8 9!"#$%#&'( !"# $%&'()* +,"+# !"#$%#&'( !"# $%&'()* +,"+#

S MARTINOM BOGDANI!, FITOAROMATERAPEUTKINJOM O UPOTREBI LJEKOVITIH BILJA KA

BILJEM SAM RIJE!ILA

ZDRAVSTVENE PROBLEMEIma jako puno biljaka koje su sli!ne, a koje su otrovne. Va"no je napomenuti i da svaka biljka ima neki utjecaj na tijelo. Treba dobro poznavati

svojstva te biljke. Primjerice, kopriva koja nije otrovna nije dobra za nekoga tko ima nizak tlak, jer je diuretik, pa utje!e na smanjenje tlaka

Sandy URAN BRN!I"

Snimio Petar FABIJAN

Uglavnom kad nas zdrav-

stveno stanje prisili, po!i-

njemo razmi"ljati o nekim

prirodnim ljekovitim sredstvi-

ma poput !aja, no ima i onih

koji ljekovito bilje i prirodnu

kozmetiku smatraju svojim

stilom #ivota te se slu#e svim

njihovim blagodatima. O lje-

kovitom bilju i prirodnoj pre-

parativnoj kozmetici poraz-

govarali smo s mladom trava-

ricom Martinom Bogdani$.

Martina se educirala za fitoa-

romaterapeuta i iza sebe ima

puno stru!nih !lanaka te odr-

#anih radionica na temu lje-

kovitog bilja i prirodne koz-

metike. Djeluje kroz Udrugu

za fitoaromaterapiju »Studio

Martina & Natura« u Rijeci.

Kad ste se po!eli zanima-

ti za ljekovito bilje i prirod-

nu kozmetiku?

– Kao malena, !esto sam

boravila u Slavoniji kod svoje

bake. Tamo sam nau!ila neke

osnove, jer bilo je sasvim nor-

malno da se sapun radi kod

ku$e... Baka me nau!ila ko-

ristiti list od trpuca, kako ga

izgnje!iti, sa#vakati, a onda

pljunuti. Naravno, podu!ila

me i kori"tenju drugih biljaka

u ljekovite svrhe. %ene sa se-

la kad ih ne"to boli odu u vrt i

uberu "to im treba za spra-

vljanje lijeka. Kasnije, kad

sam malo odrasla, sve "to me

baka nau!ila dobro mi je do"-

lo. Kako #ivim u prigradu, na

rubu "ume, ve$ kao dijete

sam !esto boravila u "umi,

nau!ila brati gljive, "paroge i

raznovrsno bilje. U mojim

po!ecima nije bilo interneta,

ali sam malo pomalo nado-

punjavala svoje znanje. S pet-

naest godina dobila sam jaki

neurodermatitis. Bilo je ljeto,

bila sam sva u krastama i na

prvoj pomo$i dobila sam

injekciju. Dermatitis je bio

tako jak da mi je prijetilo gu-

"enje, a ko#a cijelog tijela bila

mi je ispucana i nabrekla. Na-

kon tri dana pomo$u injekci-

je koju bih dobila stanje bi se

primirilo. Uspavali bi me,

mene i moj imunolo"ki sus-

tav. Nakon bu&enja neko bih

vrijeme dobro funkcionirala,

a onda bi se dermatitis pono-

vo pojavio. To je mene u#as -

no mu!ilo. Bilo mi je grozno.

Kako sam stalno bila u bol-

nici, jednom mi je prilikom je-

dna starija bakica, koja je sje-

dila u !ekaonici, rekla da

obratim pa#nju na to da sam

mo#da alergi!na na konzer-

vanse i da pratim "to jedem te

da si zapisujem reakcije na

odre&ene namirnice. Od 1.

travnja do 2. listopada bila bih

u dugim rukavima jer su mi di-

jagnosticirali alergiju na sun-

ce. Nisam imala "to izgubiti.

Po!ela sam zapisivati "to je-

dem i uvidjela "to ne smijem

jesti, a to su bila jela iz konzer-

vi, iz teglica. Sve "to nije svje#e

sadr#i konzervanse. Kako sam

i prije !itala o bilju, u potpu-

nosti sam se posvetila tome.

Rekli su mi da moram o!istiti

jetru. Oti"la sam u "umu i

ubrala bilje koje je korisno za

to. Na taj sam na!in rije"ila

svoje zdravstvene probleme.

Biljke treba poznavati

Posvetila sam se intenziv-

nom prou!avanju bilja. Sada

sam sposobna brati preko 150

vrsta ljekovitog bilja. Godi"-

nje uberem 50, 60 vrsta bilja,

odnosno koliko mi treba. Go-

dine 2006. !ula sam za Centar

Cedrus i Stribora Markovi$a i

pro"la njihov te!aj za eduka-

ciju fitoaromaterapeuta. Od

Stribora sam nau!ila jako pu-

no, pogotovo kemijski na!in

djelovanja ljekovitog bilja i

eteri!nih ulja na tijelo. U na-

rodnim knjigama o ljekovi-

tom bilju nema odgovora na

pitanje – za"to ne"to djeluje

tako kako djeluje.

"to biste savjetovali svi-

ma koji u ovom razdoblju

#ele pro!istiti organizam?

– Za proljetno !i"$enje je

mo#da malo kasno jer je pro-

lje$e pro"lo. S !i"$enjem treba

zapo!eti u velja!i, o#ujku i na

jesen, u listopadu, kad orga-

nizam sprema zalihe. Primar-

no !istiti jetru zna!i drenirati

je. Korisno je koristiti korijen

!i!ka, ki!icu, stolisnik. Ima

razli!itih biljaka koje mogu

biti korisne, njih !etrdesetak,

no, za to je bitno uo!iti "to je

u organizmu poreme$eno.

Ako netko ima povi"eni ko-

lesterol, treba uzimati pri-

pravke arti!oke, ako ima osip

na ko#i i akne na licu onda

pripravke korijena !i!ka.

Nedavno se dogodio smr-

tni slu!aj zbog pogre$ne

konzumacije biljaka.

– Ima jako puno biljaka

koje su sli!ne, a koje su otrov-

ne. Va#no je napomenuti i da

svaka biljka ima neki utjecaj

na tijelo. Treba dobro pozna-

vati svojstva te biljke. Primje-

rice, banalna kopriva koja ni-

je otrovna nije dobra za ne-

koga tko ima nizak tlak, jer s

obzirom na to da je kopriva

diuretik, utje!e na smanji-

vanje tlaka. Ljudi ponekad

previ"e olako shva$aju utjecaj

biljke na tijelo. Potrebno je

stoga dobro se educirati.

Dr#ite predavanja o

branju ljekovitog bilja.

– Da. Imamo preko 120

sati teorije prije nego krene-

mo u prirodu brati bilje. Jako

puno se radi i na kontraindi-

kacijama te drugim va#nim

faktorima. Sad je u modi biti

vikend travar. To ne zagova-

ram i smatram "tetnim. Moji

u!enici najprije dugo griju

klupu, imaju doma$e zada$e,

a potom ispite, i na teren se

ide tek kad su spremni za to.

Na kojim lokacijama be-

rete ljekovito bilje?

– U Gorskom kotaru, u

Istru, na otocima, puno sam

na Velebitu, !ista podru!ja

Slavonije... Ljudi koji vole

prirodu uvijek na&u put do

dobre lokacije. Kad se !ov-

jek prepusti intuiciji, uvijek

na&e ono "to tra#i. Svakako

da treba biti "to dalje od ci-

vilizacije, kako ne bi bilo za-

ga&enja bilo koje vrste.

Prirodna kozmetika

Smatrate li da je iznimno

korisno koristiti aromati!-

no bilje u prehrani?

– Da, svakako. Osim "to

daje aromu, djeluje i na po-

bolj"anje probave, protiv

bakterija, nadimanja. Treba

ga koristiti.

Je li ga dobro uzgajati na

balkonu ili u vrtu?

– Da, svakako je bolje uz-

gajati ga nego recimo koris-

titi ono kupovno, iako uvi-

jek preferiram samoniklo,

dakle divlje.

Ima li neka biljka za kojom

tragate s obzirom na to da ka-

#ete da postoje neke vrste ko-

je vas posebno fasciniraju?

– Da naravno, ali vam ne-

$u otkriti o kojoj se biljci ra-

di, nego samo da je rije! o

biljci za jetru.

Pretpostavljam da ste se

upu$tali u jednodnevno

pre#ivljavanje u $umi?

– Da, samo "to nisam sa-

ma spavala u "atoru, nego u

planinskoj ku$ici. Ipak je ne-

zgodno spavati sam u "umi.

Dovoljno je sa sobom poni-

jeti dovoljno vode, dobar

kruh, sol i gro#dice, za "e$er.

I da ne poznajete teren, s

tim u vre$i $ete pre#ivjeti.

Ima li neka lokacija koju

biste voljeli istra#iti?

– Ima ih jo" nekoliko, po

susjednim zemljama, jer

sam fokusirana na europsko

bilje.

Bavite se i izradom priro-

dne kozmetike.

– Da. Kori"tenje prirodne

kozmetike samo je jedan od

na!ina prirodnijeg na!ina

#ivota. Prednost je ta "to u

njoj nema konzervansa, adi-

tiva i zaista je ljekovita za

ko#u. Izra&ujem zaista puno

toga od preparativne priro-

dne kozmetike, odr#avam i

radionice izrade prirodne

kozmetike.

Maska od gline

Maska od gline mo!e se napraviti i u ku"-

noj radinosti. Dovoljno je kupiti zelenu glinu,

nju je naime najjednostavnije nabaviti. Uz-

mete 1 do 2 male !lice nekog kvalitetnog

baznog ulja (ulje ko#tica marelice, jojoba,

badem, lje#njak) i u njega ukapate eteri$na

ulja koja se tope samo u baznim uljima ili u

$istom alkoholu. Izbor eteri$nog ulja ovisi o

stanju va#e ko!e i o onome #to !elite posti"i.

U prolje"e primjerice bit "e korisno ulje sje-

mena mrkve koje "e djelovati na br!e tam-

njenje ko!e, protiv bora i podignuti imunitet

ko!e. Drugi izbor je ru!marin kemotip verbe-

non koji djeluje izrazito dobro na tonus ko!e

i poja$ava cirkulaciju. Mo!e se koristiti i ulje

ru!e, nerolija, smilja i kamilice. Glinu i sve #to

radimo s njom radimo isklju$ivo plasti$nom,

drvenom ili staklenom !licom zato jer ona u

dodiru s metalom mijenja kemijska svojstva i

takva maska onda mo!e izazvati te#ki osip

na licu. Lagano mije#amo i dodajemo malo

po malo hidrolat koji opet zavisi o potrebama

»doti$ne« ko!e. Hidrolat od ru!e i nerolija bi

bio univerzalan za !ensko lice i du#u, a ako

!elimo antiage efekt, ne mo!emo pobje"i od

hidrolata smilja i bu#ina. Ko!a koju treba

umiriti tra!it "e hidrolat kamilice, a pomo"i "e

i hidrolat lavande. Dakle, dodajemo hidrolat i

mije#amo dok ne dobijemo gusto"u paste

za zube i na kraju dodamo pola male !li$ice

biljnog glicerola. Pripremljenu masku treba 1

do 2 puta tjedno nanijeti na lice u sloju od

2,3 mm na cijelo lice izbjegavaju"i podru$je

oko o$iju i usana. Masku treba ostaviti da se

potpuno osu#i te vi#ekratno potom lice do-

bro isprati mlakom vodom i nje!nim prirod-

nim sredstvom za $i#"enje. Nakon toga na

ko!u treba nanijeti potpuno prirodnu kremu.

Martina u akciji

Sve #to nije svje$e

sadr$i konzervanse

– Martina Bogdani%

Prona"ite svoj stari hula-hop i spremni do#ekajte ljeto

SAVJET

Davnih pedesetih godina pro#log stolje"a u

SAD-u je izumljena jedna od najpopularnijih

igra$aka, koja je postala dio djetinjstva velikog

broja djece #irom svijeta. Rije$ je o hula-hopu, ko-

jeg su vrtili na svakom igrali#tu oko vrata, na ruka-

ma, oko struka ili nogama. Pobolj#ava tonus mi#i-

"a trbuha, le%a, nogu i ruku, ovisno o tome gdje se

vrti. Iako je danas pomalo zaboravljena igra$ka ili

rekvizit za igranje, kao uostalom i mnoge druge

koje zahtijevaju fizi$ku aktivnost, body tehnika ga

je izvukla iz ormara na veselje djece i mama koje

su s njime odrasle i uvela ga kao rekvizit koji "e vje-

!banje u$initi jo# zabavnijim, raznovrsnijim i u$in-

kovitijim. Njime mo!ete istezati i sna!iti svoje mi#i-

"e, pobolj#ati ravnote!u i pove"ati pokretljivost va-

#ih zglobova. Igrajte se novim rekvizitom ako ga

imate u ku"i i neka vje!banje bude jo# zabavnije.

Ove vje!be mali su putokaz kako mo!ete vje!-

bati s hula-hopom. Budite kreativni i osmislite ne#-

to novo ili prepustite djetetu da bude va# trener jer

to je jo# jedan siguran na$in da zavolite vje!banje.

Vje$ba pobjednika

Jako veliki broj djece i odraslih ima problema sa

spu#tenim stopalima i gr$evima. Ova vje!ba "e

vam pomo"i da probudite zapostavljene mi#i"e ta-

bana. Polo!ite hula-hop na pod. Stanite jedno na-

suprot drugome i no!nim prstima $vrsto uhvatite

hula-hop. Svatko poku#ava vu"i hula-hop prema

sebi no!nim prstima dok ne nabrojite do deset ili

dvadeset. Pobjednik je onaj koji ne bude imao gr-

$eve u stopalima. Nakon faze vu$enja, oslonite se

na pete i sna!no ra#irite sve no!ne prste kako biste

istegnuli male mi#i"e tabana. Ponovite $etiri puta.

&abica

Oboje u%ite unutar hula-hopa. Podignite ga malo

iznad koljena i otvaranjem koljena u $u$nju zadr!ite

hula-hop na toj poziciji. Ruke isprepletite iza glave.

Udisajem se isprsite, uvucite trbuh, zarotirajte zdjeli-

cu prema naprijed ili tako da izbacite guzu van. Pazi-

te da vam ne padne rekvizit. Izdisajem podvucite gu-

zu dok hula-hop nogama poku#avate ra#iriti u stra-

nu. Istovremeno trupom oboje radite rotaciju u lijevo

i spojite svoje laktove. Ponovite naizmjeni$no deset

puta. Vje!bom utje$ete na pokretljivost lumbalne

kralje!nice, sna!ite trbuh i vanjske bedrene mi#i"e.

Naklon

Okrenite se le%ima jedno drugom. Hula-hop

dr!ite ispru!enim rukama iza tijela i malo ga ras-

tegnite. Udisajem se isprsite, uvucite trbuh, akti-

virajte mi#i"e nogu i le%a te se podignite do pola

podignite na prste. Testirajte svoju ravnote!u. Iz-

disajem zadr!avaju"i ravna le%a i opru!ene noge

spu#tajte trup prema podu. Osjetite sna!enje le-

%a dok istovremeno iste!ete stra!nje mi#i"e no-

gu. Ponovite vje!bu #est puta.

Obla'enje hula-hopa

Kleknite licem #to bli!e partneru i uhvatite rek-

vizit s vanjske strane. Udisajem podi!ite hula-

hop iznad glave sti#"u"i ga prema unutra dok

uspravljate trup. Izdisajem spu#tajte hula-hop do

visine ramena savijaju"i laktove. Vi ste unutar hu-

la-hopa i rukama ga povla$ite prema van. Vje!bu

ponovite osam puta i osjetite mi#i"e ruku, rame-

na i gornjeg dijela le%a. Hula-hop mo!ete stiskati

prema unutra ili povla$iti na van te na taj na$in

proizvesti silu i sna!iti mi#i"e.

Bo'no istezanje

Kleknite licem prema partneru od kojeg ste

udaljeni za veli$inu rekvizita. Udisajem uspravite

trup i rastegnite hula-hop rukama u visini trupa.

Osjetite sna!enje mi#i"a ruku, ramena i le%a. Iz-

disajem savijte trup na jednu stranu dok suprot-

nom rukom podi!ete jednu stranu rekvizita pre-

ko glave. Na jednoj strani mi#i"a trupa i ruke os-

jetit "ete istezanje, a na drugoj sna!enje istih.

Ponovite naizmjeni$no osam puta. (G. I.)

Za sva pitanja Martini se mo#ete obratiti na e-mail:

fitoaromaterapija.martina.natura@gmail.com.