rus grama tika

7/30/2019 Rus Grama Tika

1/40

KRATAK PREGLED OSNOVNIH PRAVILA


2/40

Sastavio

Mato pekuljakUdruga za ruski jezik i kulturu http://www.ruskijezik.infoZagreb 2012 (I. izdanje)

Napomena

Preuzimanje, umnoavanje i kopiranje ove gramatike je slobodno uz uvjet navoenja imena autora te nazivaUdruge i poveznice na web adresu Udruge.

2


3/40

001. RUSKA AZBUKA

001. Ruska azbuka sadri sljd slova:

be ve ge

de je jo e ze i j ka l' m

en o o pe es te u ef ha a ':a tvrdo i ju ja

3


4/40

002. RUSKI IZGOVOR

002. Rusko pismo sdi:

10 smglsnikih slova:

- , , ,, (tzv. tvrdi samoglasnici)-, , , , (tzv. meki samoglasnici)

21 suglsnik slovo:

- , , ,, , , , , , , (zvuni suglasnici)- , ,, , , , , , , (bzvuni suglasnici)

2 slova koja n znvju nikakve glasove:

- (tzv. tvrdi znak)- (tzv. meki znak).

003. Ruski samoglasnici se izgovaraju jasno samo unglnim slogovima, u nnglnim seslogovima izgovaraju slabije i nejasnije.

004. U ruskim ijim ngl m biti bilo koji slog ( i posljednji slog u vislnj iji), li seto u pismu u pravilu posebno n znaav; samo u udbniim i rjniim ruskog jezika iznadsamoglasnika u nglm slogu stavlja se znak naglaska ().

005. Ruski suglasnici mogu biti kako tvrdi tako i meki, izuzetak su:

- , , (koji su uvijek tvrdi, i to izrazito)- , (koji su uvijek meki).

006. Ruski su suglasnici meki ako -u pismu - s njihove desne strane stoji neko meko smglsnikslovo ili .

007. Ruski se zvui suglasnici izgovaraju bzvun:

- ispred bzvunih suglasnika- n kraju iji.

008. Ruski se bzvuni suglasnici izgovaraju zvun:

- ispred zvunih suglasnika (osim , , , , ).

4


5/40

003. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVA009. Rusko slovo izgvr se:

n tku iji, iza samoglasnika, iza i

- kad je ngln - kao je-kad nije ngI - kao ji

iza suglasnika

- kad je ngIn - kao - kad nije ngl - kao i (iza , , -u slogovima ispred ngIng sloga - kao tvrdo i, u

slogovima iza nglg slg - k - a).

010. Rusko sbovo (uvijek gl) izgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, iza i -kaojoiza suglasnika - kao o.

011. Rusko slovo izgovara se:

iza , , - kao tvrdo iiza ostalih suglasnika - kao iiz - kao ji.

012. Rusko slovo o izgovara se:

kad je ngln - kao kad nije ngIn - kao .

013. Rusk slv izgv se:

n tku iji, iza samoglasnika, iza i - kao juiza suglasnika - kao u.

014. Rusko slovo izgovara se:

tku iji, iza samoglasnika, iza i

- kad je ngl - kao ja- kad nije ngl - kao ji (u slogovima iza nglng sloga -kao jaiza suglasnika

- kad je ngln -kao - kad nije ngI - kao i (u slogovima iza nglng sloga i n ispred mekog suglasnika - kao a).

5


6/40

004. POSEBNOSTI IZGOVORA NEKIH RUSKIH SLOVNIH SKUPINA

015. Neke se ruske suglsnik skupine u izgvu skuju:

se skuj u sn se skuj u zn se skuj u sk se skuj u sk s skuj u stv se skuj u sl se skuj u tv

skuj u ns se skuj u c:a skuj u c:a.

016. U ruskoj iji n izgovara se .

017. U ruskim ijeim i n izgovara se.

018. U ruskim ijim , , te u ijim izvedenima od tih iji se izgovara kao.

019. Ruske suglsnik skupine , , izgovaraju se kao ':, skupine , kao kao ':.

020. Udvojena suglsnik slova nje se u ruskom jeziku izgovaraju kao dgvjui dugisuglasnik, ponekad - kao dgvjui kratki suglasnik.

021. Slovo u ruskim genitivnim pridjevskim i zmjnikim zvim -, - izgovara se kao v.

6


7/40

005. NEKE POSEBNOSTI RUSKOG PRAVOPISA

022. U ruskom se jeziku iza , , , , , n i , nego s umjesto i .

023. Iza , , , u izvorno ruskim ijim n iu s ,, nego se umjesto i , umjesto-.

024. Iza u izvorno ruskim ijim i se samo u dnim nastavcima, inae se umjesto i .

025. U ruskom se jeziku slovo n i iza .

026. Slovo u ruskim s tiskanim tekstovima redovito i kao (tj. bez dvije tk).

027. Im naroda te stanovnika pokrajina i gradova n ruskom s jeziku iu malim timslovom.

7


8/40

006. RUSKI GLAGOLI

028. U neodreenom glagolskom obliku (infinitivu) ruski glagoli imaju jedan od sljdihkktistinih zvrtk:

- (nj)- - .

029. Ruski glagoli imaju glagolska ni:

- izjavni nin (indikativ)-zapovjedni nin (imperativ)

-pogodbeni nin (kondicional).

030. U indikativu ruski glagoli imaju glagolska vremena:

- sdnj vrijeme (prezent)- budu vrijeme (futur)- rl vrijeme (perfekt).

031. U imperativu (u 2. Iicu jednine i u 2. Iicu mnoi) ruski glagoli imaju jedan od sljdihzvrtk:

-,--,-

-,-.

032. U kndiionlu ruski glagoli imaju oblike perfekta uz koje s dodaje sti .

8


9/40

007. PREZENT RUSKIH GLAGOLA

033. U prezentu ruski glagoli imaju jedan od sljdih nizova zvrtk:

prva vrsta:

1. lice jednine - (iza suglasnika),- (iza samoglasnika)

2. lice jednine - (kada je naglasak n osnovi)- (kada je naglasak n zvrtku)

. lice jednine - (kada je naglasak n osnovi)- (kada je naglasak n zvrtku)

1. lice mnon - (kada je naglasak n osnovi)- (kada je naglasak n zvrtku)

2. lice mnoin - (kada je naglasak n osnovi)- (kada je naglasak n zvrtku)

3. lice mnoin -y (iza suglasnika)- (iza samoglasnika)

druga vrsta:

1. lice jednine - (iza , , , )- (u ostalim slujvim)

9


10/40

2. lice jednine -

. lice jednine -

1. lice mnon -

2. lice mnoin -

3. lice mnoin - (iza , , , )- (u ostalim slujvim).

034. Prilikom promjene ruskih glagola licima mgu su sljd glasovne promjene:

u sluju prvog niza zvtk:

:, :

u sluju drugog niza zvrtk:

:, :, :, :, :, :, :, :, :, :.

035 Neki ruski glagoli imaju svoje posebnosti u prezentu:

prezent glagola glasi: , , , , , ;prezent glagola (u znaenju "jesti") glasi: , , , , , ;prezent glagola glasi: , , , , , .

10


11/40

008. FUTUR RUSKIH GLAGOLA

036. Futur ruskih glagola ovisi svrnsti ili nsvrnsti u znju glagola.

037. GIagoIi u ijm je znaju sdran neka svrnst (glagoli svrg vida) imaju u futuru

jednake zvrtk kao glagoli nsvrng vida (u ijm je znnju sdrn neka nsvrnst) uprezentu, tj. prezent glagola svrg vida ima znj futura.

038. Futur ruskih glagola nsvrng vida tvori se od:

- oblika futura glagola (, , , , , ) i infinitiva konkretnogglagola.

039. Futur glagola ima nekih posebnosti:

,,,,,.

11


12/40

009. PERFEKT RUSKIH GLAGOLA

040. U perfektu ruski glagoli imaju sljd zvrtk:u jednini:

- za muki rod -- za ski rod -- za srednji rod -u mnini: -.

041. Perfekt glagola glasi: , , ; .

12


13/40

010. RUSKE IMENICE

042. Ruske imenice mogu biti sljdg roda:

- mukg roda-

srednjeg roda- enskg roda.

043. Neke ruske imenice mogu biti istodobno mukg i/iIi nskg roda (to su imenice tzv. groda).

044. Ruske imenice mogu imati sljd brojna stanja:

13


14/40

- jedninu- mnoinu.

045. Neke ruske imenice upotrebljavaju s samo u jednini, druge samo u mnoini, no vi ima ijedinu i mnoiu.

046. Ruske imenice mogu imati sljd dn oblike:

Nominativ odgovara pitanja: ? ? / tko? t?

Genitiv odgovara pitanja: ? ? / koga? g?

Dativ odgovara pitanja: ? ? / komu? mu?

Akuzativ odgovara pitanja: ? ? / koga? t?

Instrumental odgovara pitanja: ? ? / kime? im?

Lokativ odgovara pitanja: () ? () ? / (o) kom? () ?

047. dni zvri ruskih imenica ovise rodu i broju, ali i tome kakav - tvrdi ili meki -suglasnik zvrv nepromjenjivi dio imenice (tj. njena osnova).

048. Neke ruske imenice imaju samo jedan - nominativni - oblik, bez obzira n to koje se dnpitanje za tu imenicu moe postaviti.

049. U mnii rodu imenice ovise u ruskom jeziku praktiki samo zvri genitiva.

011. JEDNINA RUSKIH IMENICA UOG I SREDNJEG RODA

050. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv tvrdi suglasnik imaju u jedninisljd dn zvrtk:

Nominativ - (imenice m. roda)- (imenice sr. roda)

Genitiv -

14


15/40

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda)kao nominativ (imenice srednjeg roda)

Instrumental -

Lokativ -

051. Ruske imenice mukg i srednjeg roda kojih osnova zvv meki suglasnik imaju u jedninisljd dn zvrtk:

Nominativ - (imenice m. roda)- (imenice sr. roda)

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv (imenice mukog roda)kao nominativ (imenice srednjeg roda)

Instrumental - (kada je naglasak n osnovi)- (kada je naglasak na zavretku)

Lokativ -

052. Ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvrvju - n dodaju dnzvrtk tome -, nego im kktistini di zvri dolaze n mjesto -, - im pod naglaskom postaje -.

053. U instrurnentalu jednine kod ruskih imenica mukg i srednjeg roda kojih osnova zvrv n,, , , zvrtk je:

- (kada je naglasak zvrtku)- (kada je naglasak osnovi).

054. Kod ruskih imenica mukg roda koje zn nt neivo - akuzativ je jednak nominativu, kodimenica mukg roda koje zn neto ivo - akuzativ je jednak genitivu.

055 U nominativu jednine ruskih imenica mukg roda mogu u osnovi stajati samoglasnici, ili ,koji s n pojavljuju u drugim dnim oblicima.012. JEDNINA RUSKIH IMENICA NSG RODA

056. Ruske imenice nskg roda kojih osnova zvrv n tvrdi suglasnik imaju u jednini sljdd zvtk:

Nominativ -

Genitiv -

15


16/40

Dativ -

Akuzativ -

Instrumental -

Lokativ -

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine imajuzvrtk -.

057. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u jednini sIjddn zvrtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ -

Instrumental - (kada je naglasak n osnovi)- (kada je naglasak na zavretku)

Lokativ -

* Tako se mijenjaju dim i ruske imenice mukg roda koje u nominativu jednine imajuzvrtk -.

058. U instrumentalu jednine kod ruskih imenica nskg roda kojih osnova zvrv n , , ,, zvrtk glasi:

- (kada je naglasak n zvtku)- (kada je naglasak n osnovi).

059. Ruske imenice enskg roda kojih osnova zvv n meki suglasnik iza kojeg u nominativujednine stoji - imaju u jednini sljd dn zvrtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -

Akuzativ -

Instrumental -

Lokativ -

16


17/40

013. NOIN RUSKIH IMENICA (OSIM GENITIVA)

17


18/40

060. Ruske imenice kojih osnova zvv n tvrdi suglasnik imaju u mnoini sljd dzvrtk:

Nominativ -, - (neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv

Dativ -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv

Instrumental -

Lokativ -

061. Ruske imenice kojih osnova zvv n meki suglasnik imaju u mnoii sljd dzvtk:

Nominativ -, - (neke imenice mukg i vi imenica srednjeg roda)

Genitiv

Dativ -


Instrumental -

Lokativ -

062. Imenice srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju -, naglasak im u nominativumnoi pada n osnovu, u tom du imaju zvrtk - (iza ).

063. Neke imenice mukg i srednjeg roda u nominativu mnoin zvvju -.

064. U sluju imenica kojih osnova zvrv n , , , , , , , postoje odstupanja od ihpravila dnim zvrecim obzirom n pravopisna grnij u svezi s tim suglasnicima (viditk 022, 023 i 024 ovog Pregleda).

065. U mnoii sve imenice koje zn nt niv imaju akuzativ jednak nominativu, sve imenicekoje zn nt iv imaju akuzativ jednak genitivu, s tim da imenice srednjeg roda vrlo rijetkozn nt iv.

014. GENITIV NIN RUSKIH IMENICA

18


19/40

066. U genitivu mnoi ruske imenice imaju sljd zvrtk:

-

u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvrv n neki tvrdi suglasnik, osim , , te ako

naglasak pada n zvtk

-*

u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n ako naglasak pada n osnovu

* pod naglaskom -e postaje -

u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoi zvvju -, ako naglasak pada nosnovu

-

u sluju imenica mukg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasnik, takoder n , u sluju imenica mukg roda koje u nominativu mnoin zvvju n -, ako je zvrtk podnaglaskomu sluju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n neki meki suglasniku sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je zvrtk podnaglaskomu sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -;

-

u sluju imenica srednjeg roda koje u nominativu jednine zvvju n - iii -ue

u sluju imenica skg roda koje u nominativu jednine zvvju n -, ako je naglasak nosnovi

-

u sluju nekih imenica mukog rodau sluaju imenica srednjeg roda kojih osnova zvv n tvrdi suglasniku sluaju veine imenica enskog roda, osim onih koje u nominativu jednine zvvju -.

*ovaj zvtk moe izazvati umetanje , ili u osnovu radi njenog Ikg izgovaranja

19


20/40

015. NEKE POSEBNOSTI U DNI ZVRI RUSKIH IMENICA

067. U genitivu jednine neke imenice mukog roda mogu imati pored redovnog zvrtk - (-) izvrtk - (-), nrit kad se genitivom znv neka klii ili dio ng.

068. U Iokativu jednine neke - vinom jdnsln - imnice mukg roda kada stoje uz prijedloge ili imaju zvrtk - (-).

069. Imenice mukg roda koje u nominativu jednine zvvju -, imenice srednjeg roda koje unominativu jednine zvvju n -e te imni skg roda koje u nominativu jednine zvvjun - imaju u Iokativu jednine zvrtk -.

20


21/40

016. RUSKI PRIDJEVI

070. Ruski s pridjevi svojim znjim dijele n:

- opisne pridjeve- gradivne pridjeve- posvojne pridjeve.

071. Ruski opisni pridjevi redovno mogu imati dva oblika

- dugi oblik- kratki oblik (koji s u pravilu javlja samo kao imenski dio predikata).

072. Kratki s oblik ruskih pridjeva n mijenja dim, zvrv:

u jednini

-u mukm rodu n -- u srednjem rodu n - ili --u skm rodu n - ili -

u mnoii

- - ili -.

073. Ruski gradivni pridjevi mogu imati samo dugi oblik, posvojni ili samo dugi oblik (posvojnipridjevi n - i -) ili samo kratki oblik (posvojni pridjevi n -, -, -, -), s tim da se tikratki oblici posvojnih pridjeva mijenjaju dim, i to zliit od dugih oblika opisnih i gradivnihpridjeva.

074. Dugi oblici ruskih opisnih i gradivnih pridjeva imaju dvije vrste promjene brojevima, rodovima idim, ovisno tome da Ii im osnova zvrv n tvrdi ili n meki suglasnik.

21


22/40

017. JEDNINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA

075. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju sljd d zvtk u jednini rodovima:

muki rod srednji rod enski rod

Nominativ - (-) - -

Genitiv - - -

Dativ - - -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv - -

Instrumental - - -

Lokativ - - -

076. Ruski pridjevi s osnovom n meki suglasnik imaju sljd dn zvtk u jednini rodovima:


Nominativ - - -

Genitiv - - -

Dativ - - -

Akuzativ kao nominativ ili genitiv - -

Instrumental - - -

Lokativ - - -

077. Ruski pridjevi s osnovom n , , , imaju sljd dn zvtk u jednini rodovima:


22


23/40

Nominativ - (-) - (-) -

Genitiv - (-) - (-) - (-)

Dativ - (-) - (-) - (-)

Akuzativ kao nominativ ili genitiv - (-) -

Instrumental - - - (-)

Lokativ - (-) - (-) - (-)

018. MNOINA RUSKIH OPISNIH I GRADIVNIH PRIDJEVA

078. Ruski pridjevi s osnovom n tvrdi suglasnik imaju u mnoii sljd dn zvtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -


Instrumental -

Lokativ -

079. Ruski pridjevi s osnovom meki suglasnik imaju u mnoini sljd dn zvtk:

Nominativ -

Genitiv -

Dativ -


Instrumental -

Lokativ -

080. Ruski pridjevi s osnovom n , , , imaju u mnoini jednake dn zvtk kao i

pridjevi s osnovom meki suglasnik.

23


24/40

019. KOMPARATIV I SUPERLATIV RUSKIH PRIDJEVA

081. Ruski pridjevi (u pravilu samo opisni) mogu imati tri stupnja:

- pozitiv- komparativ- superlativ.

082. U komparativu ruski pridjevi:

imaju jedan od sljdih zvrtk:

- ili -- (uz stanovite glasovne promjene)- (,, , );

imaju oblik pozitiva s ili ispred pozitiva (neki pridjevi imaju samo takav komparativ).

083. Komparativi n - (-), - i - n mijenjaju se brojevima, rodovima i dim.

084. U superlativu ruski pnidjevi:

imaju jedan od sljdih zvtk:

- (oblik za jedninu, muki rod, nominativ)- (sa stanovitim glasovnim promjenama; obIik za jedninu, muki rod, nominativ);

imaju oblik pozitiva s , ili ispred pozitiva;

imaju oblik komparativa s o (za niv) ili (za iv).085. Superlativi - i - mijenjaju se po brojevima, rodovima i dim; u slujusuperlativa sa + pozitiv - brojevima, rodovima i dim mijenjaju se oba dijela, usluju superlativa s ili - brojevima, rodovima i dim mijenja se samodrugi dio tako sastavljenih superlativa.

086. Neki pridjevi imaju svojih posebnosti u komparativu i superlativu:

24


25/40

pnidjevi , , , i - tvore komparative od drugih korijenapnidjevi , , , , , , , i - imaju oblike n -, u znnju i komparativa i superlativa.

020. RUSKI GLAGOLSKI PRIDJEVI

087. U ruskom jeziku postoje etiri vrste glagolskih pridjeva (pridjeva koji se tvore od glagola).

088. Glagolski pridjev radni sdnji zvv u nominativu jednine mukg roda:

- u sluju glagola prve vrste promjene n - (-)- u sluju glagola druge vrste promjene n - ().

089. Glagolski pridjev radni proli zvv u nominativu jednine mukg roda n - ili samo-.

090. Glagolski pridjev trpni sdji zvv u nominativu jednine mukg roda:

- u sluju glagola prve vrste promjene n - (-)- u sluju glagola druge vrste promjene n -.

091. Glagolski pridjev trpni Ii zvv u nominativu jednine mukg roda -, - (uzstanovite glasovne promjene) ili -.

092. Glagolski pridjevi trpni (sdji i Ii) imaju pored dugih oblika i kratke (n -, odnosno n -ili -, u nominativu jednine mukg roda), analogno opisnim pridjevima.

25


26/40

021. RUSKE ZAMJENICE

093. Ruske se zamjenice dijele n 10 vrsta:

- Iin zamjenice- povratna zamjenica- posvojne zamjenice- pokazne zamjenice- upitne zamjenice- odnosne zamjenice- odreene zamjenice- din zamjenice- neodredene zamjenice- brojne zamjenice.

094. Gotovo sve ruske zamjenice mijenjaju se dim, neke i brojevima i rodovima.

095. Svoje posebne promjene dim imaju sljd ruske zamjenice:

- Ii zamjenice- povratna zamejnica-

posvojne zamjenice- pokazne zamjenice- upitne zamjenice- odnosne zamjenice.

096. Odreene, drin, neodreene i brojne ruske zamjenice imaju:

- dijelom svoje posebne promjene(odreena zamjenica , odreena zamjenica , neodreena zamjenica )

26


27/40

- dijelom se mijenjaju brojevima, rodovima i dim kao dgvjui pridjevi(odreena zamjenica , odreena zamjenica , odreena zamjenica , drinzamjenica , ndre zamjenica , neodreena zarnjenica -,neodreena zamjenica -, neodreena zamjenica -, neodreena zamjenica- i analogne neodredene zamjenice s )

- dijelom se mijenjaju kao upitne i odnosne zamjenice , (din i neodreene zamjenice sastavljene od ili dodavanjem -,-, -, -, -,-, t ukazuje n odricanje /-/, odnosno neodredenost /ostali elementi/).

022. RUSKE LIN I POVRATNA ZAMJENICA

097. Ruske Iin zamjenice sa svojim mguim dnim oblicima jesu:

jedni:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

mnoin:

Nominativ

Genitiv

Dativ

27


28/40

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

098. Ruske Iin zamjenice 3. Iica jednine (o, , ) i mnoine () stji iza viprijedloga dobivaju t -.

099. Iza pnjedloga , , , , , , i, kao i iza komparativa pridjeva i priloga, ruske Iin zamjenice . li n dobivaju tn-.

100. di obIici ruske povratne zamjenice (nominativa nema) glase:

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

023. RUSKE POSVOJNE ZAMJENICE

101. gui oblici ruske posvojne zamjenice (analogno i ) jesu:

muki rod srednji rod enski rod mnoina

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kaonominativ iligenitiv

kaonominativ iligenitiv

Instrumental

Lokativ

102. gui oblici ruske posvojne zamjenice (analogno i ) jesu:


Nominativ a

28


29/40

Genitiv

Dativ

Akuzativ kaonominativ ili

genitiv

kaonominativ ili

genitiv

Instrumental

Lokativ

103. Za zvnj pripadanja . Iicu ruski jezik nema posebnih zamjenica, nego se u tu svrhuupotrebljava genitiv dgvrju lin zamjenice, i to kao oblik koji s n mijenja dim.

104. Posvojno-povratna zamjenica mijenja se brojevima, rodovima i dim analognopromjeni posvojne zamejnice .

024. RUSKE POKAZNE ZAMJENICE

105. gui obIici ruske pokazne zamjenice (analogno i , osim uinstrumentalu mukg isrednjeg roda u jednini, te u mnoii - gdje umjesto stoji ) jesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ



Instrumental Lokativ

106. Pokazne zamjenice i mijenjaju se brojevima, rodovima i dim analognodgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

29


30/40

025. RUSKE UPITNE I ODNOSNE ZAMJENICE

107. di obIici ruskih upitnih i odnosnih zamjenica , jesu:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

108. gui oblici upitne i odnosne zamjenice jesu:


30


31/40

Nominativ

Genitiv

Dativ



Instrumental

Lokativ

109. Upitne i odnosne zamjenice i mijenjaju se brojevima, rodovima i dimaanalogno dgvjuim opisnim i gradivnim pridjevima (u dugom obliku).

026. RUSKI BROJEVI

110. Osnovni ruski glavni i redni brojevi jesu:

1 , , ; () 1.

2 , 2.

3 3.

4 4.

5 5.

6 6.

7 7.

31


32/40

8 8.

9 9.

10 10.

11 11.

12 12.

13 13.

14 14.

15 15.

16 16.

17 17.

18 18.

19 19.

20 20.

30 30.

40 40.

50 50.

60 60.

70 70.

80 80.

90 90.

100 100.

200 200.

300 300.

400 400.

500 500.

600 600.

700 700.

800 800.

32


33/40

900 900.

1000 1000.

1000000

1000000.

1000000000

1000000000.

111. Svi ruski brojevi mijenjaju se po padeima, a brojevi , te svi redni brojevi mijenjaju se ipo rodovima.

027. PROMJENE RUSKIH GLAVNIH BROJEVA DEI

112. gui obIici ruskog glavnog broja jesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ



33


34/40

Instrumental

Lokativ

113. gui obIici ruskog glavnog broja jesu:


Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ kao nominativ iligenitiv

kao nominativ iligenitiv

kao nominativ iligenitiv

Instrumental

Lokativ

114. Ruski glavni broj (analogno i ) ima sljd dn oblike:

Nominativ

Genitiv

Dativ


Instrumental (!)

Lokativ

115. Ruski glavni brojevi od do te glavni broj mijenjaju se po padeimakao imenice enskog roda koje u nominativu jednine zavravaju na - (bez oblika za mnoinu).

116. Ruski glavni brojevi , i imaju zapravo samo dva dn oblika:

Nominativ

Genitiv

Dativ

Akuzativ

Instrumental

Lokativ

34


35/40

117. Kod sIih glavnih brojeva mijenja se dim svaki sastavni dio, s tim da:

- drugi dio brojeva - u nominativu i akuzativu nema n kraju -- drugi dio brojeva - glasi:

u genitivu -

u dativu -u instrumentalu -u Iokativu -.

118. Ruski glavni brojevi , i mijenjaju se dima kaodgvju imenice.

028. PROMJENE RUSKIH REDNIH BROJEVA PADEIMA

119. Ruski redni brojevi imaju d oblike analogn dnim obliim dgvjuih opisnih igradivnih pridjeva (u dugom obliku), tj. onih kojima osnova zvv n tvrdi suglasnik (uz izuzetakrednog broja , kojiima dn oblike analogne dnim oblicima posvojnih pridjeva

-):


Nominativ

Genitiv

35


36/40

Dativ



Instrumental

Lokativ

120. Kod sIih ruskih rednih brojeva dima se mijenja samo posljednji broj.

029. RUSKI PRILOZI

121. I neki ruski prilozi mogu, poput pidjeva, imati tri stupnja:

- pozitiv- komparativ (jednak jednostavnom komparativu pndjeva)- superlativ (jednak drugom slenm superlativu pridjeva).

36


37/40

122. Nepravilnosti u tvorbi komparativa i superlativa ruskih priloga analogne su nepravilnostima utvorbi komparativa i superlativa ruskih pnidjeva.

123. U ruskom jeziku postoje dvije vrste glagolskih priloga (priloga koji se tvore od glagola):

- glagolski prilog sdji (koji zvv - ili -; osim glagolskog priloga sdjg od glagola

, koji glasi )- glagolski prilog Ii (koji zvv n - (-) ili -).

124. U sluaju nekih glagola svrenog vida umjesto oblika na - (-) ili -) u ulozi glagolskogpriloga prolog pojavljuje se oblik - ili -.

030. NEKE POSEBNOSTI GRADNJE RUSKIH RNI

37


38/40

125. U ruskom se jeziku u prezentu redovno izostavlja moi glagol ( .).

126. Imenski dio predikata u ruskom je jeziku jedino u prezentu obvezatno u nominativu, in me- s nekim monim glagolima i mora - biti u instrumentalu ( . .).

127. Kad se u ruskom jeziku u prezentu ipak upotrebljava oblik (3. lice jednine prezentamong glagola ), taj oblik zapravo ima znnj glagola ( .).

128. U sluju tzv. povratnih glagola povratna je zamjenica u ruskom jeziku zapravo stopljena sglagolom, i to kao:

- (iza samoglasnika)- (iza suglasnika, a u sluaju glagolskih pridjeva i iza samoglasnika).

129. Dvije Ii zamjenice vu se u ruskom jeziku tako da s prva zamjenica stavlja u mnoinuistoga Iica, druga zamjenica (moe to biti i imenica) stoji u instrumentalu s pnijedlogom ().

130. U svakodnevnoj ruskoj konverzaciji esto se upitno znaenj rni izv - umjesto

upitnom ijju - kktristim upitnom intonacijom.

131. U ruskom su kjivnm jeziku, takoder u znanstvenim i stunim tekstovima, relativno sttzv. pasivne rni ( .).

SADRAJ

38


39/40

01. Ruska azbuka02. Ruski izgovor03. Posebnosti izgovora nekih ruskih slova04. Posebnosti izgovora nekih ruskih slovnih skupina05. Neke posebnosti ruskog pravopisa

06. Ruski glagoli07. Prezent ruskih glagola08. Futur ruskih glagola09. Perfekt ruskih glagola10. Ruske imenice11. Jednina ruskih imenica mukg i srednjeg roda12. Jednina ruskih imenica nskg roda13. noin ruskih imenica (osim genitiva)14. Genitiv mnoi ruskih imenica15. Neke posebnosti u dnim zvrim ruskih imenica16. Ruski pnidjevi17. Jednina ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva18. nin ruskih opisnih i gradivnih pnidjeva

19. Komparativ i superlativ ruskih pridjeva20. Ruski glagolski pnidjevi21. Ruske zamjenice22. Ruske lin i povratna zamjenica23. Ruske posvojne zamjenice24. Ruske pokazne zamjenice25. Ruske upitne i odnosne zamjenice26. Ruski brojevi27. Promjene ruskih glavnih brojeva dim28. Promjene ruskih rednih brojeva dim29. Ruski pnilozi30. Neke posebnosti gradnje ruskih reeni

39


40/40

40

rus grama tika

Documents