VOLUME 3 - NUMBER 1 (ISSN 2584-5659)

Stavovi medicinskih sestara/tehničara o pripravničkom stažu u Republici Hrvatskoj

1 Ivica-Tvrtko Vuković

2 Marija Brdarević

3 Snježana Čukljek

4 Janko Babić

1 University hospital Merkur, Zagreb, Croatia

2,3,4 University of Applied Health Sciences, Zagreb, Croatia

Sažetak Pripravnički staž u zdravstvu je reguliran Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika. Jedna od mjera Hrvatskog zavoda za poticanje zapošljavanja pripravnika u zdravstvu je "Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa".

Cilj ovog istraživanja je istražiti stavove o pripravničkom stažu te utvrditi postoji li statistički značajna razlika u stavovima trenutno zaposlenih medicinskih sestara/tehničara, te onih koji trenutno obavljaju pripravnički staž.

Istraživanje se provodilo putem interneta, anonimnim anketama sa 10 pitanja, od toga 8 pitanja s ponuđenim odgovorima te 2 pitanja otvorenog tipa. Ukupno se odazvalo 306 ispitanika, od toga 232 su medicinske sestre/tehničari, te 49 medicinskih sestara/tehničara-pripravnika. Na pitanje smatraju li pripravnički staž potrebnim u zdravstvu, 98.4% ispitanika odgovorilo je pozitivno, pri čemu većina pripravnika (75,3%) smatra da su potrebne izmjene pripravničkog staža. Rezultati hi-kvadrat testa govore u prilog tome da u odgovorima na 5 pitanja postoje statistički značajne razlike u stavovima zaposlenih i pripravnika. Pripravnici su znanje o pripravničkom stažu ocijenili lošijim u odnosu na zaposlenike u zdravstvu i u drugim sustavima. Pripravnike pripravnički staž asocira na iskorištavanje, dok zaposlene osobe navode a ih asocira a osposobljavanje na samostalan rad. Većina zaposlenih u zdravstvu željela bi da njima bliska osoba ima pravo/obvezu odraditi pripravnički staž.

Analizom rezultata stavova prema pripravničkom stažu utvrđena je statistički značajna razlika među zaposlenicima i pripravnicima. Smatra se da velika odgovornost u osposobljavanju mladih prelazi na poslodavce koji bi trebali osigurati adekvatne edukacije i stalna praćenja novih radnika.

Ključne riječi: staž, sestrinstvo, prednosti, nedostaci, stavovi, pripravnici

Uvod

Jedna od aktualnih tema vezana za nedavno diplomirane prvostupnike sestrinstva je tema ukidanja pripravničkog staža. Do sada je svaki prvostupnik u zdravstvu imao zakonsko pravo, ali i obavezu obaviti pripravnički staž u trajanju od 1 godine te po završetku staža položiti stručni državni ispit. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju obustavljena je obveza obavljanja pripravničkog staža za studente upisane na studij sestrinstva nakon 1. srpnja 2013., te time osobe po završetku studija direktno mogu konkurirati na tržištu rada kao licencirani zdravstveni djelatnici.

Obrazovanje medicinskih sestara/tehničara u Republici Hrvatskoj

Do školske godine 2010./2011. srednjoškolsko obrazovanje medicinskih sestara/tehničara u Hrvatskoj je trajalo 4 godine, pri čemu se kroz sve 4 godine učilo kako opće, tako i stručne predmete. Nakon završetka srednje škole, medicinske sestre/tehničari su bile dužne obaviti pripravnički staž u trajanju od jedne godine, kako bi postale samostalne medicinske sestre/tehničari te mogle konkurirati na tržištu rada. Godine 2010./2011. počelo se sa izjednačavanjem sa zahtjevima Europske Unije i Direktive 2005/36 koja navodi potreban minimalni broj od 4600 sati nastave za obrazovanje medicinskih sestara/tehničara. Nastava se provodi u svim razinama zdravstvene zaštite.

Od školske godine 2010./2011. obrazovanje traje 5 godina, po principu 2 + 3 (dvije godine općeg obrazovanja po gimnazijskom programu, te 3 godine isključivo stručnih predmeta). Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja dobiva se naziv medicinska sestra/tehničar opće njege sa direktnim upisom u Registar medicinskih sestara HKMS bez obaveze pohađanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.

Za preddiplomski studij sestrinstva, Direktive Europske Unije zahtijevaju završeno dvanaestogodišnje opće obrazovanju i preporuku o pristupanju sa 18 godina života, a minimalno 17. Direktiva 2005/36/EC detaljno propisuje minimalne uvjete za obrazovanje medicinskih sestara/tehničara čime je određeno da edukacija traje najmanje tri godine ili 4 600 sati teorijskog i kliničkog osposobljavanja, da teorijska nastava treba iznositi 1/3 ukupnog trajanja studijskog programa kao i da klinička praksa treba iznositi 1/2 ukupnog trajanja studijskog programa. Direktivom su također propisani i obvezni sadržaji koje program obrazovanja za medicinsku sestru/tehničara treba obuhvaćati (1).

Nakon provođenja tematskog vrednovanja 2013. godine, na poziv Ministarstva znanosti i sporta, godine 2014. izrađen je studijski program Sestrinstvo, tzv. Core curriculum. Time je određen obvezni dio studija sestrinstva, jedinstven za cijelu Hrvatsku. Obvezni dio iznosi 158 od ukupnih 180 ECTS bodova. Ostalih 22 boda odnosi se za izborne kolegije koje visoka učilišta mogu sama birati. Tako se od akademske godine 2015./2016. na svim preddiplomskim studijima Sestrinstva u Republici Hrvatskoj izvodi nastava obveznih kolegija po jedinstvenom programu (2).

Po završetku preddiplomskog studija sestrinstva, može se nastaviti studirati na diplomskim stručnim studijima ili sveučilišnim diplomskim studijima u Republici Hrvatskoj. Specijalistički diplomski stručni studij traje 2 godine, stječe se 120 ECTS bodova i dobiva se naziv diplomirana medicinska sestra/tehničar. Specijalistički diplomski stručni studiji održavaju se na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i Studiju sestrinstva na Sveučilištu u Dubrovniku. Diplomski sveučilišni studij sestrinstva također traje dvije godine i njegovim završetkom stječe 120 ECTS bodova. Ukupan broj bodova koji se stječu završetkom preddiplomskog i diplomskog studija iznosi najmanje 300 ECTS bodova. Završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija stječe se akademski naziv magistar sestrinstva. Nastavno na završeni diplomski sveučilišni studij postoji mogućnost daljnjeg obrazovanja na srodnim poslijediplomskim studijima. Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine. Njegovim se završetkom stječe akademski naziv doktora znanosti. Sveučilišta mogu organizirati poslijediplomske specijalističke studije koji traju jednu do dvije godine i kojim se stječe akademski naziv sveučilišni specijalist, odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa (3). Jedan od takvih studija je međunarodno sveučilište Libertas u Zagrebu koje nudi sveučilišni poslijediplomski studij Menadžmenta kvalitete u zdravstvu, gdje se dobiva akademski naziv Sveučilišni/a magistar/magistrica menadžmenta kvalitete u zdravstvu (univ. mag. admin.sanit.).

Po uzoru na europske zemlje i SAD, u RH se obrazovanje medicinskih sestara/tehničara kontinuirano podiže na višu akademsku razinu. Postupno medicinske sestre/tehničari dobivaju mogućnost edukacije na sveučilišnoj razini, te mogućnost dobivanja diplome sveučilišnog stupnja. Danas, studenti Sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva završili su diplomski stupanj naobrazbe u rasponu otprije deset do trideset godina, te imaju višegodišnje radno iskustvo u zdravstvu (4).

Završetkom obrazovanja na prvostupničkim ili diplomskim studijima ne prestaje potreba za obrazovanjem i daljnjim profesionalnim razvojem. Medicinske sestre/tehničari dužne su neprestano obnavljati postojeća znanja i usvajati nova kako bi mogle osiguravati sigurnu i kvalitetnu skrb. Neprestani razvoj medicinskih znanosti, kao i sestrinskih znanosti, zahtijeva cjeloživotno učenje. U Hrvatskoj je propisano obvezno kontinuirano usavršavanje u svrhu obnavljanja licenci za samostalan rad (2).

U suvremenom svijetu poslodavci potvrđuju da znanje koje učenici postignu u pravilu nije adekvatno. Diplomanti ne dobivaju dovoljno praktičnog znanja, a previše općeg, stoga je potrebno organizirati dodatne tečajeve i druge obrazovne programe, kako bi se dobilo odgovarajuće praktično znanje (5).

Pripravnički staž medicinskih sestara/tehničara

Pripravnički staž, medicinskih sestara/tehničara u Republici Hrvatskoj, kao i njegovi uvjeti i načini obavljanja, mijenjali su se kroz povijest. Godine 2011. propisan je Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih djelatnika.

Sukladno Pravilniku pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad, obavlja se prema propisanom programu kojim je utvrđen raspored i trajanje rada u pojedinim stručnim jedinicama, te stručni poslovi kojima se osoba osposobljava za samostalan rad (6).

Iako je pripravnički staž ukinut za prvostupnike sestrinstva koji su upisali studij nakon 1. srpnja 2013., ovaj pravilnik je još na snazi za prvostupnike sestrinstva koji su studij upisali prije. Razlog tomu je što studij do tada nije bio usklađen sa Europskom direktivom 2005/36/EC, koja propisuje koliki je potreban broj sati za osposobljavanje prvostupnika sestrinstva, bez potrebe obavljanja pripravničkog staža.

Hrvatski zavod za zapošljavanje izdao je razne mjere i potpore za obrazovanje, usavršavanje i zapošljavanje. Jedna od njih je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (7).

Taj oblik koristi se za pripravnički staž u sestrinstvu. Traje 12 mjeseci, uvjeti za obavljanje su uredno izvršavanje obveza i skupljanje potpisa voditelja odjela kao i glavnih medicinskih sestara/tehničara potrebnih odjela i klinika, koje pripravnik mora proći kroz svoje osposobljavanje. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite pripravnik obilazi radna mjesta u ambulantama opće/obiteljske medicine, pedijatrijske, u patronaži izlazi na teren i time ima priliku sudjelovati i u edukaciji populacije uz patronažnu sestru/tehničara. Većinu pripravničkog staža pripravnici ipak provode u bolnicama, a poslodavac ga šalje u obilaske na različite odjele. Obilazi kirurške odjele koje bolnica ima, kao što je abdominalna, vaskularna, torakalna kirurgija i traumatologija. Također obilazi i internističke odjele poput gastroenterologije, nefrologije i kardiologije. ovisno o mogućnostima poslodavca. Među ostalim, tu su još klinika za infektivne bolesti, odjel za neurologiju, psihijatriju i ginekologiju. Poslodavac omogućuje pripravniku obilazak svih potrebnih odjela koje ima ta zdravstvena ustanova, a za one odjele koje nema, pripravnika šalje dogovorno u drugu zdravstvenu ustanovu.

Polazniku stručnog osposobljavanja se isplaćuje novčana pomoć trenutno u iznosu od 2751kn, kao i podmireni troškovi polaganja stručnog ispita. Prije je novčana pomoć ovisila o izboru poslodavca, time u nekim slučajevima nije postojala, a nekad je bila i do 75% plaće tog radnog mjesta. Kod uvođenja mjere stručnog osposobljavanja utvrđena je novčana pomoć na 1600 kn, zatim je rasla na 2400 kn, 2620 kn te sada u 2018.godini iznosi 2751 kn.

Nakon završetka pripravničkog staža pripravnik je dužan položiti stručni ispit kako bi dobio odobrenje za samostalan rad, koje je potrebno pri zapošljavanju. Sadržaj stručnog ispita je definiran Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika. Za medicinske sestre/tehničare se sastoji od dva dijela; općeg i stručnog. Opći dio obuhvaća Ustavno uređenje Republike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, te Radni odnosi i mirovinsko osiguranje. Stručni dio ispita obuhvaća pitanja iz područja zdravstvene njege bolesnika te zdravstvene njege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (5).

Postoji još jedna mjera za zapošljavanje se može koristiti pri zapošljavanju medicinskim sestara/tehničara, a zove se Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva / pripravništvo (8). Ovu mjeru mogu koristiti nezaposlene osobe bez radnog staža u struci, traje 12 mjeseci, a financiranje iznosi 100% iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja iznosi 85% plaće radnog mjesta, a sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i trošak prijevoza sukladno Odluci Upravnog vijeća.

Pri stručnom osposobljavanju svaki polaznik ima osiguranog mentora koji treba imati odgovarajuće zanimanje, razinu obrazovanja ili radno iskustvo (najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima koje će obavljati polaznik stručnog osposobljavanja) te razrađen program stručnog osposobljavanja. Ukoliko mentor nema odgovarajuće zanimanje i razinu obrazovanja, stečeno iskustvo mentora poslodavac dokazuje ispisom iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili ugovorom o radu.

Cilj

Cilj istraživanja je utvrditi stavove medicinskih sestara/tehničara o pripravničkom stažu, te utvrditi postoji li statistički značajna razlika u stavovima trenutno zaposlenih medicinskih/sestara, te onih koji trenutno obavljaju pripravnički staž.

Metode

Istraživanje je provedeno anketama koji su prikupljeni i analizirani putem web portala Google Obrasci. Ukupni broj pitanja iznosi 10, prvih 8 pitanja imaju ponuđene odgovore na zaokruživanje, dok su 2 pitanja otvorenog tipa.

Istraživanje je trajalo 16 dana (28.5.2018.-12.6.2018.). Ispitanici su ispunjavali ankete anonimno. Prvo pitanje radi razliku među ispitanicima, jer ih razvrstava na zaposlene medicinske sestre/tehničare, pripravnike i one koji nisu zdravstveni radnici. Statistički značajna razlika među ispitanicima je utvrđena hi-kvadrat testovima, uz razinu značajnosti p<0,05.

Ukupno se odazvalo 306 ispitanika. Anketni listići su bili dostupni u digitalnom obliku, a objavljeni su putem internetskih stranica na društvenim mrežama među pripravnicima u zdravstvu i medicinskih sestrama/tehničarima.

Istraživanje je izrađeno kao dio završnog rada pri Zdravstvenom veleučilištu Zagreb, uz odobrenje Etičkog povjerenstva Kliničke bolnice Merkur.

Rezultati dobiveni iz pitanja s ponuđenim odgovorima su prikazani u brojevima i postotcima.

Rezultati

Većinski dio ispitanika čine zdravstveni djelatnici, odnosno medicinske sestre/tehničari (232; 75.8%), dok je manji dio medicinskih sestara/tehničara- pripravnika (49; 16%) te onih koji nisu zdravstveni djelatnici/zaposlenici u sustavu zdravstva (25; 8.2%).

Graf 1. Status sudionika u sustavu zdravstva:

Graf 2. Pitanje 2: ''Koliko ste upoznati sa sistemom obavljanja pripravničkog staža?''

Polovica ukupnih ispitanika(154; 50.3%) smatra da su odlično upoznati sa sistemom obavljanja pripravničkog staža, dok njih 99(32.4%) vrlo dobro, te 44(14.4%) dovoljno, te 9(2.9%) loše.

Tablica 1. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Koliko ste upoznati sa sistemom obavljanja pripravničkog staža?"

 

Koliko ste upoznati sa sistemom obavljanja pripravničkog staža?

Ukupno

Odlično

Vrlo dobro

Dovoljno

Loše

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

124

68

35

5

232

Postotak

53,4%

29,3%

15,1%

2,2%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

16

23

6

4

49

Postotak

32,7%

46,9%

12,2%

8,2%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

140

91

41

9

281

Postotak

49,8%

32,4%

14,4%

3,2%

100,0%

Hi-kvadrat=12,177; df=3; p<0,01

U Tablici 1. se može vidjeti kako postoji statistički značajna razlika u poznavanju sistema obavljanja pripravničkog staža s obzirom na radno mjesto sudionika istraživanja, pri čemu su sami pripravnici ocijenili svoje poznavanje sistema slabije. U analizu ovog, i ostalih hi-kvadrata, nisu uključeni sudionici nezaposleni u zdravstvu, kako bi statistička snaga hi-kvadrata bila veća, a s obzirom na to da je cilj istraživanja bi utvrditi postoje li razlike između zaposlenih u zdravstvu i onih na pripravničkom stažu u zdravstvu.

Graf 3. Pitanje 3. ''Koja je Vaša asocijacija kada saznate da je određena osoba na pripravničkom stažu?''

152 ispitanika; 49.7% pripravnički staž asocira na osposobljavanje na samostalan rad. Njih 79; 25.8% asocira na uhodavanje u proces rada, dok njih 73; 23.9% to smatra iskorištavanjem, te njih 2; 0,7% nešto drugo.

Tablica 2. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Koja je vaša asocijacija kada saznate da je određena osoba na pripravničkom stažu?"

 

Koja je vaša asocijacija kada saznate da je određena osoba na pripravničkom stažu?

Ukupno

Uhodavanje u proces rada

Iskorištavanje

Osposobljavanje za samostalan rad

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

60

42

128

230

Postotak

26,1%

18,3%

55,7%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

16

21

12

49

Postotak

32,7%

42,9%

24,5%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

76

63

140

279

Postotak

27,2%

22,6%

50,2%

100,0%

Hi-kvadrat=19,279; df=2; p<0,01

Iz Tablice 2. je vidljivo kako postoji statistički značajna razlika u asocijaciji koju sudionici istraživanja imaju u vezi s pripravničkim stažem, s obzirom na radno mjesto, pri čemu pripravnike pripravnički staž najčešće asocira na iskorištavanje (42,9%), dok zaposlene (55,7%) u zdravstvu najčešće asocira na osposobljavanje za samostalan rad. Kako bi statistička snaga hi-kvadrat testa bila veća, iz analize je izuzet odgovor „Nešto drugo“ koji su dala samo 2 sudionika (0,7%).

Graf 4. Pitanje 4. ''Smatrate li pripravnički staž potrebnim u zdravstvu?''

Od ukupnog broja ispitanika njih 156; 51% smatra pripravnički staž definitivno potrebnim u zdravstvu, njih 145; 47.4% smatra da je potreban uz određene promjene, a njih 5; 1.6% smatra da pripravnički staž nije potreban.

Tablica 3. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Smatrate li pripravnički staž potrebnim u zdravstvu?"

 

Smatrate li pripravnički staž potrebnim u zdravstvu?

Ukupno

Definitivno da

Definitivno ne

Da, uz određene promjene

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

139

2

91

232

Postotak

59,9%

0,9%

39,2%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

11

2

36

49

Postotak

22,4%

4,1%

73,5%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

150

4

127

281

Postotak

53,4%

1,4%

45,2%

100,0%

Hi-kvadrat=24,081; df=2; p<0,01

Također, između skupina sudionika postoji i statistički značajna razlika po pitanju smatraju li pripravnički staž u zdravstvu potrebnim, pri čemu većina zaposlenih u zdravstvu (59,9%) smatra kako je on definitivno potreban dok je kod pripravnika taj postotak puno manji (22,4%) te većina njih (73,5%) smatra da je pripravnički staž potreban, ali uz određene promjene.

Pitanje 5: ''Što mislite o trenutnoj naknadi za pripravnički staž? (2751kn/mj)''

Graf 5. Pitanje 5: ''Što mislite o trenutnoj naknadi za pripravnički staž? (2751kn/mj)''

Što se tiče trenutne naknade za rad, 230 ispitanika (75%) smatra naknadu nedovoljnom, adekvatnom smatra 75 (24.5%) ispitanika, a prevelikom smatra 1 ispitanik (0.3%).

Tablica 4. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Što mislite o trenutnoj naknadi za pripravnički staž? (2751kn/mjesečno)"

 

Što mislite o trenutnoj naknadi za pripravnički staž? (2751kn/mjesečno)

Ukupno

Adekvatno

Nedovoljno

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

68

163

231

Postotak

29,4%

70,6%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

6

43

49

Postotak

12,2%

87,8%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

74

206

280

Postotak

26,4%

73,6%

100,0%

Hi-kvadrat=6,145; df=1; p<0,05

Iako većina sudionika obje uspoređivane skupina smatra kako je trenutna naknada za pripravnički staž nedovoljna, ipak postoji statistički značajna razlika u njihovom omjeru, pri čemu 87,8% pripravnika smatra tu naknadu nedovoljnom, dok je kod zaposlenih u zdravstvu taj omjer manji (70,6%) Tablica 4). Kako bi statistička snaga hi-kvadrat testa bila veća, iz analize je izuzet odgovor „Previše“ koji je dao samo 1 sudionik (0,3%).

Graf 6. Pitanje ''Smatrate li da bi pripravnički staž trebao ići u radni staž?''

Na pitanje treba li pripravnički staž ulaziti u radni staž, 289(94.4%) ispitanika smatra da treba u potpunosti. Manji dio (14; 4.6%) smatra da treba, ali polovično, dok njih 3(1%) smatra da pripravnički staž ne treba ići u radni staž.

Tablica 5. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Smatrate li da bi pripravnički staž trebao ići u radni staž?"

 

Smatrate li da bi pripravnički staž trebao ići u radni staž?

Ukupno

Da, to je godina radnog staža

Da, ali polovično (godina pripravničkog staža kao 6 mjeseci radnog staža)

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

220

10

230

Postotak

95,7%

4,3%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

45

3

48

Postotak

93,8%

6,3%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

265

13

278

Postotak

95,3%

4,7%

100,0%

Hi-kvadrat=0,322; df=1; p>0,05

Iz Tablice 5 je vidljivo kako nema statistički značajne razlike između skupina s obzirom na to smatraju li da bi pripravnički staž trebao ići u radni staž, većina sudionika obje skupina (od 93,8 i 95,7%) smatra kako bi to trebala biti godina radnog staža. Kako bi statistička snaga hi-kvadrat testa bila veća, iz analize je izuzet odgovor „Ne, to se ne računa kao rad“ koji su dala samo 3 sudionika (1%).

Graf 7. Pitanje ''Trebaju li pripravnici snositi odgovornost za greške u poslu?''

Kod podjele odgovornosti za greške 177(57.8%) od ukupnog broja ispitanika smatra da krivicu dijele mentor i pripravnik. Njih 113(36.9%) smatra da mentori trebaju preuzeti potpunu odgovornost, dok 16 ispitanika(5.2%) smatra da su u potpunosti krivi pripravnici.

Tablica 6. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Trebaju li pripravnici snositi odgovornost za greške u poslu?"

 

Trebaju li pripravnici snositi odgovornost za greške u poslu?

Ukupno

Ne, za njih je u potpunosti odgovoran mentor i ne rade samostalno

Djelomično, krivi pripravnik i mentor zajedno

Pripravnici bi trebali snositi jednaku odgovornost kao osobe u radnom odnosu

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

90

129

13

232

Postotak

38,8%

55,6%

5,6%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

15

32

2

49

Postotak

30,6%

65,3%

4,1%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

105

161

15

281

Postotak

37,4%

57,3%

5,3%

100,0%

Hi-kvadrat=1,565; df=2; p>0,05

Tablica 6. pokazuje kako nema statistički značajne razlike u mišljenju o tome trebaju li pripravnici snositi odgovornost za greške u poslu, pri čemu većina obje skupine smatra kako odgovornost trebaju snositi pripravnik i mentor zajedno (55,6% i 65,3%), dok samo malo udio sudionika smatra kako bi pripravnici trebali snositi jednaku odgovornost kao osobe u radnom odnosu (4,1% do 5,6%).

Graf 8. Pitanje ''Da se radi o Vama dragoj osobu, biste li željeli da ima obavezu odraditi pipravnički staž?''

Od ukupnog broja ispitanika njih 265(86.2%) smatra da je pripravnički staž pozitivno i korisno iskustvo, 14 ispitanika(4.7%) smatra to negativnim i neisplativim. 27 ispitanika(9.1%) odgovorilo je ''Nešto drugo''.

Tablica 7. Hi-kvadrat test razlika između skupina s obzirom na odgovor na pitanje "Da se radi o Vama bliskoj osobi, biste li željeli da ima pravo/obavezu odraditi pripravnički staž?"

 

Da se radi o Vama bliskoj osobi, biste li željeli da ima pravo/obavezu odraditi pripravnički staž?

Ukupno

Da, to vidim kao pozitivno i korisno iskustvo

Ne, to vidim kao negativno i neisplativo

Vaš status u sustavu zdravstva je:

Zaposlenik u zdravstvu

Frekvencija

209

7

216

Postotak

96,8%

3,2%

100,0%

Pripravnik u zdravstvu

Frekvencija

39

4

43

Postotak

90,7%

9,3%

100,0%

Ukupno

Frekvencija

248

11

259

Postotak

95,8%

4,2%

100,0%

Hi-kvadrat=3,24; df=1; p>0,05

Ne postoji statistički značajna razlika u omjeru odgovora na pitanje sudionicima o tome bi li, da se radi o njima bliskoj osobi, željeli imati pravo/obavezu odraditi pripravnički staž (Tablica 7). Kako bi statistička snaga hi-kvadrat testa bila veća, iz analize je izuzet odgovor „Nešto drugo“ koji su dala 27 sudionika (8,8%) te nam sadržajno ne daje dodatne informacije o stavu sudionika.

Pitanje 9: ‘’Što smatrate da bi osoba na pripravničkom stažu trebala naučiti? Upišite 3 stavke poredane po važnosti. Primjer: odgovornost, samostalnost, radne vještine’’

Ukupno je 257 odgovora. Izdvojeni su najčešći te oni posebni:

-Radne vještine, odgovornost, samostalnost (11)

-Radne vještine, samostalnost, odgovornost (11)

-Odgovornost, radne vještine, samostalnost (9)

-Odgovornost, samostalnost, radne vještine (4)

-Samostalnost, radne vještine, odgovornost (3)

-Samostalnost, odgovornost, radne vještine (2)

-Samostalnost, radne vještine, komunikacija

-Radne vještine, odnos prema pacijentima, odgovornost

-Samostalnost, timski rad, odgovornost prema poslu, organizacija

-Radne vještine, snalaženje u poslovnim zadacima, primjena teorije u praksi

-Kodeks i pravila ponasanja prema zaposlenicima i pacijentima, kako raditi u timu, kako se snalaziti sa ogranicenim vremenom i resursima, kako se profesionalno odnositi prema svim clanovima zdravstvenog tima,pacijentima i obitelji

-Davanje intravenske i intramuskularne terapije, postavljane urinarnog katetera i postavljanje intravenskog puta

Među najvažnijim stavkama koje pripravnik treba naučiti stavljene su već ponuđene primjerom radne vještine, odgovornost, i samostalnost. Od ostalih odgovora tu se mogu naći razne stavke koje čine sestrinsku praksu kao što su timski rad, odnosi prema pacijentima, specifične vještine poput vađenja krvi, postavljanja urinarnog kateter i nazogastrične sonde, radne navike, empatija, kodeks i pravila ponašanja, upravljanje vremenom i drugim resursima itd.

Pitanje 10: Kratki osvrt na temu, Vaš stav, obrazloženje, prijedlog promjena: (Nije obavezno)

Ukupno je 94 odgovora, od toga 87 se izražava pozitivno prema pripravničkom stažu, dok 7 negativno. Izdvojeni su pojedini odgovori.

1. ''Ukidanje jednogodišnjeg staža smatram kao veliku degradaciju sestrinske struke, nešto što bi moglo pokvariti cijeli koncept i ugled prakse.''

2. ''90% današnje mladeži (viđeno iz vlastitog iskustva) misle da sa završenim školovanjem sve znaju, no nakraju se ispostavi da nije tako i stvarno im treba ta godina dana da se uhodaju u posao, da steknu radne navike, odgovornost.''

4. ''Moje mišljenje je to da je apsurd što nema pripravničkog staža jer nažalost dok si u školskom sustavu na tzv. vježbama ne stekneš toliko znanja i vještina. Na stažu te bace u vatru pa se sam snalazi u raznim situacijama i to je jedini način da se posao nauči.''

5. ''Smatram da jednostavno nije dovoljno prakse to što se odradi tijekom obrazovanja, a osobito za ljude koji su upisali više obrazovanje iz struke koja uopće nije zdravstvenog smjera.''

6. ''U zdravstvu, kao prvo školstvo nam nije adekvatno posloženo, u školi/faksu učiš jedno, radiš drugo. Na pripravničkom stažu izgubiš godinu života kako bi radio zdravstvenu njegu sestrama koje rade za stalno na odjelima pošto te iskorištavaju a ti ne želiš ispasti bezobrazan, čast izuzetcima drage kolege i kolegice, sve u svemu pripravnički staž ne služi svrsi.''

7. ''...pripravnik ne zna, nema iskustva (pogotovo ako je bio gimnazijalac) i sav posao i veliki stres je na sestri koja ga je dobila u smjenu. To nikako nije u redu i nauštrb je pacijenata u krajnjoj liniji.''

8. ''Osobno smatram da je staž poželjno i svakako važno iskustvo jer nema boljeg načina od toga da se na taj način uvede mlada osoba u posao zdravstvenih djelatnika.

9. ''Pripravnički staž služi tome da dobiju odgovornost i shvate težinu svojih postupaka kao i odgovornosti. Mentor može govorit i učit i pokazivat ali bez njihove želje, znanja i odgovornosti prema poslu, nema rezultata.''

10. ''Smatram da je pripravnički staž odlična stvar koju bi svaka osoba koja je izabrala zdravstvenu struku trebala proći. Osobno mi je to bila jedna prekrasna godina koju bih rado ponovio. Prije staža se ne zna puno toga.''

Rasprava

Znanje, odgovornost i vještine se često spominju u ovom istraživanju. U indijskom gradu Chennai istraživanje stavova studenata zadnje godine preddiplomskog studija sestrinstva govore o percepciji studenata o pripravničkom stažu u sestrinstvu. Sudjelovalo je ukupno 43 studenta, a njih 96% navodi kako je za vrijeme pripravničkog staža moraju ojačati 3 aspekta: znanje, vještine i stav. (9) U istraživanju provedenom u Republici Hrvatskoj se spominju znanje, vještine i odgovornost, dok se u Istraživanju u Turskoj navode znanje, vještine i stav. Razlike je u tome što se u ovo istraživanju umjesto stava, spominje odgovornost. Unatoč toj razlici, dobiveni rezultati tog istraživanja se ne kose sa dobivenim rezultatima u ovom, što samo jača vjerodostojnost stavova većeg broja ljudi o pripravničkom stažu.

Jačanje kompetencija potrebnih za samostalan rad uz mentora je od velike važnosti po mnogim odgovorima na pitanja otvorenog tipa ispitanika u ovom istraživanju. Važno je napomenuti i da je velika uloga edukatora/mentora. Dok u radnom odnosu većinom službeno ne postoji određeni mentor za edukaciju zaposlenika, u slučaju pripravničkom stažu postoji jasno definirana osoba za pojedinog pripravnika. U Saudijskoj Arabiji provedeno je istraživanje s ciljem da se istraži koliko nove medicinske sestre/tehničari nauče u radu pod mentorom/supervizorom. Oni taj program zovu ''perceptorship'' i sličan je pripravničkom stažu. U istraživanju je sudjelovalo 92 medicinskih sestara/tehničara koji su trenutno pripravnici i završili su studij sestrinstva u trajanju od 5 godina. Istraživao se utjecaj rada pod supervizorom na jačanje kliničkih kompetencija potrebnih za samostalan rad. Rezultati su pokazali da su pripravnici poboljšali kompetencije prvenstveno u postavljanju prioriteta pri zbrinjavanju akutnih stanja bolesnika, ''multitaskinga'' i kompleksnih sestrinskih vještina. Većina pripravnika je rad uz mentora procijenilo kao vrlo korisno iskustvo. Zaključeno je da pripravnici značajno jačaju kompetencije potrebne za samostalan rad dok su pod supervizijom mentora zaduženog za edukaciju pri radu (10). Zaključak je bio da medicinske sestre/tehničari nauče mnoge vještine važne za samostalan rad upravo pri radu pod mentorstvom u Saudijskoj Arabiji, što bi se moglo poistovjećivati s pripravničkim stažem u Republici Hrvatskoj.

Još jedno takvo istraživanje je provedeno u Općoj bolnici Karlovac, te upravo pokazuje važnost mentora u osposobljavanju mladih medicinskih sestara/tehničara. Svrha je bila opisivanje rezultata evaluacije radi dobivanja odgovora kako da nastavnici/mentori sami poboljšaju svakodnevne radne aktivnosti te da se posljedično nađu novi modeli, metode i strategije za unapređivanje stupnja kvalitete obrazovanja.(11) Ponovno je utvrđena važnost mentorstva, iako se radi o kliničkim vježbama, tako je utvrđeno i za pripravnički staž. Slično istraživanje je provedeno i u KBC Zagreb. Cilj rada bio je ispitati stilove mentoriranja u profesionalnom osposobljavanju medicinskih sestara/tehničara prvostupnica i prvostupnika te utvrditi povezanost stila s obilježjima mentora prema njihovoj stručnoj spremi, mjestu rada, godinama radnog iskustva te godini na kojoj mentorira kolegicu ili kolegu u zdravstvenoj ustanovi. Utvrđena je značajna razlika s obzirom na stručnu spremu mentora te mjesto rada: Mentori medicinskih sestara/tehničara sa završenom preddiplomskom edukacijom imaju višu razinu stila savjetnika i stila suradnje u odnosu na mentore medicinskih sestara/tehničara sa završenim diplomskim studijem. Nadalje, mentori koji rade na bolničkim odjelima i u primarnoj zaštiti imaju više razine stila suradnje nego li mentori u intenzivnoj skrbi (12). Zaključeno je da su potrebna dodatna istraživanja u području mentorstva i supervizije u sestrinstvu.

U odgovorima na 10. pitanje ovog istraživanja, često se uočava nezadovoljstvo kod iskorištavanja pripravnika za ''manje značajne'' poslova, te bi se tu mogao uočiti i ''burnout'' sindrom nakon određenog vremena. Istraživanje u Turskoj pokazalo je koliko pripravništvo utječe na posvećenost poslu i ''burnout'' sindrom u kasnijem radu. Istraživanje je provedeno na 101 studentu, a obuhvaćalo je ankete za studente završnih godina. Istraživanje je pokazalo opće zadovoljstvo svojim poslom, porast posvećenosti poslu nakon pripravništva, ali i porast ''burnout'' sindroma kod dužeg izlaganja pripravnika manje značajnim poslovima (13). Rezultati potvrđuju važnost pripravničkog staža za kasniji napredak i razvoj vještina kao u rezultatima ovog istraživanja. Na to se može nadovezati i slično istraživanje provedeno u Irskoj. Istraživani su stavovi primalja za vrijeme pripravničkog staža. Iako se radi o drugoj zdravstvenoj profesiji, rezultati također obuhvaćaju važnost pripravništva u konsolidiranju kliničkih vještina, izgradnji povjerenja i kompetencija važnih za primaljsku praksu (14). Ne ovisi sve isključivo o važnosti mentorstva. Kako bi se olakšala tranzicija iz uloge studenta u ulogu medicinske sestre/tehničara nužna je suradnja obrazovnog i zdravstvenog sustava (15).

Iako istraživanje stavova medicinskih sestara/tehničara o ukidanju pripravničkog staža još nije zabilježeno u Republici Hrvatskoj, postoje mnoga slična istraživanja stavova medicinskih sestara-pripravnika po cijelom svijetu. Činjenica jest da je većina tih istraživanja usko vezana za rad pod supervizijom i mentorstvom. Ispitanici su u velikoj većini složni da je pripravnički staž ili njegova alternativa definitivno potrebna u sestrinstvu.

Zaključak

Istraživanjem su utvrđeni stavovi medicinskih sestara o pripravničkom stažu. Iz rezultata se vrlo jasno da zaključiti kako većina ispitanika smatra pripravnički staž potrebnim u zdravstvu. Ispitanici su složni da je pripravnički staž ili njegova alternativa potrebna u sestrinstvu te oslobođenje od obveze obavljanja staža neće pridonijeti napretku sestrinske struke. Utvrđene su statistički značajne razlike između stavova zaposlenika i pripravnika o zadanoj problematici. Pripravnici slabije ocjenjuju svoje znanje o pripravničkom stažu od zaposlenika, te imaju različite asocijacije i stavove.

U rezultatima su jasno vidljive i mane pripravničkog staža; kriva primjena, premala naknada, iskorištavanje te nedovoljno podučavanje pripravnika i ostalo. Iako je pripravnički staž ukinut potrebno je navesti kako 98,6% ispitanika smatra pripravnički staž potrebnim u zdravstvu.

Iz istraživanja može se zaključiti neupitna važnost kvalitetnog mentorstva, stoga bi odgovornost trebali preuzeti poslodavci koji mogu osigurati sestre edukatore, koji bi educirali nove medicinske sestre osnovama, ali i specifičnostima posla. Na taj način ne bi se samo osiguralo dovoljno pažnje novim radnicima, već i nova radna mjesta za sestre edukatore.

Literatura

1. Zdravstveno veleučilište Zagreb. Studijski program preddiplomskog stručnog studija sestrinstva. 2016. [pristupljeno 30.svibnja 2018]. Dostupno na: https://www.zvu.hr/wp-content/uploads/SE.pdf

2. Čukljek S. Povezanost prethodne izobrazbe i stavova studenata studija sestrinstva o sestrinstvu kao profesiji [Disertacija]. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2016.

3. Domitrović DL. Obrazovanje medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj u usporedbi sa standardima Europske unije [Diplomski rad]. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2016.

4. Mrnjec V. Povijesni pregled obrazovanja medicinskih sestara u Republici Hrvatskoj. Sestrinski glasnik. 2014;19:246-9.

5. Naraks I. Practice firm model – getting competences with method “Learning By Doing”.  Učenje za poduzetništvo. 2002;2:207-15.

6. Narodne novine. Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika. Zagreb: Narodne novine d.d. 2011;33:1-9.

7. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. [pristupljeno 30. svibnja 2018.] Dostupno na: http://mjere.hr/strucno-osposobljavanje-rad-bez-zasnivanja-radnog-odnosa

8. Mjere za stjecanje prvog radnog iskustva. [pristupljeno 30. svibnja 2018.] Dostupno na: http://mjere.hr/potpore-zaposljavanje-stjecanje-prvog-radnog-iskustva-pripravnistvo/

9. Suresh H. Perception of nursing students towards internship. The Nurs J India. 2012;103:59-61.

10. Aboshaiqah A, Qasim A. Nursing interns' perception of clinical competence upon completion of preceptorship experience in Saudi Arabia. Nurse Educ Today. 2018;68:53-60.

11. Cazin K. Evaluacija rada mentora. Sestrinski glasnik. 2013;18:18-23.

12. Režić S. Metode mentoriranja prvostupnica sestrinstva. Sestrinski glasnik. 2016;21:200-3.

13. Ayaz-Alkaya S, Yaman-Sözbir Ş, Bayrak-Kahraman B. The effect of nursing internship program on burnout and professional commitment. Nurse Educ Today. 2018;68:19-22.

14. Bradshaw C, Murphy Tighe S, Doody O. Midwifery students' experiences of their clinical internship. Nurse Educ Today. 2018;68:213-7.

15. Čukljek S, Ledinski Fičko S, Hošnjak AM, Smrekar M. Nursing Students Opinion on Knowledge Need for Nursing Practice and Self Assessment of Adopted Competencies at the End of an Undergraduate Study Programme. Croatian Nursing Journal. 2017;1:61-72.

22