sa212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1932_33.pdf · 2012. 2. 28. · granica biskupija su...
TRANSCRIPT
32. -ljanje· sola. rod[ rin -' AN· ,i sv.
J
Poltartna p!Keoa u. cOtovn God. Ill. Šibenik, 18. rujna 1932.
Oodl!oja pretplata Dio 30.-
2• looztmltvo dvostruko.~
Adresa UrednUtva l lJ p rave: Šibenik, p. p. 17
• Katolik" lzlazlsvrskl tjedan.
Movo podjeljenje dalmatinske crkvene po~rajine Crkva katolička je konzervativna
ustanova, jer ljudi i događaji u povi· jesti, pa čak i narodi kadkađa prolaze, dok Crkva ostaje. - Velike promjene granica biskupija su zato rijetke, i to urno se vrši ili radi novih potreba istih ili radi političkih novih granica.
Iza pol vijeka oštre borbe Italija se prmirila s Crkvom, te ima konkor-dat sa sv. Stolicom.
Kod nas do konkordata nije došlo, i to pitanje već dugo stoji na mrtvoj točki. Ovih dana, Sv. Stolica na temelju § 16 konkordata sa kraljevinom Italije m, riješila je crkveno· političko pitanje Zadra i granice te biskupije isto kao što su već Poljska i Rumunjska riješile granice biskupija konkor· datcm, a Čehoslovatka iza modus vivendi.
Dalmatinski biskupi nijesu više suIragani zadarskog, jer od sada ovaj prestaje biti metropolita Dalmacije. .Budući da mi nemamo konkordata, i neimajući dakle crkveno·pravno pod·
logu, Sv. Stolica stavila je sve dalmatin · ske biskupe pod svoju direktnu vlast, ostavljajuć definitivno rješenje crkvenopoliti~kog pitanja u Dalmaciji kad budemo imali konkordat.
Sv. Stolica ofekujuć, da se uređe kod nss odnošaji s katol. Crkvom, ·.nije dala ime jugoslavenskom dijelu bivše zadarske nadbiskupije, koji do nove odredbe ostaje pod upravu šibenskog biskupa. Tako, radi pomanjkanja konkordat.s, naš dio bivše za· darske nadbiskupije za sada ostaje lltloniman dio šibenske apostolske ad· ministracije. Želja je pak vjernika i svećenstva ovog dijela, da na uspo· menu naše slavne crkveno-hrvatske povijesti, ovaj dio nazivlje se ninsko· biogradska biskupija.
Želeći da se kod nas što prije rf· j~i ovo krupno i bitno pitanje, kao Ato su vjersko-crkveni odnošaji polovice podanika Jugoslavije konkordatom sa sv. Stolicom, donašamo u kratko
bulu sv. Oca o novom podjeljenju dalmatinske crkvene pokrajine.
NOVA ZADARSKA NADBISKUPIJA
Sv. Otac Pijo Xl., bulom od augustu 1932., preuređuje zadarsku nadbiskupiju defin itivno, obzirom na nove prilike i granice iza svjetskog rata. Sv. Otac stvara novu zadarsku nadbiskupiju i njoj opredjeljuje Cres, Lošinj i još neke otoćice koji su pri· padali krćkoj biskupiji i koji su iza rata dodijeljeni Italiji isto kao što i Lastovo koji je pripadao dubrovačkoj
biskupiji. Iza rata zadarski ord10arijat je upravljao s ovim otocima koji su sada postali s2stavan dio nove zadar· ske nadbiskupije. Kaptol pak ~adržava sve svoje časti i prava kao i prije.
UKINUĆE_ZADARSKOG METROPO-LIJE
Zadarski nadbiskup nije više metro· polit Dalmacije pa zato svi biskupi sufragani nijesu više njemu podložni. Od sada su biskupije kotorska, hvarska, dubrave č ka, šibenska, splitsko· makarska direktno podložene sv. Ocu i sv. Apostolskoj Stolici i nemaju više nika· kva odnošaja sa zadarskim nadbiskupom.
Onaj dio bivše zaderske nađbiskuejje koji je pripao Jugoslaviji i koji je bio do sada pod apostolskom administracijom šibenskog biskupa, od sada se dejinltlvno ocjepljuje od zadarske nadbiskupije bilo u duhovnim bilo u materijalnim stvatlma. Ovsj dio se predaje šibemkr m biskupu da upravlja njime sa svim pravima koja pripadaju dijecezanskom biskupu, do!.. sv. Stolica ne bude u ovom pitanju drugačije
odredila. Prema političkim granicama, po
djeluju se i sva crkvena dobra. Ona što su ostala u granicama Italije dodjeluju se zadarskoj nadbiskupiji, a s onima što su ostala pod Jugoslaviju, do nove naredbe sv. Stolice, upravljati će šibenski biskup.
Br. 33. Cijena 50 para
Vlasnik l odgovorni urednik:· S već. Joso Fell e l n o v l Ć> Sibenik ulica sv. MarUn a
štampa: Pučka Tlskm (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek . Matačić.
Oglasi po naročitoj ta rtn •
* * * Tako eto zadarska bio;;kupija, osno· vana gnd. 341., a podi~nuta na nadbiskupiju god. 1154., i koja je povećala svoj teritorij na kopno pripojenjem biogradske bi·kupije god. 1125. i ninske god. 1828., sada se vraća na kopnu svojim starim gr:~nicama. Sinovi stare ninsko· bibgradske biskupije upiru opet danas oči u Vatikan, te imadu čvrstu vjeru da će opet, zaslugom sv. Stolice, uskrsnuti ninska biskupija, (stara kao i solinska), koja ima za osnovatelja sv. A ,selma, jednoga od 72 · ojice učenika Spasite! jevi h i koja je bila osnovana okolo god. 40 . oo-slije Krista, dok u prošlom vijeku nije bila pripojena zadarskoj. Da će uskrsnuti u istom jedinstvu i slavna biogradska biskupija, osnova na god. 1059. koja, i ako je bila ltratkog vijeka, mnogo je značila - kao što inače i ninska - u našoj hrvatskoj narodnoj povijesti Mi, sinovi bivše zadarske nadbiskupije nadamo se da ćemo vidjeti uskrsnuće narodne hrvatske bi· · skupije ninsko-biogradsk:e i to ~lOd upravom zaslužnog današnj t>g preuzv. apostolskog upravitelja biskupa dra Jeronima Milete, koji se je toliko lično zauzeo, da ovaj dio bivše zadarske nadbiskupije bude dalje ušćuvan kao posebno tijelo u crkvenoj upravi. n -dom u hulju budućno t. }oje
Vjera koJa uci oprošteojs mora biti prava!
Kineški·general Tsiang obratio se je na katolicizam. Znate zs što? Jedno· stavni razlog svog obraćenja sam nam on pripovijeda: Pošao sam s mojim vojnicima da zauzmem misijsku po· staju. Tu sam prisustvovao jednom prizoru koji me se je duboko dirnuo. Dok su moji vojnici plijenili i pustošili, kršćani su s n ~ ·većim mirom sve to dozvol'avaP. sv joj vojničkoj prostoti nas .pl ., a svakim načinom da ponize i prezru dobre kršćane. Kršćani sve im oprostiše.
Vidjevši sve ovo nijesam se mogao suprotiviti istini i dadoh se odmah krstiti. Ob, da bi ga i drugi slijedili.
8tr&D& 2.
O kako su teška i žalosna vremena! Imate potpuno pravo da kažete da
je sadašnje doba teško pa ako ga isporedimo i sa pravim dan im a poslije rata. Zaista je tako. Pa se vidi u svemu a osobito u ekonomskom pogledu.
Ali, recite mi, ako su žalosna vremena, zar se ne bi mogla barem nešto pobol Jšati ili ublažiti? Pitaćete
kako? Evo odgovor: Muškarci , odre cite se dnevo9 jedne cigartle, jedne čašice vina. Zene pak nek malo više štede re troš ći u skupocijena i su· višna odjela. A Vi r:ladići i djevojčice, prišted ite koju paru -odricajući se suvišnih želj'ca i stvarčica l
Dobrotvorna smrt? U nekom inozemno:n liječničkom -
druženju, žalibože je jao~ neš to kulturnijeg naroda, prevladava shvaćanj e, po kojem se shvačanju može pospješiti smrt jed noj osobi, ako je ova od sada unaprijed fi zički bezkori Ja sebi i ljudskoj ZJjednici i ako je zaražena neizlječivom bolešću ... l
Naša je medutim dužnost da i ovom prilikom naglasimo on jasnu točku kršćanske nau ke da: nikako nije dozvolJeno z~ d a ti smrt ni sebi ni drugomu.
KATOLIK
budući Oo jedini ima pravo nad ži· vatom i smrću.
Ova nova teorija nije ništa drugo nego leglo egoizma i dosta raširenog i prakt:ciranog E ikureizma. Siromahe ! bole mi ke smo dužni tješiti i ljubezno 1h pomagati. U tomu leži sva vrijedno t bolt i kušnja strpljivo podnesenih za ljubav Gospodinu, da možemo i u tom imati dijela u z&3luživanju Ra ·al
IV. kongres slarenskih katorčkih akademićara i seniora
Od 2. do 5. rujna o. g. održao se je u Zagrebu pod protektoratom hrvatskog metro Jolite Nj. Preuzv. dra Antuna Bauera, IV. Kongre Slavenskih Katolič ih Aka demičara i Seniora.
IV. Ko ngres Slavenskih Katoličl<'b Akademičara i Seniora imao je za cilj da još dubl 1e zaore u polje velikih socijalnih i kulturnih problema, koji pokreću čitavim savrem eni m društvom, a napose slaven kim narodima.
U vrijeme, kad se ru ~e temelji du hovne kulture na kojima je sa,;radena j)rošlo~t kršćanske Evrope, kG d se b€ z· obzirni ate i ,tički materijalizam sustavno pro pagira iz najveće slaven5ke države, kad se protiv kršcanskim sh;ataojem prožetog nacionalizma izdiže bezdomovinstti intProrciona l zam i prevlast pojedmih kl<t a, rasa i naroda nad dru gima, sastali su se pred ·tavnici slavea kih kat oličkih Akademičara i Seniora, da si bratski pruže ru ke na d jelu . građenja oovogrJ dru ~tve'log reda t osnovanog na nač lu kršćan ke
BroJ sa
Vatikanska država u misli jednOJ Protestanta
• Vatikanska država je tako mllena tvrdi dr James BrowJ Scott, pret
sjednik American Society of International Law - da se ona potpuno gubi na jednoj općoj geografskoj karti.
• Premda sam ja protesta nski Prezbiterijanac - nastavlja dr Brown Scott - ja ipak gledam oa Vatikansku državu, ko ja je jedva toliko prostrana da može obujmiti papinski prijesto, kao na neko biće i na neku moć,
koja će u buduće biti kadra da joj se iskazuju časti i usluge još veće od onih što su joj iskazivane pre w papinstva u prošlim vremenima. Ona nema ni vojske ni mornarice niti ikakav materijalni oslo n. O ;n ima svijest i zako1 koji se bazira oa moralu i du hovnoslt •.
Kato ici, ~irit
\ PRVA D r\ L\\1\Tl~SK.\ TVOR · NlCA CRKVEN1H VOŠTANiH
SVUEĆA Nl\ PARU
LJUBO MANOJLOVIĆ - SIBENIK lzrađu ,em crkvene vo§tatte
svijeće svake veličine. Specilatoa izr dba svijeća sa
,. oa~arioA" .
~~~~~~~~~~--~~~======~==~ oč·nstvo Mnogo zla je u svijetu. Treba da je dala S1ffiU seb:! i svoje srce ISUill-.
Ako se krše dvije Božje zapovijed i: peta i sedma, odczirn lJe se Bogu ono što On hoće da bude (žh i) a a sv ijetu, pravde i ljubavi. ll na'<itima iz na lbolje vrstt
d) Bdijte nad njima. čuvajte ih se mladež ne iznenadi kad vidi tu ali i koliko oroklet -tvo, a co ih se na od zlih drugova, od sum·
1Jivih dru- pokvarenost ali u svemu držite se taj stalež žrtve i požrtvovnosti sili.
gar"ca, od pcgibeljnih razgovora. Nad zlatne sredine. gledaju i nei:e toba že m lterijalne ko-zirajte ib ka wim predstava ma pri e) Bavite se dal je odgojem s voje dje· ri· t i i ud oban život za ~ta re da'le. sustvuju bi lo u ki no bilo u kazalištu; ce pa i kad odrastu, gO\•orite im o nji· Plod ne pada daleko od stabla. osobito pak nadzirajte brižno njihovu hovim dužnostima o njihovoj budućoj Kakav otac takav sin, kakva 'llajka lektiru bilo to kn jige ili novine jer ima obitelji. Ako se pak kane zaručiti, is- takva ltći . A~o nam dana> nedostaje u našem narodu mn ogo štetnih led ra pitajte ka kva je djevo jka koju kane brojnih i pr ih k 11Jl muževa Z18Čl-koj e djelu je kao ku ga 1 uzb ~; duje sa- vjenčati, i· pitajte ponašanje te djevoj e, jevll, istJ kao što i velikih majKi, to drža jem i pojedinos tima naj niže stra- z n ačaj. vjerski odgoj, zdravlje njezino je zato jer je kršćm>tvo izčello iz sti. Budi te str ogi u zabrani posjeci- i njezi 1ih roditelja jer je ve to veo- srđaca m10Jih otaca i m no :Tih majka. van; a mj fšo villh kupališt a, a [1 edo· rna važno za njthovu buduću sreću. Bez vjere je w:aki odgoj nemJguć, puštc; jte u mod i sv e pretj erane golo· Budite savjet 'lici i prij ., telji svoje dj ce jer je strah BJžj1 počelo mJdro<iti, a tinje. Daa:~ s j a~ ni plesovi su takovi, u izboru zva ja, potražite voje i ' kus- nikada gra Joja na pje;ku je 1a a. da tko žel i očuvat i svo tu djecu č i st t.l t o života u tim pitanjima, lijepu i l ' ku ;tvo l1j: d h škola i oj!!oje u ne može ih pusti ti u tim dvoran alJl a. lošu stran u, koju ima svaki c:tale~. mn ogim r a va na a osobib u Rusi ji, Da bi t o na uli ci ht io da zagrli vašu Nemo jte se prcl •v1ti, kad ki željeli da sa vojom pro;Jal m mlad š.:u t po
kće r , vi bi ~te gu rnul i uvnj ~: đe , j be- se c:k lone u sjemer ine ili L samostanu. tvrđuj e . zobrazn .ika A zaštu pu tole da je ne- Ako je pravo Z\"B1ie, t J je blagoslov N~ Va ·na dragi kato!. mu!evi Ježi prL toj no zagrli - greš 1om požudom za roditel je, a možda nil ro l" i je sr et- bo' ja bJd ćnost n 1š~g.J hrvat. n ~roda - u plt sn oJ. dvoran i gdje glazba, n"ji u svo11 staležu, koliko dobar sve· jer to stoji u odgoju če·titil! sinova pol ~v 11 e tl o t Ira 'lo •ita ~olo ti nJa sve će n ik u svome - ·župnik - p11stir i pravih kršćana kat9lika i dobril:r dražt na P te nost. otac svoga stada - ili dJ·evica ko1·a d gra 1\oa. (Svdd:ak)
as -!leo a pretlatiG-
~·na
e z. Scott l dr-
~~~: moć,
oj se •od
pa-Ona ika
ije>!
[alu i
rr: l~ l e
sa
Broj ss.
Iz SMRT ZASLUŠNA SVEĆENIKA.
a 30 VIIl umro je u Kninskom samostanu poslije duge i tešl.(e bolesti Jranjevac O. Frano Mišica u 60 go· dini života. Pokojnik je cijeli svoj život proveo služeći po zagorskim žu_p~ma šibenske biskupije. Bio je orijaš tijelom, a meka srca kao malo dijete, revan u svojoj svećeničkoj službi, osobito milosrdan prema sirotinji. Na 31 VIII ispratiše ga na vječni počinak
25 braće svećenika i veliki broj Kninskog građanstva u inpozanbom sprovodu. Oprosno slovo držao je O. Stanko Dr. Petrov, duhovni-< Franje· vačkog Sjemeništa u Sinju. PC'čivao
u miru!
KRIŽARSKI D CKI TEČAJ. Ovih Jiana Đaci-križari drže svoj tečaj. Na tom tečaju imaju razna predavanja. Dr Protulipac držao je predavanje o savremenoj krizi dana~nje g modernog tovjel<a. Drugi predavači su držali ili će držati: Križar.>ki po4ret i đak; so· cijalni uzgoj kat. đaka; naše naziranje na svijet; študij u Š'{Oli i izvan škole; o lektiri; duhovni život kat. đaka; kat. riješenJe socijalnog pitan ja; uzgoj ka· raktera; čistoća duše i tijela itd . Ovom prigodom preporučamo roditeljima da upišu svoju djecu u ovu katoličku
elitnu organizaciju a na osobiti način prep 'Jručamo đacima viši h razreda da se upišu, jer će im to biti o1 veli e koristi. Organizacija je dozvoljena te svaki đak mate slob'Jdno da pristJpi.
MALti. GOSPA U VAROŠU. I ove go1ine pro lavljena je u V? rošu svetkovina M1le Gospe svečanim načinom.
U oči blagdana raznoliki vatromet iz· mamio je na poljanu i šem tari je more naroda. Na dan svetkovine ranim jutrom uz &si ·te r cu, pjevao je župsku svetu misu Varoški dekan-žup· nik o. Pavao Sii Jv. Cr eva je bila puna naroda kao šipak zr:1ja. H l1ade vjernika pristupilo je stolu Go~p0dnjem.
U 10 s ti 5lavlj eoje zvona, puca je to p ova navje ·tilo je dolazak pre u z v. g. biskupa dra fra J rolima Milete, koji je pJe ao pontifik.alnu sv. Misu. Kruna ovoga bl;:g.dana bila je s .ečana -procesija sa slik m majke Božje u pet sati po Jod 1e. Pred crkv rn tisuća m naroda pre govorio je o. fra J os J Me· štrović novi Vnoški kapf !'ln . Njegova vatrena riječ o Majki M~njt, ga 'l ula
~.A. TOLJI(
v
ibeni~a je svačije srce. Preko blagoslova sa presvetim sakrame otom kao što i preko pontifikalne sv. Mise pjevao je mješoviti zbor Varoške crkve pod ravnanjem gosp. A. Anića.
SVETKOVINA GOSPE OD MILOSTI. U nedjelju 18. ov. mj. svetkuje se u franjevačkoj crkvi sv. Lovre svetkovina "Gospe od Milosti•. Toga dana biće pjevanje lelrcija u 5 s. ujutro. Poslije lekcija biće pjevana sv. Misa u 6 sati, zatim svako pol sata tiha sv. Misa a u 9 s. svečana sv. Misa. Poslije podne u 6 30 s. održaće svečanu propovjed u čast nebeske Kraljice o. Augustin dr GJberina. Poslije propovjedi slijedi blagoslov sa Presvetim i ljubljenje relik~o-ija BI. Dj. Mi!rije. Preko svečane Mise pjevaće
dvoglasnu mim od Jos. Greg. Zaoglia, ženski pjevački z'Jor "Gospe od MilosW a posl1je podne isti ali mješo-viti. Uorava Crkve
SVEČANA DEVETt\fiCA U CRKVI SV. FRA 'JE. Za pripravu na blagdane sv. Terezije M. I. i serafs'wg ora sv. Frane Asiškoga, koji se blagdani svetkuju 3. i 4. Jisto;:>ada držaće se u crkvi sv. Fra1e svečana devetnica sa posebnim razmatranjima o životu njihovom pred izloženim Svetotajstvom, počamši od subote 24. rujna. Početak svake večeri u 7 SPli.
POBOŽNOST MJESECA LISTOPADA. U s batu l. li to ada počinje
svečana pobožnost mjeseca listopada po našim crkvam9. Osobito na svečani način obavlja se ista pobožn st u crkvi sv. DJminika. - Svakoga j tra u 7 sati sv. Mic;01, poslije podne "Zdravo Mariju", Ruzarij i svečani blagoslov. Nedjeljom pak uz Ruzarij i večani
blagoslov joi je i propO\ i'ed i to u 4 s. pop. Tko prisustvuje večernjoj li~topad>uoj pob ·lž'l sti. d b'va svaki put oprost od 7 god. i 7 četrde.;eti c a; a tko ban:.m 10 puta pri~ustvuJe kr z mjesec istnj oobo~nnst, i '10 tiđe1 i pri 'ešćen d ">iva po/puni oprost.
IZ CRKVE SAI'v\ )STANSKE SV. LOVRE. Sva4oga utorka u 6 s ti jutrom '1r ko ci •ele godme oba\.·Jja se pobožnost sv. A te. U e t sati izloži se na kla 1ianje Presv. Olt. Salua nen t U i to .,,.ijeme čita SP n 1 Svečevu Oltaru S il . Misa uz p~at j t h rmonija i pjevanje nabožnib pje.;ama. z~vršava se ud jflje jem blagoslova sa Pre-,vetirn Svetot:q .tv..,m 1 Z ' iedničkom pr· če~ć u M JVate lj ca sv. A'1te.
Strana 8,
OTVOR SJEMENIŠTA. Utorak u večer 13 rujna, Preuzv. Biskup u kapeli Sjemeništa održao je prigodan govor đacima pri otvoru školske godine i u :>utio ih n a vrše n je svojih vjerskih i š wlskib dužnosti. Zatim je bio svećani saziv D.tha S v~tJga i blagoslov sa Presvetim. U biskup. đa
čkom Sjemeništu ima ove godine 92 pitomca.
.t<EĐENJE. U nedjelju 4. rujna subdjakoni F. Koleđn i k i I. Tr3tenjak primili su sv. Re1 Djakonata dok je fr. Gerard Barbir fra 1jevac pr:mio su bdjakooat.
U FOND LISTA, darovali su: g. A. Zaninović 10 Di . da počaste uspomenu majke vlč. Ganč:!vića u Jezerima. Da oo~a~te uspoma:1u maj e gosp. Jo ;e Vo1opije bankov. dire'·dora, vlč J. Felicinović Din 40; a vlč.
F. Granđov Din 20. Za lca lol. štam;>U darovale su župa Soline Din -.10.50, a Veli R~t Din 75.25. Uprava h ta najljepše im zahvalju1e.
UTORSKA POBOŽt\JOST V. ANTU"'A PADOVANSKOG!~. u crkvi sv. Fr;; ne počinje svakog utorka u osam sati navfčer. ,. -~
Dobr je i
već se raspačaja najpopubrniji i oajjeftiniji hrvatski kalendar .Da'1ica" što ga već od g. 1869. bez prekida izda je Jeronims'-<o književno društvo u Zagrebu, Tre: kalja Tomislava 21. Cijena din 10.- (za članove din 7.-). Uz veće čl a 1ke ima mnogo svaštica, pa gospodarskih pouka i prije ~leđa i slika o svjetskim događajima. Izcroiv je priiegled sajmova, vrlo čitljiv i potpun kai"ndarij u dvije bJje s mjes 'om za bil ešk:e. Nac;lovni list "Da n ice • je reprodukcija u boji kra~ne slike v. Jeronima od V. Kiri'la, koji je opremio i kalendarij. Kale ndar je ukrašen mnogim za ~ imivlm i lije Jim slikama.
Pre oruramo l
CIPELE Jer Vam neće bill nezahvalne.
Snižene eljene svim clpelarnal aročfto ženskim l dj eč j im l
ŠIBE IK SPLIT Kralja Tomi lava Marullćrva 7.
l
•trana 4 Broj as. ------------------------------------------------------------------------------
Naši dopisi Preko.
Srebrena MJsa veleučenog Doo M. Oarkovića.
Na Vel. Gospu veleuč. Don M. Garković slavio je svoju :srebrenu sv. misu u svom rodnom mjestu u Velom Ratu.
Veleuč jubilarac htio je da sve prođe najskromnije, ali ljubav i zabvalncst velarčana i prečana nije dozvolila.
Istog dana ranim parobrodom otputovElo je preko 150 prečana na čelu s vlč. župnikom Don M. Didovićem, gosp. M. Mašinom, Križarskim društvom, Križarskom glazbom, Pjevačk im društom sv. Cecilije i Marijinim kćerima.
Tada je· tajnica .Marinijih kćeri•
pročitala čestitku. Na sve ovo svečar se je odužim govorom zahva lio. Nato je pjevaćki zbor otpjevao papinu bimnu, a glazba otsvirala jedan komad.
U 10 sati započela je sv. Misa. Preko sv. mise oslovio je jubilarca vlč M. Didović koji je majstorski spojio svečmost M2rijinog uznesenja ss svećancšću ove srebrene m:se. Po· podne jubilarsc je podijelio blagoslov s Presvetim. ba trga su otputcvali
~ 1001 .MILAN RELJA Trgovina željezo svakovrsnog
alata l ulj enih boja. - - - ~lB ENIK - - -
Izletnici izvanredno dečekaoi pošli su odmah do župskog stana da pozdrave i čestitaju svečaru. U ime svib pozdravio ga je vlč. Didović i u znak zahvalncsti i priznanja poklanja mu
krasni srebreni križ. ~---.. ••••••••l®J
DiPfjl! ripele visoke crne ili smedje broj 18-27.
Din 55g-;
DlevoJiJfke lipele od crnog ili smedjeg boksa ili laka, praktične i od dobrog materijala, u kojima noga dobro sjedi
1 broj 28-35.
Din 85·-=-::. - .' ~ ..
, ~
Ukusne · polullpPie za dlake, vrlo udo
l P.ne i praktične, od crnog 111 smedjeg boksa,
Din 165·-
-- VESELJE DJECE ..• ked počinje škola, raduJe: roditelje, To veselje Isčezava, eko obuća tl~tl
J ranjava noge. Djeca trebaju~ dobru, udobnu J trajnu cipelu
prfčani uz sviranje glazbe kojoj je kao i pjevačkom zboru dirigirao profesor g. N. Juolirr a. Nema sumnje daće ova svečanost donijeti veleučenom don Mati tn jne ut jebt>, a obim župam~r obilatog ploda što neka Gospod mspari na sve veću svoju slavu l
Učesnik
prolzvađa
jedino
Visoke lipele za djevojčice i dječake,
sa trajnim pofplafima, od crne ili smedje kože broj 26-30.
Din 85·-broj 31 -35.
Din 105·-
šo o rts ke [J pele za djecu, od smedJeg boksa, sa ukrašenim jezikom br. 25-27.
Din 85·· broj 28 - 30.
Din 95·= broj 31-35.
Din l?~
BOGATI IZBOR CIPELA ZA DAME I GOSPODU! PRODAVAONE : Sibenik, Kralja Tomislava 18, Split