji od primjerice studenata Filozofskog fakulteta.

-\)" Nadalje, studenti u nasem istrazivanju sustavno stvaranje nezaposlenosti,

1..:

odnosno zaddavanje jednakih upisnih kvota za zanimanja s kojima je danas gotovo nemoguce pronaCi posao, dozivljaju kao izraien uzrok nezaposlenosti. Ubrzan tehnoloski razvoj privrede i uvodenje novih informatickih tehnologija zahtijevaju sasvim drugaCiju strukturu (Perackovic, 2000: 55). Nastanak brojnih novih, usluinih, i nestanak industrijskih i poljoprivrednih zanimanja temeljna je Cinjenica postindustrijskog drustva koju treba takoder uzeti u obzir kod analize uzroka strukturalne nezaposlenosti i izrade strategija za rjdavanje tog problema, kao i kod definiranja obrazovnih programa i upisnih kvota za odredena zanimanja (Perackovic, 2008: 394).

Ciklicna nezaposlenost posljedica je opceg nedostatka potraznje na trZistu : roba i implidtno na trZistu rada. Ona se javlja kad je sveukupna potraznja za radom niska. Kad se smanjuju potrosnja i proizvodnja, nezaposlenost se povecava. Medutim, sam pojam podrazumijeva da se radi 0 srednjorocnoj pojavi koja nestaje u uvjetima ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi 0 dugorocnom niskom gospodarskom rastu, takav se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potraznje naziva stagnacijska nezaposlenost Qakovljevic, 20021).

Sve zemlje trzisnog gospodarstva prolaze kroz dklicka razdoblja naizmjenicnog rasta i pada potraznje za proizvodima. Smanjena potraznja za proizvodima vodi do pada proizvodnje i otpustanja radnika. Otpusteni radnici manje trose,

9 Tako su od zanimanja na razini srednje skole najtrazeniji kuhari (48,9%), a najmanje su trazeni pomocni adminisuawri (8,2%), dok na razini zanimanja vise iii visoke skole magisrri farmadje (71,8%) najlakSe, a naurieari (I7,6%) najrde pronalaze zaposlenje (Godisnjak, 2006: 36). 10 Izvor: http://mjesec. ffzg.hr/ nezaposlenosr/2.1.hrml

R. Reija, V. Tomic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 179

sto vodi do daljnjeg pada potrainje (Tomasic, 2010: 64). U nasem istrazivanju, globalna financijska kriza izazvana recesijom nije prepoznata kao izraien uzrok nezaposlenosti, s obzirom na to da je svega 13,8% ispitanih studenata i~razilo potpuno slaganje s tom tvrdnjom.

3. 3. Posljedice nezaposlenosti Sociolozi se ceSce fokusiraju na iskustva i posljedice nezaposlenosti, ostav

IjajuCi ekonomistima analiziranje uzroka (Turner, 2006: 643). Najuocljivije su posljedice nezaposlenosti za pojediHca financijski problemi, no gubitak posla dovodi i do psihosocijalnih posljedica poput razaranja dostojanstva, gubitka osjeeaja identiteta, zdravstvenih problema, razora obitelji, samoce, kriminala te frustracija koje dovode do nasilja, ovisnosti i u krajnjim slueajevima do samoubojstava. Novija su istraiivanja pokazala kako u odnosu na zaposlene, nezaposleni imaju losije mentalno i fizicko zdravlje, manje su zadovoljni zivotom te bracnim ili obiteljskim odnosima, dok istovremeno ponovno zaposljavanje dovodi do poboljsanja psiholoskog zdravlja, boljih procjena vlastitog fizickog zdravlja, kao i do poveeanja zadovoljstva zivotom (Sverko i dr., 2006a: 258259). Medu najvainije drustvene probleme uzrokovane nezaposlenoscu spadaju siromastvo, socijalna iskljucenost, nesluzbeno gospodarstvo, demografska kriza te odljev mozgova. Veza izmedu ishoda na triistu rada i siromastva nije jednoznacno odredena. Ako je nezaposlenost rezultat dinamicnog triista rada na kojemu svakodnevno nastaju mnogi novi poslovi, a nezaposlene osobe ne ostaju dugo u tom statusu, eak ni njezina visoka razina ne mora imati ozbiljnije socijalne posljedice. Medutim, ako je novih poslova malo, a nezaposleni Cine stagnantnu skupinu stanovniStva, i niska razina nezaposlenosti moze imati ozbiljne neieljene drustvene posljedice i biti izazov socijalnoj politici (Sosic, 2005: 76). Stoga se danas uglavnom problemu nezaposlenosti vise ne prilazi kao jednodimenzionalnom koncepru, vec ga se razmatra u okviru visedimenzionalnog fenomena socijalne iskljucenosti (Koller-Trbovic i dr., 2009: 87).

Ucestala uporaba pojma socijalne iskljucenosti nije rezultirala njegovom zadovoljavajucom jasnocom, sto znaCi da on jos nije dobro teorijski utemeljen niti empirijski potvrden pa ga treba shvatiti kao tzv. kisobran-koncept, a ne kao pojam koji se moze precizno operacionalizirati (Ofak i dr. 2006: 11). On obuhvaea vise od pojma siromastva jer sadriava i materijalne i nematerijalne te individualne i drustvene karakteristike, pa omogueava sagledavanja niza pove


zanih procesa koji dovode Ijude u llepovoljan poloiaj, pri cemu se nezaposlenost drii sredisnjim pokazateljcm socijalne iskljucenosti.

Bez obzira na razliCite pristupe, iskljucenost se najceSce poima kao zaearani krug koji ima tri sastavnice: nezaposlenost (marginalizacija na triistu rada) , siromastvo i socijalna izolacija (Ofak i dr. 2006: 12). Sverko i dr. isticu kako produiena nezaposlenost vodi siromastvu i socijalnoj izolaciji, koji potom dodamo smanjuju mogucnost zaposljavanja (Sverko i dr. 2006b: 12), a njihovo longitudinalno istraiivanje pokazuje da produiena nezaposlenost u Hrvatskoj osiromaSuje i socijalno izolira one koji su joj izloieni.

Nezaposlenost potice rast nesluibenog gospodarstva jer i nezaposleni moraju od necega iivjeti te stoga traie bilo kakve izvore prihoda. Tako gotovo polovica (49,7%) prijavljenih Hrvatskom zavodu za zaposljavanje tijekom 2009. godine nije zadovoljavala meaunarodne kriterije nezaposlenosti (Priopcenje br. 9.2.8, 2010). Zavrsetak skolovanja i nemogucnost pronalaienja zaposlenja te sve dulje trajanje nezaposlenosti glavni su razlozi zbog kojih mladi prihvacaju rad na erno (Stimac Radin, 2002b: 262). Nase istraiivanje pokazuje kako je vise od polovice (50,7%) studenata sudjelovalo u nekom obliku neformalnog triista rada, najceSce u ugostiteljstvu, graaevinarstvu i trgovini. Takav podatak zabrinjava uzmemo li u obzir prijaSnje pokazatelje od svega 19% studenta ukljucenih u takav oblik rada (Stimac Radin, 2002b: 263). Razlozi zbog kojih su naSi ispitanici prihvacali takve poslove manje su egzistencijalne prirode (7,3%), a vise stvaranje dodatnih prihoda za dieparac (30,5%).

U hrvatskom je druStvu izraiena velika nezaposlenost mladih, a u 2009. godini najznaeajnije je bilo upravo poveeanje nezaposlenosti mlaaih dobnih skupina. Tako se prosjecni broj nezaposlenih u dobi od 20 do 24 godine povecao za 18,4%, a od 25 do 29 godina 19,6%. U skladu stirn, poveeao se udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih (Godisnjak 2009,2010: 10-13). Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zaposljavanje u 2010. prosjecno je najvise nezaposlenih registrirano u dobnim skupinama 25-29 (41.978) i 20-24 (41.091) godina, a najmanje u skupini 35-39 (29.891) godina. Takvi mladi Ijudi u potrazi za poslom odlaze u inozemstvo, cime Hrvatska gubi vitalno i produktivno stanovnistvo.

Jedna od najvainijih posljedica nezaposlenosti je i pojava "odljeva mozgova" (brain drain) koji nuino znaCi gubitak za zemlju koju se napusta i dobitak za zemlju u koju se dolazi (Sverko, 2005: 1150). To potvrauju podatci Mini

R. Relja, V. 1Omic, T Pop()Vif: Nezapos!enost i obrazovanje u kontekstu europskih... 181

starstva znanosti i tehnologije iz 1993. godine, prema kojima "proizvodnja" jednog doktora znanosti kosta drhvu 100.000 dolara. Ako se ima u vidu da je tada na privremenom radu u inozemstvu bilo 400 hrvatskih doktora (velikim dijelom tehnickih) znanosti, Hrvatska je poklonila visokorazvijenim zemljama 40.000.000 dolara (Bjelajac, 2007: 315). Drugim rijecima, Hrvatska stvara obrazovni kadar za visoko razvijene zemlje, cime jos viSe produbljuje svoju nerazvijenost.

U nasem istrazivanju ispitali smo stavove studenata 0 odlasku u inozemstvo. Studenti bi tako u visokom postotku otisli u inozemstvo na privremeni rad (67,7%), studiranje (56%) i profesionalno usavrSavanje (75%). Slaba je utjeha sto ih veCina (39,3%) ipak ne zeli otiCi na stalan rad jer smo ispitivanjem ovisnosti izmedu prosjeka ocjena studenata i zeljom za odlazak na stalni rad zakljuCili kako postoji ovisnost izmedu promatranih obiljeija (p- vrijednosti su procijenjene kao znaeajne na razini znaeajnosti od 95%; p < 0,05), odnosno studenti s najviSim prosjekom iskazuju vecu spremnost za trajni odlazak od onih s niiim prosjekom. Kako istice Sverko, takvim se studentima nude stipendije i omogucuje kvalitetno skolovanje (unurar ili izvan granica njihove domovine), ulaze se dio driavnoga prihoda u njihovo skolovanje i profesionalno usavrSavanje, a cesto upravo oni, drustvu najpotrebniji ljudi, odlaze i zaposljavaju se u drugim zemljama (Sverko, 2005: 1150). Moguca su razna rjdenja problema nezaposlenosti, od poticanja poduzetnistva do skraCivanja radnog vremena, a jedno od rjdenja jest i porast obrazovanja u drusrvu na koje smo, s obzirom na to da propitujemo stavove studenata, obratili posebnu painju unutar istrazivanja.

4. OBRAZOVANjE KAO SREDSTVO SMANjlVANjA NEZAPOSlENOSTI U KONTEKSTU EUROPSKIH INTEGRACljA

Gotovo polovica ispitanih studenata (45,5%) smatra kako se nezaposlenost u nekoliko narednih godina nece bitno smanjiti, dok manje od cetvrtine (23,5%) u to vjeruje. Situacija je potpuno supretna kada je rijec 0 njihovom osobnom zaposljavanju, pa ih tako polovica smatra (52,2%) kako ce unutar godine dana po stjecanju diplome pronaCi posao u struci, dok manje od cetvrtine u to nevjeruje (23,8%). Razlog bi mogao biti fenomen poznat u socijalnoj psihologiji kao nerealisticni optimizam. Rijec je 0 obrambenom obliku atribucije prema kOjem ljudi misle da je vjerojatnije da ce se dobre stvari dogoditi


njima nego drugima, odnosno kako je manje vjerojatno da ee im se dogoditi lose stvari nego drugima (Aronson i dr., 2005: 125).

Prema svim pokazateljima oCigledno je kako osobe sa zavrsenom visom ili visokom skolom imaju veeu stopu zaposljavanja i rjede ostaju dugouajno nezaposleni od ostalih, dakle logicno je zakljuciti kako bi se podizanjem opee razine obrazovanja, a time i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, smanjila stopa nezaposlenosti. No, studenti u naSem isuazivanju smauaju diplomu s nekog visokog sveuCilista (17,9%) gotovo najmanje birnom za napredovanje u drustvu i postizanje pozeljnog drustvenog poloiaja, za razliku od uporabe veza i poznanstava (30,5%), buduCi da prvo smjdtaju na predzadnje mjesto, potonje na prvo mjesto rang-ljestvice. Takoder, smauaju kako veze i poznanstva (43,4%) mogu biti najkorisniji faktor prilikom pronalazenja posla, dok se najmanji broj slaze s tvrdnjom da Hrvatski zavod za zaposljavanje (14,1 %) moze pomoCi pronaCi posao, sto ne zacuduje uzme Ii se u obzir kako ih gotovo devet desetina (88%) poznaje nekog Tko je koristio poznanstvo iIi vezu pri zaposljavanju. Stoga ne iznenaduje ni podatak kako bi ih gotovo tri cetvrtine (72,4%) i osobno iskoristilo vezu pri zaposljavanju.

U najsirem smislu, obrazovanje predstavlja aspekt socijalizacije koji ukljucuje stjecanje znanja i ucenje vjdtina (Haralambos i Holborn, 2002: 774). Nakon primarnih formi socijalizacije, one je jedno od najznacajnijih instrumenata socijalizacije djece i mladih na idejama afirmiranim uspostavljanjem demokratskih poredaka (Baranovie, 2002: 203). Obrazovanje, a u skladu s njim i obrazovne institucije, upravo omogueuje jednak pristup i sudjelovanje pojedinaca u svim drustvenim institucijama i uslugama (Sporer, 2004: 190, prema Dragun i Relja, 2006: 64). U drustvu znanja i na znanju utemeljenoga gospodarstva, odgojem se i obrazovanjem unapreduje kvaliteta ljudskoga kapitala 0 kojoj ovisi ostvarivanje razvojnih ciljeva zemlje (Bouillet i Gvozdanovie, 2008: 242), stoga glavni razvojni resursi postaju dobro osposobljeni i na razvoj orijentirani ljudi. U postindusuijskim se drustvima najcdee uaii sve vise kvalifikacija za sve veCi broj poslova pa je postignuto obrazovanje najvazniji kanal socijalne promocije pojedinca, a obrazovna je suuktura stanovnistva pokazatelj razvijenosti odredenoga drustva. Ali, iako je u nas nepismenost gotovo iskorijenjena i veCina stanovnistva ima nekakvu skolsku kvalifikaciju, to vee dugo nije dovoljno za konkurenrno ukljuCivanje u postindusuijske tokove razvoja (Ilisin i dr., 2003: 63).

TA

Dditi

'anje Habe esto, man

dok 1%) gototU pn rtine

.tklju774). ilstrUmjem adu s lvanje 190,

enoga kapirlOvic, razvoJ e kvakanal lzatelj

~orije;0 nije (IliSin

R. Reija, V. TOmic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 183

]edna od cesto isticanih teza jest kako ce hrvatski gradani, naroCito mladi, nakon pridruiivanja liberalnom triistu Europske unije imati vece izglede za sudjelovanjem u programima prekvalifikacije, cime ce se smanjiti nezaposlenost hrvatskih gradana (Butkovic i dr., 2007: 23). Europske sc integracije temelje na stvaranju zajednickog triiSta radne snage koje se teSko realizira upravo zbog velikih nejednakosti u sustavima obrazovanja, posebice visokog obrazovanja. Kao posljedica usvajanja Sorbonske i Bolonjske deklaracije, u tranzicijskim je zemljama na snazi reforma visokog obrazovanja Ciji je cilj stvoriti europski prostor visokoga obrazovanja 11 Bolonjski proces naglasak stavlja na pracenje i poboljsavanje kvalitete visokoga obrazovanja te na vainost ucenja i cjeloiivotnoga obrazovanja (Brigljevic i dr., 2008: 10-11), au Hrvatskoj se primjenjuje od 2005. godine.

Oko uvodenja i provodenja Bolonjskog procesa vode se rasprave ,kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Liessmann, autor jedne od ponajboljih kritika drustva znanja, istice kako se uvodenjem trogodisnjeg bakalaureata likvidira smisao sveuCiliSta kao mjesta profesionalnog obrazovanja iskljuCivo zbog znanstveno-politickih motivacija za skrativanjem vremena studiranja i poveeanjem postotka akademski obrazovnih gradana, sto ce sveuCiliSta pretvoriti u visoke strukovne skole (Liessmann, 2009: 91).

U nasem istraiivanju ispitali smo stavove studenata 0 sadaSnjem sustavu skolovanja u Hrvatskoj i 0 ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, buduti da upravo oni stvaranjem europskog prostora obrazovanja i europskog triista rada mogu najvise profitirati. No, svega se 2,1% ispitanih studenta potpuno slaie s tvrdnjom kako sadaSnji sustav skolovanja u Hrvatskoj otvara mogucnost za uspjeSnu domacu i inozemnu karijeru u podrucju u kojem se osoba obrazuje, dok se 9,1 % ispitanika uopce ne slaie s tom tvrdnjom. Da je sadasnji sustav skolovanja ispunjen sadriajima koji ne mogu nati konkremu primjenu u kasnijem radu smatra 13,2% ispitanika, dok ih se 8,5% slaie kako je kvaliteta obrazovanja zadovoljavajuca, ali je obrazovanje izgubilo odgojnu notu. S tvrdnjom kako se na sadasnjem sustavu skolovanja mnogo radi i da ce rezultati

II To konkretno znaci prihvatiti jedinstven sustav triju cikJusa studiranja (preddiplomski. diplomski. poslijediplomski), organizirati sustav lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i srrucnih stupnjeva te uvesti dodatke diplomi, ECTS-bodovni sustav. promicati pokretljivost i otkloniti zapreke slobodnom kretanju studenata i profesora, promicati nacionalni sustav pracenja jamstva kvalitete, prornicati europsku suradnju u osiguranju kvalitete visokoga obrazovanja te promicati jedinstvenu, sveeuropsku dimenziju visokoga obrazovanja.


biti vidljivi nakon nekog vremena potpunG se slaie 3,5% ispitanika, a jednak se broj uopee ne slaie. Petina ispitar.ika (20,8%) smatra kako u sadasnjem sustavu skolovanja problem nije u kvaliteti obrazovanja, vee u nemoguenosti njegove primjene zbog drugih drustvenih problema, poput korupcije, mita i nezaposlenosti. Pribliino jednak broj (18,8%) smatra kako sadaSnji sustav skolovanja ne daje mladima znanja potrebna za rad i iivot u suvremenom drustvu. Takoder, 6,5% ispitanih studenata uopee se ne slaie s tvrdnjom da sadaSnji sustav skolovanja omogueuje emancipaciju mladih naspram 4,7% koji se u potpunosti slaiu. Nije iznenadujuee da se cetvrtina studenta (25,5%) potpuno slaie kako sustav skolovanja u Hrvatskoj nije dovoljno cijenjen u drustvli i da visokobrazovani cesto manje zaraduju od onih s niiim stupnjem obrazovanja. Tretina ispitanih studenata (33,7%) u potpunosti se slaie i s tvrdnjom kako sadasnji sustav skolovanja u Hrvatskoj nudi mladima sve manje moguenosti za dobivanje posla za koji su se obrazovali.

Kako je pokazalo i istraiivanje Draguna i Relje (2006), studenti uopee nisu upoznati ni informirani 0 Europskoj uniji, a to potvrduje i nase istraiivanje. Tako vise od polovice (54%) studenata smatra kako nisu dovoljno informirani 0 Europskoj uniji i 0 programima koje ona nudi mladima u obrazovanju i zaposljavanju, dok neSto vise od petine (22%) istice kako su uglavnom upoznati.

Iako studenti u nasem istraiivanju u velikoj mjeri (70,1 %) smatraju kako su radni uvjeti bolji u zemljama Europske unije nego u Hrvatskoj, ipak pokazuju poprilican skepticizam kada je rijec 0 prikljuCivanju nase zemlje europskoj obitelji. Tako ih se sarno 5% u potpunosti slaie da je ulazak u Europsku uniju pretpostavka naseg brieg razvoja, nasuprot 6,7% onih koji se s tom tvrdnjom uopee ne slaiu. Vise je i onih (11,1 %) koji se u potpunosti slaiu da ee ulaskom u Europsku uniju Hrvatska izgubiti svoje tradicionalne vrijednosti i posebnosti, dok je upola manje ispitanika koji se s tim uopee ne slaiu. Petina ispitanika (20,8%) potpuno se slaie s tvrdnjom da ee ulaskom u Europsku uniju troskovi iivota postati veti nego sada, dok svega 1,5% ispitanika to u potpunosti negira. Konacno, 13,5% ispitanika smatra kako ulaskom u Europsku uniju Hrvatska vise gubi no sto dobiva, naspram svega 3,8% onih koji se stirn uopee ne slaiu. Ipak je veti broj studenata (6,5%) koji u potpunosti smatraju kako ce ulazak u Europsku uniju privuti strane ulagace, sto ce naposljetku dovesti do otvaranja novih radnih mjesra, nego onih koji se stirn uopce ne slaiu (2,1 %). Isto je tako veti broj ispitanika (9,1 %) koji se u potpunosti slaiu s tvrdnjom kako ce

u

D SU

lZ

- '0

1) o _.

0

'0 _

R. Relja, V. Tomic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 185

ulazak u Europsku uniju poveeati cirkuladju hrvatskog stanovnisrva u zemlje Dnije, sto ee smanjiti nezaposlenost, nego onih koji se s tim uopee nisu slozili (1,8%).

5. ZAKLJUCAK Rezultati naSeg istrazivanja ukazuju kako srudenti, popm veCine gradana,

smarraju nezaposlenost najveCim problemom hrvatskog drusrva. Njezine uzroke vide u posljedicama hrvatske suvremene politike, odnosno u nesposobnosti i nebrizi hrvatskih politicara, sustavnom srvaranju nezaposlenosti te u prervorbi i privatizaciji. Probleme izvan dosega aktivne politike manje dozivljavaju kao uzroke nezaposlenosti pa tako naslijedene probleme iz razdoblja socijalizma smarraju najmanjim uzrokom nezaposlenosti, nakon cega slijede globalna financijska kriza i posljedice rata.

SudeCi prema rezultatima, najveea je posljedica visoke nezaposlenosti mladih velika spremnost studenata na odlazak u inozemstvo, i to najvise na profesionalno usavrsavanje, privremeni rad i studiranje. Najvise zabrinjava podatak da srudenti s izvrsnim prosjekom ocjena iskazuju mnogo veeu spremnost za rrajno preseljenje jer su upravo oni najporrebniji za daljini razvoj zemlje. "Odljev mozgova" rezultat je percepcije stanja u kojoj sposobnosti i srrucnosti nisu najvainije sredsrvo drusrvene promocije, vee se napreduje nepotizmom i zloupotrebom poloiaja, a takvo se stanje neee, barem kako to vide naSi ispitanici, jos dugo mijenjati. Studenti pokazuju znaeajan stupanj skepticnosti prema europskim integracijama, ali i neinformiranosti, buduCi da ih viSe od polovice nije upoznato s Europskom unijom i s programima koje ona nudi mladima u obrazovanju i zaposljavanju. Ipak, donekle ocekuju kako ee ulazak Hrvatske u Europsku uniju poveeati pokredjivost stanovnisrva, sto ee u konacnici rezultirati smanjenjem nezaposlenosti. Obrazovni sustav opcenito u Hrvatskoj ocjenjuju zastarjelim jer u konacnici ne obrazuje za suvremeno rrziSte rada, pa je stoga indirekrno jedan od faktora koji utjece i na tde zaposljavanje. BuduCi da jos uvijek postoje skole koje nude zanimanja nestala s rrzista rada, tako i nemaju funkciju obrazovanja i osposobljavanja za zanimanje, vee pukog postojanja obrazovnih ustanova (Potocnik, 2007: 92), obrazovani sustav, umjesto da pridonosi smanjivanju stope nezaposlenosti, sluzi kao generator buduce strukturalne nezaposlenosti.


Stoga je od kljucne vainosri uskhlcl:ivanje obrazovanja s pouebama rriista, naroCito srrukovnih zanimanja jer je s njima najreZe pronaei posao. Za rjdavanje ovog problema nisu porrebne milijarde iz driavnog proracuna, vee samo dijalog mjerodavnih institucija i ucinkovitije sluienje statisrickim podacima.

Literatura Abercrombie, Nicholas; Hill, Srephen; Turner, Bryan S. (2008). Rjecnik sociologije,

Zagreb, Jesenski i Turk. Aronson, Ellior; Wilson, Timorhy D.; Akert, Robin M. (2005). Socijalna psihologija,

Zagreb, Mare. Baranovic, Branislava (2002). Sto mladi misle 0 obrazovanju?, u knjizi: V IIisin, F. Ra

din (ur.) Mladi uoCi treieg miLenija, Zagreb, Institut za drustvena istraiivanja u Zagrebu, 8rr.203-230.

Bejakovic, Predrag (2003). Nezaposlenost. "Financijska teorija i praksa", Vol. 27, No. 4, srr. 659-661.

Birsa, Jelena (2002). Definicije i mjerenje nezaposlenosti, u knjizi: M. Galdic, D. Maslic Sersic, B. Sverko (ur.) PsihoLoJki aspekti nezaposLenosti. Zbornik radova XlI. ijetne JkoLe studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju FiLozofskogftkuLteta u Zagrebu, Silba, http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlenosr/1.1.hrml, (4. 8. 2010).

Bjelajac, Slobodan (2007). Hrvatski "brain-drain", "Informatologia", Vol. 40, No.4, Stt. 314-316.

Bouiller, Dejana; Gvozdanovic, Anja (2008). (Ne)uspjdno studiranje: osobni izhor iii posljedica hrvatskoga sustava visokoga skolstva, "Sociologija i prosror", Vol. 181182, No. 3-4. srr. 241-264.

Brigljevic, Ksenija; BrnCic, Ana; Gorovac, Iva; OcursCak, Matija (2008). Mali leksikon europskih integracija, Zagreb, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.

Butkovic, Hrvoje; Dujmovic, Krsevan Antun; Ondelj, Ivona (2007). Hrvatska u Europskoj Uniji: Sto gradani mogu ocekivati?, Zagreb, Institut za medunarodne odnose.

Castells, Manuel (2000). Uspon umreienog drustva, Zagreb, Golden marketing. Dragun, Antonio; Relja, Renata (2006). Akademska mobilnost studenata: Stavovi

studenata Ekonomskog fakulteta u Splitu, "Revija za sociologiju", Vol. 37, No. 1-2, str. 63-76.

Gallie, Duncan; Marsh, Carherine; Vogler, Carolyn (1994). Social change and the experience of unemployment, Oxford, Oxford University Press.

GodiJnjak 2005 (2006). Zagreb, Hrvatski zavod za zaposljavanje. Godifnjak 2008 (2009). Zagreb, Hrvatski zavod za zaposljavanje.

R. Reija, V. 'Tomi!, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstu europskih... 187

Godisnjak 2009 (2010). Zagreb, Hrvatski zavod za zaposljavanje. Haralambos, Michael; Holborn, Martin (2002). Sociologija. Teme i perspektive, Za

greb, Golden marketing. Hussmanns, Ralf (2007). Measurement of employment, unemployment and unde

remployment - Current international standards and issues in their application, ILO Bureau of Statistics, International Labour Organisation,

IIisin, Vlasta (2002). Mladi i politika, u knjizi: V IIisin, F. Radin (ur.) Mladi uoCi treeeg mi[enija, Zagreb, Institut za drustvena istrazivanja u Zagrebu, str.l55-202. IIisin, Vlasta (2007). Drwtveni status, problemi i buducnost mladih, u knjizi: V IIisin, F. Radin (ur.) Mladi: Problem iii resurs, Zagreb, Institut za drustvena istrazivanja u Zagrebu, str. 39-84.

IIisin, Vlasta; MendeS, Ivona; Porocnik, Dunja (2003). Politike prema mladima u obrazovanju i zaposljavanju, "Politicka misao", Vol. 40, No.3, str. 58-89. IIisin, Vlasta; Radin, Furio (2007). Mladi u suvremenom hrvatskom drwtvu, u knjizi: V IIisin, F. Radin (ur.) Mladi: Problem iii resurs, Zagreb, Institut za drustvena istrazivanja u Zagrebu, str. 13-37.

]akovljevic, Darija (2002). Osnovni oblici nezaposlenosti, u knjizi: M. GaieSit, D. Maslit SerSit, B. Sverko (ur.) Psiholoski aspekti nezaposlenosti. Zbomik radova XlI. ljetne skole studenata i nastavnika Odsjeka za psihologiju FilozofskogJakulteta u Zagrebu, Silba, http://rnjesec.ffi.g.hrlnezaposlenostl2.l.html, (4. 8. 2010). Kerovec, Nada (1999). Kako mjeriti nezaposlenost, "Revija za socijalnu politiku", Vol. 6, No. 3-4, str. 259-267.

roor Koller-Trbovit, Nivex; ZiZak, Antonija; ]edud, Ivana (2009). Nezaposlenost i socijalna iskljucenost mladih u hrvatskoj: perspektiva nezaposleoih mladih u riziku iIi s poremecajima u ponaSanju,,,Kriminologija i socijalna integracija", Vol. 17,No. 2, str. 1-138.ikon

Lalit, Drazen; Mustapit, Marko (2007). Istraiivanja drwtvenih problema: bije1e mrlje na socioloskoj mapi Hrvatske, "Revija za sociologiju" Vol. 38, No. 3-4, str. 133

I Eu149.0

Liessmann, Konrad Paul (2009). Teorija neobrazovanosti. Zablude drwtva znanja, Zagreb, ]esenski i Turk.

Malenica, Zoran (2007). Ogledi 0 hrvatskom drwtvu: PriIog sociologiji hrvatskog drustva, Zagreb, Golden marketing - Tehnicka knjiga. Matkovic, Teo (2009). Pretece suvremene zaposlenosti: osvrt na rad i zaposlenost u Hrvatskoj krajem 19~ i pocetkom 20. stoljeea, "Revija za socijalnu politiku", Vol. 16,! the No. 1, str. 105-108.

MomciloviC, Aco (2002). Razmjeri nezaposlenosti u svijetu, u knjizi: M. Galdic, D. Maslit Sersit, B. Sverko (ur.) Psiholoski aspekti nezaposlenosti. Zbornik radovaXlI.ljetne

188 GOSPODARSKE I KULTURNE ODREDNICE REGI0NALNOG IDENTITETA -

skole studenata i nastavnika Odsjeka za pSihologiju Filozr;fskogfakulteta u Zagrebu, Silba, http://mjesec.ffzg.hrlnezaposlcnost/ 1.3.html, (4.8.2010). Ofak, Lana; Starc, Nenad; Selo Sabic, Senada (2006). SiromaStvo, nezaposlenost i sodjalna iskljucenost, Zagreb, Program Ujedinjenih naroda za razvoj. Pelagidis, Theodore (1998). European Unemployment: myths and realities (Electro

nic version), "Challenge. The Magazine of Economic Affairs", Vol. 41, No.4, stt. 76

89.

Perackovic, Krdimir (2000). Psihosocijalni aspekti sigurnosti zaposlenja - od potrebe do politickog programa, u knjizi: Mladi i zaposijavanje - Anali Studentskog centra u Zagrebu, Zagreb, Studentski centar u Zagrebu, str.52-60.

Perackovic, Krdimit (2002). Cimbenici nesigurnosti zaposlenja u Hrvatskoj, "Revija za sociologiju", Vol. 33, No. 3-4, Stt. 213-224.

Perackovic, Krdimir (2008). Promjene u strukturi zanimanja u Hrvatskoj od 1971. do 2001. - Od ratara do konobara, "Sociologija i prostor", Vol. 45, No. 3-4, stt. 377398.

Potocnik, Dunja (2007). Integracija rnladih u triiste rada, u knjizi: V. IliSin, F. Radin (Uf.) Mladi: Problem ili resurs, Zagreb, Institut za drusrvena isuaZivanja u Zagrebu, Stt. 85-104.

Priopcenje br. 9.2.8. (2010). Aktivno stanovnistvo u Republici Hrvatskoj 2009. prosjek godine, Zagreb, Driavni zavod za statistiku.

Russell, Helen; O'Connell, Philip J. (2001). Getting a Job in Europe: The Transition from Unemployment to Work among Young People in Nine European Countries, "Work, Employment & Society", Vol. 15, No.1, stt. 1-24.

Statisticki ijetopis Republike Hrvatske (2009). Zagreb, Driavni zavod za statistiku. Skare, Marinko (2001). Nezaposlenost u Hrvatskoj i determinante potrainje za ra

dom, "Revija za socijalnu politiku", Vol. 8, No.1, ser. 19-34. Sosic, Vedran (2005). SiromaStvo i politike na triistu rada u Hrvatskoj, "Financijska

eeorija i praksa", Vol. 29, No.1, ser. 75-94. Stimac Radin, Helena (2002a). Rizici nezaposlenosti, u knjizi: V. Ilisin, F. Radin (Uf.)

Mladi uoCi treleg milenija, Zagreb, Institue za drusrvena istrazivanja u Zagrebu, str. 231258. Seimac Radin, Helena (2002b). erna boja posla, u knjizi: V. IliSin, F. Radin (ut.) Mladi uoci treleg rnilenija, Zagreb, Institut za dtustvena istrazivanja u Zagrebu, stt. 259-268. Sverko, Branimir; Galic, Zvonimir; Maslic Sedic, Darja (2006a). Financijske priIike i zdravlje nezaposlenih u Hrvatskoj: Vodi Ii financijska deprivacija do losijeg zdravlja?, "Revija za socijalnu politiku", Vol. 13, No. 3-4, set. 257-269. Sverko, Branimir; Galic, Zvonimir; Maslic Sedic, Darja (2006b). Nezaposlenost i so

cijalna iskljueenost: longitudinalna studija, "Revija za socijalnu polieiku", Vol. 13, No.1, stt. 1-14.

sition uries

za ra

lcijska

n (ill.) '. _31

M/adi _68. ilike i ulrav

:t i so)1. 13

R Re/ja, V. 1Omic, T. Popovic: Nezaposlenost i obrazovanje u koruekstu europskih... 189

Sverko, Iva (2005). Studentske namjere odlaska u inozemstvo, velicina potencijalnog "odljeva mozgova" i njegove odrednice u 1995., 1997. i 2004. godini, "Drustvena isrraiivanja", Vol. 14, No.6, str. 1149-1174.

Tomasic, Dinko (1997). Politicki razvitak Hrvata, Zagreb, Naklada ]esenski i TurkHSD.

TomasiC, Petar (2010). Nezaposlenost u tranzicijskoj Hrvatskoj pod socijalno-etickim vidom, Zagreb, Krseanska sadasnjost.

Tomic-Koludflwic, Inga; Petrie, Mirko (2007). Hrvatsko drwtvo - prije i tijekom tranzicije, "Drustvena istrazivanja", Vol. 16, No. 4-5, su. 867-889.

Turner, Bryan S. (2006). The Cambridge Dictionary of Sociology, Cambridge, New York, Cambridge University Press.

Zajednicki memorandum 0 socijalnom ukijuCivanju Republike Hrvatske (2007). Zagreb, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Zunec, Ozren (1998). Rat i drustvo: ogledi iZ sociologije vojske i rata, Zagreb, Jesenski i Turk - HSD.

Zupanov, Josip (2002). Od komunistickog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, Hrvatska sveuCiliSna naklada. hup:/ /www.ilo.org/wcmsp5/groups/publicl---dgreports/---in tegration/---stat/documents/publication/wcms_088394.pdf, (4.3.2010).

rtp - nezaposlenost i obrazovanje

Documents