rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja ... · pdf fileinformatizacija...

CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY

HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT

Rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja

mineralnim sirovinama Istarske županije

HGI-CGS

1909 HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT

03. 12. 2013. godine



HGI-CGS

Naručitelj Studije:

Istarska županija - 52100 Pula; Flanatička 29

Upravni odjel za gospodarstvo Istarske županije

Odgovorna osoba pročelnik: gdin. Alen Damjanić

Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine

izrada geološke karte i poglavlja 4. Zavod za geologiju

Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geologije

Željko Dedić, dipl.ing.geologije

Dr.sc. Slobodan Miko, dipl.ing.geologije



HGI-CGS

SADRŽAJ STUDIJE

A.) TEKSTUALNI DIO

1.UVOD

2.ZEMLJOPISNI PREGLED

3.PREGLED DOSADAŠNJIH GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I RUDARSKE AKTIVNOSTI

4.GEOLOŠKA GRAĐA PODRUČJA

5.PREGLED MINERALNIH SIROVINA

5.1. Klasifikacija mineralnih sirovina, definicije i terminološka pojašnjenja

5.2. Metalne sirovine

5.3. Nemetalne sirovine

5.4. Energetske sirovine

5.5. Pregled mineralnih sirovina po općinama

5.6. Potencijalnost mineralnih sirovina po općinama



HGI-CGS

SADRŽAJ STUDIJE

6. MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE

PRAKSE

6.1. Analiza prostorno planske dokumentacije Istarske županije u području istraživanja i

eksploatacije mineralnih sirovina

6.2. Eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji

6.3. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš

6.4. Problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina

6.5. Preporuke EU o upravljanju eksploatacije mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na

okoliš

6.6. Mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja

6.7. Mogućnost proširenja postojećih i otvaranja novih eksploatacijskih polja

6.8. Prijedlog lokaliteta za zaštitu geoloških spomenika



HGI-CGS

SADRŽAJ STUDIJE

7. ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA

7.1. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama

7.2. Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji

7.3. Razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima

7.4. Smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih

sirovina

7.5. Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije 7.6. Eksploatacija mineralnih sirovina i jedinice lokalne samouprave (jls)

7.7. Informatizacija monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje)



HGI-CGS

SADRŽAJ STUDIJE

8. GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE

8.1. Geografski informacijski sistem (GIS) mineralnih sirovina

8.2. Ulazni podaci korišteni za digitalnu obradu i prikaz (ArcGIS projekt).

8.3. Slojevi geografskog informacijskog sustava

8.4. Izrada legende i simbola prema uputama za izradu KMS-a RH

8.5. Relativno povezane atributne tablice mineralnih sirovina

8.6. Povezani kataloški podaci o eksploatacijskim poljima i istražnim prostorima

9. LITERATURA



HGI-CGS

SADRŽAJ STUDIJE

B.) DODACI

Dodatak 1. Popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji

Dodatak 2. Naknada za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina

Dodatak 3. Evidencija odgovora na anketne upitnike za jls-e, Koncesionare i NVO-e u

Istarskoj županiji

Dodatak 4. Pojmovnik

C.) KATASTARSKI LISTOVI ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA U

ISTARSKOJ ŽUPANIJI



HGI-CGS

SADRŽAJ STUDIJE

D.) GRAFIČKA DOKUMENTACIJA:

1. Geološka karta Istarske županije s pregledom mineralnih sirovina

M 1:100 000....................................................................................................Prilog br. 1

2. Karta eksploatacijskih i istražnih prostora, te napuštenih ležišta

mineralnih sirovina Istarske županije M 1:100 000....................................Prilog br. 2

3. Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina

Istarske županije M 1:100 000.......................................................................Prilog br. 3

4. Potencijalna područja za eksploataciju mineralnih sirovina

u odnosu na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora M 1:100 000...Prilog br. 4



GEOLOŠKA GRAĐA

Već i sama pučka podjela Istre na Bijelu, Sivu i Crvenu ukazuje na jasnu morfološku raznolikost i različite geološke specifičnosti područja.

Bijela Istra – predstavlja izdignuto, okršeno kamenito područje Učke i Ćićarije (sjeverna-sjeveroistočna Istra), građeno od okršenih krednih i paleogenskih vapnenaca. Siva Istra – je središnje područje Istre koje predstavlja depresiju zapunjenu flišnim materijalom Crvena Istra – predstavlja jugozapadni i zapadni dio Istarskog poluotoka, a svoju boju duguje velikoj

količini zemlje crvenice koja prekriva zaravan izgrađen od jurskih i krednih karbonatnih stijena.

HGI-CGS



GEOLOŠKA GRAĐA-MINERALNE SIROVINE

Pregledna geološka

(litostratigrafska) karta

Istarske županije

M 1:100.000

HGI-CGS



MINERALNE SIROVINE

HGI-CGS

VRSTE MINERALNIH SIROVINA U IZDVOJENIM LITOSTRATIGRAFSKIM JEDINICAMA

Mezozoik - Jura

U ovim naslagama su ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, te boksita.

Mezozoik - Gornja Kreda

U donjoj kredi se javljaju ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, sirovine za

cementnu industriju, te kvarcni pijesci.

Mezozoik - Donja Kreda

U gornjoj kredi se javljaju ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, karbonatnih sirovina za

industrijsku preradu, sirovina za cementnu industriju, te ugljena.

Kenozoik

Za paleogen su vezana ležišta tehničko-građevnog kamena, te sirovine za cementnu.

industriju.

Kvartar

U holocenu se javljaju ležišta opekarske gline, te sirovine za cementnu industriju.



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE

Boksit

OPIS VRSTA SIROVINE LEŽIŠTE/POJAVA OPĆINA/GRAD

BX-RVN-78 Boksit Bralići (L) Vrsar

BX-RVN-11 Boksit Brtonigla – I (L) Brtonigla

BX-RJK-2 Boksit Duga Luka (G) Labin

BX-PUL-1 Boksit Glavica (L) Marčana

BX-RVN-77 Boksit Gradina (L) Vrsar

BX-68 Boksit Karojba – I (L) Karojba

BX-RVN-76 Boksit Kloštar (L) Vrsar

BX-RVN-75 Boksit Minjera (L) Buzet

BX-RVN-3 Boksit Rovinj (L) Rovinj

BX-24 Boksit Šisan-I (P) Ližnjan

BX-RVN-79 Boksit Sv. Andrija (L) Vrsar

BX-16 Boksit Zrenj – I (P) Oprtalj

BX-17 Boksit Zrenj – II (P) Oprtalj



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE OPIS SIROVINA LEŽIŠTE OPĆINA/GRAD

AG-RVN-44 Arhitektonsko-građevni kamen Argila (L) Buje

AG-RVN-40 Arhitektonsko-građevni kamen Bakši (L) Pazin

AG-RVN-25 Arhitektonsko-građevni kamen Bale (L) Bale

AG-RVN-58 Arhitektonsko-građevni kamen Bazgalji (L) Gračišće

AG-RVN-39 Arhitektonsko-građevni kamen Brajkovići (L) Pazin

AG-RVN-12 Arhitektonsko-građevni kamen Bralići (L) Vrsar

AG-RVN-47 Arhitektonsko-građevni kamen Buršići (L) Gračišće

AG-RVN-24 Arhitektonsko-građevni kamen Čabrunići (L) Bale

AG-RVN-27 Arhitektonsko-građevni kamen Fantazija (L) Rovinj

AG-RVN-59 Arhitektonsko-građevni kamen Finida (Limski kanal) (L) Gračišće

AG-RVN-8 Arhitektonsko-građevni kamen Funtana (L) Funtana

AG-RVN-32 Arhitektonsko-građevni kamen Gadare v(L) Buje

AG-RVN-10 Arhitektonsko-građevni kamen Gradina I (L) Vrsar

AG-RVN-57 Arhitektonsko-građevni kamen Gradina II (L) Vrsar

AG-RVN-1 Arhitektonsko-građevni kamen Grožnjan-Kornerija (L) Buje

AG-RJK-2 Arhitektonsko-građevni kamen Hrboki (L) Barban

AG-RJK-4 Arhitektonsko-građevni kamen Istranka (L) Lupoglav

AG-RVN-35 Arhitektonsko-građevni kamen Kanegra (L) Buje

AG-RVN-20 Arhitektonsko-građevni kamen Kanfanar-Dvigrad (L) Kanfanar

AG-RVN-21 Arhitektonsko-građevni kamen Kanfanar-Jug (L) Kanfanar

AG-RVN-18 Arhitektonsko-građevni kamen Kanfanar-Sjever (L) Kanfanar

AG-RVN-11 Arhitektonsko-građevni kamen Kirmenjak-Jug (L) Poreč

AG-RVN-7 Arhitektonsko-građevni kamen Kirmenjak-Sjever (L) Poreč

AG-RVN-14 Arhitektonsko-građevni kamen Kloštar (L) Vrsar

AG-RVN-34 Arhitektonsko-građevni kamen Kremenje (L) Buje

AG-RVN-5 Arhitektonsko-građevni kamen Lucija I (L) Oprtalj

AG-RVN-3 Arhitektonsko-građevni kamen Lucija II (L) Oprtalj

AG-RJK-3 Arhitektonsko-građevni kamen Lupoglav (L) Lupoglav

AG-PUL-3 Arhitektonsko-građevni kamen Marčana I(L) Marčana

AG-RVN-33 Arhitektonsko-građevni kamen Marušići(L) Grožnjan

AG-RVN-56 Arhitektonsko-građevni kamen Matiki (Žminj) (L) Žminj

AG-RVN-22 Arhitektonsko-građevni kamen Mondolako(L) Rovinj

AG-RVN-26 Arhitektonsko-građevni kamen Negrin(L) Vodnjan

AG-RJK-1 Arhitektonsko-građevni kamen Planik (L) Lanišće

AG-RVN-55 Arhitektonsko-građevni kamen Ponte Bracano (L) Oprtalj

AG-PUL-15 Arhitektonsko-građevni kamen Premantura-Runke (L) Medulin

AG-PUL-1 Arhitektonsko-građevni kamen Prodol (L) Marčana

AG-RVN-16 Arhitektonsko-građevni kamen Selina IV (L) Kanfanar

AG-RVN-38 Arhitektonsko-građevni kamen Sorbar (L) Buje

AG-RVN-60 Arhitektonsko-građevni kamen Sv. Stjepan (L) Oprtalj

AG-RVN-13 Arhitektonsko-građevni kamen Tri Jezerca (L) Sv.Lovreč

AG-RVN-51 Arhitektonsko-građevni kamen Ukotići (L) Pazin

AG-RVN-2 Arhitektonsko-građevni kamen Uvala Soline (L) Rovinj

AG-PUL-11 Arhitektonsko-građevni kamen Uvala Soline (L) Medulin

AG-RVN-4 Arhitektonsko-građevni kamen Valalta (L) Rovinj

AG-PUL-14 Arhitektonsko-građevni kamen Valkane (L) Pula

AG-RVN-9 Arhitektonsko-građevni kamen Valkarin (L) Poreč

AG-PUL-6 Arhitektonsko-građevni kamen Valtura (L) Ližnjan

AG-RVN-54 Arhitektonsko-građevni kamen Veštar (L) Rovinj

AG-PUL-8 Arhitektonsko-građevni kamen Vinkuran (L) Medulin

AG-RVN-52 Arhitektonsko-građevni kamen Vošteni jug (L) Sv.Lovreč

AG-RVN-53 Arhitektonsko-građevni kamen Vošteni sjever (L) Sv.Lovreč

AG-RVN-6 Arhitektonsko-građevni kamen Vrsar (L) Vrsar

AG-RVN-28 Arhitektonsko-građevni kamen Zeleni Jadran (L) Tar-Vabriga

- AGK - 16 eksploatacijskih polja , 3 istražna prostora



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE

OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA

TK-RVN-9 Tehničko-građevni kamen Antenal (L) Novigrad

TK-RVN-27 Tehničko-građevni kamen Baladinov brig (L) Žminj

TK-RJK-10 Tehničko-građevni kamen Brgud (L) Kršan

TK-RVN-43 Tehničko-građevni kamen Bronza (L) Fažana

TK-RJK-9 Tehničko-građevni kamen Bršica (L) Raša

TK-RVN-45 Tehničko-građevni kamen Cikavac (L) Svetvinčenat

TK-RVN-2 Tehničko-građevni kamen Crni Grad (L) Umag

TK-RJK-8 Tehničko-građevni kamen Donišnica (L) Raša

TK-5 Tehničko-građevni kamen Dračevica (Finida-Lim) (P) Rovinj

TK-RVN-35 Tehničko-građevni kamen Gočan (L) Barban

TK-RVN-23 Tehničko-građevni kamen Goda (L) Sveti Lovreč

TK-RVN-19 Tehničko-građevni kamen Golušica (L) Gradišće

TK-RJK-7 Tehničko-građevni kamen Gradišće (L) Žminj

TK-RVN-46 Tehničko-građevni kamen Gradišće-1 (L) Žminj

TK-RVN-36 Tehničko-građevni kamen Gravanaća (L) Svetvinčenat

TK-RVN-39 Tehničko-građevni kamen Gromače (L) Bale

TK-RVN-15 Tehničko-građevni kamen Grota (L) Poreč

TK-RVN-48 Tehničko-građevni kamen Gusta Vala (L) Svetvinčenat

TK-CRS-6 Tehničko-građevni kamen Kalavojna (L) Marčana

TK-RVN-4 Tehničko-građevni kamen Kaldanija (L) Buje

TK-PUL-2 Tehničko-građevni kamen Kamarsan (L) Vodnjan

TK-CRS-4 Tehničko-građevni kamen Kamenjak (L) Marčana

TK-RVN-1 Tehničko-građevni kamen Kanegra (L) Buje

TK-RVN-42 Tehničko-građevni kamen Kapeloto (L) Vodnjan

TK-RVN-6 Tehničko-građevni kamen Kave (L) Grožnjan

TK-RVN-41 Tehničko-građevni kamen Kontrada (L) Vodnjan

TK-RVN-20 Tehničko-građevni kamen Korona (L) Tinjan

TK-RVN-17 Tehničko-građevni kamen Krase (L) Gračišće

TK-RVN-21 Tehničko-građevni kamen Križarovica (L) Gračišće

TK-RJK-1 Tehničko-građevni kamen Kuk – Čiritež (L) Buzet

TK-RVN-18 Tehničko-građevni kamen Lakovići v Sveti Lovreč

TK-RVN-40 Tehničko-građevni kamen Madona piccola (L) Bale

TK-RJK-11 Tehničko-građevni kamen Martinjak (L) Lanišće

TK-RVN-47 Tehničko-građevni kamen Mečari (L) Pazin

TK-PUL-3 Tehničko-građevni kamen Monte (L) Vodnjan

TK-RVN-32 Tehničko-građevni kamen Monte Pozzo (L) Rovinj

TK-PUL-1 Tehničko-građevni kamen Nova Lokva (L) Vodnjan

TK-RVN-3 Tehničko-građevni kamen Plovanija (L) Buje

TK-RVN-13 Tehničko-građevni kamen Podberam (L) Pazin

TK-CRS-2 Tehničko-građevni kamen Podrola (L) Marčana

TK-PUL-4 Tehničko-građevni kamen Proština (L) Vodnjan

TK-PUL-5 Tehničko-građevni kamen Proština II (L) Svetvinčenat

TK-PUL-12 Tehničko-građevni kamen Rt Guc (L) Pula

TK-RVN-33 Tehničko-građevni kamen Rupa (L) Svetvinčenat

TK-RVN-22 Tehničko-građevni kamen Sablica (L) Žminj

TK-RVN-34 Tehničko-građevni kamen Sandarovo (L) Kanfanar

TK-CRS-5 Tehničko-građevni kamen Sinjak (L) Marčana

TK-RVN-30 Tehničko-građevni kamen Sošići (L) Kanfanar

TK-RVN-7 Tehničko-građevni kamen Sveti Ivan – Praščari (L) Buzet

TK-RVN-37 Tehničko-građevni kamen Španidiga (L) Rovinj

TK-RVN-38 Tehničko-građevni kamen Španidigo (L) Rovinj

TK-RJK-5 Tehničko-građevni kamen Šumber (L) Sveta Nedelja

TK-RJK-6 Tehničko-građevni kamen Šumber II (L) Sveta Nedelja

TK-RJK-4 Tehničko-građevni kamen Šušnjevica (L) Kršan

TK-PUL-6 Tehničko-građevni kamen Tambura (L) Fažana

TK-RVN-11 Tehničko-građevni kamen Tarska uvala (L) Poreč

TK-RVN-28 Tehničko-građevni kamen Tomišići (L) Žminj

TK-RVN-29 Tehničko-građevni kamen Tomišići II (L) Žminj

TK-PUL-13 Tehničko-građevni kamen Valmarin (L) Pula

TK-PUL-9 Tehničko-građevni kamen Valtura (L) Pula, Ližnjan

TK-PUL-7 Tehničko-građevni kamen Vidrian (L) Pula

TK-PUL-8 Tehničko-građevni kamen Vidrijan (L) Pula

TK-RVN-5 Tehničko-građevni kamen Vilanija (L) Umag

TK-RVN-44 Tehničko-građevni kamen Vošteni (L) Sveti Lovreč

TK-RJK-2 Tehničko-građevni kamen Vranja (L) Lupoglav

TK-RVN-14 Tehničko-građevni kamen Vrh (L) Višnjan

TK-RVN-16 Tehničko-građevni kamen Vršine (L) Poreč

TK-RVN-26 Tehničko-građevni kamen Žagrići (L) Žminj

TK-RVN-24 Tehničko-građevni kamen Žminj (L) Žminj

TK-RVN-25 Tehničko-građevni kamen Žminj I v Žminj

- TGK 44 eksploatacijskih polja ,15 istražna prostora



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE

OPIS SIROVINA LEŽIŠTE OPĆINA/GRAD

OS-RVN-3 Opekarska sirovina Beram (L) Pazin

OS-RJK- 2 Opekarska sirovina Borut (L) Cerovlje VG-36 Keramičke i vatrostalne glina Campo Longo (P) Rovinj

OS-RJK- 3 Opekarska sirovina Cerovlje (L) Cerovlje

VG-33 Keramičke i vatrostalne glina Marinčići (P) Brtonigla

VG-30 Keramičke i vatrostalne glina Monte-sv-1 (P) Umag



VG-34 Keramičke i vatrostalne glina Nova Vas (P) Brtonigla

OS-2 Opekarska sirovina Novaki pazinski (P) Cerovlje

VG-PUL-1 Keramičke i vatrostalne glina Padulj (L) Pula

VG-PUL-4 Keramičke i vatrostalne glina Pomer (L) Pula

OS-RJK- 4 Opekarska sirovina Rakov Potok (L) Cerovlje

OS-RJK- 1 Opekarska sirovina Roč (L) Buzet VG-35 Keramičke i vatrostalne glina Sjenokoša (P) Rovinj

VG-PUL-2 Keramičke i vatrostalne glina Šikići (L) Pula

VG-37 Keramičke i vatrostalne glina Turnina (P) Rovinj

OS-RJK- 5 Opekarska sirovina Vale – Novaki (L) Cerovlje

OS-RJK- 6 Opekarska sirovina Vale-Novaki II (L) Cerovlje

VG-32 Keramičke i vatrostalne glina Valica (sv-4) (P) Umag

Opekarske, keramičke i vatrostalne gline

OPIS VRSTA SIROVINE LEŽIŠTE/POJAVA OPĆINA/GRAD

KS-PUL-1 CS-1 KS-RJK-2 KS- PUL-2

Karb. sirovina za ind. preradu Karb. sirovina za ind. preradu Karb. sirovina za ind. preradu Karb. sirovina za ind. preradu

Marčana I (L) Marlera (L) Most raša (L) Pećine (L)

Marčana Ližnjan Raša Medulin

Karbonatna sirovina za ind.sirovinu



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE

Kremeni pijesci OPIS VRSTA SIROVINA LEZISTE/POJAVA OPĆINA

KP-RVN-4 Kvarcni pijesak Bokordići (L) Svetvinčenat KP-4 Kvarcni pijesak Bokordići (P) Svetvinčenat KP-RVN-2 Kvarcni pijesak Butkovići (L) Svetvinčenat KP-2 Kvarcni pijesak Butkovići (P) Svetvinčenat KP-PUL-16 Kvarcni pijesak Divsici (L) Marčana KP-7 Kvarcni pijesak Duga Stancija (P) Pula KP-RVN-7 Kvarcni pijesak Foli (L) Svetvinčenat KP-RVN-1 Kvarcni pijesak Gilešići (L) Svetvinčenat KP-3 Kvarcni pijesak Gilešići (P) Svetvinčenat KP-33 Kvarcni pijesak Gljušćići-1 (P) Sveti Petar u Šumi KP-34 Kvarcni pijesak Gljušćići-2 (P) Sveti Petar u Šumi KP-35 Kvarcni pijesak Gljušćići-3 (P) Sveti Petar u Šumi KP-PUL-6 Kvarcni pijesak Kontrada (L) Marčana KP-9 Kvarcni pijesak Kontrada (P) Marčana KP-PUL-7 Kvarcni pijesak Loborika-I (L) Marčana KP-10 Kvarcni pijesak Loborika-I (P) Marčana KP-PUL-8 Kvarcni pijesak Loborika-II (L) Marčana KP-11 Kvarcni pijesak Loborika-II (P) Marčana KP-12 Kvarcni pijesak Loborika-III (P) Marčana KP-13 Kvarcni pijesak Loborika-IV (P) Marčana KP-14 Kvarcni pijesak Loborika-V (P) Marčana KP-44 Kvarcni pijesak Martinčići-1 (P) Grožnjan KP-45 Kvarcni pijesak Martinčići-2 (P) Grožnjan KP-46 Kvarcni pijesak Martinčići-3 (P) Grožnjan KP-47 Kvarcni pijesak Martinčići-4 (P) Grožnjan KP-48 Kvarcni pijesak Martinčići-5 (P) Grožnjan KP-2 Kvarcni pijesak Monte Serpo (P) Pula KP-PUL-18 Kvarcni pijesak Pinezići (L) Vodnjan KP-RVN-5 Kvarcni pijesak Pustijanci (L) Svetvinčenat KP-5 Kvarcni pijesak Pustijanci (P) Svetvinčenat KP-RVN-3 Kvarcni pijesak Režanci (L) Svetvinčenat KP-PUL-10 Kvarcni pijesak Šaulaga-I (L) Vodnjan KP-24 Kvarcni pijesak Šaulaga-I (P) Vodnjan KP-PUL-11 Kvarcni pijesak Šaulaga-II (L) Vodnjan KP-25 Kvarcni pijesak Šaulaga-II (P) Vodnjan KP-26 Kvarcni pijesak Šaulaga-III (P) Vodnjan KP-27 Kvarcni pijesak Šaulaga-IV (P) Vodnjan KP-32 Kvarcni pijesak Šaulaga-IX (P) Vodnjan KP-28 Kvarcni pijesak Šaulaga-V (P) Vodnjan KP-29 Kvarcni pijesak Šaulaga-VI (P) Vodnjan KP-30 Kvarcni pijesak Šaulaga-VII (P) Vodnjan KP-31 Kvarcni pijesak Šaulaga-VIII (P) Vodnjan KP-33 Kvarcni pijesak Šaulaga-X (P) Vodnjan KP-34 Kvarcni pijesak Šaulaga-XI (P) Vodnjan KP-35 Kvarcni pijesak Šaulaga-XII (P) Vodnjan KP-36 Kvarcni pijesak Šaulaga-XIII (P) Vodnjan KP-PUL-2 Kvarcni pijesak Sijana-I (L) Pula KP-PUL-3 Kvarcni pijesak Sijana-II (L) Pula KP-PUL-5 Kvarcni pijesak Stancija Piliceti (L) Marčana KP-8 Kvarcni pijesak Stancija Piliceti (P) Marčana KP-16 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-I (P) Marčana KP-17 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-II (P) Marčana KP-18 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-III (P) Vodnjan KP-19 Kvarcni pijesak Sv. Silvestar-IV (P) Vodnjan



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE

Sirovine za proizvodnju cementa


VG-PUL-3 Keramičke i vatrostalne glina Bonasa (L) Medulin

CS-CRS-2 Sirovina za proizvodnju cementa Koromačno (L) Raša CS-RVN-2 Sirovina za proizvodnju cementa Kravlji rt (L) Umag

CS-PUL-3 Sirovina za proizvodnju cementa Max (L) Pula

CS-RVN-1 Sirovina za proizvodnju cementa Savudrija (L) Umag AG-PUL-14 Arhitektonsko-građevni kamen Valkane (L) Medulin



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE –

energetske mineralne sirovine


UG-001 Kameni ugljen Podpićan (L) Kršan

UG-003 Kameni ugljen Strmac (L) Sveta Nedjelja

UG-002 Kameni ugljen Ripenda Labin

UG-004 Kameni ugljen Podlabin (L) Labin

UG-005 Kameni ugljen Labin (L) Labin

UG-006 Kameni ugljen Raša (L) Raša

UG-CRS-1 Kameni ugljen Koromačno Raša


BS-CRS-1 Bituminozne stijene Krnica (P) Marčana BS-RJK-1 Bituminozne stijene Rebići (P) Barban BS-RVN-1 Bituminozne stijene Trli (L) Barban


GE-ROV-1 Geotermalni izvori Istarske toplice (L) Oprtalj

Ugljen

Bituminozne stijene

Geotermalni izvori

OPIS SIROVINA LEŽIŠTE OPĆINA/GRAD

MR-1 Radioaktivne sirovine (uran u vodi) Istarske toplice (P) Oprtalj MR-11 Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu) Kanfanar (P) Kanfanar MR-2 Radioaktivne sirovine (uran u boksitu) Minjera (P) Buzet MR-6 Radioaktivne sirovine (uran u boksitu) Rovinj – I (P) Rovinj MR-15 Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu) Tri jezerca (P) Sv.Lovreč MR-10 Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu) Valkarin (P) Poreč

Uran



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE –

energetske mineralne sirovine

Pregledna karta na kojoj se vidi položaj eksploatacijskog polja Sjeverni

Jadran u odnosu na druga ležišta ugljikovodika

Jadranski bazen je podijeljen u nekoliko depresija koje

su se oblikovale u miocenu i pliocenu.

Eksploatacijsko polje ugljikovodika Sjeverni jadran nalazi se

na području Epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

Radi se o postojećem eksploatacijom polju na kojem se već

dugi niz godina obavlja eksploatacija prirodnog plina i njegov

transport do kopna. Proizvodnjom i transportom prirodnog

plina rukovodi INAgip d.o.o., tvrtka u zajedničkom vlasništvu

hrvatske naftne tvrtke INA-e d.d. i talijanske naftne tvrtke ENI

S. p.A.

Trenutno na području eksploatacijskog polja Sjeverni

Jadran ima 11 platformi koje su međusobno povezane

spojnim podmorskim plinovodima. Jedan od njih je

plinovod do istarskog kopna. Jedanaest postojećih

platformi služe za eksploataciju prirodnog plina iz tri veća

ležišta plina: Ivana, Ika i Ida


HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT MINERALNE SIROVINE

HGI-CGS



HGI-CGS

MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE

Analiza prostorno-planske dokumentacije Istarske

županije u području istraživanja i eksploatacije

mineralnih sirovina

Županija Broj E. P. u Županiji Postotak u odnosu na broj E. P. u Hrvatskoj

Bjelovarsko-bilogorska 17 2,80

Brodsko-posavska 7 1,15

Dubrovačko-neretvanska 20 3,299

Grad Zagreb 10 1,64

Istarska 69 11,35

Karlovačka 35 5,76

Koprivničko-križevačka 27 4,44

Krapinsko-zagorska 14 2,30

Ličko-senjska 29 4,77

Međimurska 13 2,14

Osječko-baranjska 9 1,48

Požeško-slavonska 15 2,47

Primorsko-goranska 34 5,59

Sisačko-moslavačka 20 3,29

Splitsko-dalmatinska 90 14,80

Šibensko-kninska 41 6,74

Varaždinska 29 4,77

Virovitičko-podravska 18 2,96

Vukovarsko-srijemska 7 1,15

Zadarska 69 11,35

Zagrebačka 35 5,76

Utvrđene rezerve arhitektonsko-građevnog kamena Istri

omogućuju daleko veću proizvodnju od postojeće, odnosno

proizvodnja u Istri je mala obzirom na njene prirodne resurse

(rezerve arhitektonsko-građevnog kamena u županiji ~10 000

000 m3, proizvodnja u županiji ~41 000 m3 u 2011.god.,

Ministarstvo gospodarstva, Sektor za rudarstvo, 2012. godina).

Eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji

Županijska razvojna strategiija Istarske županije za razdoblje

2011-2013 dane su strateške vizije i ciljevi razvoja rudarske

djelatnosti, te prostorno planiranje gospodarenja mineralnim

sirovinama u Istarskoj županiji



HGI-CGS


0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

14000000

16000000

18000000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godine

m3

TG-kamen Proizv edeno TG-kamen Županija Proizv edeno

Proizvodnja TG kamena u RH i Istarskoj županiji. Logaritamsko mjerilo

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

100000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Godine

m3

AG-kamen RH Proizv edeno AG-kamen Županija Proizv edeno

Proizvodnja arhitektonsko–građevnog kamena u RH i Istarskoj županiji. Logaritamsko mjerilo.



HGI-CGS


•Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš

Stručni okviri za studiju utjecaja na okoliš (Preporuke iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008.)

Mjere zaštite i plan praćenja stanja okoliša

• Problemi vezani uz eksploataciju mineralnih

sirovina

• Preporuke EU o upravljanju eksploatacijom mineralnih

sirovina s obzirom utjecaja na okoliš

Utjecaj na okoliš

Ekonomska aktivnost

(GDP)

2005

Upotreba

resursa

Razdvajanje upotrebe resursa

od utjecaja na okoliš

Razdvajanje upotrebe resursa

od ekonomskog rasta

2030

Preporuke za provođenje politike k ostvarenju i primjeni

Održivog gospodarenja kamenim agregatima i Održive

mješovite opskrbe na nacionalnoj (državnoj) i

međunarodnoj razini temelje se na preporukama Europske

Unije. (SARMA Project)

• Mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji

eksploatacijskih polja

HGI-CGS



HGI-CGS


• Mogućnost proširenja postojećih i otvaranja novih eksploatacijskih polja

*) osim za istražni prostor u postupku ishođenja

**) osim za proširenja eksploatacijskih polja u postupku ishođenja

Vrsta mineralne sirovine Odobrenje za istraživanje i eksploataciju Odobrenje za proširenje eksploatacijskog polja

Arhitektonsko-građevni kamen DA DA

Tehnički-građevni kamen NE*) NE**)

Građevni pijesak i šljunak NE -

Karb. sir. za ind. preradu NE NE

Sir. za proiz. cementa DA (za specijalne cemente) NE

Boksit DA DA

Kremeni pijesak DA -

Ciglarska glina DA -

Keramičke i vatrostalne gline DA -

Ugljen DA -

dok je za potrebe održivog gospodarenja kamenim agregatima nužna izrada multikriterijskih analiza koje bi uključivale

prirodne varijable (geološka potencijalnost prostora), društvene varijable (gustoća stanovnika) te ekonomske varijable

(mogućnost izvoza agregata u susjedne zemlje).

• Prijedlog lokaliteta za zaštitu geoloških spomenika



HGI-CGS

ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA

Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama

Tako je u razdoblju do 2010. predviđena godišnja stopa rasta domaćeg proizvoda od 3,9 % godišnje. U razdoblju od 2010. do 2015.

godine predviđa se dodatni porast, od 4,8 % godišnje. Nakon 2015. godine očekuje se prosječna stopa rasta domaćeg u idućih 30 godina

proizvoda oko 4 % godišnje

Aktualno stanje u graditeljstvu RH

0

10,000

20,000

30,000

40,000

50,000

60,000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2013. 2016. 2019.

Projekcije izgradnje stanova RH (Erste banka), 2010, predviđanja vraćanja na stanje 2008 predviđa se tek 2017.(broj stanova)



HGI-CGS


Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Prikazana dobit od rudarstva na području IŽ od 2007. do 2011.

(podaci HGK, FINA).

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ukupni broj zaposlenih u rudarstvu na području IŽ od 2007. do 2011.

(podaci HGK, FINA)



HGI-CGS


Razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima

Smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina

Prikaz odnosa proizvodnje agregata u Europi po glavi stanovnika i BDP (GDP u 000 eura) 2010 Europe – svaka točka

predstavlja nacionalne proivodnje u tonama (tonnes/capita ) i BDP o stanovniku (GDP/capita) (izvor: UEPG, 2012)

Koristi za društvo odnosno doprinos prihodu

državnog proračuna Republike Hrvatske

eksploatacijom mineralnih sirovina mogu se

podijeliti na:

- neposredne

- posredne



HGI-CGS


Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije

Na temelju geološke građe i litoloških karakteristika stijena koje mogu sadržavati korisnu nakupine mineralne tvari (sirovine) i istraživanja

na postojećim eksploatacijskim poljima i bazi podataka o napuštenim kopovima i ležištima te njihovim vrstama i učestalosti, mogu se

izdvojiti slijedeće grupe mineralnih sirovina s određenom geološkom potencijalnošću:

1.Metalne mineralne sirovine:

1.boksit (aluminijeva ruda)

2.Nemetalne mineralne sirovine:

1.tehničko-građevni kamen

2.arhitektonsko-građevni kamen

3.sirovina za proizvodnju cementa

4.karbonatna sirovina za industrijsku preradbu

5.opekarska sirovina

6.keramičke i vatrostalne gline

7.kremeni pijesak

8.građevni pijesak i šljunak

3.Energetske mineralne sirovine:

1.ugljen



HGI-CGS


Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije

Konačne karte potencijalnosti i ograničene potencijalnosti mineralnih sirovina prikazuje prostiranje pojedinih sirovina

gdje su od prirodnog prostiranja neke sirovine izuzeti zaštitni pojasevi. Iz tih razloga napravljene su karte zabrana

eksploatacije mineralnih sirovina u nultom stanju te sa udaljenostima od 200 m ili od 500 m od građevinskih područja

(naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene Karte zabrana eksploatacije

uključuju:

1.pojaseve uz cestovnu infrastrukturu (ograničeno je zaštitnim pojasom cesta, koji je definiran člankom 55. Zakona o cestama (NN, 84/11). (širina zaštitnog

pojasa sa svake strane autoceste i brze ceste 40m, državne ceste 25m, županijske 15m i lokalne ceste 10m).

2.pojaseve uz željezničku infrastrukturu (ograničeno je zaštitnim pružnim pojasom željezničkih pruga, koji je definiran člankom 4 Zakona o sigurnosti u

željezničkom prometu (NN, 40/07, 120/08, 61/11), te iznosi 100m s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka.)

3.vizualnu zaklonjenost kopova (nova eksploatacijska polja određivat će se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama uz uvjet izrade studije krajobrazne

analize

4.minimalne udaljenosti od građevnih područja (naselja) i građevnih područja izvan naselja eksploataciju treba dopustiti na najmanjim udaljenostima od 500 m

ili 200 m glede postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja (naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona

posebne namjene.

4.minimalne udaljenosti od 500 m ili 200 m od naselja preuzetih iz Digitalnog atlasa Republike Hrvatske 1:100000; GisData Effective Solutions; 2006; (jer u

prostornom planu Istarske županije naselja te područja za razvoj naselja manje od 25 ha su prikazana jedinstvenom oznakom)

5.zaštićene dijelove prirode i okoliša (nacionalni parkovi, park prirode, park šume, posebni rezervati, spomenik parkovne arhitekture, spomenik prirode, strogi

rezervat i zaštićeni krajolik kako je to definirano Zakonom o zaštiti prirode, NN 70/05, 139/08, 57/11; i Zakonom o zaštiti okoliša NN 110/07.

6.posebno zaštićene speleološke objekte: spomenici prirode, kako dio CRO-NEN ekološke mreže, odnosno u postupku zaštite kao dio europske NATURA 2000

mreže, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, NN 70/05, te Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). širina zaštićenog pojasa oko speleoloških objekata

iznosi 100m)

7.zaštićeno obalnom području (ZOP-u), prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 1000 m od obalne

linije prema kopnu, te 300 m od obalne linije prema moru, zbog posebnih graditeljskih ili tradicijskih uvjeta može se dopustiti kontrolirana eksploatacija

arhitektonsko-građevnog kamena

zone sanitarne zaštite izvorišnih voda (I. II.), sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11) i Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta

(NN, 61/11), dok je u III. zoni potrebno obaviti mikrozoniranje kako bi se dokazalo da li tretirani prostor stvarno pripada IV. zoni, te nije uvršten u zaštitne

pojaseve



HGI-CGS


Karta zabrana eksploatacije Istarske županije u nultom stanju



HGI-CGS

Karta nulte ili osnovne geološke potencijalnosti

Istarske županije (M 1:100 000; grafički prilog br.3)




HGI-CGS

Karta potencijalnih prostora za eksploataciju mineralnih sirovina u odnosu

na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora Istarske županije (M 1:100

000; grafički prilog br.4)


2741,03 km2 tzv. „nulte“ ili geološke potencijalnosti

Nakon primjene svih zabrana u prostoru prostor kojeg se može

smatrati potencijalnim za istraživanje i eventualnu eksploataciju

mineralnih sirovina iznosi :

1065,39 km2 ili 37,8 % prostora županije. (5OOm)

1503,70 km2 ili 53,4 % prostora županije (200m)

Najveći udio ograničene geološke potencijalnosti tehničko-

građevni kamen (451,77 km2), zatim arhitektonsko-građevni

kamen (247,15 km2), sirovina za proizvodnju cementa (228,92

km2), opekarske gline (43,56 km2), keramičke i vatrostalne

gline (38,48 km2), kremeni pijesci (24,1 km2), karbonatna

sirovina za industrijsku preradbu (12,88 km2), građevni pijesak

i šljunak (9,30 km2), ugljen (6,26 km2), te boksit (2,45 km2).



HGI-CGS

Metalne mineralne sirovine

Potencijalnost metalnih sirovina

Od metala na području Istarske županije postoje pojave i ležišta boksita, koja su većinom iscrpljena, te skupine manjih

boksitnih ležišta koja imaju vrlo malu geološku potencijalnost zbog smještaja u naseljenim područjima. Željezne rude, rijetki

minerali i elementi različitog porijekla koji se javljaju u Istarskoj županiji vezane su ležišta boksita, te je jedino značajnije ležište

željezne rude Kavran.


Sveukupne rezerve gornjojurskih boksitnih ležišta procjenjuju se na više od 5 000 000 t

Važno je naglasiti i potencijal ležišta Glavica gdje je već ranije vršena eksploatacija, te se procjenjuje da je na ovoj lokaciji

preostalo oko 10 000 000 t mješavine boksitne rudače sa terra rossom i humusom.

Potencijalnost tehničko-građevnog kamena (TGK)

Zaključno, eksploatacija tehničko-građevnog kamena, te njegova upotreba u županiji je snažno razvijena zbog konstantnog rasta

potražnje za kamenim agregatima u županiji ili iz susjednih zemalja (Italija).

Nemetalne mineralne sirovine



HGI-CGS


Potencijalnost arhitektonsko-građevnog kamena (AGK)

Dodatna valorizacija geološke potencijalnosti za arhitektonsko-građevni kamen se može dopustiti

zbog minimalnog utjecaja na okoliš koji nastaje eksploatacijom. Važno je naglasiti i mogućnosti

podzemne eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, što je već postala i praksa u Istarskoj

županiji. Promišljajući o ovakom načinu eksploatacije prostorni planeri bi trebali gospodarenje

prostorom gledati višedimenzionalno (3D), te ne ograničavati mogućnost ovakve eksploatacije, ako je

u konfliktu sa drugim korisnicima prostora.

Površina nulte geološke potencijalnosti koju zauzima arhitektonsko-građevni kamen na području Istarske

županije iznosi 715,15 km2 ili 25,4% županije.

U tablici 7.16. prikazane su površine ograničene geološke potencijalnosti za arhitektonsko-građevni

kamen po općinama i gradovima sa minimalnim udaljenostima od 200 m od građevinskih područja

(naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, što povećava

potencijalnu površinu za istraživanje i eksploataciju ove mineralne sirovine za više od 100 km2



HGI-CGS


Potencijalnost sirovina za proizvodnju cementa

Veliki dio Istarske županije, poglavito središnji i sjeveroistočni, pokriven je naslagama Eocenskih klastita i fliševa, koji su

nosioci geološke potencijalnosti sirovina za proizvodnju cementa uz Prijelazne naslage, konglomerate i breče u jedinici

Eocenski klastiti i fliševi te prapornih naslaga. Lapori su najzastupljeniji litotip u slijedu izdvojenih eocenskih klastita kako

po debljini, tako i po učestalosti pojavljivanja sadrže između 23-77% CaCO3, što je u granici cementnih modula bitnih za

proizvodnju cementa.

Potencijalnost opekarske sirovine

Opekarske gline predstavljene su aluvijanim naslagama u dolini rijeke Mirne i dolinama većih potoka u području klastičnih

naslaga Pazinskog paleogenskog bazena koje su ispunjene znatnim dijelom aluvijalnim nanosom. Taj se nanos sastoji

najvećim dijelom od gline i ilovače sive i sivoplave boje. Mjestimično su ove naslage debele i do 10 m, te imaju i praktičnu

primjenu u ciglarskoj industriji (ciglarstvu). Glina i ilovača nastale su trošenjem eocenskih lapora i nanošenjem mulja u doline

Potencijalnost keramičke i vatrostalne gline

Nositelj geološke potencijalnosti keramičkih i vatrostalnih glina u Istarskoj županiji su terra rosse ili crvenice koje prekrivaju u

obliku tankog, ponegdje i debljeg rastresitog nesuvislog pokrivača dosta velika prostranstva u području Istre. Njena je

debljina varijabilna i najvećim dijelom iznosi 0,5-1 m.



HGI-CGS


Potencijalnost karbonatne sirovine za industrijsku preradbu

Karbonatna sirovina za industrijsku preradbu najčešće se koristi za proizvodnju vapna. Osnova za

vapnarsku industriju su vapnenci sa sadržajem CaCO3 od 93-98 %. Ostale štetne komponente za

proizvodnju dobrog živog vapna kreću se (u %): 0,3-2,5 MgO, 0,2-2,0 SiO2, 0,1-0,45 Fe2O3, 0,1-0,6 Al2O3,

0,01-0,1 SO3 i 0,05 P2O5. Proces proizvodnje je jednostavan i ekološki prihvatljiv. Prženje vapnenca provodi

se kod temperature između 925-13500C, pri čemu se uz atmosferski pritisak ili pritisku bliskom

atmosferskom uklanja CO2 i dolazi do potpunog prijelaza u CaO. Iz jedne tone vapnenca proizvodi se u

praksi 0,5 t vapna. Ako onečišćenja silicijem, aluminijem, željezom i magnezijem iznose do 4%, gašenjem

živog vapna dobiva se vrlo izdašno, „masno“ gašeno vapno.

Na prostoru Istarske županije karbonatne sirovine za industrijsku preradu vezane su za karbonatne stijene

(vapnence i dolomite) međutim u njega ipak ne ulaze one stijene koje povećavaju koncentraciju nečistoća

poput (silicija, aluminija, željeza i magnezija).

Karbonatna sirovina za industrijsku preradu odlikuje se najčešće izrazitom bjelinom i vrlo visokim udjelom

CaCO3, pa se koristi u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji. Za ovu namjenu postiže se

znatno veća cijena na tržištu.



HGI-CGS


Potencijalnost kremenih pijesaka

Istraživanjem 1970-ih godina na odobrenim ekploatacijskim poljima Loborika–Vodnjan i Foli–Butkovići

utvrđeno je 25 mil. tona bilančnih rezervi kremenoga pijeska dok potencijalne rezerve kremenoga pijeska u

Istri prelaze 100 mil. tona. U razdoblju između 1997-2000. god. godišnje se u Istri eksploatiralo 40 000 tona

kremenoga pijeska, što je činilo 1/3 eksploatacije u RH (Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH;

2006). S obzirom na potencijal, ovakva se proizvodnja mogla održavati još desetljećima.

Separacijska preradba i oplemenjivanje na položaju Monte Šerpo kraj Pule odvijala se u više faza:

usitnjavanje (drobljenje u primarnom i sekundarnom krugu), mljevenje i klasiranje u zatvorenom krugu

(mokri postupak), odmuljivanje (hidrociloni), magnetska separacija (kružni separator visokoga magnetskog

intenziteta), zatim flotacija, klasiranje, dehidracija i filtriranje, te sušenje i klasiranje u suhom postupku. Time

se dobivala visokokvalitetna kremena frakcija veličine čestica do 300μ, sa sadržajem jalove komponente

CaCO3 od samo 0,3 do 1%, dok je sadržaj štetnoga Fe2O3 sveden na manje od 0,015%. Proizvodi

separacije Monte Šerpo do 1993. koristili su se u proizvodnji stakla, kristala, keramike i emajla, u kemijskoj

industriji, industriji deterdženata, proizvodnji specijalnih guma, akumulatora i u elektronskoj industriji,

industriji. pesticida i građevinskog. materijala. Kada je 1993. tvrtka Ytong Croatia d. d. Pula preuzela

Mikrosil, nastavljena je samo proizvodnja sirovine za plinobeton uvođenjem pokretnoga postrojenja za

preradbu tzv. skraćenim postupkom na lokaciji rudnika Pinezići, koji je zatvoren potkraj 2000. Time je u Istri

prestala eksploatacija i preradba kremenoga pijeska.



HGI-CGS


Potencijalnost građevnog pijeska i šljunka (gpiš)

Naslage građevnog pijeska i šljunka rasprostranjene su u Čepičkom polju kao jezerski sedimenti. Ovi sedimenti su dosta

debeli, a sastoje se od kvartarnih jezerskih pijesaka, glina i ilovače. Debljina ovih pijesaka i glina kreće se od 3 do 28 m,

kako je to utvrđeno u bušotinama

Energetske mineralne sirovine

Potencijalnost ugljena

Nedavno se počelo razmišljati o pridobivanju metana iz ugljena (Klanfar i dr., 2010). Potencijal metana u

ugljenu do sada nije evaluiran u Hrvatskoj. Za nekoliko odabranih lokacija u Labinskom bazenu prikupljeni

su podaci o sastavu ugljena te dubinama i debljinama slojeva i proslojaka. Geometrije ležišta ugljena nisu

definirane te stoga nije bila moguća procjena ukupnog sadržaja metana.

Napuštena i nesanirana ležišta mineralnih sirovina

Za potrebe ovog dokumenta napravljena je evidencija lokacija napuštenih ležišta i dijelom i nesaniranih

prostora na području Istarske županije, i to:

•gdje se u prošlosti izvodila eksploatacija a da nisu izdana rješenja o eksploatacijskom polju → nelegalna

eksploatacija,

-unutar odobrenih eksploatacijskih polja i istražnih prostora, kojima su istekla rješenja ili nisu dugo aktivna,

a ostala su nesanirana



HGI-CGS


Informatizacija monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje)

Obveza vođenja, sastavni dijelovi registra i evidencija

Članak 145.

Pravilnik o jedinstvenom informacijskom sustavu i registrima

Članak 146.

WEB SUSTAV MINERALNIH SIROVINA:

Eksploatacija mineralnih sirovina i jedinice lokalne samouprave (jls)

Rezultati ankete u vezi sa stavom lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih

sirovina „u susjedstvu“ sažeti su u tablici 7.39. Rezultati bi se mogli opisati kao očekivani,

pogotovo u svjetlu prije prikazanih rezultata o ukupnim koristima i negativnim posljedicama

eksploatacije mineralnih sirovina. Lokalno stanovništvo uglavnom ima, uz nekoliko iznimaka,

negativan stav prema eksploataciji zbog njenog utjecaja na normalan život (buka, prašina,

pojačan promet) te utjecaja na okoliš i krajobraz



HGI-CGS

GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE

Podaci se pohranjuju u geobazu ESRI Personal Geodatabase (mdb.), koja može sadržavati ESRI Personal Geodatabase

Feature Dataset ESRI Personal Geodatabase Feature Dataset može sadržavati nekoliko različitih tipova podataka (poligon,

linija, točka), koji se pohranjuje kao zasebna ESRI Personal Geodatabase Feature Class (poligon, linija, točka).

•shapefile, u kojem se nalaze svi slojevi GIS projekta u jednostavnom ESRI shapefile-u (shp.),



HGI-CGS

GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE

Povezani kataloški podaci o eksploatacijskim poljima i istražnim prostorima

Relativno povezane atributne tablice mineralnih sirovina



HGI-CGS

DODATAK 1.POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI

Red.

br.M.S.

EP

/IP

NAZIV

GO

D.

IZD

.

RJE

ŠE

NJA

GR

AD

/

OP

ĆIN

A

PO

VR

ŠIN

A

EP

/IP

(h

a)

OVLAŠTENIK

Br.

IP

Br.

EP

Ko

nc

esij

a

PO

VR

ŠIN

A

JL

S (

km

2)

BR

OJ S

T.

2011

SE

KU

ND

AR

.

TG

K u

m3

1 TGK EP Antenal 1979. Novigrad 30,43 356 993 m3

ANTENAL d.o.o. Novigrad 1 D 26,81 4.328

2 TGK EP Vilanija 1997. Umag 51,00 2 173 095 m3

ANTENAL d.o.o. Novigrad 1 D 83,53 13.594

2 530 088 m3

2

1 TGK EP Križarovica 2004. Gračišće 16,80 5 143 700 m3

CAVEA d.o.o. Gračišće 1 N 61,50 1.408

2 TGK EP Balandinov Brig 2006. Žminj 19,70 5 883 822 m3

CAVEA d.o.o. Novigrad 1 N 71,00 3.470

11 027 522 m3

2

1 TGK EP Mečari 1993. Pazin 0,39 m3

FASADA PRODUKT d.o.o. Pazin 1 N 134,87 8.630

2 TGK EP Sablica 2002. Žminj 1,60 347 200 m3

FASADA PRODUKT d.o.o. Pazin 1 N 71,00 3.470

347 200 m3

2

1 TGK EP Nova lokva 2004. Vodnjan 17,00 3 967 707 m3

GEOCOP d.o.o. Rovinj 1 N 105,60 6.144

2 TGK EP Španidigo 1997. Rovinj 3,00 763 954 m3

GEOCOP d.o.o. Rovinj 1 D 77,89 14.367

4 731 661 m3

2

1 TGK EP Kapeloto 2005. Vodnjan 17,40 3 784 180 m3

KANINI d.o.o. Svetvinčenat 1 D 105,60 6.144

2 TGK EP Rupa 2002. Svetvinčenat 7,50 1 214 114 m3

KANINI d.o.o. Svetvinčenat 1 D 80,43 2.183

4 998 294 m3

2

1 TGK EP Kuk-Čiritež 1977. Buzet 18,75 2 240 900 m3

Geoprojekt d.d. Opatija 1 D 168,76 6.105

2 TGK EP Sv.Ivan Praščari 1977. Buzet 11,72 1 405 000 m3

Geoprojekt d.d. Opatija 1 D 168,76 6.105

3 645 900 m3

2

1 TGK EP Bršica 2003. Raša 13,07 691 700 m3

MAŠKUN d.o.o. Rakalj 1 N 79,02 3.197

2 TGK EP Podrola 1996. Marčana 20,69 2 302 694 m3

MAŠKUN d.o.o. Rakalj 1 N 132,07 4.260

2 994 394 m3

2

1 TGK EP Gradišće 1996. Žminj 8,40 1 815 874 m3

Obrt BETON TOMIŠIĆ Žminj, vl. Josip Tomišić 1 D 71,00 3.470

2 TGK IP Gradišće-1 2009. Žminj 9,60 3 033 977 m3

Obrt BETON TOMIŠIĆ Žminj, vl. Josip Tomišić 1 N 71,00 3.470

4 849 851 m3

1 1

EK

SP

LO

A-

TA

CIJ

SK

E

RE

ZE

RV

E



HGI-CGS

DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA

FIKSNI DIO NAKNADE

Fiksni dio novčane naknade za površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih mineralnih

sirovina i zauzetu površinu bušotinskih krugova eksploatacijskog polja energetskih mineralnih sirovina u

cijelosti je prihod jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalaze eksploatacijska polja.

Fiksni dio naknade za čvrste energetske i neenergetske mineralne sirovine iznosi:

– 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća od 20 ha,

– 1.000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina od 20 ha do 50 ha,

– 1.200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća od 50 ha

VARIJABILNI DIO NAKNADE

Eksploatacija mineralnih sirovina

Varijabilni dio naknade, odnosno novčana naknada za otkopanu/pridobivenu količinu neenergetskih/

energetskih mineralnih sirovina utvrđena je u postotnom iznosu od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene

mineralne sirovine ovisno o vrsti mineralne sirovine.

(1) Varijabilni dio naknade za čvrste energetske i neenergetske mineralne sirovine osim morske soli iznosi

5,0% od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine.



HGI-CGS


1. godina

istraživanja

2. godina

istraživanja

3. godina

istraživanja

4. godina

istraživanja

5. godina

istraživanja

JLS jedinice

lokalne

samouprave

JRS jedinice

regionalne

samouprave

DP državni

proračun

RH

A 600 800 1000 100

B*)

600 800 1000 100

E 3000 4000 5000 5000 5000 100 100

F

G

A - ugljen, asfalt, uljni škriljavci, radioaktivne rude

B

C, D - ugljikovodici

E - mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe

F - morska sol

G - brom, jod, peloidi

*)

primjenjuju se propisi o vodama; na pitanja vađenja šljunka i pijeska iz morskog dna primjenju se i propisi o pomorskom dobru

100 - fiksni dio naknade za površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja u epikontinentalnom pojasu

Republike Hrvatske prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske

100 1004000

Naknada prema površini istražnog prostora (kn/ha) za

5000

za istraživanje i eksploataciju građ. pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima

Čvrs

teTe

kuće

Neen

ergets

ke

- mineralne sirovine za industrijsku preradbu, za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i

mineralne sirovine kovina*

5000 5000C, D

Raspodjela naknade (%)

Naknada za istraživanje mineralnih sirovinam

orsk

a vo

da

Mineralne sirovine

Ener

getsk

eN

eene

rget

ske

Ener

getsk

e

3000



HGI-CGS


Varijabilni

dio

Površina

EP, BRP ≤

20 ha

Površina

EP, BRP >

20 ≤ 50 ha

Površina

EP, BRP >

50 ha

JLS jedinice

lokalne

samouprave

JRS jedinice

regionalne

samouprave

DP državni

proračun

RH

Udio od tržišne

vrijednosti otko-

pane/pridobivene

mineralne sirovine

JLS jedinice

lokalne

samouprave

JRS jedinice

regionalne

samouprave

DP državni

proračun

RH

kn/ha/god kn/ha/god kn/ha/god % % % % (100) % (50) % (20) % (30)

A 800 1000 1200 100 5 2,5 1,0 1,5

B*) 800 1000 1200 100 5 2,5 1,0 1,5

C 4000 5000 6000 100 100 5 2,5 1,0 1,5

D 4000 5000 6000 100 100 10 5,0 2,0 3,0

E 4000 5000 6000 100 100 3 1,5 0,6 0,9

F 3 1,5 0,6 0,9

G 5 2,5 1,0 1,5

A - ugljen, asfalt, uljni škriljavci, radioaktivne rude

B

C - ugljikovodici (na EP odobrenim do 31.12.2009.)

D - ugljikovodici (na EP odobrenim poslije 31.12.2009.)

E - mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe

F - morska sol

G - brom, jod, peloidi

*)

100 - fiksni dio naknade za površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske

prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske

za istraživanje i eksploataciju ležišta građevnog pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima

primjenjuju se propisi o vodama; na pitanja vađenja šljunka i pijeska iz morskog dna primjenju se i propisi o pomorskom dobru

Čvrs

teTe

kuće

Nee

nerg

etsk

e

- mineralne sirovine za industrijsku preradbu, za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i mineralne sirovine kovina*

Raspodjela fiksnog dijelaRaspodjela varijabilnog

dijela

Naknada za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina

mor

ska

voda

Mineralne sirovine

Fiksni dio - kriteriji

Ener

getsk

eN

eene

rget

ske

Ener

getsk

e



HGI-CGS

DODATAK 3. EVIDENCIJA ODGOVORA NA ANKETNE UPITNIKE ZA JLS-e, KONECESIONARE I NVO-e U

ISTARSKOJ ŽUPANIJI

DODATAK 4. POJMOVNIK

RB OPĆINE Anketni upitnik ispunjen

Bale-Valle DA – 28.11.12.

Barban Očitovanje – 21.11.12.

Brtonigla-Verteneglio Očitovanje - 25.10.12.

Cerovlje Očitovanje - 12.10.12.

Fažana-Fasana DA – 28.11.12.

Funtana Očitovanje – 28.11.12.

Gračišće DA – 29.11.12.

Grožnjan-Grisignana NE

Kanfanar DA – 30.11.12.

Karojba DA – 21.11.12.

Kaštelir-Labinci – Castellier-Santa Domenica Očitovanje - 28.11.12.

Kršan DA – 25.10.12.

Lanišće Očitovanje -15.10.12.

Ližnjan-Lisignano DA – 12.10.12.

Lupoglav DA – 29.11.12.

Marčana DA – 26.11.12.

Medulin DA – 29.11.12.

Motovun-Montona DA – 21.11.12.

Oprtalj-Portole DA – 29.11.12.

Pićan DA – 03.12.12.

Raša DA – 19.10.12.

Sveta Nedelja DA – 03.12.12.

Sveti Lovreč DA – 23.11.12.

Sveti Petar u Šumi DA – 22.11.12.

Svetvinčenat DA – 23.10.12.

Tar-Vabriga DA – 12.10.12.

Tinjan Očitovanje - 04.12.12.

Višnjan-Visignano NE

Vižinada-Visinada Očitovanje - 28.11.12.

Vrsar-Orsera DA – 10.12.12.

Žminj NE

RB GRADOVI Anketni upitnik ispunjen

1. Buje-Buie DA – 23.11.12.

2. Buzet DA – 22.11.12.

3. Labin Očitovanje - 12.10.12.

4. Novigrad-Cittanova DA – 12.11.12.

5. Pazin DA – 30.10.12.

6. Poreč-Parenzo DA – 22.10.12.

7. Pula DA – 25.10.12.

8. Rovinj DA – 30.11.12.

9. Umag DA – 21.11.12.

10. Vodnjan DA – 30.11.12.

Napomena: CRVENA BOJA – nije dostavljeno

U Puli, 13.12.2012.



U ovoj Studiji napravljena je analiza prostorno-planske dokumentacije Istarske županije u području

istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, kroz zakonodavni okvir, sa uvjetima razgraničenja prostora

prema korištenju i namjeni, općim uvjetma i načinu eksploatacije mineralnih sirovina te kriterijima za

određivanje lokacije za istraživanje mineralnih sirovina (istražnih prostora) unutar prostora utvrđenih

prostornim planom.

Također posebno je analizirana Županijska razvojna strategija Istarske županije za razdoblje 2011-2013,

te mineralne sirovine od posebnog značaja (arhitektonsko-građevni kamen) kao i sanacija i rekultivacija

eksploatacijskog polja.

Naglašeni su rijetki elementi i strateško važni elementi i gdje, za njih su potrebna nova geološka

istraživanja.

Naglašeno je poticanje pridobivanja završnih proizvoda sa dodatnom vrijednošću,

te poticanje novijih tehnologija.

Kroz niz tabličnih i grafičkih prikaza dani si podaci o proizvodnji i potražnji mineralnih sirovina (rezervi,

izvozu, uvozu) u zadnjih 10 godina u Istarskoj županiji i u odnosu na RH.

Posebno su naglašeni razni utjecaji eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš (negativni, pozitivni,

prilikom otvaranja eksploatacijskih polja; zrak, flora i fauna okoliša, površinske i podzemne vode, itd.).

ZAKLJUČAK

HGI-CGS



Zatim dane su preporuke iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008, te mjere zaštite i

plan praćenja stanja okoliša, te problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina (kroz anketne

upitnike te stavove ekoloških nevladinih udruga u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina).

Zatim preporuke EU o upravljanju eksploatacijom mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na okoliš te

mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja (EU fond LIFE+,

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus2013/call/index.htm).

Analizirana je strategija gospodarenja mineralnim sirovinama u kontekstu nove zakonske regulative te

sadašnje ekonomske krize tj. aktualnog stanja u graditeljstvu RH i mogućnosti primjene mineralnih

sirovina za različite industrije.

Zatim društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji te razvojni

potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima kao i smjernice za postizanje

održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina.

Naglašena je važnost informatizacije monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje) kako bi

se moglo racionalno upravljati mineralnim sirovinama i donositi pravilne mjere u sektoru mineralnih

sirovina i rudarstva. Priložen je interaktivni GIS sustav koji može biti temelj za daljne korištenje i analizu

podataka o mineralnim sirovinama.

ZAKLJUČAK

HGI-CGS

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus2013/call/index.htm













Hvala na pažnji!

Zahvala:

Upravni odjel za gospodarstvo Istarske županije

Ministarstvo gospodarstva RH

Županijski ured za prostorno planiranje Istarske županije

Lokalne uprave i samouprave

Ekološke i nevladine organizacije

Koncesionarima:

Pazin Kamen (gdin. Ivan Cotman)

Geo5 (gdin. Milan Mihovilović)

Ceste Pula (gdin. Darko Pranjić)

HGI-CGS

rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja ... · pdf fileinformatizacija...

Documents