ruth prawer jhabvala - Žega i prašina.pdf

Upload: iskra-ivanovic

Post on 12-Oct-2015

137 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

U formi dnevničkih zapisa ispripovijedana priča o lijepoj i razmaženoj Engleskinji Oliviji koja se 20.-ih godina 20.-og stoljeća dosađuje u zagušljivom provincijskom indijskom gradiću gdje njen muž radi u državnoj službi. Ondašnje društvo zgražava se nad skandalom koji je izazvala napustivši muža zbog indijskog princa... Pedeset godina kasnije njezina praunuka po mužu Anne, vraća se u žegu, prašinu i nečistoću bazara u Satipuru kako bi razriješila zagonetku Olivijine ljubavi i skandaloznoga izbora. Za Anne se putovanje pretvara u razotkrivanje vlastita identiteta, budući da je i samu zaveduindijske draži...

TRANSCRIPT

  • 2Ruth Prawer Jhabvala

    ega i praina

    Heat and Dust 1975( nagrada Booker 1975.)

  • 3Nedugo poto je Olivia otila s Nawabom, vratila se Beth Crawford iz Simle. Bilo je to urujnu 1923. Beth je morala poi u Bombay da saeka brod kojim je stizala njezina sestraTessie. Tessie je dolazila provesti zimu s Crawfordovima. Radi nje prireivali sunajraznovrsnija razgledanja i izlete, no ona se uglavnom zadravala u Satipuru zbogDouglasa. Ili su zajedno jahati te igrali kriket i tenis, a ona je inila sve to je mogla da munjezino drutvo bude ugodno. A on i nije imao mnogo slobodnog vremena. Bio je prezaposlenkao i uvijek, izdrljiv i smion, uvijek miran i pribran tako da su ga veoma potivali i njegovikolege i Indijci. Bio je estit i pravian. Tessie ostade cijelu zimsku sezonu, takoer i cijeluiduu, a onda otplovi kui. Godinu dana kasnije Douglas je imao dopust pa su se opet sastali uEngleskoj. Kad je okonana njegova rastava, bili su spremni vjenati se. Ona mu se pridruilau Indiji, pa je ondje kao i njezina sestra Beth vodila sretan i ispunjen ivot. Tijekom vremenapostala je mojom bakom - ali dotad su se naravno ve svi bili vratili u Englesku.

    Douglasa se uope ne sjeam - umro je kad su meni bile tri godine - ali se vrlo dobrosjeam bake Tessie i pratetke Beth. Bile su to vesele ene, razumne i moderna pogleda naivot. Ipak, tako su mi rekli roditelji, godinama se nisu dale nagovoriti da govore o Oliviji.Godinama su se klonile njezine uspomene kao neeg mranog i stranog. Generacija mojihroditelja nije dijelila te osjeaje - naprotiv eljela je saznati sve to se moglo o djedovoj prvojeni koja je pobjegla s nekim indijskim princom. No tek kad su ostarjele i obudovjele, dvijesu gospoe napokon progovorile o toj zabranjenoj temi.

    Tada su takoer ponovo susrele Harryja. Odravale su vezu s njim putem boinihestitki, no Harry ih je doao posjetiti tek poslije Douglasove smrti. Razgovarali su o Oliviji.Harry im je poneto rekao i o Olivijinoj sestri Marciji s kojom se upoznao nedugo po svompovratku iz Indije. Viao se s njom sve ove godine sve dok nije umrla (na smrt se opila, rekaoje). Ostavila mu je sva Olivijina pisma i on ih je pokazao starim damama. Tako sam prvi putvidjela pisma koja sam sada donijela sa sobom u Indiju.

    Sreom sam u prvih nekoliko mjeseci ovdje vodila dnevnik, tako da imam neke zabiljekeo svojim prvim utiscima. Kad bi ih se sad pokuala sjetiti, moda i ne bih mogla. Nisu isti kaoprije, jer ja nisam ista. Indija uvijek izmijeni ovjeka, pa ni ja nisam bila iznimka. No ovo nijepria o meni, ovo je pria o Oliviji, koliko je ja mogu pratiti.

    Evo prvih zabiljeki u mojem dnevniku:

    2. veljae. Dolazak u Bombay, danas. Uope nije onako kao to sam zamiljala.Naravno, ja sam uvijek zamiljala dolazak brodom, zaboravila sam da avionom moe bitiposve drukije. Sve te uspomene i pisma to sam ih itala, sve te tiskane kopije umjetnikihdjela to sam ih vidjela. Doista ih moram zaboraviti. Sad je sve drukije. Moram barem maloodspavati.

    Probudila sam se usred noi. Pipkajui potraih sat to sam ga ostavila povrh kovega podposteljom: nije ga bilo. O ne! Ne odmah! Glas iz susjedne postelje: Ovdje je, draga moja, iubudue budi paljivija. Pola sata poslije ponoi. Spavala sam oko etiri sata. Jo uvijeksam, naravno, u engleskom vremenu tako da bi sada bilo oko sedam uvee. Posve budnasjedim na postelji. U enskoj sam spavaonici Svratita misionara. Sedam kreveta od konopa,etiri s jedne, tri s druge strane. Svi su zauzeti i ini se da svatko spava. Ali vani je grad jobudan i nemiran. ak se odnekud uje glazba. Uline svjetiljke izvana osvjetljavajuspavaonike prozore bez zavjesa ispunjavajui sobu sablasnim odbljeskom pri kojem spavaina posteljama izgledaju kao oprani leevi.

    Ali moja susjeda - uvarica moga sata - budna je i eli razgovarati:Vjerojatno ste tek stigli, zato ste tako neoprezni. Nita zato, brzo ete nauiti, svi naue.

    ... U poetku morate paziti na hranu: samo prokuhana voda i ma to inili, nikakva hrana sulinih tandova. Kasnije postanete imuni. Ja sad mogu sve jesti, ako elim. Nije da elim -mrzim njihovu hranu, ne bih je dotakla ni za to na svijetu. Ovdje u Svratitu moete jesti, toje u redu. Gospoica Titz osobno se brine o kuhinji, pripravljaju sasvim pristojna kuhana jela,ponekad peenje i kremu od jaja i mlijeka. Kad doem u Bombay, uvijek ovdje odsjedam.Poznajem gospoicu Titz dvadeset godina. Svicarkinja je, dola je kranskim sestrama, ali sezadnjih deset godina brine za Svratite. Sretni su da je imaju.

  • 4Moda zbog sablasnog svjetla izgleda kao duh; a nosi jo i bijelu spavaicu koja jeobavija od glave do pete. Kosu je splela u pletenicu koja visi. Papirnato je bijela, prozrana -upravo duh. Kae mi kako je u Indiji trideset godina, pa ako Bog eli da ovdje umre, ona e ito uiniti. A ako je eli najprije odvesti kui, i to e uiniti. Volja je Njegova, a trideset segodina ravnala iskljuivo po njoj. Dok to izgovara, glas joj nije nimalo sablastan ve snaan izvuan kao glas nekog tko je vrlo postojan u svojoj dunosti.

    Vani u Kafarabadu imamo vlastitu kapelicu. To je grad koji napreduje - zahvaljujuitvornici tekstila - ali ne napreduje u krijeposti, to vam mogu kazati. Prije trideset godinamogla sam rei kako ima nade: ali danas - vie nikakve. Ma kamo pogledali, ista pria. Veazarada znai veu sebinost, vie domaeg pia, vie kinodvorana. ene su nosile obinejednostavne pamune dhotije, ali sada ele biti izvana blistave. O tome kakve su iznutraneemo govoriti. No zato oekivati neto od ovog jadnog naroda kad je na vlastiti krenuonjihovim stopama. Jeste li vidjeli mjesto preko puta? Samo pogledajte!

    Prilazim prozoru i gledam dolje na ulicu. Dolje je jasno kao dan, ne samo od bijelogulinog svjetla, nego su i svaki tand i svaka kolica osvijetljeni plamenom nafte. Gomile ljudi;neki spavaju - tako je toplo da je sve to trebaju uiniti to da se isprue, posteljina nijepotrebna. Nekolicina osakaene djece (jedan se djeak poguruje batrljkom noge), koja danjuvjerojatno prose, sad nisu na dunosti i ine se bezbrinom, ak radosnom. Ljudi kupuju odpiljara i jedu stojei, dok drugi gledaju u jarak traei otpatke.

    Ona me upuuje i prema drugom prozoru. Odavde imam pogled na A-ov hotel. Na to sume mjesto upozorili jo prije nego to sam dola. Reeno mi je, da ma kako mi se Svratitemisionara inilo turobnim i tmurnim, ni u kom sluaju ne odsjedam kod A-a.

    Vidite li, povikala je s postelje.Vidjela sam. I ovdje je sve sjalo od ulinih svjetiljki i rasvijetljenih trgovina. Plonik pred

    A.-om bio je zakren, ne Indijcima nego Europljanima. Izgledali su zaputeno.Ona ree: Osam, devet njih u sobi, a neki nemaju ak ni za to, naprosto spavaju na ulici.

    Prose jedan od drugog i kradu jedan od drugog. Neki od njih vrlo su mladi, jo djeca - modaza njih ima nade, bude li Boja volja da se vrate kui prije nego to bude kasno. Ali drugi suovdje, ene, mukarci, ve godinama i svake su godine sve gori. Vidite u kakvom su stanju.Svi su bolesni, neki od njih umiru. Tko su, odakle su doli? Jednog dana vidjela sam straanprizor. Nije mu moglo biti vie od trideset, Nijemac ili Skandinavac - bio je svijetao i visok.Odjea mu je bila u ritama kroz koje mu se vidjela bijela koa. Imao je dugu kosu, zamrenu izapetljanu. Kraj njega je sjedio majmun i trijebio mu ui. Da, majmun je traio ui i prebiraopo njegovoj kosi. Pogledah tom ovjeku u lice - u oi - i kaem vam vidjela sam duu u paklu.O, vidjela sam ja u Indiji stranih prizora. Preivjela sam hindsko-muslimansku pobunu iepidemiju boginja te glad nekoliko puta, pa drim da s pravom mogu kazati da sam vidjelasve to se u ovoj zemlji moe vidjeti. I iz svega toga nauila sam jedno: ne moete ivjeti uIndiji bez Isusa Krista. Ako On nije s vama u svakom asu dana i noi, ako mu se ne molite izsve snage - ako toga nema, postajete oajnik kao onaj bijedni mladi kome je majmun trijebioui iz kose. Jer vidite, draga moja, bilo to ljudsko ovdje ne znai nita. Ba nita, ree sprezirom kakvog hindusa ili budista prema svemu to bi ovaj svijet mogao ponuditi.

    Sjedila je na postelji. Unato tome to je bila tako tanka i blijeda, izgledala je vrsto,ovrsnulo. Duh s kimom. Pogledah opet dolje na likove izvaljene pod bijelim ulinimsvjetlima pred A.-ovim hotelom. Uinilo mi se da je u pravu: izgledali su kao due u paklu.

    Satipur, 16. veljae. Imala sam sree i ve sam ovdje nala sobu. Dopada mi se. Velikaje, zrana i prazna. Ima prozor kraj kojeg sjedim i gledam dolje na bazar. Nalazi se povrhtrgovine tkaninama, i da bih u nju dola, moram se penjati mranim stubitem. Iznajmio mi juje vladin slubenik po imenu Inder Lal, koji sa enom, majkom i troje djece ivi u zaguljivimsobicama stijenjenim u dnu dvorita iza duana. Duan i dvorite pripadaju nekom drugom.Sve je podijeljeno i podpodijeljeno, i ja sam jedna od podpodjela. No ovdje gore osjeam daje prostrano i skrovito, osim to dijelim kupaonicu dolje u dvoritu i malu istaicu koja je zanju zaduena.

    Mislim da je moj gazda Inder Lal razoaran nainom na koji ivim u svojoj sobi.

  • 5Neprestano pogledom trai pokustvo, kojeg meutim, nema. Sjedim na podu, a nou ponjemu prostirem vreu za spavanje. Jedini komad pokustva to sam ga dosad nabavila,siuan je pisai stol veliine podnoka, po kojem sam rairila svoje papire (ovaj dnevnik,hindsku gramatiku i rjenik, Olivijina pisma). To je stoli na kakvom raunaju trgovci. InderLal promatra moje gole zidove. Vjerojatno se nadao slikama i fotografijama - ali za neimslinim ne osjeam potrebu, kad je sve to treba da uinim da pogledam kroz prozor, dolje nabazar. Zacijelo ne bih eljela da mi ita odvue panju od tog prizora. Stoga nema ni zavjesa.

    Inder Lal isuvie je utiv a da bi glasno izrekao svoje razoaranje. Sve to je kazao biloje: Nije vam ba udobno, te brzo spustio pogled kao da se boji da me ne bi doveo unepriliku. Isto je uinio i kad sam tek stigla sa svojom prtljagom. Nisam unajmila kulija, negosam koveg i posteljinu prebacila preko ramena i sama ih ponijela gore. I tada je - nakonnehotinog povika prepasti - spustio pogled kao da se boji da me ne dovede u nepriliku.

    Bilo bi mu lake da sam bila kao Olivia. Ona je bila sve ono to ja nisam. Prvo to jeuradila, poto se uselila u njihovu kuu (kuu pomonog upravitelja okruga), bilo je da jeprekrije sagovima, slikama, cvijeem. Pisala je Marciji: Poinjemo izgledati doneklecivilizirano. Pa opet kasnije: Gospoa Crawford (ena upravitelja okruga - burramemsahib) danas me posjetila u mojem gnijezdu. Mislim da ne cijeni mnogo ni mene nignijezdo, ali tako je taktina! Rekla mi je kako zna koliko je ova prva godina uvijek teka, paako postoji i najmanja sitnica koju bi mogla za mene uiniti da mi olaka stvari, treba daklesamo da imam na umu kako je ona uvijek ovdje. Kazala sam hvala (usiljeno). Zapravo to toje ona ovdje, jedina je potekoa - inae je sve upravo isuvie savreno. Da sam joj samo tomogla rei.

    Ve sam vidjela kuu u kojoj su ivjeli Douglas i Olivia. Bila je to zapravo sretnasluajnost - ured u kojem radi Inder Lal upravo je ondje gdje je nekad bila britanska stambenaetvrt (poznata kao naselje dravnih inovnika). Inder Lalov odjel prodaja i zalihe u kui jekoja je neko bila kua upravitelja okruga (g. Crawford, 1923.). Douglasova i Olivijinaprizemnica primila je pod krov vodoopskrbu, mjesni zdravstveni ured i podrunicupotanskog ureda. Obje ove kue, kao i sve ostalo, podijeljene su na mnogobrojne dijelovekako bi zadovoljile brojne potrebe. Samo je kua lijenikog nadzornika ostala netaknuta itrebala bi biti odmorite putnicima.

    20. veljae. Jutros sam posjetila dvije dame Inder Lalove obitelji - njegovu enu, Ritu, injegovu majku. Ne znam jesam li ih uhvatila u trenutku neuobiajene zbrke ili tako uvijekive, ali stanje bio vrlo neuredan. Sobe su naravno zaguljive, a djeca jo u brljavom dobu.Ritu je hitro maknula s klupe neto odjee i igraaka. Vie bih bila voljela sjediti na podu kaoi one, ali sam shvatila da se moram pokoriti svim drutvenim pravilima to su ih one u mojemsluaju smatrale prigodnim. Izvjebanim siktanjem svekrva je postrance dala snahi znak zakoji sam pogodila da se odnosio na moj hladni napitak. Ritu izjuri iz sobe kao da se raduje toje osloboena ostavljajui mene i svekrvu neka se snaemo kako umijemo. Smijeile smo se,ja sam iskuala svoj hindski sa slabim uspjehom - moram vie uiti. inile smo nadobudnekretnje i nismo dospjele nikamo. Cijelo me vrijeme prouavala. Pogled joj je bio lukav,ocjenjivaki, pa mogu zamisliti kako se ponaala gledajui djevojke kao na mogue budueene svoga sina, prije nego to se napokon odluila za Ritu. Posve instinktivno zbrajala je imoje bodove, i avaj, mogla sam pogoditi koliko je iznosio zbroj.

    Ve sam se navikla da me u Indiji tako ocjenjuju. Svatko to ini, posvuda - na ulici, uautobusima i vlakovima: to rade posve otvoreno, ene jednako kao i mukarci, a svojsmijeak, ako je to ono to ste u njima izazvali, ni ne pokuavaju prikriti. Pretpostavljam daim izgledamo neobino, a takoer mora da im je neobian i nain na koji meu njima ivimo -ne vie odvojeno, ve jedui njihovu hranu a esto i nosei indijsku odjeu, jer je prozranija ijeftinija.

    Kupiti nekoliko komada indijske odjee bila je jedna od prvih stvari koje sam uinilapoto sam se nastanila u Satipuru. Sila sam do tanda s odjeom u prizemlju, a zatim ususjedstvo gdje na komadu jute sjedi mali kroja za svojim strojem. Uzeo mi je mjere na licumjesta u svom otvorenom duanu, ravno pred oima ulice, ali toliko pazei da zadri

  • 6odstojanje da su mjere bile isuvie pribline za bilo kakvu probu. Posljedica toga jest da mi jeodjea zaista vrlo komotna, no slui svrsi i sretna sam to je imam. Sad nosim par vreastihhlaa svezanih uzicom oko struka, kakve nose pandabske seljanke te njihovu do koljenadugu koulju. Posjedujem i par indijskih sandala to ih mogu skinuti i ostaviti na pragu kao isvi ostali (sandale su muke jer mi enske veliine ne pristaju). Premda sam sada obuenapoput Indijke, djeca i dalje tre za mnom. No to mi ne smeta jer sam sigurna da e se uskorona mene naviknuti.

    Jedna je rije to je za mnom esto izvikuju: hijra. Naalost znam to ona znai. Znalasam to i prije nego to sam dola u Indiju, iz jednog Olivijinog pisma. Ona ju je nauila odNawaba koji joj je rekao da gospoda Crawford izgleda kao hijra (pratetka Beth bijae kao i ja,visoka i ravnih prsiju). Olivija, naravno, nije znala to ta rije znai, a kad je upitala, Nawabje prasnuo u smijeh. No umjesto da joj objanjava kazao je: Pokazat u ti, a zatim jepljesnuo rukama i izrekao naredbu, pa je nakon nekog vremena dovedena skupina hijri, aNawab je od njih zatraio da pleu i pjevaju za Oliviju na svoj tradicionalan nain.

    Ja sam ih takoer vidjela kako pleu i pjevaju. Bilo je to kad sam se vraala s Inder Lalomiz njegovog ureda. Bili smo sasvim blizu kue kad iz pokrajnje ulice zauh udaranjebubnjeva. Inder Lal ree da ne vrijedi gledati - posve obina stvar - no ja sam bilaradoznala, pa je nevoljko poao za mnom. Prodosmo nizom uliica koje su zavijale jedna udrugu, a zatim udosmo u nadsvodenu veu, pa dalje hodnikom koji je zavravao u unutarnjemdvoritu. Tu je trupa hijri - eunuha - izvodila svoju toku. Jedan je bubnjao, a drugi su pjevalii pljeskali rukama te inili neke plesne pokrete. Skupina gledalaca uivala je u predstavi.Hijre bijahu graeni kao mukarci, velikih ruku i ravnih prsiju te dugih eljusti, no bijahuodjeveni kao ene, u sarije i ljokice. Nain na koji su plesali takoer je parodirao enskekretnje, i pretpostavljam da je upravo to bilo ono to je ljude toliko zabavljalo. No meni seinilo da su im lica tuna, pa ak i kada su se kesili i inili sugestivne kretnje na ono to sampretpostavljala da su sugestivne rijei (svi su se smijali, a Inder Lal je htio da odem), izraznjihovih lica bijae zabrinut, svagdanji izraz ljudi koji se pitaju koliko e biti plaeni za svojrad.

    24. veljae. Danas, budui da je nedjelja, Inder Lal ljubazno se ponudio da me odvede uKhatm i pokae mi Nawabovu palau. Loe sam se osjeala to ga odvodim od obitelji nanjegov jedini slobodni dan, no kao da ni on ni oni nisu za to marili. Pitam se ne dodije linjegovoj eni da cijelog dana i svakog dana bude zatvorena u dva sobika sa svekrvom i trojemale djece. Nikad je ne vidim da ikamo izlazi osim ponekad - praena svekrvom - odlazi nabazar kupiti povre.

    U Indiji jo nisam putovala autobusom koji nije bio krcat do rasprsnua, ljudima iznutra,a prtljagom na krovu. A uvijek su tako stari da protresu svaku kost u ljudskom tijelu i svakizavrtanj u vlastitom. Ako su autobusi uvijek isti, takav je i krajolik kroz koji putuju. Kad sejednom za sobom ostavi grad, do drugog naseljenog mjesta nema nieg osim ravne zemlje,uarenog neba, daljine i praine. Osobito praine: stranice autobusa otvorene su i ograenesamo prekama tako da vreli vjetrovi bez zapreke puu unutra donosei pustinjski pijesak dazapui ui i nosnice i da od njeg utrnu zubi.

    Ispostavilo se da je grad Khatm bijedno mjestance. Naravno ni Satipur nije ba veleban,ali prua dojam da mu je bilo dozvoljeno rasti prema vlastitim potrebama. A Khatm senaprosto uurio u sjeni Nawabove palae. Kao da je bio sagraen samo zato da slui palai,pa sad kad tamo unutra nije ostao nitko, ne zna to bi sa sobom. Ulice su uske, ruevne iprljave. Ima mnogo, mnogo prosjaka.

    Zatiena visokim bisernosivim zidinama palaa je postavljena na prostranu zemljitu smnogo visokih stabala. Tu su vodoskoci i vodeni kanali, vrtne sjenice te mala privatna moejasa zlatnom kupolom. Inder Lal i ja sjedosmo pod drvo, dok je uvar odlazio po kljueve.Pitala sam Inder Lala o Nawabovoj porodici, ali on ne zna mnogo vie od mene. PoslijeNawabove smrti 1953. njegov neak Karim, tada jo djetence, naslijedio je palau. No nikadnije ondje ivio. Zapravo ivi u Londonu gdje sam se s njim susrela ba prije nego to u doiovamo (o tome u pisati kasnije). Obitelj jo uvijek pregovara s indijskom vladom oko

  • 7prodaje, ali dosada, tijekom svih tih godina, nisu se mogli suglasiti oko cijene. Drugih kupacanema: tko bi danas elio takvu palau, i to u Khatmu?

    Inder Lal nije ba arko elio razgovarati o Nawabu. Da, uo je o njemu i o njegovuraskalaenom ivotu; takoer neodreena govorkanja o nekom starom skandalu. No tko danasza to mari? Svi su ti ljudi mrtvi pa ak ako su neki od njih negdje i ivi, nikoga ne zanima torade. Inder Lalu mnogo je vie stalo da mi ispripovijeda vlastite nevolje koje su mnogobrojne.Kad je stigao ovjek s kljuevima, proetali smo palaom, pa sam konano vidjela svedvorane i sobe i galerije o kojima sam toliko razmiljala i pokuavala ih zamisliti. Ali mjestoje sada prazno, tek mramorna ljuska. Pokustvo je rasprodano po europskimdrabovaonicama i sve to je tu i tamo ostalo, poput brodskih olupina to plove mramornimdvoranama, nekoliko je slomljenih viktorijanskih naslonjaa i starih platnenih lepeza napotezanje - punkhi - koje pranjave vise sa stropa.

    Inder Lal mi je iao za petama i pripovijedao o dogaajima u svojem uredu. Mnogo jespletki i ljubomore. On bi volio ne biti upleten - ali to je nemogue, ljudi ga ne ele ostaviti namiru, ovjek je prisiljen opredijeliti se. Zapravo veliki dio ljubomore i ne mali broj spletkiuperen je protiv njega, jer je ef odjela njemu sklon. To veoma razdrauje Inder Lalovesuradnike na poslu koji bi uinili sve - takva im ud - da ga ponize.

    Stajali smo na gornjoj galeriji koja gleda na glavnu prostoriju za dnevni boravak. uvarobjasni kako su ene u kui, skrivene zavjesama, ovdje obiavale sjediti i gledati iz prikrajkadolje na drutvene zabave. Jedna je zavjesa jo ostala visjeti - bogati brokat ukruen odstarosti i praine. Dotakoh je da bih se divila tkanini no kao da sam dotaknula neto mrtvo ipljesnivo.

    Inder Lal - koji mi je upravo govorio o efu svog odjela iji duh naalost trujuzainteresirane strane - takoer dotaknu zavjesu. On primijeti: Ah, kamo je sve to nestalo?,osjeaj to mu ga uvar poput jeke odmah uzvrati. No onda obojica odluie da sam dovoljnovidjela. Kad smo opet izali u vrt - zelen i sjenovit koliko palaa bijae bijela i hladna - uvarurno stade neto govoriti Inder Lalu. Upitah za Nawabovu privatnu moeju, no Inder Lal meobavijesti da to ne bi bilo zanimljivo, te da e mi umjesto nje uvar sada pokazati malohinduistiko svetite to ga je sam podigao za vlastite potrebe.

    Ne znam emu je ta prostorija isprva sluila - moda je bila skladite? Bijae to zapravotek rupa u zidu i ovjek se morao prignuti da proe kroz otvor. Jo nekoliko ljudi naguralo ses nama. uvar upali elektrinu arulju i otkri svetite. Glavni bog - bio je u svommajmunskom vidu, kao Hanuman - uvao se u staklenoj kutiji. I ostali bogovi bijahu nainjeniod bijele sadre te odjeveni komadiima svile i okieni bisernim ogrlicama. uvar me pogledapun iekivanja, pa sam, naravno, morala kazati kako je zgodno i darovati pet rupija. Bila samnestrpljiva da izaem jer je unutra bilo zaguljivo zbog nedostatka provjetravanja i tolikonaguranih ljudi. Inder Lal se pomolio trojici nasmijeenih bogova. Oi su mu bile zatvorene,dok su mu se usne pobono micale. Dadoe mi nekoliko komadia eera i cvjetnih latica kojenaravno ne htjedoh baciti, tako da sam ih jo stiskala u autobusu na povratku za Satipur. Kadmi se uinilo da Inder Lal ne gleda, s potovanjem ih hitnuh iz autobusa, no dlan mi je ostaoljepljiv i na njem je ostao miris slatkoe i raspadanja kojeg osjeam i sada dok piem.

    1923.

    Olivia je prvi put susrela Nawaba na veeri to ju je priredio u svojoj palai u Khatmu. Uto vrijeme ona je u Satipuru boravila ve nekoliko mjeseci i ve se poela dosaivati. Jediniljudi koje su ona i Douglas obino posjeivali bili su Crawfordovi (upravitelj okruga i njegovaena), Saundersovi (lijeniki nadzornik) te major i gospoa Minnies. To je bivalo uveer inedjeljom. Ostatak vremena Olivia je provodila sama u svojoj velikoj kui ija su vrata iprozori bili zatvoreni da bi se sprijeio ulazak ege i praine. itala je i svirala klavir, ali danibijahu dugi, vrlo dugi. Douglas je naravno bio u najveoj mjeri zauzet svojim poslom uokrugu.

    Na dan Nawabove veere Douglas i Olivia ovezli su se u Khatm s Crawfordovima unjihovim kolima. Saundersovi bijahu takoer pozvani, ali nisu mogli ii zbog slabog zdravlja

  • 8gospoe Saunders. Bila je to vonja od oko petnaestak milja, a Douglas i Crawfordovi, koje jeNawab ve i prije pozivao u goste, stoiki su se odnosili kako prema neudobnom putovanjutako i prema predstojeoj zabavi. Samo je Olivia bila uzbuena. Bila je u putnom kostimu -lanenom odijelu krem-boje - a njezina veernja haljina, satenske cipele i kutija s nakitombijahu spakovni u njezinoj torbi. Radovala se pri pomisli da e ih uskoro nositi i da e je ljudividjeti.

    Kao i mnogi indijski vladari Nawab je rado pozivao u goste Europljane. Bio je unepovoljnom poloaju jer nije imao na svom posjedu mnogo toga zbog ega bi ih pozivao, jerdrava mu nije imala ni zanimljivih ruevina ni lovita. Sve to je imala bila je suha zemlja iosiromaena sela. Ali njegova je palaa, sagraena 1820., bila prilino velebna. Olivijine seoi zakrijesie dok su je uvodili u blagovaonicu te kad je pod viekrakim viseim lusterimaugledala dugi, dugi stol postavljen servisom za ruavanje iz Sevresa, srebrom, kristalom,cvijeem, svijenjacima, mogranjima, ananasom i zlatnim zdjelicama ueerenog voa.Osjeala je kako je najzad u Indiji dola na pravo mjesto.

    Samo gosti nisu bili pravi. Osim drutva iz Satipura bio je tu jo jedan engleski branipar, major i gospoa Minnies koji su ivjeli u blizini Khatma i jedan debeli proelav Englez,zvan Harry taj i taj, koji je bio Nawabov kuni prijatelj. Major i gospoa Minnies bili su vrloslini Crawfordovima. Major Minnies bio je politiki zastupnik, postavljen da savjetujeNawaba i vladare nekih susjednih dravica u politikim pitanjima. Bio je u Indiji vie oddvadeset godina i znao sve to je o njoj trebalo znati. A tako i njegova ena, i naravnoCrawfordovi. Njihovo se iskustvo protezalo nekoliko generacija unazad, jer su bili lanovionih obitelji koje su sluile u ovoj ili onoj indijskoj slubi jo od vremena prije pobune. Oliviaje ve susretala takve ljude, iskusne u pogledu Indije, ali ve su joj dosadili i oni i njihovebeskrajne prie o tome to se dogodilo u Kabulu ili Multanu. Neprestano se pitala kako jemogue voditi tako uzbudljiv ivot - upravljati cijelim pokrajinama, boriti se u bitkama nagranici, savjetovati vladare - a istovremeno ostati tako beivotan. Pogledala je oko stola nagospoe Crawford i Minnies u demodiranim haljinama koje bi bile prikladnije za nekoenglesko kupalite kamo e se jednog dana povui, nego za ovu kraljevsku veeru. MajorMinnies i g. Crawford, podbuhli i rumenih obraza, glasova koje su otezali u beskraj uvjerenikako ih sluaju, premda je sve to su govorili, Olivia smatrala jednako dosadnim kao i njihsame. Samo je Douglas bio drukiji. Kriom ga pogleda: da, on je bio pravi. Kao i uvijeksjedio je vrlo uspravno. Nos mu je bio ravan, a takvo mu je bilo i visoko elo. Veernji sakobesprijekorno mu je pristajao. Bio je otmjen i lijep.

    Olivia nije bila jedina koja se divila Douglasu. Nawabov kuni gost, Englez po imenuHarry taj i taj, koji je sjedio pokraj nje, apnu joj: Svia mi se va mu. Zar, uzvratiOlivia, i meni. Harry podie ubrus s koljena i zahihota u nj. Pokrivenih usta on proaputa:Prava promjena u odnosu na ostale goste, i oi mu predoe preko Crawfordovih iMinniesovih, a kad mu se pogled vrati Oliviji on zakoluta oima u oajanju. Znala je da je toizdajniki, ali se jedva mogla suzdrati a da mu se ne nasmijei u znak odgovora. Bilo jeugodno imati nekoga tko osjea kao i ona sama. Dosad u Indiji nije susrela nikoga takvog.ak ni (ponekad nije mogla nita protiv tog osjeaja) svog Douglasa.

    Opet ga pogleda gdje sjedi sluajui majora Minniesa paljivo i s potovanjem.Na elu stola i Nawab je izgledao kao da slua svoga gosta paljivo i s potovanjem. ak

    se naginjao naprijed u arkoj elji da ne propusti ni jednu jedinu rije. Kad je pripovijestmajora Minniesa postala zabavnom - priao im je o nekom vraki prepredenom hindskomlihvaru u Patni koji je, prije mnogo godina, pokuao nadmudriti majora dok je ovaj bio jozelen. Nawab se da bi istaknuo kako cijeni majorov smisao za humor, zabacio duboko ustolicu te udario po stolu. Prekinuo je smijeh samo da bi pozvao ostale goste da mu sepridrue. Ali Olivia je osjeala kako se pretvara; bila je u to gotovo sigurna. Vidjela je kako,dok se inio posve zaokupljen sluanjem majora, zapravo budno prati to se deava za stolom.Uvijek prvi koji bi opazio praznu au ili tanjur, izdao bi hitru naredbu: obino pogledom,premda bi ponekad sotto voe zareao poneku urdsku zapovjednu rije. Istovremeno jeuoavao svakog od svojih gostiju i Oliviji se inilo kako o svakom od njih ve ima vlastitomiljenje. Bila bi voljela znati kakvo je to miljenje, ali je predmnijevala kako e on brino

  • 9nastojati da ga zakrinka. Ukoliko ga, naravno, zaista dobro ne upozna. Njegove su oi estopoivale na njoj, a ona je putala da je prouava pretvarajui se da to ne primjeuje. To joj sesvialo - jednako kao to joj se svidio i nain na koji ju je pogledao kad je tek ula. Oi su muse zakrijesile - odmah se obuzdao, no ona je to opazila i shvatila kako je ovdje napokon osobau Indiji koju ona zanima na nain na koji je bila navikla.

    Nakon te zabave Olivia je lake podnosila to to je po cijeli dan sama. Znala je da e jeNawab doi posjetiti, pa je svaki dan oblaila jednu od svojih laganih muslinskih haljinapastelnih boja i ekala. Douglas je uvijek ustajao u cik zore - vrlo tiho strahujui da je neprobudi - da bi odjaio u nadgledanje prije nego to zapee sunce. Poslije toga odlazio je nasud, pa u svoj ured, te obino bio isuvie zatrpan poslom a da bi se vratio kui prije kasneveeri, a i tada uvijek sa spisima (kako su njihovi okruni slubenici teko radili!). Dok seOlivia probudila, posluga bi ve pospremila kuu te spustila sve zavjese i kapke. Bio joj je naraspolaganju cijeli dan. U Londonu je rado sama provodila sate i sate - oduvijek je o sebimislila kao o osobi sklonoj samopromatranju. Ovdje se meutim poela bojati ovihusamljenih dana, zatvorena sa sluinadi koja je bosonoga tapkala unaokolo i s potovanjemekala da ona neto zaeli.

    Nawab je doao u posjet etiri dana nakon zabave. Svirala je Chopina, a kad je ulanjegov automobil, nastavila je svirati s dvostrukim arom. Sluga ga je najavio, pa kad je uao,ona se okrene na svojoj klavirskoj stolici i irom otvori svoje velike oi: Dakle, Nawabsahib, kakvo divno iznenaenje! Ustala je da ga pozdravi pruivi mu u znak dobrodoliceobje ruke.

    Doao je s cijelim drutvom (kasnije je saznala da ga uvijek prate). Ono je obuhvaalo iEngleza Harryja, a bila je tu i nekolicina mladia iz palae. Svi se udobno smjestie uOlivijinom salonu namjestivi se u draesnim poloajima po njezinim naslonjaima iprostiraima. Harry izjavi kako je oaran njezinom sobom - dopadale su mu se cmo-bijelereprodukcije umjetnikih djela, njezin japanski paravan, ute stolice i sjenila svjetiljke. Sruiose u naslonja, pa se daui kao iscrpljen ovjek, pretvarao da je preao pustinju te napokonstigao u oazu. inilo se da i Nawab uiva to je ovdje. Ostadoe cijeli dan.

    Proao je u tren oka. Kasnije se Olivia nije mogla sjetiti o emu su razgovarali - ini se daje uglavom govorio Harry, a ona i Nawab su se smijali njegovim zabavnim priicama. Ostalimladii, koji su slabo znali engleski, nisu ba mogli sudjelovati u razgovoru, ali bijahu korisniza mijeanje pia onako kako je to Nawab volio. On je sainio specijalni napitak koji sesastojao od dina, votke i cherry-brandyja, pa pozvao i Oliviju neka ga kua (za nju je bioisuvie estok). Donio je svoju votku, jer ree kako izgleda da je ljudi nikad nemaju. Zauzeoje jedan naslonja, te sjedio nasred njega ruku oslonjenih du naslonjaa, a dugih noguispruenih onoliko koliko bijahu duge. Izgledao je posve neusiljen i potpuni gospodarsituacije - to je naravno i bio. Pozvao je Oliviju ne samo da popije njegovo pie, nego da se iona udobno smjesti u naslonjau nasuprot njegovom i uiva u Harryjevoj duhovitosti i svakojdrugoj zabavi to bi je dan mogao donijeti.

    Te veeri Douglas nije naao Oliviju gotovo u suzama od dosade i umora ve takouzbuenu da se na trenutak pobojao da ima groznicu. Stavi joj ruku na elo; vidio je onmnoge indijske groznice. Ona ga ismija. Kad mu ree za svoga posjetitelja, neto jeposumnjao, no vidjevi kako je ona vesela, kako razdragana, odlui da je to u redu. Bila jeusamljena, a od Nawaba bijae pristojno to ju je posjetio.

    Nekoliko dana kasnije stie iz palae jo jedan poziv za njih oboje. Bio je popraendraesnom biljekom u kojoj je pisalo da e Nawab, ukoliko mu iskau ast i uine veselje daprihvate njegov poziv, po njih, naravno, poslati svoja kola. Douglas je bio zbunjen; ree kakoe ih Crawfordovi kao i obino povesti svojim kolima. Za ime neba, dragi, ree Olivianestrpljivo, ne misli valjda da su i oni pozvani? Douglas je zapanjeno zurio. Kad god je biotako zapanjen, razrogaio bi oi i zamucao.

    Kasnije, kad je postalo jasno da Crawfordovi doista nisu pozvani, bilo mu je neugodno.Ree kako misli da ni on ni Olivia ne mogu prihvatiti poziv. No ona je ustrajala, bila jeodluna. Ree kako ovdje ba nema toliko zabave - vjeruj mi, dragi - da bi bila sklona

  • 10

    propustiti priliku da se malo razonodi, kad joj se takva prilika nudi. Douglas je grizao usne.Znao je da je ona u pravu, ali se dvoumio. Nije vidio nikakve mogunosti da idu, pokuao jojje objasniti. No ona ga ne htjede sluati. Natezali su se oko toga. Ona se ak probudila ranoujutro kako bi mogla nastaviti s raspravom. Izala je s njim pred kuu gdje je stajao njegovkonjuar drei njegova konja. O, Douglase, molim te, ree ona gledajui prema njemu goreu sedlu. Nije joj mogao odgovoriti, jer joj nije mogao nita obeati. A eznuo je da to uini.Promatrao ju je kako se vraa u kuu, bila je u kimonu i izgledala krhko i nesretno. Ja samivotinja, mislio je u sebi cijeloga dana. No istog je dana posalo Nawabu poruku odbijajuisa aljenjem njegov poziv.

    * * *

    28. veljae. Jedan od starih britanskih ljetnikovaca u nastambama dravih inovnika nebijae poput ostalih pretvoren u mjesne urede nego u odmorite za putnike. Iznajmili su nekogstarog uvara da ga isti i otvara putnicima. On, meutim, nije oduevljen tim dunostima ivie voli da ga ostave na miru i da vrijeme provodi na svoj nain. Kad se pojavi putnik, uvarod njega trai slubenu dozvolu. Ukoliko putnik takvu ne pokae, smatra da njegovaodgovornost prestaje i odvlai se natrag u kuerak gdje ivi prilino udobno.

    Juer sam pred ljetnikovcem za putnike naila na neobinu trojku. Budui da je uvarodbio otvoriti vrata, morali su sebe i svoju prtljagu razastrti na verandi. Bili su tu jedan mladii njegova djevojka, oboje Englezi, te jo jedan mladi takoer Englez - govorio je otvorenimmidlendskim naglaskom, ali nije to htio priznati. Ree kako je odloio sve osobne znaajke.Odloio je i svoju odjeu te bijae odjeven samo u narandastu halju poput indijskog askete.Glavu je potpuno obrijao ostavivi na vrhu samo hinduistiki uperak. No premda se odrekaosvijeta, to to ih uvar nije htio pustiti unutra jednako ga je ozlojedilo kao i ostalo dvoje.Djevojka je bila osobito ogorena - ne samo na ovog uvara nego i na sve ljude u cijelojIndiji. Ree kako su svi prljavi i nepoteni. Imala je ljepukasto, otvoreno englesko lice, nokad je to izrekla, ono postade podlo i zgreno te shvatih kako e joj, to due bude boravila uIndiji, lice sve vie postajati takvo.

    Zato si dola, upitah je.Da naem mir. Mrano se nasmijala. No sve to sam nala bila je srdobolja.Njezin mladi ree: To je sve to je ikad itko ovdje naao.Zatim oboje uzee nabrajati svoje nedae. Ukrali su im satove u jednom hramu u

    Amristaru. ovjek kojeg su sreli u vlaku za Kamir i koji im je obeao jeftinu sojenicu,prevario ih je i nestao s njihovim predujmom. Takoer u Kamiru djevojka je dobilasrdobolju, vjerojatno uzrokovanu amebama. Opet su bili prevareni u Delhiju gdje im je nekidomamljiva gostiju, obeavi im dobar teaj, nestao s njihovim novcem kroz stranja vratakavane u kojoj su ga sreli. U Fatehpur Sikriju djevojci je dodijavala skupina mladia Sikha. Uvlaku za Gou mladia su opljakali. U Goi se potukao s nekim ludim Dancem koji bijaenaoruan britvom, a prebolio je i neto to je mogla biti utica (vladala je epidemija).Djevojka je dobila gliste.

    Kad su stigli dotle uvar izae iz svog kuerka gdje si je, ini se, kuhao ukusno jelo. Reekako je zabranjeno boraviti na verandi. Mladi se Englez prijetei nasmije i odgovori: Pokuajnas onda izbaciti. Iako poneto istroen boleu, bio je krupan mladi ovjek, pa se uvarzamislio. Nakon nekog vremena izjavi kako e ih logorovanje na verandi ukljuivi pitkuvodu iz studenca stajati pet rupija. Englez pokaza zakljuana vrata i ree: Otvori. uvar sepovue da nastavi kuhati, a moda i mozgati o svom iduem koraku.

    Mladi mi ispripovijeda kako je hinduistika religija poela zanimati njega i njegovudjevojku poto su prisustvovali predavanju swamija koji je posjetio London. Predavanje jebilo o univerzalnoj ljubavi. Tihim umilnim glasom, uistinu primjerenim predmetu, govorio imje kako je univerzalna ljubav ocean slatkoe koji zapljuskuje cijelo ovjeanstvo i grli gamednim plimama. Imao je blag pogled i smijeak pun radosti. Atmosfera je takoer bilaugodna zahvaljujui jasminu, tamjanu i listovima banane. Swamijev govor pratila su dvanjegova uenika od kojih je jedan svirao na flauti, dok je drugi jo tie udarao jednu o drugu

  • 11

    dvije majune inele. Svi uenici bijahu poredani oko swamija na podiju. Bili su to uglavnomEuropljani, te nosili halje afranove boje, a izraz im je lica bio ist, kao oien od svihgrijehova i udnji. Poslije su pjevali himne na hindskom, koje su takoer bile o oceanu ljubavito tee. Mladi i njegova djevojka otili su s tog sastanka tako poneseni osjeajima da dugovremena nisu mogli progovoriti. Kad su to uinili, sloili su se da moraju, e da bi naliduhovno obogaenje za kojim eznu, bez odlaganja otputovati u Indiju.

    Asket izjavi kako je i on doao s duhovnim ciljem. U njegovom sluaju privlana sila bilisu hinduistiki spisi, a kad je stigao u Indiju, nije se razoarao. inilo mu se kako se duh tihspisa i dalje oituje u velikim hramovima Juga. Ondje je ivio mjesecima, poput indijskoghodoasnika istei se, a esto toliko zanesen kontemplacijom da je svijet oko njega znaopotpuno izblijediti. I on je dobio dizenteriju i gliste, ali ga to nije smetalo jer je ivio na takovisokoj duhovnoj razini. Isto tako nije mu smetao ni nestanak njegovih malobrojnih stvari izhramskog ograenog prostora gdje je ivio. Pronaao je gurua koji ga je inicirao te liio svihosobnih svojstava i ostataka onoga to je jo posjedovao ukljuujui i ime. Dobio je novoindijsko ime Chidananda (njegova dva suputnika zvala su ga Chid). Od sada nije imao nitaosim svojih molitvenih zrnaca i prosjake zdjele u koju je od milosrdnih ljudi prikupljao svojdnevni obrok. Otkrio je, meutim, da u praksi to ba ne funkcionira, pa je esto morao pisatikui neka mu telegrafski poalju novaca. Po uputi svoga gurua krenuo je na hodoae ravnopreko Indije, a krajnji mu cilj bijae sveta peina Amamath. Putovao je ve mjesecima.Najvea mu je nedaa bilo to to su ljudi trali za njim i rugali mu se. Djeca su bila osobitoneugodna i bacala za njim kamenje i druge projektile. Bilo mu je nemogue jednostavnoivjeti pod drveem kako mu je savjetovao njegov guru, nego je nou morao traiti zaklon ujeftinim hotelskim sobama gdje se morao uporno cjenkati ne bi li postigao razumnu cijenu.

    uvar se vrati podigavi tri prsta kako bi saopio da je cijena boravka na verandi sadasniena na tri rupije. Englez opet pokaza na zakljuana vrata. Ali pogaanje je poelo, inedugo zatim uvar donese kljueve. Ispostavilo se, meutim, da je na verandi ugodnije.Unutra je bilo pljesnivo i mrano; smrdjelo je kao u mrtvanici. I zaista na podu prostorije,koja mora da je bila blagovaonica, naosmo mrtvu vjevericu (bio je tu jo kredenc sogledalima i umetnutim portretom Georgea V). Bila je to sumorna kua i nikad nije ni moglabiti drukija. Sa stranje strane verande pruao se pogled na kransko groblje, i vidjeh kakose iznad svih grobova izdie mramorni aneo to su ga Saundersovi naruili iz Italije zaspomenik na grobu svoga djeteceta. Iznenada mi sijevnu kako mora da je to bila kua u kojojje ivio dr. Saunders, lijeniki nadzornik. Nisam znala da je gospoa Saunders mogla vidjetigrob svoga djeteta ravno sa stranje strane svoje verande.

    U to vrijeme, naravno, mramorni je aneo bio nov i neoteen - blistavo bijelih rairenihkrila drao je u naruju mramorno djetece. Sad je to bio obezglavljen i obeskriljen torzo sdjetetom koje je izgubilo nosi i jednu nogu. Svi su grobovi bili u loem stanju - zarasli ukorov, a mramor i ograde koje su se mogle odnijeti, opljakane su. udno kako su, kadgrobovi jednom tako zarastu i kad se polome, ljudi koji lee u njima zaista mrtvi. Groboviindijskih krana u prednjem dijelu groblja, to ih roaci jo odravaju, ine se nasuprot tomeneobino ivi, ovodobni.

    1923.

    Na Oliviju su groblja uvijek snano djelovala. I u Engleskoj je voljela lunjati njimaitajui natpise, ili pak sjediti na nekom nadgrobnom kamenu pod alosnom vrbom te putatimati da luta. Groblje u Satipuru osobito je izazivalo uspomene. Premda je Satipur uvijek biotek mala postaja Britanaca, prilian ih je broj tijekom godina ovdje umro, a tijela su donoenai iz drugih okruga koji nisu imali vlastita kranska groblja. Veina grobova bijahu grobovidjece ili novoroenadi, ali bilo ih je i nekoliko koji su datirali iz vremena pobune, kad jeodvana eta britanskih oficira poginula branei svoje ene i djecu. Najnoviji je bio grobSaundersovog djeteta, a talijanski aneo bio je najnoviji, najuglaaniji spomenik.

    Kad je Olivia prvi put vidjela taj djeji grob, to je na nju ostavilo snaan dojam. Te veeriDouglas ju je naao kako s licem nadolje lei preko njihove postelje. Nije dozvolila posluzi da

  • 12

    ue i otvori kapke pa je soba bila sva zatvorena i zaguljiva, a sama Olivia okupana suzama iznojem.

    O, Douglase, ree ona, to ako budemo imali dijete? A zatim povie: I to ako onoumre?

    Trebalo mu je dugo da je umiri. Te veeri morao je zaboraviti svoje spise i potpuno joj seposvetiti. Rekao je sve ega se mogao sjetiti. On sam rodio se u Indiji, a njegova je majkarodila ovdje jo dvoje djece i sve troje je lijepo napredovalo. Istina je da je u starimvremenima velik broj djece umirao - prabaka mu je izgubila petero od svoje devetero djece;ali to bijae vrlo davno.

    A to je s djetetom gospode Saunders?To se moglo dogoditi bilo gdje, draga. Ona je imala komplikacije - ili neto-Ja u imati komplikacije. Umrijet u. I dijete i ja, oboje. Kad je pokuao prosvjedovati,

    ona je ustrajala: Ne, ostanemo li ovdje, umrijet emo. Znam to. Vidjet e. Kad je ugledalaizraz njegova lica, uinila je napor da se sabere. Pokuala se ak i nasmijeiti. Podigla je rukuda ga pomiluje po obrazu: Ali ti eli ostati.

    On brzo ree: To je samo zato to ti je sve tako novo. Nama ostalima je lako, mi znamoto moemo oekivati. Ali ti ne zna, jadno moje najmilije. On je poljubi dok je lealanaslonjena na njegove grudi. Zna li da sam ba o tome razgovarao s Beth Crawford (ne,draga, ne smije tako misliti o Beth, ona je od dobre vrste). Prije nego to si stigla, ona jeznala kako e ti biti teko. A zna li to je kazala kad si dola? Rekla je kako je uvjerena da enetko tako osjeajan i inteligentan kao ti - vidi da te ona cijeni, draga moja - da e ti sigurnoovdje biti ... sasvim dobro. Da e - dakle, tako je kazala - da e na kraju osjeati premaIndiji ono to svi mi osjeamo. Olivia, spava li, mila?

    Nije ba spavala, ali je voljela leati naslonjena na njegove grudi, oboje pokriveni bijelommreom protiv komaraca. Mjesec bijae izaao iza breskvina drveta i njegova se svjetlostrazlijevala kroz otvorene prozore. Kad je Douglas mislio da ona spava, vre ju je zagrlio tejedva uguio blagi jecaj - kao da je to to je dri u naruju, preplavljen i obasjan indijskommjeseinom, za nj prevelika srea.

    Idueg dana Olivia otide posjetiti Saundersove. Ponijela je cvijee, voa i srce punonjenog suosjeanja. No premda su se Olivijini osjeaji prema gospoi Saunders izmijenili,Saundersova se nije izmijenila. I dalje je bila ona ista, neprivlana ena koja lei u postelji utmurnoj i mranoj kui. Olivia, uvijek osjetljiva na atmosferu, morala se boriti protiv osjeajagaenja. Toliko je mrzila neurednu kuu, a kua gospoe Saunders bila je vrlo neuredna.Takva je bila i posluga. Nitko se nije potrudio da Olivijino krasno cvijee stavi u vazu -moda nisu ni imali vazu? Nije bilo gotovo nieg, tek nekoliko komada runog pokustva, aak je i ono bilo prano.

    Olivia je sjedila kraj postelje gospoe Saunders i sluala je kako pripovijeda o svojojbolesti koja je imala neke veze s maternicom. Nikad se nije uspjela oporaviti poslije djetetovesmrti - to je bilo i jedino spominjanje djetetove smrti, sve ostalo bilo je o njezinim loimposljedicama po zdravlje gospoe Saunders. Dok je govorila, Oliviji sinu nedostojna misao daSaundersovi zapravo nisu - nisu - dakle, nitko to nikad nije izravno kazao, ali oni nisu bilivrsta ljudi kakva se obino sree u indijskim slubama. Olivia nikako nije bila snob, ali je bilaesteta, a pojedinosti to ih je gospoa Saunders pripovijedala o svojoj bolesti nisu bile baestetske. A i gospoin naglasak - kako je ovjek mogao a da ga ne primijeti kad je takojednolino mumljala - nije bio naglasak neke ba obrazovane osobe....

    Podla sam, podla, korila je Olivia samu sebe - ali istog se asa trgla, jer je gospoaSaunders glasno viknula: okrenuvi se Olivia vidje kako je jedan prljavi sluga uao u prljavimcipelama. Ovo posljednje bilo je ono to je uzrujalo njegovu gospodaricu - a to da sluga ulaziu cipelama bijae naravno i znak nepotovanja. Douglas ne bi nikad dopustio da se to dogodiu njihovoj kui. No Olivia bijae zaprepatena i uplaena snagom reakcije gospoe Saunders.Ova je sjela na postelju i derala se kao luakinja. Nazvala je slugu i prostakim imenom.Sluga se prestrai i pobjee. Gospoa Saunders spusti od iscrpljenosti glavu na jastuk, aliprovala njezina bijesa jo se ne bijae stiala. Kao da je osjeala potrebu da se izrazi, ili da se

  • 13

    moda opravda. Moda se i stidjela zbog proste rijei koja joj se omakla. Ree kako su tesluge pravi avoli, te da bi svakoga izludjeli; kako to s njihove strane nije tupost - naprotivvrlo su domiljati kad im to odgovara - nego sve ine namjerno e da bi muili svojegospodare. Navela je primjere njihove kradljivosti, pijanevanja i drugih loih navika.Pripovijedala je Oliviji o prljavtini u kojoj ive u svojim etvrtima - ali to je ovjek,naravno, i mogao oekivati, sve je bilo tako, posvuda isto, cijeli grad, ulice i bazari - i je liOlivia ikad pogledala u koji od njihovih poganskih hramova? Gospoa Saunders zajea ipokri lice rukama, a Olivia vidje kako joj suze kapaju kroz prste i kako joj se prsa podspavaicom nadimlju od dubokih jecaja. Gospoa Saunders promuca: Molila sam ga - uvijekiznova - govorila sam: Willie, idemo''

    Olivia je gladila jastuk gospoe Saunders, pa i njezine suze potekoe alei nekog tolikonesretnog.

    Kakvo je olakanje nakon toga bilo biti s bistrom, ivahnom Beth Crawford. Ona je dolapozvati Oliviju da je prati u Khatm kako bi posjetile Nawabovu majku. Olivia se radovalaponovnoj posjeti palai, premda su ih ovaj put uveli ravno u enske odaje. I one su bile vrloelegantne, iako po stilu vie indijske, s divanima u razini poda prekrivenim bogatimtkaninama te malim zrcalima u okvirima od emajla. U sredini bijahu poredane tri praveeuropske stolice: bile su za gospou Crawford i Oliviju, i za samu Begum. Bijahu tu jo nekeuglavnom starije gospoe koje su poivale na divanima razmjetenim po podu. Mlae sulebdjele unaokolo u prozirnoj svili te posluivale erbet i druga osvjeujua pia sposluavnika to ih je posluga redom unosila.

    Olivia nije mogla uiniti nita osim sjediti posaena na svojoj stolici. Razgovor bijaenemogu budui da nije znala ni rijei jezika. Begum pokua rei nekoliko rijei naengleskom, da bi se odmah nasmijala sama sebi, to ih tako loe izgovara. Bila je to enapedesetih godina koja bi bila lijepa, da na obrazu nije imala veliku bradavicu. Iz cigarluka jepuila jednu cigaretu za drugom. Ponaala se vrlo neusiljeno i nije skrivala injenicu da joj jeneudobno sjediti na stolici. Neprestano je mijenjala poloaj podvijajui poda se as jednu asdrugu nogu. Olivia, koja je voljela ljekariti, takoer bi se radije bila ispruila po podu, ali tobi se kosilo s etiketom.

    Gospoa Crawford sjedila je na svojoj stolici uspravna kao strijela, arapa prekoskupljenih koljena, a ruku u bijelim rukavicama prekrienih na torbici na krilu. Ona je u sobibila dominantan lik, o kojem je ovisio uspjeh posjeta. I nije uzmicala pred svojomodgovornou. Govorila je urdu (jezik palae), ako ve ne dobro, a ono svakakosamopouzdano, te bila spremna da s gospoama razgovara o svemu to je mislila da bi onerado ule. Oevidno je pripremila vei broj razliitih tema, jer je lako prelazila s jedne nadrugu ve prema tome je li zanimanje raslo ili slabilo. Begum na stolici i gospoe na poduizgledale su zadovoljne, pa su se esto glasno smijale i pljeskale rukama. Svatko je dobroigrao svoju ulogu - dame iz palae i gospoa Crawford - te bijae oevidno da su je ve estoigrale. Samo Olivia, novopridola, nije mogla sudjelovati. U svakom sluaju panja jojuglavnom bijae usmjerena na vrata, pitajui se hoe li Nawab doi i pridruiti im se. To semeutim nije dogodilo. Tono u pravom trenutku gospoa Crawford ustane nato gospoepovikae s pravom mjerom razoaranja. Nakon neto prosvjedovanja, one draesno popustiepa otpratie svoje goe do prave udaljenosti od vrata. Olivia proaputa: Moramo li posjetiti iNawaba?, ali Crawfordova odreito izjavi: To uope nee biti potrebno. Koraala jenaprijed korakom ovjeka koji je ispunio svoju dunost, dok je Olivia vukui se za njombacala poglede lijevo, desno, divei se vjerojatno Nawabovom cvijeu koje bijae zaistakrasno.

    Poslije ove posjete odvezoe se do kue Minniesovih, odmah izvan Khatma. GospoaMinnies sjedila je za svojim tafelajem, ali brzo skoi da ih pozdravi. Otpusti svoj model -strpljivog starog seljaka - pa skinuvi svoj slikarski haljetak djevojakom ga kretnjom hitnu ustranu. I gospoa Crawfor, sad kad je bila s prijateljicom, poe se ponaati kao djevojka.Smijeno je kolutala oima dok je pripovijedala gdje su bile, a gospoa Minnies ree: Tizlata vrijedi, Beth. Nije bilo loe, veselo e gospoa Crawford, pa se okrene Oliviji ne

  • 14

    elei da se ova osjea iskljuenom: Zar ne?No Olivia se osjeala iskljuenom - jednako kao i u palai. Gospoa Crawford i gospoa

    Minnies bile su prijateljice. Obje su velik broj godina provele u Indiji, te bijahu radosne ineustraive. Vjerojatno bi vie bile voljele dii noge na stol pa nasamo eretati, no umjestotoga posvetie panju Oliviji. Imale su hrpu korisnih savjeta - o tome kako da postavikhastatti zaklone za toplog vremena i kako da poui avah u pranju svojih krepdeinskihkoulja (koje ni u kom sluaju ne smije dati dhobi). Olivia je nastojala pretvarati se da je tozanima, ali je nije zanimalo pa je u prvoj moguoj prilici postavila svoje pitanje. Kazala je:Zar Nawab nije oenjen?

    To izazva stanku. Dvije druge gospoe nisu izmijenile poglede, i Olivia osjeti kako one tonisu ni morale jer su mislile jednako. Napokon Crawfordova odgovori: Jest, ali njegova enane ivi s njim. Govorila je izravno kao netko tko ne eli nita uljepavati: Ona nije posvezdrava, dodala je duevno.

    O, Beth, pogodi to je novo!, povie iznenada gospoa Minnies. Dobila sam vijesti izSimle, i ljetnikovac Kozja krv opet nam je na raspolaganju. Zar to nije sjajno? Ima li Oliviaplanove za Simlu?

    Gospoa Crawford odgovori umjesto nje: Douglas se raspitivao o naim pripremama.Dakle, za nju e se uvijek nai kutak u vili Kozja krv. Osobito sad kad se ini da Arthur

    nee moi ...Mary - nemogue!Jo se uvijek nadamo, no bojim se da nema izgleda. Ali ja svakako idem, izjavi ona.

    Zapravo nikad nisam naslikala pogled s vidikovca i ove godine naprosto moram. Ma toNawab smjerao.

    Nawab? upita Olivia.Nakon stanke Minniesova ree Crawfordovoj: Dolo je do novog razvoja dogaaja. Sad

    se ini da je doista upetljan.S razbojnicima? Mary, to je strano. I to ba sada.Tu nema pomoi, ree gospoda Minnies s izvjebanom veselou. Pretpostavljam da

    smo se dosad na to navikli. Ili smo se trebali naviknuti. Prije tri godine bilo je isto. ini se dana prijatelj uvijek izabire ba ovo vrijeme kad Arthur treba na dopust. To mu je ve postalanavika.

    Olivia upita: to se dogodilo prije tri godine?Nakon tiine gospoa Crawford odgovori - ne ba rado, ali kao priznajui Oliviji pravo da

    zna: Tada je bio sav taj mete oko rastave njegova braka. Uzdahnula je; oito joj je predmetbio mrzak. Zapravo Mary zna o tome mnogo vie nego ja.

    Ne ba mnogo, ree gospoda Minnies. Uvijek je teko znati to se deava..! Ni ona nebijae voljna kazati vie, ali i ona kao da je osjeala kako Olivia ima pravo na obavjetenje.Jadni Arthur, prilino se upleo u tu stvar zajedo s pukovnikom Morrisom koji je njegovpandan u Cabobpuru, dravi koja pripada Sandynoj obitelji. Sandy je Nawabova ena. Uvijekje tako zovu, premda joj je pravo ime Zahira.

    Da nije bilo Arthura i pukovnika Morrisa, ree gospoa Crawford, situacija je moglapostati opasna. Cabobpuri su bili zaista bijesni na Nawaba.

    Ali zato, upita Olivia, mislim - nije mogla biti njegova greka ako je ona bila duevnobolesna ...

    Nakon jo jedne stanke gospoda Crawford izjavi: Kao to ree Mary uvijek je teko znatito se deava. A postavljalo se i pitanje vraanja miraza - sve to bilo je vrlo muno. ...Olivia, nastavi ona, vi ete nam se pridruiti u Simli, zar ne?

    Olivia se uzvrpolji. Igrala se tankom narukvicom na tankoj ruci. Douglas i ja razgovaralismo o tome.

    Da, i on se toliko nada da hoete. Gospoa Crawford pogleda Oliviju, a u pogledu jojbijae neeg - otvorenog i nepokolebljivog - to je podsjealo na Douglasa.

    Ne bih ga eljela ostaviti, ree Olivia. etiri mjeseca - ini se cijela vjenost. Opet seigrajui narukvicom dodade plaho: Nismo dugo zajedno. Htjela je kazati u braku, ali jezajedno bolje zvualo.

  • 15

    One dvije izmijenie poglede; nasmijae se. Crawfordova ree: Mora da vam se inimokao dvije stare ilave kvoke.

    Da, ali e se ak i ova ilava stara kvoka osjeati zaputeno, ree Minniesova, AkoArthur ne bude mogao -

    Zato ne moe, upita Olivia.Trebamo vas, Olivia, ree Crawfordova. Bez vas e ivot u Simli biti nepodnosiv.Ili bolje reeno, prihvati alu gospoda Minnies, tko e nas pratiti na etalitu? Tko e

    nas posjeivati u vili Kozja krv?Samo druge ilave stare kvoke.Prasnule su u smijeh uenica-redara. Olivia shvati kako bi im zapravo bilo ugodnije bez

    nje, baviti se domainskim poslovima i osjeati se ugodno jedna s drugom. Govorile su,meutim, radi nje.

    Ona upita: Ide li gospoa Saunders?Ne. Joan ne dolazi u Simlu. Premda bi za nju bilo dobro da izae iz te kue ... I za vas,

    Olivia, dodade Crawfordova te je pogleda jo jednim Douglasovim pogledom.Ali zato major Minnies ne moe ii. Ako ima dopust -One kao da nisu ule. Poee opet pretresati svoje planove za Simlu - uglavnom o tome

    koje e sluge povesti sa sobom, a koje ostaviti da se brinu za jadne stare sahibe koji morajuostati u dolini i znojiti se.

    Obavijesti to ih je eljela, Olivia je dobila iz drugog izvora. Jednog sumornog jutra - akbijae odustala i od klavira - stie joj posjetilac. Bio je to Harry a doao je u jednima odNawabovih kola koja je vozio Nawabov voza. Ree kako je naprosto morao doi da seosvjei u oazi (kako je zvao njezinu kuu). A ona ugledavi ga osjeti da je on - iako gojazan ineprivlaan - njezina oaza. Ostao je cijeli dan, pa su tijekom dana razgovarali o mnogo emustoje ona eljela uti.

    O Nawabovoj eni on ree: Jadna Sandy. Sirotica. Nije to mogla podnijeti. Nije moglapodnijeti njega

    Koga, Olivia mu natoi jo jedno pie - pili su slatki sherry.Harry je prostrijeli pogledom, a zatim spusti oi: On je vrlo snana linost. Vrlo

    muevan, vrlo snaan. Kad neto eli, nita mu se na putu ne smije isprijeiti. Uope nikada.On je Nawab od svoje petnaeste (otac mu je iznenada umro od kapi), tako da je uvijek vladao,shvaate; uvijek je bio vladar. On uzdahnu s mjeavinom divljenja i boli.

    Porodica Cabobpur nije eljela da se ona uda za njega, ree. Oni su naravno mnogovie plemstvo - u tim krugovima on zapravo ne vrijedi mnogo; neznatna titula, a po njihovimmjerilima on ak nije ni bogat.

    Izgleda bogat, ree Olivia.Prvi sam ga put sreo u Londonu, ree Harry. Svi su bili kod Claridgea - sve je doveo

    sa sobom - to jest svakog koga je volio i sve sluge koje je trebao, na primjer Shafija koji mupriprema pie. A Cabobpurovi bijahu isto ondje, na katu ispod. Oni su doveli sve svoje ljude -no nakon tjedan dana otili su u Pariz jer se Sandy poela isuvie zanositi. Kao da ovjekmoe pobjei od nekog kao to je on. Idueg dana i on je bio u Parizu. Rekao mi je: Harry, viete sa mnom. Svidio sam mu se, shvaate li?

    I vi ste poli?Harry zaklopi oi: Ta ve sam vam rekao. Takvom se ovjeku ne kae ne ... Uzgred,

    Olivia, gospoo Rivers ... Mogu li vas zvati Olivia? Zaista osjeam da smo prijatelji. ovjekto osjea, zar ne mislite da je tako. Ako su ljudi va tip? ... Olivia, on eli prirediti zabavu.

    Nastade stanka. Olivia natoi jo sherryja.Osobito eli da vi doete. Naravno, doi e kola.Douglas je silno zaposlen.eli da oboje doete. arko to eli ... Neobino, zar ne? Mislili biste da netko kao on

    ima milijune prijatelja. Ali on ih nema.Vi ste tamo.Olivia je ve pitala Douglasa kakav je Harryjev poloaj u Nawabavoj palai. Je li to neto

  • 16

    slubeno, kao tajnik? Douglas joj ba nije izaao ususret, a kad je ustrajala ree: Oko takvihljudi uvijek ima priipetlji.

    Harry postade povjerljiv - izgledao je sretan to moe s nekim slobodno razgovarati:Zbilja elim uiniti sve to mogu da ga uinim - sretnijim. Sam Bog zna da se trudim. Nesamo zato to ga veoma volim, nego i zato to je prema meni bio fantastino dobrostiv.Nemate pojma o njegovoj velikodunosti, Olivia. On eli da njegovi prijatelji sve imaju. Sveto im on moe dati. Takva mu je narav. Ako ne elite uzeti, strano je povrijeen. Ali kakoovjek moe toliko uzimati? Osjea se kao ... Napokon, ovdje sam zato to mi se on svia, ane iz nekog drugog razloga. Ali sve to on zna jest davati. Davati stvari. Izraz lica i glasbijahu mu puni bola.

    Ali to znai da vas voli.Tko zna? To kod njega ne moete znati. Jednog trenutka mislite: da stalo mu je - ali ve

    idueg mogli biste isto tako biti i neki ... predmet. S njim sam tri godine. Tri godine uKhatmu, moete li to zamisliti? Nisam vidio ak ni Taj Mahal. Neprestano se spremamo ii,o, na najrazliitija mjesta - ali u zadnjem trenutku uvijek se neto isprijei. Obino je Begumta koja ne eli da idemo ... Znate, ponekad osjeam kako je Begum jedina osoba na ovojzemlji do koje mu je istinski stalo. Njegova majka, naravno. ... Svoju nisam vidio tri godine.Brinem se zbog nje jer nije ba najzdravija. ivi sama, shvaate, u malom stanu u JunomKensingtonu. Naravno da eli da dodem kui. Ali kad god to spomenem, sve to on uini jestda joj poalje kakav lijep poklon. Jedanput mu je pisala - zahvalila mu se, ali je kazala:Najljepi dar koji biste mi mogli poslati, bio bi moj Harry. Bio je zaista dirnut.

    Ali vas nije pustio?Harry je iskosa pogleda. utio je, ak je grizao usne. Zatim ree: Nadam se da nisam

    ostavio utisak kako se alim. Ton mu je bio ukoen, tovie uvrijeen.Bilo je ve kasno popodne i dan je postajao zaguljiv. Ona ga ponudi rukom od kojeg je

    pojeo vrlo malo; oito je patio od loe probave. U sobi je bilo vrue i sparno, ali bijae joprerano da se navuku zavjese. Sherry je bio topao i ljepljiv, a takav je bio i miris cvijeakojim je bila napunila vaze (Olivia nije mogla ivjeti bez cvijea). Sad je eljela da Harry ode.eljela je da dan proe te padne no s puhanjem svjeeg povjetarca i s Douglasom koji sjediza svojim pisaim stolom, strog i ozbiljan, nad svojim beskrajnim spisima.

    Douglas je teno govorio hindski. To je i morao jer je neprestano saobraao s Indijcima ibio odgovoran za rjeavanje najrazliitijih lokalnih problema. Sav je posao naravno obavljaou svome uredu ili u sudnicama ili na licu mjesta, tako da Olivia nikad s njim nije dolazila udodir. Ali od vremena do vremena - obino o prazninim prilikama - neki od lokalnihbogataa doli bi da mu iskau svoje potovanje. Sjedili bi na verandi s darovima za sahiba, ato je obino bilo voe te pladnjevi slatkia i pistacija. inilo se da svi bogatai jednakoizgledaju: svi su bili debeli i nosili besprijekorno bijelu komotnu odjeu od muslina te blistaliod ulja i nakita. Kad bi Douglas izaao da ih pozdravi, budalasto su se smijuljili i sklapaliruke i izgledali toliko ophrvani au to im je on iskazuje da su jedva mogli promucati kakoto razumiju i cijene.

    Olivia ih je sluala kako govore, tamo vani. Douglasov glas, vrst i muevan izdizao senad ostalima. Dok je on govorio, ostali bi se ograniavali na to da mrmljanjem izraze svojeslaganje. Mora da se nekoliko puta naalio, jer su se svako toliko svi smijali u utivomjednoglasu. Ponekad se inilo da govori neto stroe, a tada je mrmljanje postajalo tiho ipokorno, sve dok se on ne bi ponovo naalio nato bi se oni rastopili i odahnuli u smijehu.Bijae gotovo kao da Douglas svira na nekom glazbalu na kojem je potpuno svladao promjenetona. Znao je i toan trenutak za poetak finala, jer bi se zaulo struganje nogama te napokonu zboru izgovorena zahvalnost koja se izvijala tako iskreno, toliko se prelijevajui iz puninesrca da su neki glasovi napukli od osjeaja.

    Kad se Douglas vratio, ona se smijeila. Uvijek se inilo da uiva u tim susretima. Onizjavi: Kakva banda lupea, pa odmahnu glavom dobrostivo zabavljen.

    Olivia je sjedila za svojim vezom. Nedavno se poela baviti vezenjem, te kao prvipokuaj radila cvjetnu tapiseriju za podloak. Douglas sjede u svoju stolicu njoj nasuprot i

  • 17

    ree: Kao da ja ne znam to smjeraju.to, upita Olivia.Svoje uobiajene smicalice. Puni su ih. Misle kako su silno lukavi, a zapravo su kao

    djeca. On se nasmijei i istrese lulu na englesku mjedenu reetku oko otvorenog ognjita.Doista, dragi, prosvjedovala je Olivia.Oprosti, draga. Mislio je da ona to zbog lule - sve je uprljao pepelom, puiti je poeo

    tek nedavno pa nije imao iskustva - ali nije bilo tako.Meni izgledaju kao odrasli ljudi.On se nasmije: Zar ne? To moe zavarati. Ali kad ih jednom upozna - i oni znaju da ti

    zna - dakle, moe se s njima dobro zabaviti. Samo ukoliko se ne da prevariti. Prilino jezabavno, zaista.

    Pogledao je njezinu zlaanu glavu draesno povijenu na bijelom vratu. Volio je kad jesjedila tako, nasuprot njemu, vezui. Imala je na sebi neto meko, utosive boje. U ensku seodjeu razumio samo maglovito. Znao je to mu se svia, a ovo mu se svialo. Je li to novo,upita.

    Zaboga, dragi, to si vidio stotinu puta. ... Zato su se smijali? to si ti kazao?Jednostavno sam im rekao, na zaobilazan nain, da su banda lupea.A oni vole da im se to kae.Ako to kae na hindskom, da.Moram uiti.Da, mora, on e bez oduevljenja. To je jedini jezik na svijetu na kojem s

    najkienijom uljudnou moe izricati smrtne uvrede ... Ne mislim ti, naravno. Nasmijao sepri pomisli na to. Kakav bi ok doivjeli!

    Zato? Gospoa Crawford govori hindski, a i gospoa Minnies.Da, ali ne s mukarcima. I ne izriu smrtne uvrede. To je strogo muka igra.A to nije, ree Olivia.Sisao je lulu na prilino zadovoljan nain koji u nje izazva otar povik: Ne ini to! On

    izvadi lulu iz usta, pa je iznenaeno zurio. Mrzim te s tom stvari, Douglase, objasni ona.Premda nije shvaao zato, vidio je kako je uzrujana, pa odloi lulu. Ni sam je ba ne

    volim, ree iskreno. Nastade stanka. Ona prestade vesti, zurila je u prostor; njezina lijepadonja usna bila je mrzovoljna.

    On ree: Bit e u redu kad jednom ode u planine. Vruina je, draga, to to terazdrauje.

    Znam da je to ... ali kad e ti moi otii?Za mene nije vano. Ti si ta o kojoj se moramo brinuti. Danas sam razgovarao s Beth.

    One misle ii sedamnaestog, pa sam ih molio da budu ljubazne i rezerviraju leaj i za tebe. Toje Kalka linija - putovanje preko noi, ali nee biti isuvie strano, to ti kaem. Bijae takozadovoljan svojim pripremama da mu nije padalo na pamet da bi ona mogla to i ne biti. Josu etiri sata uzbrdo, ali kakvo putovanje! Dopast e ti se krajolik, da o promjeni klime i negovorimo

    Nisi valjda ni jednog trena pomislio kako bih ja ila bez tebe!Beth Crawford e biti ondje i Mary Minnies. One e se brinuti za tebe. On je pogleda u

    lice i ree: To je smijeno, Olivia. Majka je provodila etiri mjeseca odvojena od ocagodinama. Od travnja do rujna. Ni ona to nije voljela, ali kad si u okrugu, tako mora biti.

    Ja ne idem, ree Olivia sjedei vrlo uspravno i gledajui ga takoer ravno u oi. Zatimree: Nawab eli prirediti zabavu za nas.

    Ljubazno od njega, ree Douglas suho. Opet je uzeo svoju lulu da je istrese na zatitnojreetki.

    Jest, prilino, ree Olivia. Poslao je Harryja specijalno zato da nas pozove.Ne dogaa se svaki dan da velikodostojnici prireuju zabavu za mlae slubenike.Ne, ali slutim da su mu nai pretpostavljeni jednako dosadni kao i nama.Nama su dosadni?Meni jesu.

    I dalje je gledala ravno u njega, ali popustljivije - ne od straha, nego iz ljubavi - zbog

  • 18

    naina na koji je on gledao nju. Uvijek je voljela njegove oi. Bile su posve jasne inepokolebljive - oi djeaka koji je itao pustolovne prie i posvetio se tome a ispuni njihovkodeks asti i hrabrosti.

    Zato se svaamo, upita ona.On naas razmisli o pitanju pa dade svoj razuman odgovor: Zato to te klima ini

    razdraljivom. To je prirodno, svima nam se to dogaa. A tebi je, naravno, jo i gore, jer sicijeli dan kod kue, a nema to raditi. Zato elim da ode. Trenutak zatim dodade: Nemisli valjda da je meni to ita drae nego tebi?

    Tada se posve slomi i mogla je samo pustiti da je dre njegove snane ruke. Ree da ejoj biti dosadno, da e biti razdraljiva, da e joj biti vrue, da e se s njim prepirati - u redu.Ali ga moli neka je ne alje od sebe.

    Nawab ree: Kad gost ne eli poastiti kuu domaina, kua vie nije radosno mjesto.Premda je na urdu jeziku to vjerojatno bolje zvualo, Olivia je shvatila to on misli, te bijaeujedno i polaskana i zbunjena.

    I tako sam doao, ree Nawab irei ruke da pokae koliko je ovdje.Kao i prvi put doao je s cijelom pratnjom. Ovaj put je meutim odbio ostati. Ree da

    nee, da je sad njegov red te da ne moe ponovo prihvatiti njezino gostoprimstvo prije negoto ona prihvati njegovo. To ju je jo vie zbunilo, jer to mu je mogla odgovoriti kaoobjanjenje za svoje zanemarivanje njegovih poziva. No kao ovjek koji savreno shvaasvaku situaciju, on se pobrinuo da ne mora nita objanjavati. Ree kako je prevalio toliki putda bi je pozvao na kratku vonju i moda, ako ona to eli, mali izlet u neko sjenovito mjesto.Ne, ne moe ga - nee ga - odbiti. Cijeli pothvat ne mora trajati vie od pola sata, petnaestakminuta - neka na to gleda kao na neku vrstu simboline geste, nain da ga obeteti. To jeizrekao tako da je zvualo kao da su u pitanju sve vrste zamrenih indijskih kodeksa asti - amoda su i bile, kako je mogla znati? A tako je arko eljela poi!

    Doao je dvojim kolima, Rollsom i Alpha-Romeom. Svi njegovi mladci potrpae se uAlpha-Romeo, dok su on Olivia i Harry sjeli u Rolls. Harry je bio naprijed s vozaem.Provezoe se mimo Crawfordove kue, mimo Saundersovih, mimo crkve i groblja. Zatimpue iroki vidik. Vozili su se i vozili. Nawab se izvalio kraj nje, na biserno sivimpresvlakama, nogu jedne preko druge, ruku bezbrino prebaenih du naslona. Nijeprogovorio ni rijei, ali je popuio velik broj cigareta. Predio kroz koji su se vozili, leao jeprei se na suncu. Svjetlucao je kao staklo i inilo se da se protee u beskraj. U jednom asuNawab se nagnu preko Olivije da spusti zastor na njenom prozoru, kao da je eli potedjetipogleda na svu tu sprenu zemlju. To je sad bila njegova zemlja; preli su iz Satipura unjegovu dravu Khatm. Nitko nije rekao kamo idu, a Olivia je osjeala kako bi bilo glupopitati. Nawabova utnja ju je uznemiravala. Je li mu dosadno ili je loe volje? No u tomsluaju zato je ustrajao da ona poe? A sad, budui da je pola, osjeala se u njegovoj moite se mora pokoriti njegovom raspoloenju ma kakvo ono bilo. Haljina joj se od znojaprilijepila otraga za noge, pa je strahovala da e kad izae biti na stranjici sva zguvana iizgledati strano.

    Kola skrenue s ceste na uzan put. Ovdje bijae teko voziti. Tresli su ih amo-tamo iOlivia se prilino oajniki drala za konu ruku kako ne bi bila baena na Nawaba. Toga sezaista bojala iz razliitih zbrkanih i ne ba posve asnih razloga. Nakon nekog vremena kolanisu mogla dalje, pa su svi morali izai i hodati. Staza je postajala sve uom i strmo sepenjala. Nawab jo uvijek nije progovorio, premda bi ponekad sklonio poneku granu daolaka Oliviji prolaz. Unato tome, meutim, izgreblo ju je trnje, a izgrizli su je i neki kukci.Slamnati joj je eir spuznuo ustranu, te bijae sva vrela i na rubu suza. Kad se okrenula,ugledala je Harryja, kojem je takoer bilo vrue, kako iza nje bolno dahe. Ostatak drutvaslijedio ih je, ali na pristojnoj udaljenosti. Nawab je vodio, besprijekoran u bijelim hlaamaod grubog platna i smeebijelim cipelama.

    On maknu ustranu nekoliko kupinovih grana, pa pozva Oliviju da poe ispred njega.Bijahu stigli u sjenovit gaj oko malene kamene monice. Tu je bilo hladno i zeleno; uo seak i zvuk vode. Bila je tu i svita slugu iz palae koji ve bijahu pripremili mjesto za zabavu.

  • 19

    Tlo je bilo prekriveno sagovima i jastucima na koje je Olivia pozvana da se nasloni. Nawab iHarry pridruie joj se dok su mladii poslani neka se zabave drugdje. Sluge bijahu zaposleneraspakiravanjem korpi i hlaenjem boca s vinom.

    Nawab opet postade armantan. Ispriavao se zbog putovanja Je li vam bilo uasno?Vrlo uasno - o, naa odvratna indijska klima! Vrlo mi je ao zbog neudobnosti.

    Ovdje je krasno, ree Olivia osjetivi olakanje, ne samo zato to je ovdje bilo hladnije iudobnije, nego i zato to je on opet bio paljiv.

    Ovo je osobito mjesto, izjavi Nawab. Priekajte, ispriat u vam, samo mislim da senajprije moramo pobrinuti za njega. Pogledajte samo, ree pokazujui na Harryja koji sebijae skljokao na prostira, ispruenih ruku daui od iscrpljenosti. Nawab se nasmija: Ukakvom je stanju. Vrlo je slaba osobnost. Zato to mu je tijelo tako mlitavo, mislim. On uopenije pravi Englez. Ne - da li da vam kaem - mislim da je on vrlo kriv Englez. On se nasmijasvojoj ali, a oi i zubi mu zabljesnue. Istodobno, meutim, posve je njeno stavio jastuk podHarryjevu glavu. Harry je jeao zatvorenih oiju: Ovo e me dotui.

    to e te dotui? Ovo prekrasno mjesto sveto mojim precima? Ili moda nae drutvo?Nasmijei se Oliviji, pa je upita: Dopada li vam se ovdje? Ne zamjerate mi to sam vasdoveo? elio bih da je s nama i gospodin Rivers. No mislim da g. Rivers mora da je vrlozaposlen. Vrkom jezika brzo pree preko usana, a zatim jednako brzo dobaci pogled Oliviji.Gospodin Rivers je u pravom smislu Englez, izjavi on.

    Zna da ti se on svia, dobaci Harry iz svog poloaja potrbuke.Spavaj! Mi ne razgovaramo s tobom nego jedno s drugim ... Mislim da je g. Rivers iao

    u jednu od engleskih javnih kola? Eton ili Rugby? Ja naalost nisam imao tu sreu. Akobudem imao sina, mislim da u ga onamo poslati. to vi mislite? Dobiva se vrlo dobroobrazovanje, a takoer i izvrsna disciplina. Harryju se to nije nimalo svialo, on kae da je to- to kae da je to Harry?

    Surovo, osjeajno e Harry.Kakva besmislica. Surovo je samo za nekog kao to si ti, zato to si krivi. Pokuajmo

    ga malice ispraviti, to mislite o tome gospoo Rivers? ree on i dobaci joj jo jedansmijeak. Pozva mladie koji dotrae, pa se na Nawabovo poticanje bacie na Harryja, te muje jedan masirao noge, a drugi vrat, dok mu je trei golicao tabane. inilo se da svi, ukljuiviHarryja, uivaju u toj igri. Nawab ih je promatrao milostivo se smjekajui, ali kad vidje da seOlivia osjea iskljuenom, okrenu se prema njoj, te je opet bio onakav kakav je bio premagostima na svojoj veeri: paljiv, utiv i obziran, izazivajui u njoj osjeaj kako je ona tujedina osoba koja mu je vana.

    On je pozva da s njim pogleda svetite. Bijae to malena, jednostavna okreena strukturas ispruganom kupolom na vrhu. Unutra bijahu prozori s reetkama za koje su ljudi vezivalicrvene konie molei se za ispunjenje svojih elja. Poloili su i vijence cvijea - saduvenulog - na malu okreenu kuglu koja je usamljeno stajala u sredini svetita. Nawab objasnikako je svetite sagradio njegov predak u znak zahvalnosti Babi Firdausu koji je ivio naovom mjestu. Baba Firdaus bio je pobona dua, odana samoi i molitvi. Nawabov predak -Amanullah Khan - bio je razbojnik i jahao je krajem s, vlastitom bandom desperadosa ne bi linaao kakvu uzgrednu zaradu, ostatke to su ih mogli nai u otimaini izmeu Mogula,Afganaca, Mahrata i Istono-indijske kompanije. Tijekom svog dugog ivota imao je mnogouspjeha i padova. Jednom je potraio sklonite u ovom gaju - u jednom pothvatu pobijeni sumu svi ljudi, a on sam, premda teko ranjen, jedva je izvukao ivu glavu. Baba Firdaus ga jesakrio od njegovih progonitelja, izviao mu rane i njegovao ga sve dok nije ozdravio. Poslijemnogo godina, kad mu se srea ponovo nasmijeila, Amanullah Khan se vratio. Ali mjestobijae naputeno i nitko nije znao to se dogodilo s Babom, pa ak ni to je li iv ili mrtav.Tako je sve to je Amanullah Khan mogao uiniti bilo to da u ast svetog ovjeka sagradi ovomalo svetite.

    Jer nikad nije zaboravljao ni prijatelja ni neprijatelja, ree Nawab o svome pretku. Kadje trebalo srediti neke raune, dobre ili loe, nije zaboravljao. Bio je samo prost vojnik, alipoten i astan. I velik borac. Britanci su ga vrlo voljeli. Mislim da vi uvijek volite takveljude, upitno je pogledao Oliviju. Ona se nasmija - inilo joj se neobinim da je prozivaju

  • 20

    kao predstavnika Britanaca. I on se nasmijei: Da, vi volite grube ljude koji se dobro bore iuglavnom su na konju. Najvie volite konja. Mislim, meutim, da nas ostale ba i ne volite?

    Koje ostale, upita Olivia smijui se.Na primjer, ree on takoer smijui se, mene. No zatim se uozbilji i ree: Ali vi ste

    drukiji. Vi ne volite konje, ini mi se? Ne. Doite amo, molim vas, pokazat u vam neto.Izveo ju je iz svetita. Tu bijae malen izvor koji je veselo uborei izvirao iz pukotine meukamenjem. Zvuk toga izvora bijae ono to je zajedno s ptijim pjevom ispunjavalo taj zelenigaj. Nawab unu i umoi prste u vodu, pa pozva Oliviju da uini isto: Kako je hladna.Uvijek je takva. Ljudi smatraju udom to ovdje, na ovom mjestu gdje je sama pustinja,postoji ovaj zeleni gaj i ova hladna voda. Zato je tako? Neki vele kako je to zbog BabeFirdausa i njegova svetog ivota, neki da je zato to je Amanullah Khan vratio svoj dug.Vjerujete li da bi to moglo biti? Da postoji udo?

    Bili su jedno kraj drugog. Napregnuto je zurio u nju, a ona dolje, na svoje ruke to ih jenamakala u vodi. Bila je svjea i brza, ali tako plitka, da joj je curila tek preko prstiju. Onaree: Moda posve malo udo.

    Nato se on udari po koljenu i glasno se nasmija: O, gospoo Rivers, vi imate savrensmisao za humor! Ustade i briljivo joj prui ruku premda je mogla i bez njega. Znate li,nastavi on, opet vrlo ozbiljan, da sam znao da ete biti takav tip im sam vas ugledao. Davam neto kaem? Vrlo je udno: osjeam da vam mogu rei bilo to, bilo to openito, i daete vi shvatiti. To se rijetko osjea prema drugoj osobi. Ali prema vama ja to osjeam. I joneto: nisam ba netko tko vjeruje u uda, uope nisam. Isuvie sam sklon znanosti a da bihgajio takva vjerovanja. Mislim, meutim, da postoje stvari koje bi to mogle biti, pa makar ibile uda. Ne mislite li da je tako? Da bi ovo moglo biti? Ah, vidite, znao sam. Vi ste vie tipkao ja nego kao - na primjer - na primjer, gospoa Crawford. On se nasmija, ona se nasmija.Pogleda je u oi: Vi uope niste kao gospoa Crawford, ree gledajui je. No idueg asaopazi kako je zbunjuje, pa je smijeei se oslobodi svog intenzivnog pogleda te je vrlo njenojedva joj dodirujui lakat upravi onamo gdje bijahu ostali.

    Sad je bio odlino raspoloen i zabava poe dobivati zamah. Sluge raspakovae izletnikekoare ispunivi sveti gaj peenim kokoima, prepelicama, raiima u staklenki. Mladii subili vrlo ivahni te zabavljali drutvo as alama na tud raun, a as pjesmama i urdskimstihovima. Jedan od njih donese glazbalo slino lutnji na kojem trnu nekoliko gorko-slatkihnota. Lutnja je takoer osigurala pratnju za igru glazbenih stolica to su je igrali s jastucimasloenim u nizu. Dogodilo se - sluajno ili namjerno, to Olivia nije znala - da su ona i Nawabostali zadnja dva igraa. Vrlo, vrlo polako kruili su oko jedinog preostalog jastuka, dreijedno drugo na oku, svaki pripravan na ono to bi onaj drugi mogao uiniti. Svi su promatrali,lutnja je svirala. U jednom asu ona pomisli kako e je on iz utivosti pustiti da pobijedi. Noposve iznenada - uo je prije nje da je glazba stala - on se baci na preostali jastuk. Pobijedioje! Glasno se nasmijao te pobjedonosno zabacio uvis obje ruke. Bio je zaista zadovoljan.

    * * *

    8. oujka. Zapravo od toga vremena poinju Olivijina pisma Marciji. Pisala joj je i prijetoga, ali ne ba esto i ne isuvie potanko a tek od dana Nawabovog izleta poela joj je pisatikao da joj je olakanje to ima nekog kome se moe povjeriti.

    Olivia nikad nije kazala Douglasu za Nawabov izlet. Namjeravala je to uiniti im se onvrati kui. Dogodilo se, meutim, da je njega tog dana zadrao sluaj ranjavanja noem ubazaru tako da je doao ak kasnije nego obino. Ona mu postavi velik broj pitanja, a kako jeon rado pripovijedao o svome poslu (nju to nije ba uvijek zanimalo), vrijeme je proletjelo iona mu nije uspjela ispripovijedati kako je provela dan. A kad je idueg jutra otiao, ona jejo spavala. Tako je umjesto toga napisala Marciji prvo od svojih dugakih pisama. Pitam seto je Marcia iz tih pisama mogla zakljuiti: u to vrijeme ivjela je u Francuskoj - udala se zaFrancuza, ali se rastala i ivjela sama te stanovala po hotelskim sobama i druila se skojekakvim neobinim tipovima. Olivijin ivot u Indiji mora da joj se inio udnim i dalekim.

    Stavila sam Olivijina pisma na svoj pisai stoli, pa na njima i na ovom dnevniku radim

  • 21

    tijekom jutra. Moji dani u Satipuru poprimili su stalan uobiajeni tok. Poinju rano, jer segrad rano budi. Najprije su tu hramska zvona - leim u postelji i sluam - a zatim se pali vatrai pristavlja kotli na tandu za aj nasuprot kue u kojoj stanujem. U to doba jutra zrak jesvje, nebo njeno i blijedo. Sve se ini skladnim kao i hramska zvona. Silazim u bazar kupitimlijenu gruevinu i svjee zeleno povre, pa poto si skuham jelo, prekrienih se nogusputam na pod da radim na svojim papirima.

    Predveer ponekad odem do pote koja je smjetena u onom to je nekad bila Olivijinadorukovaonica. Ako je vrijeme zatvaranja ureda, prijeem do kue Crawfordovih dapriekam Indera Lala. Obje kue - Crawfordova i Olivijina - koje su neko iznutra bile posverazliite, sad su namjetene jednakim rasklimanim uredskim namjetajem, a i po zidovima sujednake crvene mrlje od betelova lia. I njihovi vrtovi sad su istovjetni - to jest nisu vievrtovi nego komadi neograenog zemljita gdje se inovnici skupljaju u sjeni preostalihstabala. Torbari su dobili dozvole da tu prodaju kikiriki i preni slanutak. Tu su i stalci zabicikle s biciklima utisnutim u svaki pretinac.

    Ispoetka je Inderu Lalu bilo neugodno to me nalazi kako ga ekam. Moda se ak maloi sramio da ga vide sa mnom. Pretpostavljam da smo doista neobian par - mnogo sam via odnjega i hodam dugim koracima zaboravljajui kako mu je zbog toga teko sa mnom dratikorak. No mislim da se dosad navikao na mene, pa je moda ak i ponosan to ga vide eteti snjegovom engleskom prijateljicom. Takoer mislim da sad voli moje drutvo. Ispoetka gajeprimao s dobrodolicom uglavnom zato da bi vjebao engleski - ali sad se ini da uiva i unaim razgovorima. Ja u svakom sluaju uivam. On je prema meni otvoren i pripovijeda mio najrazliitijim osobnim odnosima: ne samo o svojem ivotu nego i o svojim osjeajima.Kazao mi je kako je jedina druga osoba s kojom moe otvoreno razgovarati, njegova majka,ali ak ni s njom - dakle, kazao je, postoje stvari o kojima ovjek ne moe razgovarati smajkom kao to moe s prijateljicom.

    Jednom ga upitah: A to je s tvojom enom?Ree kako nije ba inteligentna. A nije ba ni obrazovana - majka mu nije eljela da se

    oeni obrazovanom djevojkom. Kazala je da se odatle mogu oekivati samo nevolje. Ritu jeizabrala zbog odgovarajueg porodinog podrijetla i svijetle puti. Majka mu je rekla da jeljepuna, ali on o tome nikako nije mogao odluiti. Katkada je mislio da jest, katkada da nije.Zatrai moje miljenje. Rekoh da jest. Mora da je i bila dok je bila mlada, premda je sadmrava i izraena, a lice joj je kao i njemu uvijek zabrinuto.

    Ispriao mi je kako je prvih godina braka toliko eznula za domom da nije prestajalaplakati. To je bilo tetno po njezino zdravlje, ree, osobito kad je zatrudnjela. Majka i jasmo joj pokuavali objasniti stvari, kako treba da jede i da bude sretna, ali ona nije shvaala.Zdravlje joj je naravno narueno, a dijete se takoer rodilo slabo. Bila je to njezina greka.Inteligentna bi osoba shvatila i pripazila.

    Namrtio se i izgledao nesretan. Uto stigosmo do jezera (to je otprilike dokle bi Oliviastigla ako se je ikad uputila na ovu stranu, jer iza te toke poinjao je indijski dio grada,stisnute ulice i bazar, gdje ja sad ivim).

    Inder Lal ree: Kako bih s njom mogao razgovarati ovako kao to sad razgovaram stobom? To nije mogue. Ona ne bi nita razumjela. I dodade: A ostala je i slaba zdravlja.

    U jezeru je plivalo nekoliko djeaka. inilo se da se dobro zabavljaju. Mogli smo vidjetivodenu prainu kako se die dok su skakali gore dolje i meusobno se prskali. Inder Lal ih jeeznutljivo promatrao. Moda je elio biti jedan od njih; ili se moda prisjeao ljetnih veerikad je i sam s prijateljima iao plivati.

    To nije moglo biti tako davno - bio je jo mlad vojek, nekoliko godina mlai od mene,znai oko dvadeset pet ili dvadeset est. Kad bolje pogledate, vidite kako mu je lice mladosamo se ini starijim od satrvenosti brigom. Kad sam ga prvi put ugledala, inio mi setipinim indijskim inovnikom, krotak i pognut pod teretom mnogobrojnih briga. No sadvidim kako uope nije pognut i ponizan - ili je to samo izvana - iznutra je zapravo ivahan iezne za najrazliitijim stvarima izvan svog dosega. To mu se uglavnom vidi po oima kojesu lijepe - pune melankolije te vlane od enje.

  • 22

    10. oujka. Marljivo uim hindski i poinjem razgovarati s ljudima to je velikaprednost. eljela bih da mogu popriati s Ritu, Inder Lalovom enom, ali ona je tako plaha das njom ne pomae ni moj usavreni hindski. Iako sam i sama prilino stidljiva, nastojim da snjom to ne budem. Osjeam kao svoju odgovornost da nekako zaponemo, jer sam starija i(mislim) snanija. U njoj je neto krhko, slabo. Tjelesno je vrlo mrava, tankih ruku pokojima se skliu njezine narukvice; ali nije to samo tjelesno - imam dojam da joj ni duh, ilimoda misli, nisu snane, da je osoba koja e brzo popustiti. Ponekad se trudi nadvladatisvoju stidljivost i posjeuje me u mojoj sobi, no premda ja oajniki brbljam na svomgroznom hindskom samo da bi ostala, ona vrlo brzo skae i bjei. Isto se dogaa kad japokuam posjetiti nju - vidjela sam je kako se, kad bih dolazila, tri sakriti u kupaonici ipremda ova ba ne pogoduje njezinom zdravlju (mala istaica ne obavlja svoj posao kakotreba), ostaje ondje zakljuana dok ja opet ne odem.

    Dani - i noi - zaista su sve topliji. Neugodno je spavati unutra, te svi nou izvlaepostelje van. Grad je postao zajednika spavaonica. Visei kreveti na svim su tandovima, ina krovovima i u dvoritima: gdje god ima slobodnog prostora. Jo sam neko vrijeme spavalaunutra, jer mi je bilo neugodno javno ii u postelju. Ali postalo je naprosto prevrue pa sam ija izvukla postelju u dvorite i prikljuila je Inder Lalovom redu. Obitelj iz duana uprizemlju takoer spava u ovom dvoritu kao i njihov djeak - sluga, te neki drugi koje nisamuspjela identificirati. Dakle, prilino mnotvo. Vie se ne presvlaim u spavaicu ve poputindijske ene spavam u sariju.

    Zapanjuje kako je sve tiho. Kad Indijci spavaju, oni zaista spavaju. Ni odrasli ni djecanemaju redovno vrijeme spavanja - kad su umorni, jednostavno se potpuno obueni spuste nasvoje postelje ili na tlo, ako postelje nemaju, i ne miu se dok ne pone idui dan. Sve toovjek uje jest kako tu i tamo netko u snu vikne ili kako pas - ili moda akal - laje namjesec. Leim budna satima; zapravo sam sretna. Nikad nisam poznavala takav osjeajzajednitva. Leei tako pod vedrim nebom stvara se osjeaj uronjenosti u prostor - premdane i u prazan prostor, jer tu su svi ti ljudi koji spavaju svuda oko mene, cijeli grad, a ja samnjegov dio. Koliko je to drukije od moje usamljene sobe u Londonu u kojoj mogu vidjetisamo svoja etiri zida i itati knjige.

    Prije nekoliko noi zauo se neobian zvuk - na trenutak nisam reagirala, nego sam ostalaleati sluajui, prodoran krik to para no. Nije sliio ljudskom glasu. Dok sam ja sjedala napostelju, Inder Lalova majka progurala se do Ritu te joj stavila ruku preko usta. Ritu seotimala, ali mati bijae jaa. Nitko se jo nije pokrenuo, a majka je oajniki pritiskala.Pomogoh joj odvesti Ritu u kuu, a kad je zapalila svjetlo, ugledah oi Ritu, razgoraene odstraha nad majinom, jo uvijek preko njenih usta, poloenom rukom. Kad neobini zvuciprestadoe, majka je pusti, a ona se istog asa skljoka na pod i ostade ondje zgrbljena, licazabijenog meu koljena. Sad je bila posve mirna osim to bi joj tu i tamo gr potresao maloptije tijelo. Majka ode do vreva gdje bijae pohranjena ria, te joj preko glave prospe akurie. Zrna se odbie od kose, premda su se jedno ili dva za nju prilijepila. Ritu se jo nijemicala. Majka je otvarala i zatvarala aku te njome kruila nad tom pognutom glavom,pucketajui zglobovima, i mrmljajui neku bajalicu. Ritu ubrzo ustane, iscrpljena i umrljanasuzama, ali se inae inila normalnom. Nas tri opet izadosmo te legosmo natrag na svojepostelje kraj ostalih koji se ni ne pomakoe. Idueg dana ni majka ni Ritu nisu spominjale tajnemili dogaaj tako da se mogao i ne dogoditi, osim to je u kosi Ritu zaostalo nekolikoriinih zrna.

    20. oujka. Poslije te noi majka i ja smo se zbliile. Postale smo prijateljice. Sad meesto prati u bazar i prijeti trgovcu ako mi ne da je najbolje povre. Pobrinula se i za to da misvatko naplati pravu cijenu. Sad mnogo bolje razumijem njezin hindski, a i ona poneto odmoga premda se jo uvijek mora smijati. Govori uglavnom ona, a ja je rado sluam, osobitokad mi pripovijeda o sebi. Imam dojam da, premda udovica, sad provodi najbolji dio svogaivota. ini se da ba ne cijeni ivot u braku. Ree mi kako su prve godine uvijek teke zbogenje za domom i razmiljanja o oinskoj kui, a teko se i naviknuti na novu obitelj, te nasvekrvin kuni red. Rijetko spominje svog pokojnog mua, pa pretpostavljam da nije bio bog

  • 23

    zna to. No ini se da je vrlo bliska sinu - ona je ta, a ne Ritu, koja za nj sve radi, posluuje gana primjer hranom i da je mu odjeu koju e obui. Vrlo je ponosna na nj zato to je vladinslubenik i to radi u uredu umjesto da sjedi u duanu kako je to obiavao njegov otac (bio jetrgovac mjeovitom robom). Za njega je to veliki korak prema gore, pa tako i za nju. Onazacijelo hoda gradom uzdignute glave. Oko pedeset joj je godina, ali je zdrava i snana i punaenstvene ivahnosti. Za razliku od Ritu, ona ne provodi sve vrijeme u kui, nego izlazi sprijateljicama koje su uglavnom zdrave udovice kakva je i sama. One slobodno lunjajugradom te nimalo ne mare ako im sariji spuznu s glava ili ak i sa prsiju. Ogovaraju, ale se ihihou kao uenice: posve drukije od svojih snaha koje se ponekad mogu vidjeti kako sevuku za njima potpuno pokrivene i tihe, sputenog pogleda zatvorenika koji je pod straom.

    Otkako smo poele prijateljevati, Inder Lalova majka poziva me u neke od svojih etnji.Predstavila me svim svojim prijateljicama, ukljuujui neku vrstu voe meu njima - udovicikoju zovu Maji premda nije ba mnogo starija od njih. Pria se da Maji posjeduje iodreene moi, pa iako ne znam kakve su one vrste, ona na mene ostavlja dojam kako je unjoj neeg vie nego u ostalih ljudi, ma bila to samo krepkost i jedrina. Zaista se ini kao e seod njih raspuknuti. ivi krajnje jednostavno u maloj kolibi pod drvetom. To je arobno mjestoizmeu jezera gdje se djeaci idu kupati i mnotva starih kraljevskih grobnica. Kad su mepovele da je posjetim, sve smo se uvukle u kolibu i sjedile ondje na zemljanom podu. Uivalasam biti sa svim tim udovicama, bile su tako vesele i ljubazne, pa premda nisam ba moglasudjelovati u razgovoru, mnogo sam se smijeila i kimala, a kad su sve poele pjevatihvalospjeve - predvodila je Maji koja je pjevala vrlo strastveno, bacajui se u svomoduevljenju naokolo - pokuala sam im se pridruiti to ih je, ini se, obradovalo.

    Nakon toga Inder Lalova majka povela me da vidim sati grobnice. Odetale smo do krajabazara, te kroz vrata koja su vodila izvan grada, a zatim pranjavim putem dok nismo stigledo nekog spremita ili rezervoara. Tu mi Inder Lalova majka pokaza gomilu malih svetitapod nekoliko drveta: nisu bila mnogo vea od kamenova meaa, iako su neka na vrhu imalamale kupole. Tanko kao vlas u kamen bijahu urezani likovi: vjerojatno mu sa vjernomenom koju su spalili zajedno s njim. U meni su izazvali jezu, ali Inder Lalova majka pobonosklopi ruke. Jedno svetite ukrasi vjeniem od rua i nevena to ga bijae donijela sa sobom.Ree mi kako u odreene dane godine ona i njezine prijateljice dolaze ovamo sa slatkiima,mlijekom i cvijeem, da se poklone ovim udovicama koje su podnijele najveu rtvu. Bila jepuna uvaavanja i inilo se da prema tom drevnom obiaju gaji najvee potovanje. Kao da jealila - ova vesela udovica - to je ukinut (zabranjen zakonom 1829.). Pokaza mi grobnicuposljednjeg satija o kojem sam, naravno, znala jer se dogodio u Olivijino vrijeme. Iako tajgrob potjee iz 1923., izgleda jednako prastar kao i ostali.

    1923.

    To se dogodilo dok je stari Crawford bio na putu, a Douglas sam upravljao okrugom.Umro je neki trgovac itom, a roaci njegove udovice prisilie je da se dade spaliti napogrebnoj lomai. Iako je Douglas odjurio na mjesto dogaaja istog trena kad je obavijeststigla do njega, stigao je prekasno da spasi enu. Sve to je mogao uiniti bilo je da uzaptiglavne pokretae, a to su bili njezini sinovi, urjaci, paanci i jedan sveenik. Svi su hvaliliDouglasa zbog smirenog i spretnog sreivanja situacije. ak je i Nawab smatrao vanim damu estita - premda je Douglas to estitanje primio prilino hladno. Ali Nawab to nije opazio,ili se, ako jest, nije zbunio.

    Olivia jo nije kazala Douglasu za Nawabov izlet; kao ni za Nawabove posjete koje su zanjim uslijedile - sad je dolazio svakog drugog ili treeg dana, obino sa svim svojimdrugovima. Ne da nije eljela rei Douglasu, naravno da jest - ali on bi svaki put doao takokasno i bio toliko zaokupljen vlastitim poslom, da nikako nije bilo prilike da mu kae. Jednogdana, meutim, Nawab se zadrao do Douglasova povratka kui. Mora da je to unaprijednamjeravao jer toga je dana sve svoje mladie ostavio kod kue. Ako je Olivia i strahovalazbog tog sastanka, to nije bilo potrebno, jer je Nawab savreno vladao situacijom. Skoio jena noge da primi Douglasa, te ispruio ruku na srdaan engleski pozdrav. Bilo je kao da je on

  • 24

    domain, a ovo njegova kua u kojoj mu je dunost da Douglasu zaeli dobrodolicu. Odmahje izjavio kako se toga dana dovezao s ciljem da estita Douglasu na njegovoj brzoj akciji.Kad Douglas, hladno i neodobravajui, izjavi kako bi elio da je bio dovoljno brz da stigneonamo prije, a ne poslije dogaaja, Nawab suosjeajno slegnu ramenima:

    to da se radi, gospodine Rivers? Ti ljudi nikad nee nauiti. Ma to mi uinili, oni e sei dalje drati svojih barbarskih obiaja. Ali, gospodine Rivers, kako vas posvuda hvale! Ovaem ponaanju u ovom nesretnom sukobu svi govore kao jedan.

    Pogreno ste obavijeteni, ree Douglas. Bilo je podosta mrmljanja. ini se da mojezatvo