ZAVRNI RAD IZ PREDMETA VINOGRADARSTVOSADNJA VINOGRADA

SADRAJ1. UVOD11.1. Morfologija12. RAZVOJNI CIKLUS22.1. Suzenje (pla) loze22.2. Pupanje, rast i razvoj vegetacije32.3. Cvatnja i oplodnja42.4. Razvoj bobica52.5. Dozrijvanje groa52.6. Priprema za zimski odmor62.7. Zimski odmor73. UTJECAJ OKOLNIH UVJETA NA OKOLINU93.1. Temperatura93.2. Svjetlost103.3. Vlaga103.4. Vjetar114. PODIZANJE VINOGRADA135. ZAKLJUAK16LITERATURA17POPIS SLIKA I TABLICA18

1. UVODU ovom radu prouit e se sadnja vinograda, te poblie pojasniti pojmovi koji su vezani uz sadnju, naini na koji se sadi, razvojni ciklus i agroekoloki uvijeti. Razvojni ciklus lole poinje od takozvanog suzenja ili plaa loze, a zavrava zimskim odmorom u doba kada vegetacija stagnira. Vrlo je vaan utjecaj vanjskih imbenika na podizanje vinograda kao to su temperatura, svjetlost, oborine, vjetar. Za podizanje nasada potrebno je izraditi detaljni plan po kojem e se vinograd zasaditi. Putem tog plana moe se pratiti sve to je relevantno, a bit e opisano dalje u radu. Takoer, prilikom podizanja vinograda potrebno je obaviti i neke aktivnosti koje su od krucijalne vanosti prije sadnje. Te aktivnosti obuhvaaju krenje parcele jer se vinograd obino sadi na mjestima gdje je ve prije bio posaen vinograd, zatim ispitivanje tla odnosno testiranje na P i K, pripremanje povrine za sadnju koju je potrebno ostaviti 2-3 godine praznu ili na njoj posaditi neku drugu kulturu nebi li se tlo obnovilo i revitaliziralo svoja bioloka i fizoloka svojstva.1.1. MorfologijaTrs u prijevodu znai onaj koji ima nadzemne i podzemne organe odnosno svaka pojedina biljka loze. Te stoga, razlikujemo vegetativne i generativne organe. Vegetativni organi su pream tome: korijen, stablo s ograncima i krakovima, mladica, rozgva i lie. Dok su generativni organi cvijet, cvat, grozd, vitica, bobica i sjemenka.

2. RAZVOJNI CIKLUSLoza je viegodinja biljka pa stoga ivi i preko 100 godina, njen ivotni ciklus (vidi sliku 1.) je izuzetno veliki tonije od sadnje do smrti koja kao to je ve napomenuto traje i preko 100 godina. Glede rodnosti u ivotnom ciklusu postoje 3 perioda, a to su: 1. prvo razdoblje porasta rodnosti, od sadnje poa do 7 10 godina, 2. puna rodnost, 3. postupno smanjenje rodnosti. Mali (godinji) bioloki ciklus razvoja loze obuhvaa promjene koje se dogaaju tijekom 1. godine, a zovu se faze razvoja tj. fenofaze. Tako razlikujemo sedam fenofaza, a one se nazivaju: suzenje (pla) loze, pupanje, rast i razvoj vegetacije, cvatnja i oplodnja, rast bobica, dozrijevanje groa, priprema za zimski odmor, te konano zimski odmor.Slika br. 1. Razvojni ciklus loze

Izvor: izrada autora rada

2.1. Suzenje (pla) lozeSuzenje odnosno pla (vidi sliku 2.) javlja se u rano proljee to predstavlja prvi znak buenja. Na prerezima rozgve ili oteenjima starog drva se javlja tekuina ili pla, te tako predstavlja prve naznake rasta loze. No, ipak glavni uvjet za poetak ove faze je nuan porast temperature od 7 10C na dubini tla od 20 30 cm, te istovremeno temperatura zraka mora iznositi od 8 10C, to e rei kako je potrebna odreena suma pozitivnih dnevnih temperatura iz razloga to je temperatura glavni imbenik jaine suzenja. Jaina suzenja moe biti razliita dakle, na poetku loza malo suzi, slabo suzi u sredini (kad temperatura poraste) suzenje je intenzivno, a na kraju suzenje pada. Koliina tekuine tako ovisi o uzgojnom sustavu 0.3 2.5 L soka, no ukoliko sustav ima puno prereza tada moe biti i puno tekuine. U tekuini se uglavnom nalazi voda 0.2 0.3 g sit/l. Faza suzenja traje od 15 30 dana, te rez mora biti ravan kako tekuina nebi uguila sam pup.Slika br.2. Pup loze

Izvor: www.udrugavivazagreb.hr2.2. Pupanje, rast i razvoj vegetacijeZa poetak ove faze potrebna je srednja dnevna temperatura nekoliko dana koja iznosi od 7 12C jer se u tom procesu pri toj temperaturi u tkivo vrati tekuina. Tada radom enzima dolazi do pretvaranja sloenih organskih spojeva u jednostavne. Zatim se poveava pritisak u tkivima i dolazi do intenzivnog dijeljenja meristemskih stanica na vegetetivnim vrcima, te tako dolazi do pojave prvih listia. Temperatura koja se kree iznad 10C nazivamo jo i bioloka nula, ispod te temperature nema nikakvih dogaanja. Nadalje, ako su klimatske prilike povoljne raspon u kretanju je vei i do 15 dana izmeu ranih i kasnijih kultivara, no ukoliko su klimatske prilike nepovoljne tada i rane i kasne sorte kreu vrlo brzo u podjednako vrijeme. Potrebno je napomenuti i to da ukoliko su pupovi bolje razvijeni, tada e se bre i otvoriti. U poetku e se razviti mladice iz glavnog oka, no ako je propalo glavno oko tada dolazi do razvoja mladice iz suoica tvz. rezerva. Ova faza traje 40 60 dana, te u tom vremenu od pupanja do poetka svatnje mladica naraste i do 60 % od svoje ukupne duine. Obino traje od polovice travnja do kraja svibnja. Paralelno sa rastom mladice razvijaju se mikrosporogeneza i mikrosporogeneza, tj. razvoj mukih i enskih gameta u zaecima cvata. Razvijanjem gameta raste korijen, pojavljuju se novi ogranci i poveava se adsorpcijska zona korijena. U poetku faze porast se dogaa pomou hranjiva koja su uskladitena u trsu ( u starom drvu i korijenu) sve dok listovi ne porastu kako bi imali fotosintetsku aktivnost. No, treba znati da moe doi do konkurencije izmeu mladih listova i cvjetova za hranjiva. 2.3. Cvatnja i oplodnjaPoetkom cvatnje smatra se kada je otvoreno 5 10 % cvjetova, to se dogaa krajem svibnja i poetkom lipnja. No kako bi cvatnja i oplodnja potpuno poela u prethodnoj fazi muke i enske gamete se moraju razviti 2 3 dana prije poetka cvatnje, jer tada polen postaje klijav i to je vrijeme kada je loza jako osjetljiva na niske temperature, te temperature ispod 15C mogu trajno otetiti plodove. Optimalna temperatura za cvatnju vinove loze iznosi izmeu 20 30C, dok uz povoljnu temperaturu vana je i povoljna vlanost zraka. Prema tome, ukoliko je zrak suvie suh ili pue suhi vjetar moe doi do isuivanja njuke tuka ime je onemogueno klijanje polena. No, s druge strane ako je vlaga zraka previsoka ili ako pada previe kie postoji mogunost da se cvjetna kapica zaljepi za tuak, te da se veliki broj cvjetova uope ne otvori. Poetak cvatnje spada u sortno svojstvo, te stoga imamo sorte rane cvatnje, srednje kasne cvatnje i kasne cvatnje, to predstavlja krucijalnu vanost kod biranja sorte za odreena podruja. Poznato je da se svi cvjetovi se ne otvaraju istovremeno, te tako cvatnja jednog trsa traje 10 20 dana. Prilikom cvatnje najprije ponu cvasti cvatovi na mladicama sa sredine lucnja, zatim mladice sa vrha lucnja i na kraju one mladice sa baze. Cvatnja jednog cvata traje 5 10 dana, s tim da se najprije ponu otvarati cvjetovi po sredini cvata, zatim oni sa baze i na kraju oni na vrhu. Vrlo je vano spomenuti da jedan cvijet cvate 3 4 dana. Cvatnja tokom 24 sata nije ujednaena, te tako cvatnja u toku dana ima odreenu dinamiku. Cvjetovi se otvaraju od 6 8 sati ujutro, intenzitet raste do 10 sati, da bi oko 11 otvaranje prestalo. Na jednom cvatu ima izmeu 200 i 3000 cvijetova. Ovako veliki broj bobica ne bi se mogao smjestiti niti ishraniti na jednom grozdu, zbog ega se veliki broj cvjetova i tek zametnunih bobica ospe (60 80 % cvjetova). Iz tog razloga rastu i grozdovi s malo bobica koji se nazivaju rehuljavi grozdovi, 3 su mogua uzroka rahljavog ploda: 1) Funkcionalno enski tip cvijeta (mukat, cetinka),2) Slaba ishrana u tijeku morfogeneze cvatova i cvjetova, malo rezervnih tvari u trsu, slaba fotosintetska aktivnost, preoptereenost trsa pupovima, suvie kratka rezidba, tj. premala optereenost. Prilikom slabe ishrane uklanjaju se vrni dijelovi mladice tvz. vrikanje, jer koriste previe hranjiva.3) Loe klimatske prilike u tijeku cvatnje (mraz, suh zrak ili previe oborina).2.4. Razvoj bobicaRazvoj bobica zapoinje zametanjem bobica, a zavrava poetkom dozrijevanja grozda. U tom procesu nakon oplodnje dolazi do snane diobe stanica u bobicama i poveanja njihovog volumena, te tako bobice pojaano rastu. No, istovremeno dolazi i do nakupljanja kiseline u bobici i njihova koliina raste sve do pred poetak zriobe, pa tako s time raste i koliina eera koji se troi za disanje pa je iz tog razloga koliina eera u zelenim bobicama vrlo mala. U 1 kg zelenog groa / 10 25 g eera. Bobice imaju fotosintetsku aktivnost, te se njome zadovoljava 20 % vlastitih potreba. Prilikom ove faze optimalna temperatura se tako kree izmeu 25 30C, meutim ograniavajui faktor je voda u tlu to e rei ako je nema dovoljno u tlu bobice e ostati sitne. U tijeku ove faze mladice i dalje rastu pa se porast u duinu smanjuje, a mladice se djeljenjem kambija poinju debljati. Na kraju ove faze se stvara pelogen koji proizvodi pluto i dolazi do promjene boje i odrvenjavanja mladica od baze prema vrhu. Tada dolazi do zamatanja zimskih pupova sredinom svibnja, a u naim prilikama u krajevima s ranim proljeem prvi rodni pup i najrodniji pupovi nalaze se blie bazi mladice, dok u krajevima s niim temperaturama u proljee prvi rodni pupovi se nalaze dalje od baze.2.5. Dozrijvanje groaPoetak ove faze karakterizira promjena boje koice, pa kod bijelih kultivara klorofil ustupa mjesto ksantofilu i karotinu, dok kod crvenih sorata antocijanom. Ta pojava se zove ara bobica. Koica u tom sluaju postaje prozirna, te se oprai makom postaje elastina i postupno omekava. Neposredno pred poetak are dolazi do usporenog porasta bobice, meutim nakon pojave boje porast bobice se nastavlja, s tim da se teina mesa puno vie poveava u odnosu na koicu, ali teina sjemenke ostaje nepromijenjena. U sluaju kad se odnos eera i kiselina u bobicama vie ne mijenja, to je znak da je nastupila fizioloka zrelost. No, kad prestanu padat kiseline, a eer poinje rasti smatramo da je nastupila puna zrelost. Tehnoloka zrelost je izuzetno vana je s aspekta proizvodnje koja moe nastupiti prije ili poslije pune zrelosti. No, ukoliko je proizvodau interes da ostane vie kiseline, tada je mogue moemo brati i prije pune zrelosti, dok za proizvodnju predikatnih vina groe se bere puno poslije pune zrelosti.

Slika br. 3. Grozd

Izvor: www.rast-bs.si2.6. Priprema za zimski odmorOva faza poinje od fizioloke zrelosti groa do pada lia, no i dalje se nastavlja fotosintetska aktivnost lista poslije pune zrelosti, pa asimilati idu u staro drvo i korijen jer je groe obrano. Za to vrijeme se dogaa diferencijacija zimskih pupova, mladice dozrijevaju, skladite se rezervne tvari osobito u nodijima. U drugoj polovici listovi stare i prolazi fotosintetska aktivnost, tada mijenjaju boju gubitkom klorofila (kod bijelih i crvenih sorata uta, kod crnih crvena). Prije otpadanja lia izmeu mladice i lia se stvara plutasti sloj za odvajanje odnosno prekida provodne ile. Uslijed ranih jesenskih mrazeva lie otpada ranije i nepovoljno utjee na tijek dozrijevanja drva. Ova faza traje izmeu 20 90 dana i zavrava pri temperaturi nioj od 10C.

Slika br. 4. Zimska rezidba

Izvor: www.pijantvor.hr2.7. Zimski odmorTijekom zimskog nema znakova ivotne aktivnosti, a zimska stanka traje od opadanja lia do poetka prve fenofaze. Duina dakako ovisi o klimatskim prilikama no, u junim krajevima je taj period krai. Zimski period odmora ovisi o poloaju i kultivaru. Tako su poznati unutranji i vanjski razlozi za mirovanje. Unutranji razlozi su tako bioloke prirode, dok su vanjski vezani uz klimatske uvjete pa ispod 10C nema vidljive ivotne aktivnosti. Ali, ipak odvijaju se samo procesi disanja i transpiracije koji su tada jako usporeni pri niskim temperaturama. Loza je otporna na niske temperature, te tako zimski pupovi podnose i temperature od 13 do 15C, jednogodinja zrela rozgva od 18 do 20C, staro drvo ak do 25C, a korijen do 6C. Intenzivno skladitenje kroba u mladicama poinje ukoliko temperatura pada ispod 6C, te je tada maksimalan sadraj eera u rozgvi krajem 12. i poetkom 1. mjeseca ne bi li se krajem 2. mjeseca i poetkom 3. eer pretvarao u krob. Sadraj eera u rozgvi je usko vezan za otpornost na nisku temperaturu prema tome, poveanjem sadraja eera u staninoj tekuini suava se toka smrzavanja. Vrlo je vano pripaziti na lozu krajem 2. i poetkom 3. Mjeseca jer je mogue oteenje od ranih mrazeva. Razlog mirovanja zimskih pupova je vezan uz visoki sadraj inhibitora, a smanjuje se koliina auksina.

Slika br. 5. Trs loze

Izvor: www.bilikum.hr

3. UTJECAJ OKOLNIH UVJETA NA OKOLINUNajvaniji ekoloki imbenici koji utjeu na razvoj vinove loze su temperatura, vlaga i svjetlost. Stoga, vinova loza se uzgaja jo na sjevernoj i junoj hemidferi (25 50 SZ, 30 45 JZ). Sjevernije od tih zemljopisnih irina uvjeti su nepovoljni zbog niskih temperatura, dok je junije mogu uzgoj, ali nema perioda zimskog mirovanja pa se fenofaze se preklapaju i tada kvaliteta groa je vrlo slaba. 3.1. TemperaturaTemperatura kao jedan od neophodnih uvjeta za razvoj vinove loze predstavlja vanu ulogu, te se prema tome odreeni temperaturni uvjeti. Srednje godinje temperature koje su pogodne za uzgoj su izmeu 9 21C. Vegetacija poinje kad se temperatura digne iznad 10C, no za poetak cvatnje je potrebno minimalno 12C. Za sazrijevanje groa optimalno temperatura zraka iznosi 25 30 C, premda sazrijevanje moe poeti i na temperaturama niim od 16C. Temperaturne sume su pokazatelji za procjenu klimatskih prilika nekog kraja, a obino se raunaju sume aktivnih temperatura, dakle sume srednjih dnevnih temperatura veih od 10C. Kada se javljaju aktivne temperature se od poetka 4. do kraja 9. Mjeseca, to se tada naziva vegetacijski period. Tako se u praksi rauna suma aktivnih temperatura u vegetacijskom periodu. Suma efektivnih temperatura predstavlja temperature iznad 10C, ali ako je aktivna temperatura 11C tada je efektivna suma 1. Tako je prema sumi efektivnih temperatura u vegetacijskom periodu napravljena klasifikacija klimatskih zona. (Vidi tablicu 1.)Tablica br.1. Klasifikacija klimatskih zona u HrvatskojKLASIFIKACIJA KLIMATSKIH ZONA U RH

ZONA 1 manje od 1371CZONA 2 1372 1648C ZONA 3 1649 1926C ZONA 4 1927 2204C ZONA 5 vie od 2205C

podregije Zagorija, Meimurje, Prigorje, Bilogora, Pleivica, Moslavina i PokupljeSlavonija i Podunavljesjeverna Dalmacija i dio Dalmatinske zagoreIstra, Hrvatsko Primorje i dio sjeverne Dalmacijesrednja i juna Dalmacija

Izvor: www.pmf.unizg.hr Vrlo rani kultivari sazrijevaju 10 dana prije plemke efektivne temperature C 1000 1200, zatim kultivari 1. epohe kada plemka efektivne temperature 1201 1350C. Kultivari 2. epohe 15 dana poslije plemke 1351 1600C, nadalje kultivari 3. epohe sazrijevaju 30 dana poslije plemke 1601 2000C, dok kultivari 4. epohe 45 dana poslije plemke > 2000C. Temperature se jo djele i na ekstremno visoke i ekstremno niske temperatre, prema tome ekstremno visoke temperature su one koje su vie od 35C, to nepovoljno utjee na lozu iz razloga to tada dolazi do zastoja u fotosintetskoj aktivnosti. U takvim uvjetima intenzitet disanja jako raste i troi se velika koliina asimilata, te moe doi do pojave oegotina na liu i grou ako se temperatura popne i do 40C. Kada uzgojni oblici vise pri tlu to su naznake problemi sa temperaturom. U tom sluaju vlanost tla mora biti visoka jer e tada intenzitet transpiracije biti visok, a isparavanje e smanjiti temperaturu lista. Prilikom ekstremno niskih temperature loza nije jednako otporna u svim fazama. Najosjetljivija je u fazi porasta mladica kada je jo zelena, no isto tako nisu ni svi organi jednako osjetljivi npr. Mladice pozebu pri 2C. Loza je puno osjetljivija u fazi prije kretanja mladice, kad su pupovi obavijeni vunicom. Postoje jo i kasni proljetni mrazovi koji se javljaju u fazi prije kretanja mladice ukoliko tada dolazi do pozebe mladica, mladica jednostavno propadne, no ako se javljaju u vrijeme prije opadanja lia rani jesenski mrazevi, tada moe ozepsti lie pri 4 do 5C. Kao to je napomenuto nakon berbe lie zadrava fotosintetsku aktivnost i asimilati su usmjereni prema starom drvu u vidu rezervi. Dobro dozrele mladice mogu podnijeti niske zimske temperature pa stoga, loza moe izdrati od 15 do 18C, ovisno o genetskim svojstvima.3.2. SvjetlostSuneva svjetlost je faktor koji utjee na protjecanje svih fenofaza, a osobito je znaajna u fazi dozrijevanja groa zbog kvalitete. Svjetlost je takoer, ograniavajui faktor u formiranju zimskih pupova, ukoliko su uvjeti osvjetljenja tijekom godine bili zadovoljavajui u slijedeoj vegetaciji postii e se dobra diferencijacija. S obzirom da dio svjetlosti pada na tlo gubi se koeficijent iskoristivosti suneve energije za fotosintezu koji je kod loze nizak 4 5 %, te iz tog razloga valja voditi rauna o pravilnom izboru poloaja pruanjem redovitih agrotehnikih zahvata (reza u zrelo i zeleno), odstraniti suvinu lisnu masu kako bismo preostalima osigurali vie osvjetljenja. Kao mjerilo osvjetljenja nekog kraja koristi se broj sati sijanja sunca koji ovisi o zemljopisnoj irini (na sjeveru krae), o nadmorskoj visini, reljefu, stupnju oblanosti.3.3. VlagaLoza moe opstati u relativno suim prilikama zbog svog dubokog rasta korijena otporna je na suu. Vlaga je vrlo vaan faktor za odvijanje svih ivotnih procesa kao to su fotosintetske aktivnosti. Navodnjavanje vinograda je normalna mjera u nekim klimatskim uvjetima, najvea potreba za vlagom je u fazi intenzivnog porasta mladica i u fazi zelenih bobica. Do problema dolazi ako je vlaga u suviku jer je loza osjetljiva na prekomjernu vlanost u fazi pred cvatnju iz razloga to se potencira vegetativni rast, mladice i listovi rastu i troe se asimilati za rast i tada mogu nastati problemi u cvatnji i osipanje bobica. Prilikom cvatnje prevelika vlanost nije pogodna jer dolazi do problema sa oplodnjom, boleu (povoljni uvjeti za razvoj plamenjae ili peronospore). Isto tako, nepovoljno je ako previe vlage ima u fazi dozrijevanja groa, tada groe ima loiju kvalitetu, vei sadraj kiselina, manje eera, te se bobice se mogu raspucati. Prevelika vlanost je takoer i povoljni medij za razvoj botritisa (siva plijesan). Loza je prilino otporna na suu, a simptomi su usporeni rast mladice, suenje vitica, te su listovi intenzivno zelene boje. Ukoliko doe do ekstremne sue dolazi do propadanja odeenog broja listova. Minimalne godinje oborine bi trebale biti 400 500 mm godinje, a optimalne od 600 800 mm.3.4. VjetarUtjecaj na nasad ovisi o jaini vjetra, tako slabiji vjetrovi imaju pozitivan utjecaj dok snaniji negativno utjeu na nasad vinograda. U vrijeme opasnosti od pojave ranih mrazeva vjetar uzrokuje mijeanje zraka, te je manja opasnost od mraza. Takoer, blagi povjetarac u vrijeme cvatnje povoljno utjee na opraivanje. Isto tako, lagani vjetrovi dovode do breg suenja nakon oborina pa je tada smanjena opasnost gljivinih bolesti. Tijekom ljeta vlaniji vjetrovi su (jugo) povoljni jer smanjuju utjecaj temperature na vinovu lozu. Jaki vjetrovi dovode do mehanikih oteenja mladica i u cvatnji dovode do isuivanja njuke tuka. No, u uvjetima suhog zraka poveana je transpiracija i tada dolazi do prevelikog gubitka vlage. Na utjecaj klimatskih imbenika utjeu: zemljopisna irina, nadmorska visina, blizina velikih vodenih povrina, reljef. Zemljopisna irina se stoga svodi na razliiti kut padanja sunevih zraka na ekvatoru okomito, sjeverno i juno koso, ali tada ima slabiji intenzitet. U naim krajevima 42 - 47 sjeverne zemljopisne irine nalazi se vinogradarsko podruje u Hrvatskoj. Slijedei faktor jest nadmorska visina pa tako s rastom nadmorske visine pada temperatura. Na svakih 100m temperatura biljei pad od 0.5C, te se poveava koliina oborina i intenzitet sunevog zraenja. Potrebno je napomenuti kako postoji granica preko koje nije mogue uzgajati lozu jer nije sva loza ista. Vinogradarska podruja u kojim nije mogue uzgajati lozu su u podrujima blizu junih granica (Brazil, Bolivija) do 3000 m nadmorske visine zbog visokih temperatura. Prema sjevernim i naim krajevima do 350m nadmorske visine. U primorju 3 250 m nadmorske visine, dok na kontinent120 350 m nadmorske visine. Blizine velikih vodenih povrina ublaavaju klimatske prilike nekog kraja jer u ljeti vode se sporije griju za razliku od tla i za to grijanje troi velike koliine topline, te su tako nie topline od okolnog zraka i nema naglog porasta temperature. U jesen i u zimu, vodene povrine se sporije hlade i tako dolazi do nedovoljnog pada temperature okolnog podruja. Potrebno je istaknuti da razlika u temperaturi izmeu dana i noi je puno manja. Vlaga povoljno utjee na nasad aako je nastupilo vrijeme sue. Isto tako, odbijaju se sunane zrake, pa vinogradi blizu vode dobivaju uz direktno zraenje i indirektno zraenje. U ravnicama ubog reljefa uzgoj je povean jer je vlanost podogna, te do zagrijavanja dolazi vrlo brzo. U ravnicama su takoer uvjeti bogatih tala pa u tim predjelima loza bujno raste i dobro rodi. Ali, kakvoa groa nije visoka jer su to ratarski krajevi, te postoji opasnost od mrazeva. Na breuljkastom reljefu je bolja ogleditost i strujanje zraka, te je idealana za uzgoj vinove loze. Na takvom reljefu ne dolazi do naglog rasta temperature i izloenost Suncu je vea. Takoer je vana i ekspozicija (strana svijeta) jug je stoga najpovoljniji za osvjetljenje, a zapad je bolji nego istok, jer na istonoj strani Sunce dolazi ujutro i koristi se toplina za isparavanje, a manje na ostale procese. Ekspozicija je vanija na sjeveru nego na jugu.

4. PODIZANJE VINOGRADAPrilikom podoizanja vinograda potrebno je odraditi i neke pripremne radove: 1. Ureenje prostora gdje e se saditi vinograd (krenje i sistematizacija tla),2. Popravak fizikalnih, kemijskih i biolokih svojstava tla (meliorativna gnojidba i rigolanje),3. Priprema povrine za podizanje vinograda (obiljeavanje parcela, puteva i sadnih mjesta),4. Sadnja.Krenje podrazumjeva da se vinogradi podiu na povrinama pod ikarama i umarcima, gdje se nalazio stari vinograd stoga se uglavnom kree od tih povrina. Zatim se temeljito vade ostaci starog korijenja jer stari korijen je supstrat za razvoj gljivica trulei i mogu prijei i na korijen mladih trsova. Nakon krenja povrina se ostavi neposaenom bar 2 3 godine. Na povrini je najbolje sijati razliite kulture koje razvijaju veliku zelenu masu i imaju duboko korijenje iz razloga to e sjetva razliitih kultura popravit svojstva tla jer se zaoravaju u tlo uz itarice se siju i leguminoze. Na manjim parcelama krenje se uglavnom obavlja runo, a na veim se vri razliitim strojevima. Slijedei korak jest sustavno ureenje terena. Neke povrine nisu potpuno ravne tj. mikroreljef nije potpuno ujednaen. Takvim planiranjem treba izravnati mikrodepresije jer ukoliko mikrodepresije ostaju nezgodno je vriti obradu i prohod traktorima. U mikrodepresijama se zadrava hladan zrak i vlaga to pogoduje razvoj bolesti. Mikrodepresije se ravnaju velikim strojevima tipa buldoera, no ako doe do problema sa oborinskim ili podzemnim vodama potrebna je odvodnja. Tada se postavljanju drenane cijevi. Kod velikih nagiba potrbno je rijeiti sustave terasa. Terase se obino rade po izohipsama, te ih ima njavie na jugu. A razlog pravljenja sustava terasa jest taj to se javlja problem erozije tla. No, terasiranje je skupo ureenje i gubi se velik dio proizvodne povrine. Takoer se obavlja i popravak fizikalnih, kemijskih i biolokih osobina. Analiza osobina tla je vrlo vaan postupak kod podizanja viegodinjih nasada. Potrebno je napraviti analizu tla u smislu utvrivanja kemijskih sastava tj. prisustvo P i K, sadraj humusa i pedoloki profil. Potrebno je takoer pristupiti meliorativnoj gnojidbi to podrazumjeva vee koliine gnojiva nego u uobiajenoj gnojidbi, dodavanje prvenstveno P i K na zalihu, ali ne N, jer se ispire. Moe se dodati i velika koliina organske tvari, te se organske tvari dodaju kod same sadnje u jame. U principu se ne dodaje stajski gnoj jer su potrebne velike koliine na 1 ha. Optimalne koliine fosfora jesu 15 mg/100 g tla, zatim kalija, 30 mg/100 g tla uz 2 3 % humusa. Nakon meliorativne gnojidbe slijedi duboka gnojidba, pa se gnojiva odnosno hraniva unesu duboko u tlo i to u onaj sloj gdje e se razviti korijen loze. Duboka obrada tla vri se do velike dubine kako bi se prorahlilo, zatim razbio eventualno nepropusni sloj, te se izbacuje zaostalo korjenje na povrinu. Dubokom obradom popravljen je kapacitet za vodu. Rigolanje se obavlja u jesen prije prvih mrazeva u trenutku kada je optimalna vlanost tla. U junijim krajevima prije ljetnih vruina visoke temperature djeluju kao i mraz. Dubina moe ovisiti o matinom supstratu i do 1 m. Na malim povrinama se provodi runo, a moe se provoditi i spreno i strojem. Iskolavanje tabli i putova je takoer vaan posao. irina table je duina 1 reda, te duina reda ovisi o racionalizaciji rada odnosno o strojevima koji su na raspolaganju. Duina table je odreena brojem redova odnosno 2 3 puta vea od irine table. Veliina table je 2 3 ha. Prije podizanja vinograda je potrebno odredit i poloaj tabli. Izmeu tabli se nalazi mrea prolaznih putova. Glavni putovi su okomiti na pruanje redova, te je bitno da osiguravaju nesmetano obilaenje strojeva i da se strojevi mogu okretati i veliine su 5 7 m. Sporedni putovi su 3 5 m irine i idu paralelno s redovima. Smjer pruanja redova ovisi o konfiguraciji terena i ekolokim uvjetima. Vjetrovi mogu napraviti velike tete, pa stoga predstavljaju ograniavajui faktor pri sadnji. Potrebno je napraviti i razmak sadnje izmeu reda i unutar reda. Razmaci odreuju raspored sadnje, te stoga postoji kvadratni raspored koji se izraunava putem formule , dok se pravokutni raspored izraunava putem formule gdje N predstavlja broj trsova po 1 ha (1 ha = 10 000 m2), ''a'' predstavlja stranicu kvadrata, odnosno razmak izmeu trsova, ''b'' predstavlja razmak izmeu redova. U praksi su razmaci izmeu redova odreeni tehnolokom linijom strojeva. Optimalan razmak izmeu redova iznosi 2 2.20 m, najee je to optimalan razmak izmeu redova zbog prohodnosti vinogradarskih strojeva. Dok je razmak izmeu trsova odreen uzgojnim oblikom od 1 1.20 m. Treba spomenuti da kod proizvodnje stolnog groa razmaci sadnje su vei izmeu redova i to 3 4 m i izmeu trsova 1.5 2 m. Na budue sadno mjesto se stavlja oznaka i kolac koji e ostati kad se posadi trs. Za sadnju je svakako potrebno nabaviti sadni materijal. Cijep 1. Klase je onaj koji ima dobro spojno mjesto, zdravi korjenov struk, na bazi korjena razvijena 3 dobra korjena, mladica s dobro razvijenim i odrvenjelim pupovima (6 7). Priprema cijepa za sadnju obavlja se tako ukoliko postoje ako 2 mladice, 1 se odstranjuje dok se ona druga skruje na 2 pupa. Odstranjuje se i korijenje na korjenovom struku (brandusi), a glavni korjen se prikrati. Pri runom saenju je potrebno prikrati na duinu 10 12 cm, a strojevima 2 3 cm, no u praksi je bolje da je korjen dui. Cijepovi trsa se parafiniraju, te se uva spojno mjesto od prevelikog isuivanja. Dan prije sadnje preporuuje se cijepove umoiti u vodu, a neposredno prije sadnje korijen uvati u smjesi stajskog gnoja i zemlji i vode u omjeru 1:1:1 za zakorjenjavanje. Sadnje se obavlja runo tako da se jama kopa uvijek sa iste strane kolca. Dubine su naime odreene duinom cijepa do 45 50 cm i do 30 40 cm. Kopanje jama potrebno je uskladiti sa sadnjom kako se jame ne bi posuile. Na dno jame se zatim stavlja odreena koliina sipke zemlje, te se tu rasporedi korijen, zagrne se sa sipkom zemljom, te se malo nagazi i stavlja sloj stajnjaka. Ukoliko cijep nije parafiran tada se stavlja humak povie spojnog mjesta kako bi se mladica zatitila od sunca, hladnoe i mrazova. Spojno mjesto je od 4 5 cm iznad tla. Vrijeme sadnje je optimalno od kraja 3. mjeseca do sredine 5. mjeseca. Na jugu se sadi u jesen ili zimu tamo gdje nema opasnosti od smrzavanja, no ee se sadi u proljee. Njega mladog vinograda je izuzetno osjetljiv period prilikom uzgoja. Nakon sadnje se provodi povrinska obrada tla to podrazumijeva skidanje brandusa. Ukoliko postoje humci treba paziti kako se nebi stvorila pokorica, ali se u ljeti humci odgrnu. Mladica se mora vezati uz kolac, te se ree povrinski sloj korjenja. Brandusi se ne smiju razviti jer se manje razvija dublje korjenje, pa ukoliko doe do smrzavanja oni se smrznu, a dublji korijeni se nisu ni razvili. U 2. godini mladica se odree na visinu uzgoja, te ako nije dovoljno velika odree se ponovno na 2 pupa. Provodi se jo zatita protiv bolesti i tetnika, a potrebno je i zaliti ukoliko je suno vrijeme.

Slika br. 6. Nasad vinograda

Izvor: www.seebiz.eu

5. ZAKLJUAKPrema svevmu navedenom moe se zakljuiti da je za podizanje nasada vinograda potrebno niz faktora koji utjeu na uspjeh bilo poslovni ukoliko postoji elja za komercijalnom proizvodnjom ili privatnim uspjehom tonije sadnja za svoje potrebe. Poevi od razvojnog ciklusa do same berbe. Prilikom razvojnog ciklusa potrebno je pratiti slijedee aktivnosti kao to su suzenje ili pla loze koji je prvi stadij razvojnog ciklusa, zatim cvatnja i oplodnja za koju je potreban ekoloki imbenik vjetar, no on moe biti i od koristi jednako kao to moe biti tetan ukoliko je jak. Zatim potrebno je pratit razvoj bobica, te pripaziti na bolesti i tetoine to e rei kako je potrebno na vrijeme zatiti lozu raznim preparatima. Dozrijevanje groa je proces u kojem bobice mijenjaju svoju boju koice, zatim prilikom dozrijevanja doalzi do usporenog rasta bobica. Nakon procesa dozrijevanja lozu je potrebno pripremiti za zimu tako to se vinograd orezuje prema postojeim pravilima. Takoer potrebno je da okolni uvjeti budu optimalni kako bi nasad uspio odreena koliina svjetlosti i vlaga bi trebala biti na razini podnoljivoj za lozu, visina temperature takoer mora zadovoljavati uvjete pod kojima loza moe uspjeti. Moje miljenje je da je sadnja vinograda sloen proces koji zahtjeva truda, a u naim krajevima u zadnjih nekoliko godina nije isplativ posao. Cijena groa po kg je drastino opala i otkupljivai se isto tada nalaze u nezavidnoj siutaciji jer nemaju kome prodati vino. Troak radne snage obrnuto proporcionalno raste s otkupnom cijenom groa i uloenim sredstvima. Jedino je mogua ispaltivost ukoliko imamo vlastitu vinariju i pozamanu povrinu nasada jer time postajemo veliki proizvodai. S obzirom da je ulaskom u EU ogranien broj trsova sadnja vinograda svakako je neisplativ posao.

LITERATURAKnjige1. Miroevi, N., Karoglan Konti, J. Vinogradarstvo. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2008.Internet izvori1. www.udrugavivazagreb.hr05.02.2014.2. www.rast-bi.si05.02.2014.3. www.seebizz.eu06.02.2014.4. www.bilikom.hr07.02.2014.5. www.pijanitvor.hr08.02.2014.

POPIS SLIKA I TABLICAPopis slika Slika br. 1. Razvojni ciklus lozeSlika br. 2. Pup lozeSlika br. 3. Grozd Slika br. 4. Zimska rezidbaSlika br. 5. Trs lozeSlika br. 6. Nasad vinograda

Popis tablicaTablica br. 1. Klasifikacija klimatskih zona u Hrvatskoj18