"rfi{n?ili 4rssN 1330-3635

.j: 5*t

&i"'w

1Lili:' ,,1: %q*.. . ,,_a*-

ql.

I,,

Sakupljanje peludaWffiffi.,. ::'&, re,W* ".' .:"

l-fzgoj i zaStita eulropsklh pbela

SigLrran rad sa sredstvima za za$titul pdela

dr. sc. Zdenko Frani6Znanstveni savjetnik u lnstitutu za medicinskaistrazivanja i medicinu rada, certificirani ekoloskip6elar (selo Klinac pokraj Petrinjee-postaJranic@klinac.euw

Prilozi istraZivanju povijes-ipielarstva na Banovini

talni i siloviti turski prodori na podrudja hr-vatskih i austrijskih zemalja nakon padaBosne (1463.), poraza hrvatske vojske naKrbavskom polju (1493.) te poraza hrvat-

sko-ugarske vojske na Mohadkom polju (1526.),kada pogibijom Ludovika ll. Jagelovi6a Ugarska i

Hrvatska ostaju bez kralja i dinastije, primoravajuhrvatsko plemstvo i novoizabrane austrijske vladarena izgradnju posebnoga obrambenog podrudja podnazivom Vojna krajina. Turske se provale sve vi5eusmjeravaju prema slabije branjenom donjem Poku-plju. Budu6i da snaZne hrvatske utvrde u Sisku i Kar-lovcu tad jo5 nisu bile izgradene, utvrde petrinjskogakraja imale su iznimno vaZnu strate5ku ulogu u obra-ni ostataka slobodne Hrvatske. lako bi se trebalo po-drazumijevati da su posade u tim utvrdama bile do-bro opskrbljene vojnom opremom i hranom, to zbogslabe organizacije zapovjednih i logistidkih linija ipaknije bio sludaj. Kako bi se sprijecio potpun slom hr-vatsko-turske granice, koncem 16. stoljeca granicnisu generali i kapetani novim ustrojem vojno-teritori-jalnih jedinica postali izravno odgovorni nadvojvodiunutra5nje Austrije. Upravo takvim vojno-povijesn imprilikama imamo zahvaliti i prvo dokumentirano spo-minjanje meda, a posredno i pdelarstva, na podrudjunekadaSnje srednjovjekovne Banske granicel, da-na5nje Banovine. Naime, u prepisci nadvojvode Er-nesta Habsbur5koga, brata kralja Rudolfa ll., i lvanaAuersperga, zapovjednika Karlovadkoga generalata,nadvojvoda traZi od pukovnika Auersperga da gaizvijesti glede gradova (kaStela) Hrastovice (gornje i

donje), Peci (utvrde u dana5njem selu Pecki) i Klimnegore (utvrde u dana5njem selu Klinac) o ,,dohodcimaurvRDA KL|N/NA GoFA, DANASNJT KLINAC GRAD, BILA JE u 16. srolJEcupopRtSTE stlovllH BoRBt tzMEDU TURSKTH osvAJAcn t xRScnnsxtHOBRAMBENIH

i uZitcima" tamoSnjega kapetana jer se neki tamo5njikapetani bune jer nemaju dovoljno dohodaka za po-treban broj vojnika. Prema Auerspergovim podaci-ma proizlazi da kapetanu pripada godi5nji dohodakod ,,1000 vedara vina, 200 kupljenika'? p5enice, 200kupljenika prosa i zobi te 16 vedara meda3". Od ovihdohodaka kapetan je duZan uzdrlavati za obranudetiri spomenuta ka5tela, u kojima je, prema podaci-ma iz prepiske, sluZbovalo ukupno 64 vojnika.

MALO RA*UNAZanimljivo je da se u provijantu namijenjenom voj-nicima spominju samo vino, Zitarice i med, a ne i

meso, posebice su5eno, cije su zalihe za tada5njuvojnu logistiku bile iznimno vaZne u slucaju duZe op-sade. Uz malo raduna i uz pretpostavljenu gusto6umeda od 1 ,4 kg/L moZemo procijeniti da spomenu-tih 16 vedara meda iznosi oko 900 litara, odnosnooko 1250 kilograma. Ako je kapetan zaista pravednodijelio provijant, svaki je vojnik dobio dnevno sljedo-vanje od 50 grama meda. Med je odito bio iznimnova2na namirnica u sljedovanju vojske, tada5nja pre-teda dana5njih energetskih plocica jer je omogu6a-vao bzo dobivanje energije za tjelesne aktivnosti i

napore koji su nuZni u borbi.

VRSTA MEDA

S danaSnjeg aspekta zanimljivo je razmotriti o kojoj sevrsti meda radilo. Tada5njom tehnologijom pcelare-nja, kojom su se pdele na kraju sezone gu5ile kako bipdelar do5ao do meda, dobivao se med koji bi se da-nas nazivao poliflornim. Strukturom danaSnjih Sumana Banovini dominiraju kesten i bagrem uz prisustvoneSto divljih vo6karica i lipa. Medutim, bagrem je uEuropu tek 160'1 . godine prenio iz dana5nje ameridkesavezne drZave Virginije francuski botanidar Jean Ro-bin i posadio ga u pari5kom botanidkom vrtu, odaklese kao izrazilo invazivna vrsta pro5irio cijelim konti-nentom. Drugi rijedima, sedamdesetih godina 16. sto-lje6a na Banovi bagrema nije bilo. Sto se tide tamo5-njih livada, one su bile vjerojatno prilicno zapu5tenezbog stalnih turskih prodora, o kojima svjedode su-vremene kronike, odnosno zbog depopulacije i kradestoke. Posljedi6no, moZe se pretpostaviti da nije bilodovoljno stoke za ispaSu i radne snage za odrZavanjeIivada te da p6ele nisu imale na raspolaganju livadnuispaSu. Dakle, moZemo s prilidnom sigurnoS6u pret-postaviti da bi prema dana5njoj klasifikaciji med kojisu u svojim sljedovanjima dobivali vojnici koji su sluZ-bovali u utvrdama petrinjskoga kraja bio klasificirankao poliflorni kestenov med.

1 Povijesni naziv za podrudje izmedu Kupe, Save i Une, od Karlovca do lvani6a, koje je od 1527. godine pripadalo Hrvat-skoj krajini. Budu6i da je taj prostor 1595. godine vra6en pod banovu upravu, podeo se po svojemu izravnom poglavarunazivati Banskom krajinom (Banalia confinia), odnosno Banskom zemljom ili Banovinom.'z Kupljenik je stara vinska i Zitna mjera koja je iznosila oko 50 litara.3 Vedro (mad. akov, lat. cubulus, njem" kUbel) stara je mjera za zapreminu, a iznosila je oko 56,6 litara.

TRAVANJ - 2017 HRVATSKAPCELA

*Rrru*tRAf{JE pnctzv&nA f Dr$Tf FdAet.jH

Ovaj prikaz povijesno-ekonomskoga kontekstasrednjovjekovne prepiske o medu i pdelarenju naBanovini sa zanimanjem su saslu5ali najhrabriji po-sjetitelji, koji su usprkos rijetko zapam6enoj snjeZnojmecavi i prometnom kolapsu koji su paralizirali cijeluHrvatsku do5li na predavanje ,,Povijest pdelarstvana Banovini", a koje je odrZano 13. sijednja u Pe-trinji. Predavanje, koje je odrZao autor ovih redaka,uklju6ivalo je i pregled detaljnih austrijskih statistikao pdelarstvu i proizvodnji meda i voska na podrucjuPrve (glinske) i Druge (petrinjske) banske granidnepukovnije, niz iznimno zanimljivih dlanaka o pdelar-stvu iz arhiva petrinjskog lista Banovac4, prikaz djelai ostavStine petrinjskog pdelara i inovatora MilanaKrizmana, autora ko5nice krizmanke, te mnoge dru-ge dostupne izvore.

Valja napomenuti da je pregled povijesnih izvora i do-kumentiranje (npr. u znanstvenom radu) tradicije pro-izvodnje nekog proizvoda, u ovom sludaju meda, naodredenom podrudju nuZan sastavni dio dokumenta-cije ako se taj proizvod Zeli za5tititi nekom od europ-skih oznaka kvalitete (kao Sto su izvornost, zemljopi-sno podrijetlo ili zajamdeno tradicionalni specijalitet).Napomenimo takoder da dosad provedena znan-stveno-strudna istraZivanja svojstava i provedena ka-raklerizacila banskoga meda (posebice kestenovogai bagremovoga) upu6uju na to da su u osnovi zado-voljeni i drugi uvjetizahtijevani u postupku europskogbrendiranja (detaljan opis pojedinosti i kvalitete proi-zvoda te dokumentiranje uzrodno-posljedicne pove-

zanosti izmedu zemljopisnog podrucja i proizvoda).l, na koncu, evo jedne zanimljive i intrigantne ideje.Naime, vezano uz problematiku ocuvanja i revitali-zacije hrvatske fortifikacijske arhitekture u kontekstudana5njeg nadina ZivoIa, imaju6i na umu neinvaziv-ne intervencije i po5tivanje najviSih standarda za5titekulturne ba5tine, moglo bi se razmisliti o oZivljavanjuutvrde Klinac grad, kao najbolje sa6uvane utvrdepetrinjskoga kraja, u jedinstvenu mednu destinacijukao sastavni dio brendiranja Banovine i RepublikeHrvatske kao medunarodne pdelarske velesile.

PETRINJSKI PCELAR I INoVAToR N,,lILAN KRIZMAN 1926. JE ZA SVOJU KoSNICU.po NJEMU NAZVANU KRIZNTANKA, DoBto MEDAUU NA lzLoZBt u DUBRovNI-KU KoJU JE oRGANrzrRAo SAVEZ JUGoSLAVENSK|H pdrr_qnsxttt DRUSTAVA

PLAKAT POZIVA NA PREDAVANJE U PETRINJI U POZADINI PRIKAZUJE TFADIoIJSKI POELINJAK, To JEST KoSNICU KRIZIV]ANKU

pdeu+e^sK",4 t4.DR-t qA '?ETtR-tNJA- ;| ,2

N #- tdL SwYAAtJt S

W '.c.tFtRvAT-.srcr pir.r pETRrryJA

P*Z,lvi+ VAs NA P?e"FFA144N!

vPtrv$F.ST PCFL-ARiST1IA NA E tNOVI N I

pr*dava6: dr"se,, :ldewE$ , rrgr,t i6 .

ffi4h* *g;'S.fj ' *!8.oo s,a&Po.t*: ?**+r-'*letr'rryo, 'VlaLa dvorawa

a Banovac, list za pouku, trgovinu, obrt igospodarstvo, izlazio je u Petrinji u razdoblju od 1888. do 1912. Pokrenuo gaje Stjepan Pejakovic, tadaSnji nadelnik Petrinje.

HRVATSKA PCELA TRAVANJ - 2017.