sadrŽaj - virovitičko-podravska županijavodstvo dvd ime i prezime mobitel /tel. predsjednik...

SLUŽBENO GLASILO VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

S A D R Ž A J

Godina XIX

redni broj

brojstranice

redni broj

brojstranice

ISSN 1846 -0895

Virovitica, 31. svibnja 2012. godine Broj 4

AKTI ŽUPANA

1. Planaktivnoguključenjasvihsubjekatazaštite od požara na područjuVirovitičko-podravskežupanijeu2012.godini 3

2. Plan operativne provedbe Programaaktivnosti u provedbi posebnihmjera zaštite od požara na područjuVirovitičko-podravskežupanijeu2012.godini 20

3. Financijski plan za provođenjezadaćaizpodručjazaštiteodpožarau požarnoj sezoni u 2012. godinina području Virovitičko-podravskežupanije 23

4. Planprijmanastručnoosposobljavanjebez zasnivanja radnog odnosa u Virovitičko-podravskoj županiji u2012.godini 23

5. Odluka o odobrenju uporabe grba Tin -marketingd.o.o.Varaždin 24

6. Plan rashoda za nabavu proizvedenedugotrajne imovine i dodatnihulaganja na nefinancijskoj imovini zasrednješkolenapodručjuVirovitičko-podravskežupanijeza2012.godinu 24

7. Plan rashoda za materijal,dijelovei usluge tekućeg i investicijskogodržavanja u srednjim školama iUčeničkom domu Virovitica za 2012.godinu 27

8. Plan rashoda za nabavu proizvedenedugotrajne imovine i dodatnihulaganja na nefinancijskoj imovini zaosnovneškolenapodručjuVirovitičko-podravskežupanijeza2012.godinu 29

9. Plan rashoda za materijal, dijelovei usluge tekućeg i investicijskogodržavanja u osnovnim školama za2012.godinu 33

10.Odluka o imenovanju predstavnikaVirovitičko-podravske županije u Gospodarsko-socijalnomvijeću 35

11.Izmjene i dopune Plana prijma zastručnoosposobljavanjebezzasnivanjaradnog odnosa u Virovitičko-podravskojžupanijiza2012.godinu 36

12.Odluka o novčanim potporama zarazvoj i unapređenje lovstva napodručju Virovitičko-podravske županijeu2012.godini 37

13.Odluka o razrješenju i imenovanjučlanova Županijskog savjeta zaeuropske integracije 40

14.Izmjene i dopune Plana nabaveVirovitičko-podravske županije za2012.godinu 41

15.Odluka o kriterijima za izbornajučenika osnovnih i srednjih školaVirovitičko-podravskežupanije 47

Strana 2 SLUŽBENI GLASNIK Broj 4

ODBOR ZA STATUT I POSLOVNIK

1. PročišćenitekstOdredbizaprovođenjeProstornog plana Virovitičko-podravskežupanije 48

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

1. GodišnjiProgramradaGospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravskežupanijeu2012.godini 92

2. Zaključak o izboru predsjednikaGospodarsko-socijalnog vijećaVirovitičko-podravskežupanije 94

3. Zaključak o izboru potpredsjednikaGospodarsko-socijalnog vijećaVirovitičko-podravskežupanije 94

AKTI TAJNIŠTVA1. Ispravak 96

Strana 3SLUŽBENI GLASNIKBroj 4

Temeljem članka 4. Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 92/10) a u svezi točke I. podtočka 3d. Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2012. godini (“Narodne novine” broj 43/12.) i članka 36 Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” br. 8/01., 6/06., 1/07., 6/09., i 3/10.-pročišćeni tekst), župan Virovitičko-podravske županije donosi

P L A Naktivnog uključenja svih subjekata

zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije

u 2012. godini

Cilj plana aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije je da se na jednom mjestu utvrde dužnosti, odgovornosti i postupci, kako bi subjekti bili pravovremeno upoznati sa svojim pravima, obvezama i pravilnim načinima postupanja.

USTROJ VATROGASTVA U VIROVITIČKO - PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

Vatrogasna djelatnost, kao značajan dio sustava zaštite i spašavanja, od neprijepornog je interesa za svaku društvenu zajednicu pa tako i za Republiku Hrvatsku u cjelini. Sustav vatrogastva reguliran je Zakonom o vatrogastvu-pročišćeni tekst (“Narodne novine”, broj 139/04, 174/04, 28/09 i 80/10).

Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije je organizacija Vatrogasnih zajednica općina i gradova i samostalnih DVD-a. Vatrogasna zajednica objedinjuje, usmjerava i koordinira rad:

- 3 Vatrogasne zajednice gradova,- 10 vatrogasnih zajednica općina,- 3 samostalna DVD-a u općinama,- 2 Javne vatrogasne postrojbe i- 69 Dobrovoljnih vatrogasnih društava

U provedbi Programa aktivnosti posebnih mjera zaštite od požara u 2012.g. Vatrogasne

zajednice gradova i općina, te DVD-i uskladit će rad i provoditi danonoćno dežurstvo.

Za provedbu dežurstva zaduženi su zapovjednici i predsjednici vatrogasnih postrojbi DVD-a.

Odgovorne osobe i ustroj zapovijedanja vatrogasnim postrojbama Virovitičko-podravske županije


Ţupanijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Venus 098 / 659-362

Poţarna zona Voćin (sjeverozapadni dio Parka)

nadzornik – motritelj: Stjepan Gal

J. Draškovića 1, Slatina 098/416-230

Poţarna zona Orahovica (sjeveroistoĉni dio Parka)

nadzornik - motritelj: Alen Jurenac

Franje Jusupa 18, Ĉaĉinci 098 /136-7502

Poţarna zona Velika (jugozapadni dio Parka)

nadzornik - motritelj: Miroslav Mesić

Josipa Kozarca 25, Pleternica 098/465-660

Poţarna zona Kutjevo (jugoistoĉni dio Parka)

nadzornik - motritelj: Ĉaslav Sikora

Trg Sv. Florijana2, Orahovica 098/363-341

Poţarna zona Park šuma Jankovac

nadzornik - motritelj: Danijel Majstorović

Stublovaĉka 49, Slatina 098/363-342

Sjedište JU Park prirode Papuk - Voćin Trg Gospe Voćinske bb, Voćin 033/565 - 296

Ispostava JU Park prirode Papuk - Velika Trg sv. Augustina 18., Velika 034 / 313 - 030

I VZO PITOMAĈA Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik ŢELJKO PALKOVIĆ 098/271-444 Zapovjednik ZDRAVKO FRAS 099/220-0193 Zamjenik Zapovjednika LIVIO LAUŠ 099/190-3871 Tajnik NEVEN MILANOVIĆ 099/2200093 1.DVD PITOMAĈA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢELJKO ŢIVKO 098/902-8207 Zapovjednik LIVIO LAUŠ 099/190-3871 Tajnik MILKA NOVOSEL 033/782-222 2.DVD KLADARE Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MATEJA FRAS 091/450-8324 Zapovjednik ZDRAVKO FRAS 099/220-0193 Tajnik DARKO TKALĈEC 099/212-5000


3.DVD DINJEVAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik JOSIP VURI 098/403-775 Zapovjednik MATO BASTALIĆ 098/780-543 Tajnik MARIO VLAŠIĆ 098/183-4070 4.DVD VELIKA ĈREŠNJEVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢELJKO PALKOVIĆ 098/271-444 Zapovjednik NEVEN MILANOVIĆ 099/2200093 Tajnik ANA ŠPANIĆ 099/799-6562 5.DVD MALA ĈREŠNJEVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MIJO ORENDA 098/138-7520 Zapovjednik MILAN LAZAR 033/714-582 Tajnik SINIŠA ORENDA 033/714-107 6.DVD TURNAŠICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ALOJZ LACH 099/703-3077 Zapovjednik JOSIP NEMET 099/190-4886 Tajnik ŢELJKO GOLIĆ 095/900-5331 7.DVD GRABROVNICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVICA PAVIĆ 099/217-8170 Zapovjednik IVICA HERAK 098/176-5102 Tajnik TOMISLAV KRALJ 098/912-4152 8.DVD STAROGRADAĈKI MAROF Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZDRAVKO SESVEĈAN 098/645-422 Zapovjednik VLADO SESVEĈAN 033/718-082 Tajnik ALEN HRVOIĆ 098/161-3902 9.DVD STARI GRADAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik JOSIP OBERAN 098/919-7502 Zapovjednik MARIO VRBASLIJA 092/248-0545 Tajnik MIRKO BORONDIĆ 099/783-3567 10.DVD SEDLARICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MARIJAN HAMPOVĈAN 098/374-747 Zapovjednik MARIJAN ŠTUKAR 091/251-9982 Tajnik IVICA VAJDA 098/943-3299


11.OTROVANEC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVAN LADUŠIĆ HANZIR 098/792-176 Zapovjednik DARIO RAKITNIĈAN 098/904-7941 Tajnik MIRKO PAVLEKOVIĆ 098/213-8704 II VZO ŠPIŠIĆ BUKOVICA Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik MILAN MAJETIĆ 098/432-760 Zapovjednik JOSIP MILADINOVIĆ 091/150-1448 Zamjenik Zapovjednika ŢELJKO KOMAR 098/936-7746 Tajnik ZDRAVKO POKUPIĆ 098/977-3720 1.DVD ŠPIŠIĆ BUKOVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MILAN LEŠKO 091/724-7018 Zapovjednik ZLATKO JUREN 099/418-6630 Tajnik VLATKA MIKIĆ 091/923-7313 2.DVD VUKOSAVLJEVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MIROSLAV KOMAR 098/497-653 Zapovjednik ŢELJKO KOMAR 098/936-7746 Tajnik ZDRAVKO POKUPIĆ 098/977-3720 3.DVD OKRUGLJAĈA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZLATKO MALETIĆ 033/737-339 Zapovjednik ANDRIJA AUER 098/913-9821 Tajnik ANTUN ŠPOLJARIĆ 098/184-4423 III VZO LUKAĈ Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik MARIJAN MOSLAVAC 098/314-551 Zapovjednik IVICA BUKOVĈAN 099/804-4776 Zamjenik Zapovjednika MARIJAN ŠUVAK 739-235 Tajnik LUKA TAUŠAN 739-103 1.DVD TURANOVAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVAN BUKVIĆ 099/212-5020 Zapovjednik MARIJAN ŠUVAK 739-235 Tajnik LUKA TAUŠAN 739-103


2.DVD GORNJE BAZJE Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MARIJAN KUĈAN 786-293 Zapovjednik PREDRAG PREBEG 098/813-494 Tajnik DRAGO BOROVĈAK 786-142 3.DVD DUGO SELO LUKAĈKO Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik VJEKOSLAV MIKIĆ 098/848-194 Zapovjednik VLADO MALĈIĆ 098/863-182 Tajnik MARIJAN MAGEHEIM 739-330 IV VZO GRADINA Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik DRAŢEN PEIĆ 091/769-3882 Zapovjednik MILENKO MILOVANOVIĆ 091/278-4349 Zamjenik Zapovjednika DARIO VILJEVAC 098/263-549 Tajnik MARIJANA

MILOVANOVIĆ 091/278-4350

1.DVD GRADINA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVICA DOLINAC 091/278-4345 Zapovjednik ROBERT KOVAĈEVIĆ 091/278-4346 Tajnik MARIJAN DOLINAC 091/278-4347 2.DVD RUŠANI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢELJKO TAMBIĆ 098/819-514 Zapovjednik PREDRAG RAJNOVIĆ 098/342-235 Tajnik TOMISLAV RAJNOVIĆ 098/193-2818 3.DVD STARA BREZOVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik JOSIP BROĐANAC 091/278-4354 Zapovjednik IVAN SMILJANIĆ 091/2784-355 Tajnik SREĈKO LUKAĈEVIĆ 098/1957-245 4.DVD BUDAKOVAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DRAGO PATAKI 091/278-4358 Zapovjednik DANIJEL KEHEDJI 098/683-287 Tajnik IVICA MERŠIĆ 099/672-8474


V VZG VIROVITICA Vodstvo VZG Ime i prezime Mobitel Predsjednik ŢARKO MLINARIĆ 0989208340 Zapovjednik ANTO TUTIĆ 0989214347 Zamjenik Zapovjednika - - Tajnik IVAN CMREĈNJAK 0989082665 1.DVD VIROVITICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢARKO MLINARIĆ 098/920-8340 Zapovjednik MARIO PAVELIĆ 098/933-2400 Tajnik ANITA BLAŢEVIĆ 091/4722-905 2.DVD KORIJA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MAVRO BISTROVIĆ 033/738-059 Zapovjednik FRANE MARIJANOVIĆ 091/555-0427 Tajnik FRANJO KORENIĈKI 098/187-5522 VI VZO SUHOPOLJE Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik STJEPAN ĐURINIĆ 098/562-380 Zapovjednik MIRKO SOLAR 098/464-261 Zamjenik Zapovjednika MIROSLAV HERING 033/771-798 Tajnik ĈIZIM DRAŢEN 098/978-2420 1.DVD SUHOPOLJE Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MARIJAN BRLEK 098/562-380 Zapovjednik MIRKO SOLAR 098/464-261 Tajnik MARIO GOTAL 098/465-939 2.DVD BOROVA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik STJEPAN RAZUM 098/488-559 Zapovjednik ZLAZKO SMOJVER 033/770-026 Tajnik DRAŢEN ĈIMIN 098/978-2420 VII VZG SLATINA Vodstvo VZG Ime i prezime Mobitel Predsjednik KRUNO FABIJANAC 095/901-0803 Zapovjednik STJEPAN VENUS 098/659-362 Zamjenik Zapovjednika IVAN MEDVED Tajnik DRAGAN MEDVEDOVIĆ 098/863-598


1.DVD SLATINA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DRAGAN MEDVEDOVIĆ 098/263-598 Zapovjednik MILE JAVOROVIĆ 098/244449 Tajnik BRANKO BELOŠEVIĆ 091/5186924 2.DVD KOZICE Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZDENKO KIŠ 033/562-078 Zapovjednik IVAN MEDVED 033/562-101 Tajnik DAMIR MEDVED 033/562-050 3.DVD BAKIĆ Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZLATKO ANTOLOVIĆ 091/762-7114 Zapovjednik IVAN STIPANIĆ 098/908-1012 Tajnik DRAŢEN ZAGORAC 098/928-3521 4.DVD SLADOJEVCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DRAGUTIN PERĈIĆ 091/905-2921 Zapovjednik JOSIP VAJNHAL 091/782-1462 Tajnik DALIBOR POKUPIĆ 091/454-6142 5.DVD SLADOJEVAĈKI LUG Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DANIJEL KRAMARIĆ 098/900-1445 Zapovjednik MATIJA VUKOVIĆ 098/182-2005 Tajnik BORO OBŢETIĆ - 6.DVD DONJI MELJANI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MILAN BOBANIĆ 091/579-7018 Zapovjednik MARIO PERKOVAC 091/784-7252 Tajnik PETAR UHER 099/773-4041 7.DVD GOLENIĆ Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVAN GAŠPARIĆ 099/610-6043 Zapovjednik BRANKO BUKVIĆ 033/568-035 Tajnik MARKO AUGUSTIĆ 033/568-034 VIII VZO SOPJE 1.DVD VAŠKA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik JOSIP MATOKOVIĆ 098/938-5217 Zapovjednik ZLATKO MATOKOVIĆ 091/528-1896 Tajnik JOSIP ŠTRBAK 033/548-180


2.DVD GRABIĆ Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MIRKO JELINEK 091/762-0585 Zapovjednik DALIBOR BENKO 561-023 Tajnik MARKO MARKOVIĆ 561-002 IX VZO ĈAĐAVICA Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik DRAŢEN ŠOMOĐI 098/782-234 Zapovjednik DRAGUTIN HERBAJ 098/863-160 Zamjenik Zapovjednika NIKOLA REŠĈIĆ 099/690-0476 Tajnik DRAGAN HORVAT 091/788-8254 1.DVD ĈAĐAVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik TIHOMIR FRANJIĆ 033/544-293 Zapovjednik DRAGUTIN HERBAJ 098/863 160 Tajnik IVICA FRANJIĆ 091/192-3814 2.DVD NOSKOVCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVAN MESAROŠ 098/947-6518 Zapovjednik IVAN VIDA 033/544-050 Tajnik TOMISLAV HORVAT 3.DVD ZVONIMIROVAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DRAGUTIN DVORSKI 033/549-010 Zapovjednik ZDRAVKO RIBIĆ 098/902-8171 Tajnik PAVO VAJGER 098/335-928 4.DVD STARIN Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik STJEPAN PORGA 098/931-6327 Zapovjednik MIROSLAV ŠOMOĐI 099/193-8804 Tajnik RENATA PERNAR 099/193-8804 5.DVD VRANEŠEVCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DRAŢEN ŠOMOĐI 098/782-1234 Zapovjednik NIKOLA REŠĈIĆ 099/690-0476 Tajnik MILENKO UGLJEŠIĆ


6.ĈAĐAVAĈKI LUG Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik JOSIP ARTIĆ Zapovjednik ZVONKO ŠIMIĆ 091/510-2000 Tajnik BRANKO KARAMARKOVIĆ 091/899-8782 7.DVD DONJE BAZIJE Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DARKO ZDELAR 091/532-2253 Zapovjednik ZDENKO ĈIĈEK 091/935-4442 Tajnik IVICA KNAPIĆ 099/787-3103 X VZO MIKLEUŠ 1.DVD MIKLEUŠ Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZVONKO VREKALIĆ 098/898-593 Zapovjednik KREŠIMIR ĐUREK 091/795-1595 Tajnik TIHOMIR DUNDOVIĆ 033/563-269 2.DVD ĈETEKOVAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik DARKO TROHA 098/9149589 Zapovjednik MARIJO CINGEL 099/215-6055 Tajnik DALIBOR LIPOVAC 099/503-4430 XI VZO ZDENCI Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik ŢELJKO VREMIĆ 091/544-5233 Zapovjednik VLADIMIR ŠUMSKI 099/411-0264, 033/464-502 Zamjenik Zapovjednika ZLATKO STOŠIĆ 091/941-4620,099/697-1256 Tajnik DRAGAN GARIĆ 091/940-1658 1.DVD ZDENCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢELJKO VREMIĆ 091/544-5233 Zapovjednik VLADIMIR ŠUMSKI 099/411-0264 Tajnik DRAGAN GARIĆ 091/940-1658 2.DVD ZOKOV GAJ Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢELJKO HOLOŠ 098/863-171 Zapovjednik IVICA ĈIŠ Tajnik MATIJA HOLOŠ


3.DVD BANKOVCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZDENKO TAJZ 091/529-6431 Zapovjednik ALMIR MUHELJIĆ 091/223-3868 Tajnik JOSIP KNEZ 091/252-8882 XII VZO CRNAC Vodstvo VZO Ime i prezime Mobitel Predsjednik ŢELJKO RADINKOVIĆ 091/933-1233 Zapovjednik IZIDOR LONĈAR 091/189-3841 Zamjenik Zapovjednika MARIJAN BOGNAR 098/194-8206 Tajnik ALEN ŠPOLJARIĆ 099/474-8111 1.DVD CRNAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ŢELJKO RADINKOVIĆ 091/933-1233 Zapovjednik IVAN SUDARIĆ 098/523-890 Tajnik IVAN MAŠABERG 2.DVD BREŠTANOVCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ALEN ŠPOLJARIĆ 099/474-8111 Zapovjednik TOMISLAV PETRLIĆ 099/705-4788 Tajnik LUKA LIĆINA 091/919-5737 3.DVD SUHA MLAKA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ĐOKO VUĈIĈEVIĆ 033/683-142 Zapovjednik BERISLAV JAKOŠEVIĆ 095/881-2172 Tajnik STIPE BABIĆ 4.DVD VELIKI RASTOVAC Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IZIDOR LONĈAR 091/189-3841 Zapovjednik IVICA STRAKA 033/643-121 Tajnik ŢELJKO MESINGER 098/978-2405 XIII VZ ORAHOVICA Vodstvo VZG Ime i prezime Mobitel Predsjednik PETAR ĈAĈINOVIĆ 098/981-4965 Zapovjednik MATO ORINA 098/683-824 Zamjenik Zapovjednika IVAN MIHELĈIĆ 098/983-6777 Tajnik ROBERT ORINA 098/178-4110 1.DVD ORAHOVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik PAVAO RAMIĆ 098/935-4311 Zapovjednik ROBERT ORINA 098/178-4110 Tajnik ZRINKA POCRNIĆ 098/990-0060


2.DVD NOVA JOŠAVA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik PETAR ĈAĈINOVIĆ 098/981-4965 Zapovjednik IVAN MIHELĈIĆ 098/983-6777 Tajnik ŢELJKO ĈAĈINOVIĆ 3.DVD STARA JOŠAVA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MILAN JOŠAVAC 091/503-0346 Zapovjednik IVAN KUBICA 099/595-0815 Tajnik FRANJO BOLJKOVAC 033/673-027 4.DVD DOLCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik SAMIR BOŢIĈEVIĆ 098/665-256 Zapovjednik DANIJEL RANDOGAJAC 092/218-5077 Tajnik ANDRIJA FINDRIK 033/675-351 5.DVD CRKVARI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik IVICA PODBOJ 099/214-3326 Zapovjednik MIROSLAV VARGA 099/673-8992 Tajnik VILKO TIKVAN 091/754-5065

XIV SAMOSTALNI DVD u općini NOVA BUKOVICA 1.DVD NOVA BUKOVICA Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik ZDRAVKO JURŠIK 098/914-9692 Zapovjednik DARKO TAKAĈ 098/184-5945 Tajnik TOMISLAV DEREŠ 098/959-1994 XV SAMOSTALNI DVD u općini ĈAĈINCI 1.DVD ĈAĈINCI Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik MIRKO MALIŠ 091/4684-036 Zapovjednik SINIŠA ILEŠ 091/468-4043 Zamjenik Zapovjednika STANKO BEHIN 091/904-9004 Tajnik VLADO MILAK 091/4684-041 XVI SAMOSTALNI DVD u općini VOĆIN 1. DVD VOĆIN Vodstvo DVD Ime i prezime Mobitel /tel. Predsjednik PUHANIĆ ROBERT 098/660-275 Zapovjednik ŠIMIĆ GORAN 099/686-1420 Tajnik ZDRAVKO OJKIĆ 098/904-8413


zapovjednika koji preuzima zapovijedanje intervencijom.

4. Kada događaj prelazi granice jedinice lokalne samouprave, zapovijedanje vatrogasnom intervencijom preuzima zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice područja, ako isti postoji ili županijski vatrogasni zapovjednik.

5. Kada događaj prelazi granice Županije zapovijedanje vatrogasnom intervencijom preuzima glavni vatrogasni zapovjednik.

6. Glavni vatrogasni zapovjednik može preuzeti zapovijedanje vatrogasnom intervencijom na teritoriju Republike Hrvatske ili odrediti zamjenika ili pomoćnika sukladno svojoj prosudbi o učinkovitosti takvog određenja.

7. Vatrogasnom intervencijom kod pravne osobe koja ima profesionalnu vatrogasnu postrojbu u gospodarstvu osnovanu sukladno Zakonu o vatrogastvu zapovijeda zapovjednik te vatrogasne postrojbe.

8. Vatrogasna intervencija na vojnim objektima obavlja se na zahtjev i uz prisustvo ovlaštene osobe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

RAZRAZRAĐEN SUSTAV PRIMANJA DOJAVE O POČETKU

POŽARA I UKLJUČIVANJA U AKCIJU GAŠENJA VATROGASNIH

POSTROJBI I OSTALIH SUDIONIKA

Sustav primanja dojave o početku požara i uključivanja u akciju gašenja vatrogasnih postrojbi i ostalih sudionika sačinjen je prema odredbama Zakona o vatrogastvu, Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske i Planu intervencija kod velikih požara otvorenih prostora na teritoriju Republike Hrvatske. Odredbe navedenog Zakona, Pravilnika i Plana specificirane su u nastavku.

Za provedbu Programa aktivnosti pojačanih mjera zaštite od požara u 2012. godini, odgovorni su zapovjednici s predsjednicima Vatrogasnih zajednica gradova, općina, dobrovoljnih i profesionalnih postrojbi i županijski vatrogasni zapovjednik.

Županijski vatrogasni zapovjednik pratiti će stanje i pojave na području županije tijekom ljetne sezone u provedbi pojačanih mjera zaštite od požara, te poduzimati mjere za poboljšanje organiziranosti vatrogasnih postrojbi, te rukovoditi sa složenim vatrogasnim intervencijama

USTROJ ZAPOVIJEDANJA U AKCIJAMA KADA U GAŠENJU

POŽARA SUDJELUJE VIŠE VATROGASNIH POSTROJBI I

PUČANSTVO

Ustroj zapovijedanja u akcijama gašenja požara većih razmjera u Virovitičko-podravskoj županiji, kada u gašenju sudjeluje više vatrogasnih postrojbi, sačinjen je prema odredbama Zakona o vatrogastvu. Općenite odredbe navedenim Zakonom specificirane su u nastavku po točkama, a potom se u Tablici daje popis odgovornih osoba prema položaju u zapovjednom lancu.

1. Vatrogasnom intervencijom koja se obavlja zbog nastalog požara, eksplozije, nesreće ili druge opasne situacije (u daljnjem tekstu: događaj) zapovijeda zapovjednik u vatrogasnoj postrojbi koja je prva počela s intervencijom.

2. Kada na mjesto događaja prva izađe vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva, zapovjednik te postrojbe zapovijeda vatrogasnom intervencijom do dolaska javne vatrogasne postrojbe kada zapovijedanje intervencijom preuzima zapovjednik u toj postrojbi.

3. Ako zapovjednik koji zapovijeda vatrogasnom intervencijom ocijeni da raspoloživim sredstvima i snagama nije u mogućnosti obaviti intervenciju, o događaju odmah izvješćuje nadređenog vatrogasnog


R. BR. RADNJE OPIS RADNJE NAČIN DOJAVE POSTROJBA ZADUŽENJA

1. Dojava požara 0-24 sata

- telefonom - sirenom - radiostanicom

postrojba koja je primila dojavu

Uzbunjivanje se obavlja na temelju dojave požara na telefon broj 112

2. Prvi izlazak na požar - interna uzbuna postrojba koja je primila dojavu

Na temelju procjene stanja na požarištu zapovjednik vatrogasne postrojbe uzbunjuje ostale vatrogasce.

3.

Obavještavanje o požaru Zapovjednika vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice i Županijskog vatrogasnog zapovjednika

- telefonom postrojba koja je primila dojavu

Na temelju procjene stanja na požarištu kada zapovjednik koji vodi postrojbu na intervenciji ocijeni da se u akciju moraju uključiti ostale vatrogasne postrojbe na području jedinice lokalne samouprave.

4. Uzbunjivanje ostalih DVD-a - telefonom

ostali DVD-i na području jedinice lokalne samouprave

Uzbunjuju se i mobiliziraju postrojbe na čijem području djelovanja je nastao požar. Uzbunjivanje obavlja zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice.

5.

Obavještavanje o požaru Županijskog vatrogasnog zapovjednika

- telefonomObavještava se ŽC 112 Virovitica o stanju na terenu i potrebi uključivanja dodatnih snaga.

6.

Pozivanje ostalih sudionika na području jedinice lokalne samouprave

- telefonom

Na temelju procjene stanja na požarištu zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice ili Županijski vatrogasni zapovjednik poziva u pomoć pučanstvo i po potrebi građevinsku mehanizaciju, vozila i opremu putem ŽC 112 Virovitica.

7.

Uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi iz okolnih jedinica lokalne samouprave

- telefonom

vatrogasne postrojbe u okolnim jedinicama lokalne samouprave

Požar širih razmjera na požarnom području ili mogućnost širenja na područje okolnih jedinica lokalne samouprave. Na temelju procjene stanja na požarištu Županijski vatrogasni zapovjednik uzbunjuje vatrogasne postrojbe u okolnim jedinicama lokalne samouprave preko ŽC 112.

8.

Pozivanje vatrogasnih postrojbi iz okolnih jedinica lokalne samouprave

- telefonom

vatrogasne postrojbe u okolnim jedinicama lokalne samouprave

U slučaju potreba pozivaju se vatrogasne postrojbe iz okolnih jedinica lokalne samouprave. Poziva ih Županijski vatrogasni zapovjednik putem ŽC 112 Virovitica.

9.Uzbunjivanje vatrogasnih postrojbi iz okolnih županija

- telefonomvatrogasne postrojbe okolnih županija

Mogućnost širenja požara na područje okolnih županija ili požar velikih razmjera. Na temelju procjene stanja na požarištu Županijski vatrogasni zapovjednik uzbunjuje vatrogasnu zajednicu okolnih županija putem ŽC 112 Virovitica.

10.Pozivanje vatrogasnih postrojbi iz okolnih županija

- telefonomvatrogasne postrojbe okolnih županija

U slučaju potreba pozivaju se vatrogasne postrojbe iz okolnih županija. Poziva ih Županijski vatrogasni zapovjednik preko ŽC 112 Virovitica .


Hrvatske) zatražiti dodatnu pomoć.

Ukoliko pružena pomoć iz prethodnog stavka nije dovoljna, na traženje nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva, glavni vatrogasni zapovjednik može, sukladno prosudbi, zapovjediti angažiranje svih raspoloživih vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske i ostalih protupožarnih snaga, a putem Državne uprave za zaštitu i spašavanje može, na temelju međunarodnih sporazuma o pružanju pomoći, zatražiti i međunarodnu pomoć.

U slučaju nastanka požara otvorenog prostora koji može prerasti u veliki požar, uključivanje tijela i pravnih osoba u aktivnostima gašenja požara na otvorenom prostoru obavit će se sukladno tablici ugroženosti, kako slijedi:

U slučaju nekontroliranog ili ubrzanog razvoja požara može se promijeniti redoslijed uključivanja vatrogasnih postrojbi u akciju gašenja požara.

Odluku o dinamici uključivanja većeg broja vatrogasnih postrojbi u akciju gašenja požara donosi zapovjednik vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice, županijski vatrogasni zapovjednik ili njegov zamjenik, a na prijedlog zapovjednika vatrogasne postrojbe koja je prva započela s intervencijom, odnosno, zapovjednika javne vatrogasne postrojbe koji je preuzeo zapovijedanje intervencijom

U gašenju požara otvorenog prostora koji prerasta u veliki požar, na zahtjev zapovjednika požarišta, a temeljem prosudbe, nalogom nadređenog vatrogasnog zapovjednika upućuju se putem ŽC 112 Virovitica za dodatne vatrogasne postrojbe.

Ukoliko te postrojbe nisu u mogućnosti same ugasiti požar akciji gašenja požara se, na temelju zahtjeva preko ŽC 112 Virovitica - zapovjednika požarišta, priključuju postrojbe civilne zaštite koje je jedinica lokalne samouprave osnovala, obučila i opremila, te prema potrebi, postrojbe Hrvatske vojske.

Ukoliko raspoložive vatrogasne postrojbe jedinice lokalne samouprave nisu dostatne za gašenje požara, zapovjednik požarišta traži dodatnu pomoć putem ŽC 112 od više razine zapovijedanja. Odluka o angažiranju dodatnih snaga za gašenje požara može se donijeti samo onda kada su sve raspoložive protupožarne snage s područja jedinice lokalne samouprave nedostatne za uspješno gašenje ili su već angažirane na drugim požarištima.

Županijski vatrogasni zapovjednik ovlašten je aktivirati sve vatrogasne postrojbe s područja Županije.

Ukoliko angažirane snage gasitelja nisu dovoljne za gašenje požara, županijski vatrogasni zapovjednik će putem nadležnog operativnog vatrogasnog zapovjedništva i ŽC 112 Virovitica (kontinentalnog dijela Republike


1. stupanj - požari otvorenog prostora manjih razmjera - indeks opasnosti vrlo mali do mali

- vatrogasne postrojbe s područja jedinice lokalne samouprave

2. stupanj - manje šumske površine - veće površine trave i niskog raslinja - indeks opasnosti mali do umjeren

snage iz 1. stupnja i: - vatrogasne postrojbe iz susjednih jedinica lokalne samouprave - zapovjedništvo područja

3. stupanj

- veće šumske površine - velike površine trave i niskog raslinja - indeks opasnosti mali do umjeren

snageiz2.stupnjai: - županijsko vatrogasno zapovjedništvo - uključivanje dijela vatrogasnih postrojbi s

područja Županije po prosudbi uključuju se i: - intervencijske postrojbe - zračne snage - postrojbe civilne zaštite s područja

Županije - NOS OS RH (Hrvatska vojska)

4. stupanj

- vrijedne šumske površine - vrlo velike površine trave i niskog raslinja - ugroženost objekata i naselja - moguće više istovremenih događaja na širem području (različitog intenziteta) - indeks opasnosti umjeren do velik

snage iz 3. stupnja i - uključivanje ukupnih vatrogasnih snaga s

područja Županije - operativno vatrogasno zapovjedništvo kontinentalnog dijela RH - intervencijske postrojbe - zračne snage - Županijsko zapovjedništvo zaštite i

spašavanja - postrojbe civilne zaštite s područja

Županije - NOS OS RH (Hrvatska vojska) - priprema dodatnih snaga za ispomoć iz

drugih županija po potrebi uključuju se i: - vatrogasno zapovjedništvo RH - zapovjedništvo zaštite i spašavanja RH

5. stupanj

- posebno vrijedne šumske površine - izrazito velike površine otvorenog prostora - više istovremenih događaja većeg intenziteta - ugroženost naselja i/ili drugih sadržaja ili objekata - indeks opasnosti velik do vrlo velik

snage iz 4. stupnja i: - vatrogasno zapovjedništvo RH - vatrogasne postrojbe iz ostalog dijela RH - Zapovjedništvo za zaštitu i spašavanje RH - postrojbe civilne zaštite iz ostalog dijela

RH - po potrebi pomoć iz drugih zemalja

Opis kratica korištenih u tekstu:NOS OS RH - Namjenski organizirane snage oružanih snaga Republike Hrvatske

STUPANJ UGROŽENOST ANGAŽIRANE SNAGE


VATROGASNE POSTROJBE U SLUČAJU KADA SE

TREBAJU STAVITI U STANJE PRIPRAVNOSTI

Slučajevi kada i koje se vatrogasne postrojbe stavljaju u stanje pripravnosti glede provedbe, određeni su Zakonom o vatrogastvu i Pravilnikom o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske. Odredbe navedenog Zakona i Pravilnika dane su u nastavku.

1. Na temelju procjene stanja na požarištu zapovjednik vatrogasne postrojbe koja je izašla na požarište uzbunjuje ostale vatrogasce u vatrogasnoj postrojbi.

2. Ukoliko se procijeni moguće širenje požara na području jedinice lokalne samouprave gdje se dogodio požar, a da se vlastitim snagama vatrogasne postrojbe na požarištu ne može ugasiti i/ili spriječiti širenje požara, u pripravnost, za slučaj potrebe pozivanja na požarište, stavljaju se ostale vatrogasne postrojbe na području jedinice lokalne samouprave.

3. Ukoliko se procijeni moguće širenje požara izvan područja jedinice lokalne samouprave gdje se dogodio požar, u stanje pripravnosti stavljaju se i vatrogasne postrojbe na području jedinice lokalne samouprave gdje je moguće širenje požara.

4. Ukoliko se procijeni moguće širenje požara na području jedinice lokalne samouprave gdje se dogodio požar, a da se vlastitim snagama vatrogasnih postrojbi jedinica lokalne samouprave gdje se dogodio požar ne može ugasiti i/ili spriječiti širenje požara, u pripravnost za slučaj potrebe pozivanja na požarište, stavljaju se ostale vatrogasne postrojbe iz susjednih jedinica lokalne samouprave na području vatrogasne zajednice.

5. Ukoliko se procijeni moguće širenje požara izvan područja vatrogasne zajednice gdje se dogodio požar u stanje pripravnosti stavljaju

se vatrogasne postrojbe i u susjednim vatrogasnim zajednicama.

6. Ukoliko se procijeni moguće širenje požara na području jedinice lokalne samouprave gdje se dogodio požar, a da se vlastitim snagama vatrogasnih postrojbi vatrogasne zajednice gdje se dogodio požar ne može ugasiti i/ili spriječiti širenje požara, u pripravnost za slučaj potrebe pozivanja na požarište, stavljaju se ostale vatrogasne postrojbe iz susjednih vatrogasnih zajednica.

7. Ukoliko se procijeni da je požar velikih razmjera i da se vlastitim snagama vatrogasnih postrojbi vatrogasnih zajednica koje gase požar ne može ugasiti i/ili spriječiti širenje požara, u pripravnost za slučaj potrebe pozivanja na požarište, stavljaju se ostale vatrogasne postrojbe na području Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije.

8. Ukoliko se procijeni moguće širenje požara izvan područja Virovitičko-podravske županije, u stanje pripravnosti stavljaju se vatrogasne postrojbe u susjednim županijama.

9. Ukoliko se procijeni da je požar velikih razmjera i da se vlastitim snagama vatrogasnih postrojbi Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije požar ne može ugasiti i/ili spriječiti širenje požara, u pripravnost za slučaj potrebe pozivanja na požarište, stavljaju se ostale vatrogasne postrojbe u susjednim županijama.

10. Zamjena vatrogasnih postrojbi obavit će se odmornim vatrogascima iz pričuve. Dio vatrogasaca koji su sudjelovali u gašenju povući će se na odmor prema procjeni zapovjednika u akciji gašenja.

POPIS SUBJEKATA I OSOBA KOJI SUDJELJUJU U PLANU AKTIVNOG UKLJUČIVANJA

SUBJEKATA ZAŠTITE OD POŽARA


• Policijska uprava Virovitičko-podravska,• Zavod za hitnu medicinu Virovitičko-

podravske županije• Hrvatske Šume, • Hrvatska Elektroprivreda, Elektra

Virovitica,• Poduzeća i tvrtke

Subjekti zaduženi za provođenje Plana intervencija su:• Operativni stožer Vatrogasne zajednice

Virovitičko-podravske županije• Državna uprava za zaštitu i spašavanje,

Područni ured Virovitica (Županijski Centar 112),

• Vatrogasne postrojbe,

Operativni stožer Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije

Red.br.

Ime i prezime Dužnost Mobitel Telefon

1. Stjepan Venus v.d. Županijskog zapovjednika Zapovjednik JVP Slatina

098659362 033555269

2. Anto Tutić Član StožeraZapovjednik JVP Virovitica 0982714347 0337212703. Mato Orina Član Stožera Zapovjednik VZG Orahovica 098683824 0336733394. Zdravko Fras Član Stožera Zapovjednik VZO Pitomača 0992200193 033783028

U slučajevima kada pri obavljanju vatrogasnih intervencija ima povrijeđenih gasitelja ili drugih osoba ili se uslijed velikog požara očekuju povrede, nadležni zapovjednik vatrogasne intervencije zahtijeva uključivanje ekipe za prvu medicinsku pomoć.

Ekipu prve medicinske pomoći osiguravaju zdravstvene ustanove ovisno o mjestu nastanka događaja.

Kod šumskih požara i požara otvorenih prostora ili po prosudbi nadležnog zapovjednika u akciju gašenja uključuju se Hrvatske šume d.o.o.

Nadležni zapovjednik po potrebi može zatražiti pomoć od Elektre Virovitica, na način da dežurnog dispečera upozna o potrebi njegovog uključivanja u vatrogasnu intervenciju na način da obavi prekid dovoda ili prijenosa električne energije do objekta ili preko lokacije na kojoj se obavlja vatrogasna intervencija.

Dežurni dispečer dužan je izvijestiti nadležnog zapovjednika o obavljenom prekidu dovoda električne energije do objekta ili preko lokacije na kojoj se obavlja vatrogasna intervencija.

SLUČAJEVI KADA SE O NASTALOM POŽARU

OBAVJEŠTAVAJU GRADSKI - OPĆINSKI ČELNICI

- Obavještavanje i upoznavanje gradskih i općinskih čelnika obavit će se u slučajevima kada nastane požar većih razmjera na objektu (stambeni, industrijski i drugi) ili kada požar otvorenog prostora (šumski požar) poprimi veće razmjere.

- Obavještavanje i upoznavanje sa situacijom obavit će zapovjednik vatrogasne postrojbe, ili nadležni zapovjednik koji vodi vatrogasnu intervenciju.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.

KLASA: 214-02/12-01/02UR.BROJ: 2189/1-05/4-12-2Virovitica, 26. travnja 2012.

ŽUPANTomislav Tolušić, dipl.iur, v.r.


Temeljem članka 4. Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 92/10) a u svezi točke I. podtočka 3d. Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2012. godini (“Narodne novine” broj 43/12.) i članka 36 Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” br. 8/01., 6/06., 1/07., 6/09., i 3/10. - pročišćeni tekst), župan Virovitičko-podravske županije donosi

P L A Noperativne provedbe Programa aktivnosti u provedbi posebnih

mjera zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije

u 2012. godini

I.

Osiguranje normativnih i organizacijskih pretpostavki za ostvarivanje Plana operativne provedbe mjera zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije u 2012. godini:

1. Općine, gradovi i županija dužni su žurno, temeljem iskustava tijekom protekle požarne sezone izvršiti usklađivanje svih podataka i odrednica iz važećih planova zaštite od požara.

Izvršitelj zadatka: Župan, gradonačelnici i općinski načelnici

Rok provedbe: do početka žetvene sezone

2. Općine odnosno gradovi Virovitičko-podravske županije koji, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, nisu propisali potrebne agrotehničke mjere kao i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, dužni su takve mjere propisati u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara.

Izvršitelj zadatka: gradonačelnici i općinski načelnici

Rok: 30. 05. 2012. godine

3. Županija, općine i gradovi dužni su održati sjednice Stožera zaštite i spašavanja tematski vezane uz pripremu ljetne protupožarne sezone u 2012. godini. na kojima će razmotriti i analizirati požarnu sezonu za

2011.g. i postojeće stanje organiziranosti.

U tu svrhu, na sjednicama Stožera potrebno je:

a) usvojiti Plan rada Stožera zaštite i spašavanja za ovogodišnju protupožarnu sezonu,

b) usvojiti Plan operativne provedbe Programa aktivnosti na području Virovitičko-podravske županije u 2012. godini

c) usvojiti Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije u 2012. godini

d) usvojiti financijski plan osiguranih sredstava za provođenje zadaća u protupožarnoj sezoni u 2012. godini na području Virovitičko-podravske županije.


Rok provedbe: 20. 05. 2012. godine

4. Župan, gradonačelnici i općinski načelnici, Javna ustanova Park prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije te Hrvatske šume d.o.o. dužni su, temeljem planova operativne provedbe Programa aktivnosti za građevine i otvorene prostore posebno ugrožene od nastanka i širenja požara ažurirati, odnosno izraditi planove motrenja, čuvanja i ophodnje te propisati mjere zabrane nekontroliranog i neovlaštenog pristupa i boravka na tim prostorima ili građevinama za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa opasnosti od nastanka požara.

Financijska sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne službe osiguravaju pravne osobe koje su vlasnici ili korisnici površine ili građevine kojima upravljaju.

Financijska sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne službe za prostore u vlasništvu fizičkih osoba osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Izrađene planove i propisane mjere dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje Virovitica i Županijskom vatrogasnom zapovjedniku.


Za građevine i površine koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje uspostaviti odgovarajuću čuvarsku službu.

Usklađeni županijski plan motriteljsko-dojavne službe, izviđačko-preventivnih ophodnji i popis građevina i površina koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje dostaviti Područnom uredu za zaštitu i spašavanje Virovitica i Županijskom vatrogasnom zapovjedniku najkasnije do roka predviđenog za provedbu ove točke.

Izvršitelj zadatka: Župan, gradonačelnici i općinski načelnici,

Hrvatske šume d.o.o., Javna ustanova Park prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije

Sudjelovatelj: Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije


7. Utvrditi načine i uvjete korištenja raspoložive teške građevinske mehanizacije za eventualnu žurnu izradu prosjeka i probijanja protupožarnih putova radi zaustavljanja širenja šumskog požara. Uz navedeno, planirati načine i postupke brzog premještanja navedene mehanizacije.

Popis raspoložive teške građevne mehanizacije s razrađenim planom aktiviranja (angažiranja), odmah po isteku roka za izvršenje, dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje Virovitica i Županijskom vatrogasnom zapovjedniku.


Sudjelovatelj: Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Virovitica


8. Prije početka požarne sezone izvršiti pripravu, odnosno otklanjanje nedostataka na vozilima, opremi i tehnici potrebnoj

Izvršitelj zadatka: Župan, gradonačelnici i općinski načelnici, Javna ustanova Park prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko- podravske županije, Hrvatske šume d.o.o.


5. Nalaže se Javnoj ustanovi Park prirode Papuk i Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije da provode dodatne preventivne mjere zaštite od požara određene procjenom ugroženosti od požara te sustavno poboljšavaju zaštitu od požara određenu odgovarajućim planovima.

Izvršitelj zadatka: Javna ustanova Park prirode Papuk, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim, vrijednostima Virovitičko-podravske županije


6. Zadužuju se župan, gradonačelnici i općinski načelnici da sukladno planu motriteljsko-dojavne službe u svim gradovima odnosno općinama na žitorodnim područjima pred žetvenu sezonu, ustroje i opreme potrebnom opremom izviđačko-preventivne ophodnje, koje će na licu mjesta poduzimati mjere za uklanjanje potencijalnih izvora opasnosti, odnosno pravovremeno otkrivanje, javljanje i gašenje požara u samom začetku. U svrhu usklađivanja plana ophodnji i njihovih aktivnosti na području županije obvezno uključivati Županijskog vatrogasnog zapovjednika.

Hrvatske šume d.o.o., Javna ustanova Park prirode Papuk i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije zadužuju se da, temeljem indeksa opasnosti, u danima velikog i vrlo velikog razreda opasnosti od nastanka i širenja požara otvorenog prostora, obavezno planiraju i provode danonoćno dežurstvo, odnosno provode povećanje broja ophodnji i broja ekipa.


-podravske županije Rok provedbe: 30. 05. 2012. godine

11. U mjesecu svibnju kao mjesecu zaštite od požara, provesti vježbu s ciljem uvježbavanja i koordinacije snaga za gašenje požara.

Izvršitelj zadatka: Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije


12. Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije će ažurirati odnosno donijeti Plan angažiranja vatrogasnih snaga na području Županije koji mora sadržavati pregled svih vatrogasnih postrojba s područjima odgovornosti, djelovanja kao i broj profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca. Vatrogasni zapovjednik Virovitičko-podravske županije dužan je izraditi prosudbu potraživanja ispomoći, odnosno mogućnosti pružanja pomoći te sve dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje.

Izvršitelj zadatka: Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije


II.

Svi izvršitelji zadataka iz ovog Plana dužni su o poduzetim mjerama izvijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, Područni ured Virovitica.

III.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u Službenom glasniku Virovitičko-podravske županije.



za djelovanje na požarima. Analizirati izvršeno tijekom protupožarne sezone, temeljem odgovarajućih zapisnika i planova nužnih aktivnosti u pripremi/sanaciji vozila, opreme i tehnike objediniti potrebe na županijskoj razini i prijedlog sanacije odnosno popravaka dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje - glavnom vatrogasnom zapovjedniku.

Izvršitelj zadatka: Župan, gradonačelnici i općinski načelnici, Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Virovitica Rok provedbe: do početka žetvene sezone

9. Nadležna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sustavno provoditi praćenje stanja odlagališta otpada na svom području i poduzimati mjere za sanaciju nekontroliranih “divljih” odlagališta. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti provedbi mjera uređenja lokacija zdravstvene zaštite odlagališta otpada određenih posebnim propisima, odnosno poduzimanju odgovarajućih mjera u smislu uređenja, osiguravanja, čuvanja ili zabrane korištenja odlagališta, te ostalih mjera za sanaciju nekontroliranih odlagališta.



10. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Virovitica i Vatrogasna zajednica Virovitičko-podravske županije organizirati će informativno savjetodavne sastanke s predstavnicima Županije, gradova i općina te drugih zainteresiranih za zaštitu od požara na kojima će razmotriti i analizirati tijek priprema i provedbe aktivnosti zaštite od požara pred turističku i žetvenu sezonu sukladno obvezama proizašlim iz programa aktivnosti.

Izvršitelj zadataka: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Virovitica, Vatrogasna zajednica Virovitičko


Temeljem Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 92/10) a u svezi točke I. Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2012. g. (“Narodne novine” broj 43/12), župan Virovitičko-podravske županije donosi

FINANCIJSKI PLANza provođenje zadaća iz područja

zaštite od požara u požarnoj sezoni u 2012. godini na području Virovitičko-

podravske županije

I.

Red.br. Opis pozicije Iznos u kn

Plan operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije u 2012.godini

1. Izrada Planova motriteljsko - dojavnih službi za prostore u vlasništvu fizičkih osoba

1.000,00

2.

Troškovi korištenja teške građevinske mehanizacije za žurnu izradu prosjeka i probijanje protupožarnih putova

10.000,00

3.

Troškovi priprave i otklanjanja nedostataka na vozilima i opremi prije početka protupožarne sezone

5.000,00

4.

Nužna sanacija oštećenih vatrogasnih vozila i opreme nakon završetka protupožarne sezone

5.000,00

Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara na području Virovitičko-podravske županije u 2012.godini

5.

Troškovi vatrogasnih intervencija i pripravnosti po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika

5.000,00

UKUPNO 26.000,00

II.

Sredstva predviđena ovim Planom osigurana su u Proračunu Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu kroz financiranje redovne djelatnosti Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije, a u slučaju

većih intervencija sredstva će biti osigurana u Proračunu Virovitičko-podravske županije po potrebi.

III.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije



Na temelju članaka 9., 10. i 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08 i 61/11), župan Virovitičko-podravske županije donosi

PLAN PRIJMAna stručno osposobljavanje bez

zasnivanja radnog odnosa u Virovitičko-podravskoj županiji za

2012.

Članak 1.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa planira se prijem 6 osoba u 2012. godini.

Popis radnih mjesta za čije se poslove planira stručno osposobljavanje, broj osoba koje se planira primiti i potreban stupanj obrazovanja i struke koje moraju ispunjavati te osobe, utvrđeni su u Tablici koja je sastavni dio ovog Plana.

Članak 2.

Prijem osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa provodit će se u suradnji s Hrvatskih zavodom za zapošljavanje.

Plan prijama provodit će se ako su sredstva za pokriće troškova stručnog osposobljavanja, u cijelosti osigurana kod nadležne službe za zapošljavanje.


Članak 3.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenom glasniku Virovitičko- podravske županije.

KLASA: 132-01/12-01/02UR.BROJ: 2189/1-05/4-12-1Virovitica, 19. ožujka 2012.


TABLICA - Plan prijma osoba za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Upravna tijela Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu

Naziv upravnog

odjela

Naziv radnog mjesta

Stupanj obrazovanja i

struka

Broj osoba

Ured župana Viši stručni suradnik

Magistar prava 1

Tajništvo Stručni suradnik

Stručni prvostupnik javne uprave

1

Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu

Stručni suradnik

Stručni prvostupnik ekonomske

struke

1

Služba za javne financije

Viši stručni suradnik

Stručni suradnik

Magistar ekonomske

struke


struke

2

1

Upravni odjel za društvene djelatnostiUpravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša

Na temelju članka 10.st. 7. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN RH br. 33/01., 60(01., 129/05., 109/07., 36/09., 125/08., 36/09., i 150/11.), članka 15. Odluke o uporabi grba i zastave Virovitičko-podravske županije (Sl. glasnik br. 1/03. i 5/09.) I članka

36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” br. 8/01., 6/06., 1/07., 6/09., 10/09. i 3/10 - pročišćeni tekst), donosim

ODLUKUo odobrenju uporabe grba Tin -

marketing d.o.o. Varaždin

I

Tin - marketing d.o.o. Varaždin odobrava se uporaba grba Virovitičko-podravske županije na omotu CD-a “Hrvatska muzička razglednica”.

II

Ova Odluka objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.

KLASA: 017-01/12-01/01UR.BROJ: 2189/1-04/1-12-3Virovitica, 4. svibnja 2012.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA


Na temelju točke VII.; XV. i XVII. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2012. godini (“Narodne novine” broj: 52/12), članka 5. stavak 3. Odluke o izvršavanju Proračuna Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu (“Službeni glasnik” broj: 6/11) i članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09., 10/09. i 3/10. - pročišćeni tekst), Župan Virovitičko-podravske županije, donosi

PLAN RASHODAza nabavu proizvedene dugotrajne

imovine i dodatnih ulaganjana nefinancijskoj imovini za srednje

škole na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu


dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnih škola u iznosu od 1.587.002,00 kuna, tako da će ukupna decentralizirana sredstva za financiranje kapitalnih projekata srednjih škola na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu iznositi 2.797.000,00 kuna.

II.

Pregled kapitalnih projekata koje će Virovitičko-podravska županija financirati tijekom 2012. godine, dijelom iz decentraliziranih sredstava, a dijelom iz drugih izvora prikazan je u tablici:

I.

Ukupna decentralizirana sredstva za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za srednje škole na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu utvrđena su Odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2012. godini (“Narodne novine” broj: 52/12) i iznose 1.209.998,00 kuna.

Sredstva navedena u stavku 1. udružit će se sa dijelom sredstava za nabavu proizvedene

decentralizi-rana sredstva ostala sredstva sredstva

ukupno1 2 3 4 5

1Strukovna škola Virovitica: - otplata kredita predviđena planom otplate za 2012.g. 1.797.000,00 26.000,00 1.823.000,00

2 SŠ Pitomača: - izgradnje nove školske zgrade-priprema 73.859,01 73.859,01

3 SŠ Pitomača: - sufinanciranje izgradnje nove školske zgrade 1.000.000,00 1.000.000,00

4 Učenički dom Virovitica: - izgradnja nove zgrade 78.861,02 78.861,02UKUPNO: 2.797.000,00 178.720,03 2.975.720,03

Naziv škole - naziv kapitalnog projektaR

.br.


III.

Detaljna razrada i opis ulaganja, ukupno planirani iznosi sredstava potrebni za realizaciju svih ulaganja obuhvaćenih projektima od početka do kraja projekta nalazi se u Prilogu 1: Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini srednjih škola Virovitičko-podravske županije za 2012. g. te Prilogu 2: Obrazloženje kapitalnih projekata u srednjem školstvu Virovitičko-podravske županije.

Prilog 1. i Prilog 2. sastavni su dio Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatnih ulaganja na nefinancijskoj imovini za srednje škole na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu.

IV.

Danom donošenja ovog Plana rashoda, prestaje važiti Plan rashoda za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine i dodatnih ulaganja na nefinancijskoj imovini za srednje škole na području Vi-rovitičko-podravske županije za 2012. godinu (Klasa: 602-03/12-01/10 Ur.broj: 2189/1-07/2-12-1) objavljen u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije br. 1/12.

V.

Ovaj Plan objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.



Prilog 1: PLAN RASHODA ZA NABAVU PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE I DODATNA ULAGANJA NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI SREDNJIH ŠKOLA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE ZA 2012.G.

2011.g. i ranije 2012.g. 2013.g. i kasnije

Ukupna vrijednost

1 2 3 4 5 6

Strukovna škola Virovitica: IZGRADNJA NOVE STRUKOVNE ŠKOLE

25.827.119,99 1.823.000,00 0,00 27.650.119,99

a) dokumentacija 913.599,68 - - 913.599,68b) izgradnja strukovne škole i otplata kredita24.676.840,31 1.823.000,00 - 26.499.840,31c) stručni nadzor 236.680,00 - - 236.680,00

SŠ Pitomača: IZGRADNJA NOVE ŠKOLSKE ZGRADE-priprema

414.239,25 73.859,01 31.901,74 520.000,00

a) projektna dokumentacija 316.613,50 316.613,50b) doprinosi, ostalo 97.625,75 73.859,01 31.901,74 203.386,50

SŠ Pitomača: SUFINANCIRANJE IZGRADNJE NOVE ŠKOLSKE ZGRADE

0,00 1.000.000,00 6.000.000,00 7.000.000,00

a) izgradnja 1.000.000,00 6.000.000,00 7.000.000,00Učenički dom Virovitica: IZGRADNJA NOVE ZGRADE 318.078,00 78.861,02 21.503.060,98 21.900.000,00

a) projektna dokumentacija 318.078,00 20.049,00 338.127,00b) izgradnja 21.000.000,00 21.000.000,00c) stručni nadzor 350.000,00 350.000,00d) doprinosi, ostalo 58.812,02 153.060,98 211.873,00

5

U K U P N O 26.559.437,24 2.975.720,03 27.534.962,72 57.070.119,99

4

3

Razdoblje financiranja kapitalnog projekta

1

Red

. bro

j

Naziv škole - naziv kapitalnog projekta

2


PRILOG 2: OBRAZLOŽENJE KAPITALNIH PROJEKATA U SREDNJEM ŠKOLSTVU VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

1. Strukovna škola Virovitica: IZGRADNJA NOVE STRUKOVNE ŠKOLE

- ukupna planirana vrijednost kapitalnog projekta: 27.650.119,16 kuna

- početak izgradnje: 2004. g.- završetak izgradnje: 2006. g.- završetak financiranja: 2012. g.- izvor financiranja: decentralizacija

27.056.128,33 kuna (u razdoblju od 2004.-2012. g.)

proračun grada Virovitica 300.000,00 kuna vlastita sredstva 293.991,66 kuna- planirani iznos u 2012. godini:

1.797.000,00 kuna iz decentraliziranih sredstava

26.000,00 kuna vlastita sredstva- planirani radovi u 2012. godini:- završetak otplate kredita 2. SŠ Pitomača: IZGRADNJA NOVE

ŠKOLSKE ZGRADE-priprema - ukupna planirana vrijednost kapitalnog

projekta: 520.000,00 kuna- početak pripreme izgradnje: 2009. g.- završetak financiranja: 2013. g.- izvor financiranja: decentralizacija

181.678,58 kuna, vlastita sredstva 21.707,92 kuna, MZOS-

316.613,50 kn,- planirani iznos u 2012. godini: 73.859,01

kuna (vlastita sredstva)- planirani radovi u 2012. godini:- rješavanje problematike doprinosa 3. SŠ Pitomača: SUFINANCIRANJE

IZGRADNJE NOVE ŠKOLSKE ZGRADE

- ukupna planirana vrijednost sufinanciranja kapitalnog projekta: 7.000.000,00 kuna

- početak izgradnje: 2011. g.- završetak izgradnje: 2013. g.- završetak sufinanciranja: 2014. g.- izvor sufinanciranja: decentralizacija

7.000.000,00 kuna, - planirani iznos u 2012. godini:

1.000.000,00 kuna iz decentraliziranih sredstava,

- planirani radovi u 2012. godini:- građevinski radovi 4. Učenički dom Virovitica: IZGRADNJA

NOVE ZGRADE - ukupna planirana vrijednost kapitalnog

projekta: 21.900.000,00 kuna- početak izgradnje: 2013. g.- završetak izgradnje: 2014. g.- završetak financiranja: 2018. g.- izvor financiranja: vlastita sredstva

18.613.656,00 kuna, MZOS-286.344,00 kn, ostali izvori 3.000.000,00 kuna (Grad

Virovitica)- planirani iznos u 2012. godini: 78.861,02

kuna iz vlastitih sredstava- planirani radovi u 2012. godini:- završetak izrade dokumentacije

Na temelju točke VII. i XVII. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2012. godini (“Narodne novine” broj: 52/12), članka 5. stavak 3. Odluke o izvršavanju Proračuna Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu (“Službeni glasnik” broj: 6/11) i članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09 , 10/09. i 3/10. - pročišćeni tekst), Župan Virovitičko-podravske županije, donosi

PLAN RASHODAza materijal, dijelove i usluge tekućeg iinvesticijskog održavanja u Srednjim školama i Učeničkom domu Virovitica

za 2012. godinu

I.

Ukupna sredstva za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja srednjih škola u 2012. godini po minimalnom financijskom standardu za 2012. godinu iznose 655.955,00 kuna, a rasporedit će se na:


II.

Sredstva za tekuće održavanje srednjih škola planirana u iznosu od 95.855,00 kuna koristit će se za tekuće održavanje koje se odnosi na popravak kvarova koji se ne mogu planirati te održavanje sredstava rada i opreme radi osiguranja pretpostavki za redovito funkcioniranje škole (hitne intervencije).

III.

Sredstva za investicijsko održavanje planirana u iznosu od 560.100,00 kuna za srednje škole, utrošit će se za radove i stručni nadzor kako slijedi:

R.b

r.

NamjenaIznos

sredstava u kunama

1 2 3

1 Tekuće održavanje 95.855,00a) hitne intervencije 95.855,00

2 Investicijsko održavanje i stručni nadzor 560.100,00UKUPNO: 655.955,00

R. b

r.

Naziv škole Namjena IZNOS UKUPNO ŠKOLA

1 2 3 4 51 SŠ. “Stjepan Ivšić”, Orahovica izmjenavanjskestolarije 86.550,00 86.550,002 Strukovna škola Virovitica

3 Gimnazija P.Preradovića, Virovitica

4 Tehnička škola, Virovitica izmjenavanjskestolarije 88.550,00 88.550,005 SŠ Pitomača6 SŠ M.Marulića Slatina izmjenavanjskestolarije 75.650,00 75.650,00

7 Industrijsko-obrtnička škola, Slatina

8 Industrijsko-obrtnička škola, Virovitica izmjenavanjskestolarije 88.400,00 88.400,00

izmjenavanjskestolarije 67.200,00sanacija sanitarnih čvorova 100.000,00

10 Učenički dom Virovitica izmjenavanjskestolarije 53.750,00 53.750,00UKUPNO 560.100,00 560.100,00

9 Katolička klasična gimnazija s pravomjavnostuuVirovitici 167.200,00


IV.

Ukupna sredstva za rashode za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održa-vanja Učeničkog doma u Virovitici u planiranom iznosu od 56.845,00 kuna uključujući i stručni nadzor, utrošit će se za izmjenu vanjske stolarije i uređenje sanitarnih čvorova.

V.

Danom donošenja ovog Plana rashoda, prestaje važiti Plan rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja u srednjim školama i Učeničkom domu Virovitica za 2012. godinu (Klasa: 602-03/12-01/11 Ur.broj: 2189/1-07/2-12-1) objavljen u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije br. 1/12.

VI.

Ovaj Plana rashoda objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.



Na temelju točke V. , XIII. i XV. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2012. godini (“Narodne novine” broj: 52/12), članka 5. stavak 3. Odluke o izvršavanju Proračuna Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu (“Službeni glasnik” broj: 6/11) i članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09, 10/09. i 3/10. - pročišćeni tekst), Župan Virovitičko-podravske županije , donosi

PLAN RASHODAza nabavu proizvedene dugotrajne

imovine i dodatnih ulaganjana nefinancijskoj imovini za osnovne

škole na područjuVirovitičko-podravske županije za

2012. godinu

I.

Ukupna decentralizirana sredstva za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za osnovne škole na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu, osim za osnovne škole na kojima osnivačka prava ima Grad Virovitica, utvrđena su Odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2012. godini (“Narodne novine” broj: 52/12) i iznose 2.394.288,00 kuna.

Dio sredstava navedenih u stavku 1. u iznosu od 1.587.002,00 kuna udružit će se s decentraliziranim sredstvima za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za srednje škole na području Virovitičko-podravske županije, dok će se ostatak u iznosu od 807.286,00 kuna utrošiti za financiranje kapitalnih projekta osnovnog školstva na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu.

II.

Pregled kapitalnih projekata koje će Virovitičko-podravska županija financirati tijekom 2012. godine, dijelom iz decentraliziranih sredstava, a dijelom iz drugih izvora prikazan je u tablici:


III.

Detaljna razrada i opis ulaganja, ukupno planirani iznosi sredstava potrebni za realizaciju svih ulaganja obuhvaćenih projektima od početka do kraja projekta nalaze se uPrilogu1:Planrashodazanabavuproizvedene dugotrajne imovine i dodatnaulaganja na nefinancijskoj imovini osnovnihškola Virovitičko-podravske županije za2012.g.tePrilogu2:Obrazloženjekapitalnihprojekata u osnovnom školstvu Virovitičko-podravskežupanije.

Prilog 1. i Prilog 2. sastavni su dio Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatnih ulaganja na nefinancijskoj imovini za osnovne škole na području Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu.

IV.

Danom donošenja ovog Plana rashoda, prestaje važiti Plan rashoda za nabavu

proizvedene dugotrajne imovine i dodatnih

ulaganja na nefinancijskoj imovini za osnovne

škole na području Virovitičko-podravske

županije za 2012. godinu (Klasa: 602-02/12-

01/24 Ur.broj: 2189/1-07/2-12-1) objavljen u

“Službenom glasniku” Virovitičko-podravske

županije br. 1/12.

V.

Ovaj Plan rashoda objavit će se u

“Službenom glasniku” Virovitičko-podravske

županije.


ŽUPAN

Tomislav Tolušić, dipl.iur, v.r.

decentralizi-rana sredstva

ostala sredstva

sredstva ukupno

1 2 3 4 5

1 OŠ. I.G.Kovačića, Gornje Bazje: - izgradnja PŠ Lukač 180.000,00 160.000,00 340.000,00

2 OŠ. P.Preradovića, Pitomača: - izgradnja PŠ Starogradački Marof 127.286,00 155.101,18 282.387,18

3 OŠ. P.Preradovića, Pitomača: - izgradnja PŠ Sedlarica 350.000,00 150.000,00 500.000,00

4 OŠ. E.Kumičić, Slatina: - izgradnja PŠ Gornji Miholjac 150.000,00 150.000,00

5 OŠ. A.Cesarca, Špišić Bukovica: - izgradnja PŠ Rogovac 150.000,00 150.000,00 300.000,00

6 OŠ. I.B.Mažuranić, Orahovica: - rekonstrukcija s izgradnjom PŠ Nova Jošava 150.000,00 150.000,00

7 OŠ Voćin: - izgradnja PŠ Čeralije 250.000,00 250.000,00

8 Opremanje škola 225.000,00 225.000,00UKUPNO: 807.286,00 1.390.101,18 2.197.387,18

Naziv škole

- naziv kapitalnog projektaR.b

r.


2011.g. i ranije 2012.g. 2013.g. i kasnije Ukupna vrijednost

1 2 3 4 5 6OŠ. I.G.Kovačića, Gornje Bazje: IZGRADNJA PŠ LUKAČ 37.251,00 340.000,00 622.749,00 1.000.000,00

a) projektna dokumentacija 37.251,00 12.749,00 50.000,00b) izgradnja 303.000,00 597.000,00 900.000,00c) stručni nadzor 7.000,00 11.000,00 18.000,00d) doprinosi, ostalo 17.251,00 14.749,00 32.000,00

OŠ. P.Preradovića, Pitomača: IZGRADNJA PŠ STAROGRADAČKI MAROF

40.203,00 282.387,18 677.409,82 1.000.000,00


OŠ. P.Preradovića, Pitomača: IZGRADNJA PŠ SEDLARICA 0,00 500.000,00 500.000,00 1.000.000,00


OŠ. E.Kumičić, Slatina: IZGRADNJA PŠ GORNJI MIHOLJAC 38.253,00 150.000,00 811.747,00 1.000.000,00


OŠ. A.Cesarca, Špišić Bukovica: IZGRADNJA PŠ ROGOVAC 73.701,60 300.000,00 626.298,40 1.000.000,00


OŠ. I.B.Mažuranić, Orahovica: REKONSTRUKCIJA S IZGRAD-NJOM PŠ NOVA JOŠAVA

0,00 150.000,00 200.000,00 350.000,00

a) izgradnja 150.000,00 150.000,00 300.000,00b) doprinosi, ostalo 50.000,00 50.000,00

OŠ. Voćin: IZGRADNJA PŠ ČERALIJE 0,00 250.000,00 2.750.000,00 3.000.000,00a) projektna dokumentacija 130.000,00 130.000,00b) izgradnja 105.000,00 2.646.000,00 2.751.000,00c) stručni nadzor 5.000,00 50.000,00 55.000,00d) doprinosi, ostalo 10.000,00 54.000,00 64.000,00

8 Opremanje škola 0,00 225.000,00 225.000,00

U K U P N O 189.408,60 2.197.387,18 6.188.204,22 8.575.000,00

6

7

1

3

4

5

Razdoblje financiranja kapitalnog projekta

Red

. bro

j

Naziv škole - naziv kapitalnog projekta

2


Prilog 2: Obrazloženje kapitalnih projekata u osnovnom školstvu Virovitičko-podravske županije

1. OŠ. I. G. Kovačića, Gornje Bazje: IZGRADNJA PŠ LUKAČ


- početak radova: 2012. g.- završetak radova: 2013. g.- izvor financiranja: decentralizirana

sredstva 300.000,00 kuna, vlastita sredstva 364.699,00 kuna, MZOS-35.301,00 kuna, ostali izvori 300.000,00 kuna (Općina Lukač)

- planirani iznos u 2012. godini: decentralizacija 180.000,00 kuna, vlastita sredstva 10.000,00 kuna, ostali izvori 150.000,00 kuna (Općina Lukač)

- planirani radovi u 2012. godini: - dovršetak projektne dokumentacije, - početak izgradnje

2. OŠ. P. Preradovića, Pitomača: IZGRADNJA PŠ STAROGRADAČKI MAROF



sredstva 250.000,00 kuna, vlastita sredstva 411.747,00 kuna, MZOS-38.253,00 kuna, ostali izvori 300.000,00 kuna (Općina Pitomača)

- planirani iznos u 2012. godini: decentralizacija 127.286,00 kuna, vlastita sredstva 5.101,18 kuna, ostali izvori 150.000,00 kuna (Općina Pitomača)


3. OŠ. P. Preradovića, Pitomača: IZGRADNJA PŠ SEDLARICA



sredstva 400.000,00 kuna, vlastita sredstva 300.000,00 kuna, ostali izvori 300.000,00 kuna (Općina Pitomača)

- planirani iznos u 2012. godini: decentralizacija 350.000,00 kuna,

ostali izvori 150.000,00 kuna (Općina Pitomača)


4. OŠ. E. Kumičić, Šlatina: IZGRADNJA PŠ GORNJI MIHOLJAC



sredstva 100.000,00 kuna, vlastita sredstva 561.747,00 kuna, MZOS-38.253,00 kuna, ostali izvori 300.000,00 kuna (Grad Slatina)

- planirani iznos u 2012. godini: ostali izvori 150.000,00 kuna (Grad Slatina)


5. OŠ. A. Cesarca, Špišić Bukovica: IZGRADNJA PŠ ROGOVAC



sredstva 300.000,00 kuna, vlastita sredstva 326.298,40 kuna, MZOS- 73.701,60 kuna, ostali izvori 300.000,00 kuna (Općina Špišić Bukovica)

- planirani iznos u 2012. godini: decentralizacija 150.000,00 kuna, ostali izvori 150.000,00 kuna (Općina Špišić Bukovica)


6. OŠ. I. B. Mažuranić, Orahovica: REKONSTRUKCIJA S IZGRADNJOM PŠ NOVA JOŠAVA


PLAN RASHODAza materijal, dijelove i usluge tekućeg

i investicijskogodržavanja u osnovnim školama za

2012. godinu

I.

Ukupna sredstva za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja osnovnih škola u 2012. godini po minimalnom financijskom standardu iznose 1.368.834,00 kuna, a rasporedit će se na:

R.br. Namjena Iznos sredstava u kunama

1 2 31 Tekuće održavanje 296.834,00

a) bojanje školskog prostora 93.690,00

b) hitne intervencije 203.144,00

2 Investicijsko održavanje i stručni nadzor 1.072.000,00

UKUPNO: 1.368.834,00

II.

Sredstva za tekuće održavanje planirana u iznosu od 296.834,00 kuna utvrđena su na sljedeći način:- po kriteriju 270,00 kuna po razrednom

odjelu za bojanje školskog prostora 93.690,00 kuna

- za tekuće održavanje koje se odnosi na popravak kvarova koji se ne mogu planirati, te održavanje sredstava rada i opreme radi osiguranja pretpostavki za redovito funkcioniranje škole (hitne intervencije) 203.144,00 kuna.

Sredstva za bojanje školskog prostora doznačit će se svim školama u mjesecu lipnju sukladno broju financiranih odjela, dok će se sredstva za hitne intervencije doznačivat školama na temelju nastanka stvarnog izdatka u okviru ukupno planiranog iznosa za 2012. godinu.

- ukupna planirana vrijednost kapitalnog projekta: 1.300.000,00 kuna (za izgradnju 350.000,00 kuna)


sredstva 950.000,00 kuna, vlastita sredstva 50.000,00 kuna, ostali izvori 300.000,00 kuna (Grad Orahovica)

- planirani iznos u 2012. godini: decentralizacija 600.000,00 kuna,

ostali izvori 150.000,00 kuna (Grad Orahovica)


7. OŠ. Voćin: IZGRADNJA PŠ ČERALIJE



sredstva 100.000,00 kuna, vlastita sredstva 1.150.000,00 kuna, ostali izvori 1.750.000,00 kuna

- planirani iznos u 2012. godini: vlastita sredstva 250.000,00 kuna


8. OPREMANJE ŠKOLA - ukupna planirana vrijednost kapitalnog projekta: 225.000,00 kuna (vlastita sredstva)

Na temelju točke V. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2012. godini (“Narodne novine” broj: 52/12), članka 5. stavak 3. Odluke o izvršavanju Proračuna Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu (“Službeni glasnik” broj: 6/11) i članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09., 10/09. i 3/10. - pročišćeni tekst), Župan Virovitičko-podravske županije , donosi


R. b

r.

Naziv škole broj razr. odj.

Iznos po razr.

odjelu (kn)

UKUPNO (kol.3 * kol.4) UKUPNO

1 2 3 4 5 6

1 OŠ. Josipa Kozarca, Slatina 34 270,00 9.180,00

2 OŠ. I.G.Kovačića, Gornje Bazje 22 270,00 5.940,00

3 OŠ. Mikleuš, Mikleuš 10 270,00 2.700,00

4 OŠ. Eugena Kumičića, Slatina 35 270,00 9.450,00

5 OŠ. Petra Preradovića, Pitomača 51 270,00 13.770,00

6 OŠ. Augusta Cesarca, Špišić Bukovica 24 270,00 6.480,00

7 OŠ Gradina 21 270,00 5.670,008 OŠ Voćin 18 270,00 4.860,00

9 OŠ D. Trstenjak, ČaĎavica 17 270,00 4.590,00

10 OŠ Suhopolje 31 270,00 8.370,00

11 OŠ A.G.Matoš, Čačinci 15 270,00 4.050,00

12 OŠ V.Nazora, Nova Bukovica 10 270,00 2.700,00

13 OŠ I.G.Kovačića, Zdenci 17 270,00 4.590,00

14 OŠ I.B.Mažuranić Orahovica 22 270,00 5.940,00

15 Osnovna glazbena škola Slatina 20 270,00 5.400,00

347 93.690,00 203.144,00UKUPNO

TEKUĆE ODRŽAVANJE

203.

144,

00

SVEUKUPNO 296.834,00

Bojanje školskog prostora

Hitne intervencije

III.

Sredstva za investicijsko održavanje osnovnih škola planirana u iznosu od 1.072.000,00 kuna, utrošit će za radove i stručni nadzor kako slijedi:


IV.

Danom donošenja ovog Plana rashoda, prestaje važiti Plan rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja u osnovnim školama Virovitica za 2012. godinu (Klasa: 602-02/12-01/23 Ur.broj: 2189/1-07/2-12-1) objavljen u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije br. 1/12.

V.

Ovaj Plan rashoda objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.


ŽUPANTomislav Tolušić, dipl.iur., v.r.

Na temelju članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” Virovitičko-podravske županije broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09. i 10/09.), a u svezi članka 7. Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” br. 1/10.) donosim

ODLUKUo imenovanju predstavnika

Virovitičko-podravske županije u Gospodarsko-socijalnom vijeću

I

Za predstavnike Virovitičko-podravske županije u Gospodarsko socijalnom vijeću imenuju se:

1. ZDRAVKO DIJAKOVIĆ, član SANJA BOŠNJAK, zamjenica člana,

R. b

r.

Naziv škole Namjena IZNOS UKUPNO ŠKOLA

1 2 3 4 5

1 OŠ. Josipa Kozarca, Slatina

2 OŠ. I.G.Kovačića, Gornje Bazje -

3 OŠ. Mikleuš, Mikleuš -4 OŠ. Eugena Kumičića, Slatina rekonstrukcija kotlovnice 472.000,00 472.000,00

6 OŠ. Augusta Cesarca, Špišić Bukovica -

7 OŠ Gradina -8 OŠ Voćin -9 OŠ D. Trstenjak, ČaĎavica -

10 OŠ Suhopolje -11 OŠ A.G.Matoš, Čačinci -12 OŠ V.Nazora, Nova Bukovica -13 OŠ I.G.Kovačića, Zdenci -

14 OŠ I.B.Mažuranić Orahovica rekonstrukcija s izgradnjom PŠ Nova Jošava 600.000,00 600.000,00

15 Osnovna glazbena škola Slatina -

UKUPNO 1.072.000,00 1.072.000,00

OŠ. Petra Preradovića, Pitomača -5


2. ZDENKO BLAŽIČEVIĆ, član STJEPAN DUJMIĆ, zamjenik člana3. IVAN SLAMIĆ, član MILAN VANĐURA, zamjenik člana4. RAJKO STILINOVIĆ, član ANA MARIJA PETIN, za zamjenicu člana5. JOSIP NOVOGRADEC, član ĐURO MATOVINA, zamjenik člana

II

Danom stupanja na snagu ove Odluke razrješuju se dužnosti članova i zamjenika članova predstavnici Virovitičko-podravske županije u Gospodarsko socijalnom vijeću imenovani rješenjima Županijskog poglavarstva i župana do dana donošenja ove Odluke.

III

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.

KLASA: 023 - 01/12 - 01/15UR.BROJ: 2189/1 - 04/1 - 12 - 1Virovitica, 15. svibnja 2012.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA


Na temelju članka 9., članka 10. te članka 93. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 86/08, 61/11), župan Virovitičko-podravske županije donosi

IZMJENE I DOPUNE Plana prijma za stručno

osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u

Virovitičko-podravskoj županiji za 2012. godinu

Članak 1.

U članku 1. Plana prijma za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Virovitičko-podravskoj županiji (“Službeni glasnik” Virovitičko-podravske županije broj 4/12) stavak 1. mijenja se i glasi:

“Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa planira se prijam 7 osoba u 2012. godini.“

Članak 2.

Tablica u kojoj su utvrđeni popis radnih mjesta za čije se poslove planira stručno osposobljavanje, broj osoba koje se planira primiti i potreban stupanj obrazovanja i struke koje moraju ispunjavati te osobe, a koja čini sastavni dio Plana prijma za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Virovitičko-podravskoj županiji mijenja se, te se u rubrici Ured župana pod Naziv radnog mjesta dodaje “Viši

stručni suradnik”, pod Stupanj obrazovanja i struka dodaje

“Magistar politologije” pod Broj osoba dodaje “1 osoba”.

Članak 3.

Ove Izmjene i dopune Plana prijma za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u Virovitičko-podravskoj županiji stupaju na snagu danom donošenja i objavit će se u “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.

KLASA: 132-01/12-01/02UR.BROJ: 2189/1-05/2-12-2Virovitica, 15. svibnja 2012. godine



Naziv upravnog

odjela

Naziv radnog mjesta

Stupanj obrazovanja

i struka

Broj osoba

Ured župana



Magistar prava

Magistar politologije

1

1

Tajništvo Stručni suradnik

Stručni prvostupnik javne uprave

1

Upravni odjel za

gospodarstvo, razvoj i

poljoprivredu

Stručni suradnik


struke

1

Služba za javne financije


Stručni suradnik

Magistar ekonomske

struke Stručni

prvostupnik ekonomske

struke

2

1

Upravni odjel za društvene djelatnosti

- - -

Upravni odjel za prostorno

uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i

zaštitu okoliša

- - -

Na temelju članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” Virovitičko-podravske županije broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09.,10/09. i 3/10. - pročišćeni tekst), župan Virovitičko-podravske županije, donosi

ODLUKUo novčanim potporama za razvoj i unapređenje lovstva na području Virovitičko-podravske županije u

2012. godini

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se uvjeti, kriteriji i postupak za dodjelu novčanih potpora za razvoj i unapređenje lovstva na području Virovitičko-podravske županije.

Novčana potpora iz stavka 1. ovog članka ostvaruje se iz sredstava Proračuna Virovitičko-

podravske županije po osnovi ostvarenih prihoda iz članka 27. stavak 1. točke 1. Zakona o lovstvu.

Prihodom iz stavka 2. ovog članka smatra se lovozakupnina koju u roku od godine dana nisu potraživali vlasnici zemljišta bez prava lova.

Članak 2.

Novčana potpora dodjeljuje se u obliku subvencija i donacija.

Subvencijom se, u smislu ove Odluke, smatra novčana potpora kojom se sufinancira dio troškova realizacije projekata korisnika subvencije za namjene u djelatnostima razvoja i unapređenja lovstva određene ovom Odlukom.

Donacijom se, u smislu ove Odluke, smatra nepovratna i bezuvjetna novčana potpora za namjene razvoja i unapređenja lovstva.

Korisnici subvencija i donacija jesu lovozakupnici i koncesionari koji imaju u zakupu ili koncesiji zajednička i državna lovišta (cijelo ili veći dio državnog lovišta u Virovitičko-podravskoj županiji), na području Virovitičko-podravske županije, a nemaju dugovanja s naslova lovozakupnine ili koncesije, te ispunjavaju i druge uvjete i kriterije određene ovom Odlukom.

Članak 3.

Lovozakupnik je korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom.

Koncesionar je pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju koncesije.

Članak 4.

Sredstva za subvencije i donacije određene ovom Odlukom osigurana su u Proračunu Virovitičko-podravske županije za 2012. godinu u razdjelu Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu.

Članak 5.

Najviši ukupni godišnji iznos subvencije za razvoj i unapređenje lovstva koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 30.000,00 kuna.


Najviši ukupni godišnji iznos donacije za razvoj i unapređenje lovstva koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 100.000,00 kuna.

Pojedina subvencija i donacija se korisnicima isplaćuje nakon obavljene radnje i/ili dobivanja određene dokumentacije, odnosno nakon provjere iste od strane Upravnog tijela iz članka 4. ove Odluke, a najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

Članak 6.

Sredstva subvencije lovozakupnici i koncesionari zajedničkih i državnih lovišta na području Virovitičko-podravske županije mogu koristiti za:

1. Unos divljači u lovišta2. Premiju osiguranja lovišta za štete

na divljači i od divljači, te za štete na lovnotehničkim i lovnogospodarskim objektima

3. Sufinanciranje odstrela predatora4. Kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za

divljač5. Sufinanciranje izobrazbe lovnih

pripravnika6. Razvoj lovnog turizma7. Sufinanciranje izrade revizije

lovnogospodarske osnove

Sredstva donacije lovozakupnici i koncesionari zajedničkih i državnih lovišta na području Virovitičko-podravske županije mogu koristiti za izgradnju novih i adaptaciju postojećih lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata kao i hladnjače za pohranu mesa te sustav za otkožavanje i rasijecanje mesa od divljači.

Članak 7.

Subvencija za unos divljači u lovište može se odobriti lovozakupniku i koncesionaru koji je u tekućoj godini kupio i u lovište po lovno-gospodarskoj osnovi unio najmanje 50 kljunova odraslih fazana, 50 kljunova matičnog jata fazana, 100 kljunova fazanskih pilića, 30 kljunova odrasle trčke ili 30 kljunova divlje patke te najmanje 10 komada zeca običnog.

Subvencija za fazansko pile iznosi 15,00 kuna, za odraslog fazana 40,00 kuna, za

matično jato (M-Ž kom) 40,00 kuna, za odraslu trčku 40,00 kuna, za odraslu divlju patku 40,00 kuna.

Subvencija za običnog zeca iznosi 400,00 kuna.

Zahtjevi za subvencije se podnose do 31. kolovoza za tekuću godinu.

Članak 8.

Subvencija premije osiguranja lovišta može se odobriti lovozakupniku i koncesionaru koji je sklopio policu osiguranja lovišta od štete na divljači i od divljači, te za štete na lovnotehničkim i lovnogospodarskim objektima.

Subvencija se odobrava do 40% iznosa od uplaćene premije za tekuću godinu.

Zahtjevi za subvenciju se podnose do 31. kolovoza za tekuću godinu.

Članak 9.

Subvencija za odstrel predatora može se odobriti lovozakupnicima i koncesionarima koji odstrele predatora i dostave zapisnik lovačke udruge o odstrijeljenim predatorima.

Subvencija iznosi 50,00 kuna po odstrijeljenom predatoru.

Zahtjevi za subvenciju podnose se do 31. kolovoza za tekuću godinu.

Članak 10.

Subvencija za troškove kupovine zemljišta za osnivanje remiza za divljač može se odobriti lovozakupniku i koncesionaru koji je u tekućoj godini kupio zemljište koje će se koristiti kao prirodno stanište.

Subvencija iznosi 50% iznosa cijene kupljenog zemljišta, a najviše do 10.000,00 kuna.


Članak 11.

Subvencija za izobrazbu lovnih pripravnika može se odobriti lovozakupniku i koncesionaru koji je u tekućoj godini sklopio ugovor o osposobljavanju lovnog pripravnika. Lovni pripravnik je svaka punoljetna osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, koji pristupa


Članak 15.

Kriteriji za dodjelu kapitalne donacije iz članka 14. ove Odluke su:1. Stupanj osiguranosti vlastitih financijskih

sredstava,2. Stupanj osiguranosti potrebne

infrastrukture (organizacijske, komunalne, prometne)

3. Broj krupne divljači u lovištu,4. Podrška i uključenost u provedbu projekta

općine ili grada i Lovačkog saveza Virovitičko-podravske županije,

5. Koristi od projekta,6. Sjedište lovozakupnika i koncesionara u

Virovitičko-podravskoj županiji,7. Popunjen zahtjev sa pratećom

dokumentacijom

Ukoliko ima veći broj zahtjeva, sredstva se dodjeljuju onom korisniku koji ima veću i kvalitetniju zastupljenost prema kriterijima iz članka 15. ove Odluke.

Članak 16.

Subvencije i donacije dodjeljuje župan temeljem prijedloga Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu.

Zahtjevi za subvenciju i donaciju se podnose na propisanim obrascima.

Članak 17.

Subvencije i donacije se dodjeljuju na temelju Javnog poziva.

Javni poziv se objavljuje u lokalnom javnom glasilu i na web stranicama Županije.

Javni poziv raspisuje župan, a on mora sadržavati:- naziv tijela koji objavljuje Javni poziv,- predmet Javnog poziva,- opće uvjete i kriterije za dodjelu subvencije

i donacije,- popis potrebne dokumentacije,- naziv i adresa tijela kojem se zahtjevi

podnose,- vrijeme trajanja natječaja,- podatke o informacijama.

programu osposobljavanja za lovca sukladno Pravilniku o osposobljavanju kadrova u lovstvu (NN RH br. 78/06. i 92/08.).

Obveza lovozakupnika je financiranje osposobljavanja lovnih pripravnika, te prijam ovog pripravnika u članstvo lovne udruge.

Subvencija iznosi 50% od cijene ispita o osposobljavanju lovnog pripravnika, a najviše do 1.000,00 kuna.


Članak 12.

Subvencija za troškove bavljenja lovnim turizmom može se odobriti lovozakupnicima i koncesionarima koji su u tekućoj godini izradili brošuru svog lovišta, te sudjelovali na lovačkim sajmovima, izložbama lovačkih trofeja Virovitičko-podravske županije i Republike Hrvatske.

Subvencija se odobrava u iznosu do 3.000,00 kuna.

Zahtjevi se podnose do 31. kolovoza za tekuću godinu.

Članak 13.

Subvencija za troškove izrade revizije lovnogospodarske osnove može se odobriti lovozakupniku i koncesionaru koji je tijekom 2011. i 2012. godine napravio reviziju lovnogospodarske osnove.

Subvencija iznosi 50% iznosa cijene izrade revidirane lovnogospodarske osnove, a najviše do 4.000,00 kuna.


Članak 14.

Lovozakupniku ili koncesionaru koji na području Virovitičko-podravske županije u tekućoj godini izgradi ili adaptira lovnotehnički ili lovnogospodarski objekat kao i hladnjaču za pohranu mesa te sustav za otkožavanje i rasijecanje mesa od divljači može se odobriti kapitalna donacija do 100.000,00 kuna po ispostavi privremenih situacija.

Zahtjevi za kapitalnu donaciju se podnose do 31. kolovoza za tekuću godinu.


II

IGOR ANDROVIĆ razrješuje se dužnosti tajnika Županijskog savjeta za europske integracije te se imenuje članom Savjeta.

III

JASNA ABRAMOVIĆ imenuje se tajnicom Županijskog savjeta za europske integracije.

IV

Ovom Odlukom mijenja se i dopunjuje Odluka o razrješenju i imenovanju Županijskog savjeta za europske integracije Klasa: 023-01/09-01/85, Ur.broj: 2189/1-02-09-1 od 26. listopada 2009. godine (“Službeni glasnik” Virovitičko-podravske županije 9/09, 1/11).

V




Članak 18.

Nakon obrade zahtjeva i provjere dostavljene dokumentacije Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj i poljoprivredu izradit će prijedlog liste za subvenciju i donaciju sredstava za razvoj i unapređenje lovstva te ju dostaviti županu radi donošenja odluke o odobravanju subvencije ili donacije.

Odlukom iz prethodnog stavka posebno se određuje:- visina sredstava subvencije ili donacije,- način i rokovi doznake sredstava

korisniku,- prava i obveze korisnika sredstava.

Protiv odluke iz stavka 2. ovog članka nema prava žalbe.

Odobrena novčana sredstva doznačavaju se na žiro račun korisnika subvencije i donacije odnosno podnositelja zahtjeva.

Članak 19.


KLASA: 323-01/12-01/02UR.BROJ: 2189/1-03/6-12-1Virovitica, 16. svibanj 2012.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAŽUPAN


Na temelju članka 36. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” Virovitičko-podravske županije broj: 8/01, 6/06, 1/07 i 3/09), župan Virovitičko-podravske županije donosi

ODLUKUo razrješenju i imenovanju članova

Županijskog savjeta za europske integracije

I

EDITA TOLUŠIĆ razrješuje se dužnosti člana Županijskog savjeta za europske integracije.


Na

tem

elju

čla

nka

20.

Zako

na o

jav

noj

naba

vi (

„Nar

odne

nov

ine“

bro

j: 90

/11.

) i

član

ka 3

6. S

tatu

ta V

irovi

tičko

-pod

ravs

ke ţ

upan

ije

(„Sl

uţbe

ni g

lasn

ik“

broj

: 08/

01.,

06/0

6., 0

1/07

., 06

/09.

, 10/

09. i

03/

10. –

pro

čišć

eni t

ekst

), Ţu

pan

Viro

vitič

ko-p

odra

vske

ţup

anije

don

osi

IZ

MJE

NE

I D

OPU

NE

PL

AN

A N

AB

AV

E V

IRO

VIT

IČK

O-P

OD

RA

VSK

E Ţ

UPA

NIJ

E Z

A 2

012.

GO

DIN

U

I

O

vim

Izm

jena

ma

i dop

unam

a Pl

ana

naba

ve V

irovi

tičko

-pod

ravs

ke ţ

upan

ije (S

luţb

eni g

lasn

ik V

irovi

tičko

-pod

ravs

ke ţ

upan

ije b

r. 01

/12)

m

ijenj

a se

točk

a V

. Pla

na n

abav

e ta

ko d

a gl

asi:

„T

ijeko

m 2

012.

god

ine,

po

ovom

Pla

nu n

abav

e, p

rovo

dit ć

e se

pos

tupc

i nab

ave

kako

slije

di:“

R

ed

br.

Pred

met

nab

ave

Ev.

br

oj

naba

ve

Proc

ijenj

ena

vrije

dnos

t n

abav

e

ako

je p

ozna

ta

Vrs

ta

pos

tupk

a j.

n.

, uk

ljuču

jući

i p

ostu

pak

skla

panj

a ug

ovor

a o

javn

im

uslu

gam

a iz

D

odat

ka I

I. B

Zak

ona

o j.n

.

Skla

pa li

se u

govo

r o

javn

oj n

abav

i/ O

kvir

ni sp

oraz

um

Plan

iran

i po

četa

k po

stup

ka

Plan

iran

o tr

ajan

je

ugov

ora

o ja

vnoj

na

bavi

/ O

kvir

nog

spor

azum

a

RA

ZDJE

L 01

0: T

AJN

IŠT

VO

PRO

GR

AM

100

4: P

ripr

ema

i don

ošen

je a

kta

i mje

ra iz

dje

lokr

uga

tijel

a A

KT

IVN

OST

A10

0007

: Pos

lova

nje

pred

stav

ničk

ih i

izvr

šnih

tije

la

1.

Elek

trons

ki m

ediji

Pr

ijeno

s akt

ualn

og sa

ta

(za

podr

učja

: Ora

hovi

ca,

Pito

mač

a, S

latin

a i V

irovi

tica)

68

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

2.

Rep

reze

ntac

ija

(cat

erin

g, re

stor

ansk

e us

luge

)

64.0

00,0

0 B

agat

elna

nab

ava

RA

ZDJE

L 02

0: U

RE

D Ţ

UPA

NA

PRO

GR

AM

200

4: V

atro

gast

vo i

civi

lna

zašt

ita

AK

TIV

NO

ST K

2000

20 o

prem

anje

DV

D -a

3.

V

atro

gasn

a op

rem

a za

gaš

enje

po

ţara

zat

vore

nog

pros

tora

U

OD

D

02/1

2 16

0.00

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

Tr

avan

j 201

2.

60 d

ana


RA

ZDJE

L 03

0: S

LUŢB

A Z

A J

AV

NE

FIN

AN

CIJ

E

PR

OG

RA

M: 3

001

Poslo

vanj

e up

ravn

ih ti

jela

VPŢ

A

KT

IVN

OST

A30

0001

Adm

inis

trac

ija i

upra

vlja

nje

4.

Tone

ri za

prin

tere

, fax

apa

rate

, fo

toko

pirk

e i s

lično

24.3

90,2

4 B

agat

elna

nab

ava

5.

Mat

erija

l i sr

edst

va z

a či

šćen

je i

odrţ

avan

je

21

.688

,75

Bag

atel

na n

abav

a

6.

Plin

56.9

10,5

7 B

agat

elna

nab

ava

7.

Usl

uge

mob

ilne

tele

foni

je

69

.105

,69

Bag

atel

na n

abav

a

8.

Usl

uge

fiksn

e te

lefo

nije

36.5

85,3

7 B

agat

elna

nab

ava

9.

Usl

uge

inte

rnet

a

26.7

24,5

4 B

agat

elna

nab

ava

10.

Pošt

ansk

e us

luge

61.7

88,6

2 B

agat

elna

nab

ava

11.

Kur

irske

usl

uge

26

.457

,81

Bag

atel

na n

abav

a

12.

Zam

jena

van

jske

stol

arije

za

upra

vnoj

zgr

adi

69

.520

,00

Bag

atel

na n

abav

a

13.

Odr

ţava

nje

raču

novo

dstv

enih

pr

ogra

ma

21

.463

,41

Bag

atel

na n

abav

a

14.

Usl

uge

popr

avak

a i o

drţa

vanj

a au

tom

obila

35.9

36,6

1 B

agat

elna

nab

ava

15.

Usl

uge

ogla

šava

nja

u tis

kani

m

med

ijim

a

47.8

22,8

4 B

agat

elna

nab

ava

16.

Gra

fičke

i tis

kars

ke u

slug

e,

uslu

ge k

opira

nja

i uve

ziva

nja

i sl

ično

24

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

17.

Usl

uge

čišć

enja

, pra

nja

i slič

no

68

.990

,90

Bag

atel

na n

abav

a

18.

Soko

vi, v

oda,

min

eral

na v

oda

…

24

.390

,24

Bag

atel

na n

abav

a

19.

Res

tora

nske

usl

uge

32

.520

,33

Bag

atel

na n

abav

a

20.

Mot

orni

ben

zin

i diz

el g

oriv

o U

OD

D

07/2

012

116.

000,

00

Otv

oren

i po

stup

ak

-

naba

va m

ale

vrije

dnos

t U

govo

r o

javn

oj

naba

vi

Dru

ga

polo

vina

go

dine

D

o kr

aja

2012

.


21.

Nab

ava

osob

nih

auto

mob

ila

pute

m o

pera

tivno

g le

asin

ga

UO

DD

03

/12

200.

000,

00

Otv

oren

i po

stup

ak

– na

bava

mal

e vr

ijedn

osti

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

Tr

avan

j 201

2.

60 m

jese

ci

22.

Prog

ram

: 300

1 Po

slova

nje

upra

vnih

tije

la V

PŢ

Proj

ekt:

K30

0003

Opr

eman

je i

info

rmat

izac

ija u

prav

nih

tijel

a V

PŢ

23.

Serv

er (s

a si

stem

skim

so

ftver

om, o

prem

om i

sist

emsk

o te

hnič

kim

rado

vim

a)

65

.040

,65

Bag

atel

na n

abav

a

24.

Mic

roso

ft SQ

L St

anda

rd S

erve

r 20

08R

2

32.5

20,3

3 B

agat

elna

nab

ava

25.

Ost

ala

ured

ska

opre

ma

48

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

26.

Rač

unal

ni p

rogr

ami

40

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

RA

ZDJE

L 05

0: U

PRA

VN

I OD

JEL

ZA D

RU

ŠTV

ENE

DJE

LATN

OST

I 27

. PR

OG

RA

M 5

001:

Red

ovna

dje

latn

ost o

snov

nih

škol

a A

KT

IVN

OST

A50

0003

: Pri

jevo

z uč

enik

a os

novn

ih šk

ola

28.

Prije

voz

učen

ika

Osn

ovni

h šk

ola

UO

DD

11

/12

4.34

7.68

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Okv

irni s

pora

zum

20

12. -

201

4.

Dru

ga

polo

vina

20

12. g

odin

e 2

šk. g

odin

e (2

012/

2013

. i 2

013/

2014

.) 29

. PR

OG

RA

M 5

002:

teku

će i

inve

stic

ijsko

odr

ţava

nje

osno

vnih

škol

a A

KTI

VN

OST

T50

0008

: Inv

estic

ijsko

odr

ţava

nje

i str

učni

nad

zor

osno

vnih

škol

a 30

R

ekon

stru

kcija

sa iz

grad

njom

PŠ

Nov

a Jo

šava

pri

OŠ

I. B

. M

aţur

anić

Ora

hovi

ca

UO

DD

10

/12

1.02

0.00

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

D

ruga

po

lovi

ca

godi

ne

1 go

dina

31.

Stru

čni n

adzo

r nad

re

kons

trukc

ijom

sa iz

grad

njom

PŠ

Nov

a Jo

šava

pri

OŠ

I. B

. M

aţur

anić

Ora

hovi

ca

20

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

32.

Rek

onst

rukc

ija p

linsk

e ko

tlovn

ice

u O

Š Eu

gena

K

umič

ića

Slat

ina

UO

DD

01

/12

392.

000,

00

Otv

oren

i po

stup

ak j

avne

na

bave

U

govo

r o

javn

oj

naba

vi

Vel

jača

20

12.

godi

ne

30 d

ana

33.

PRO

GR

AM

500

3: K

apita

lna

ulag

anja

u o

snov

nom

škol

stvu

– d

ec.

AK

TIV

NO

ST: K

5000

03 K

apita

lna

ulag

anja

u o

snov

nom

škol

stvu

– z

akon

ski s

tand

ard

34.

Izgr

adnj

a PŠ

Rog

ovac

pri

OŠ

A.

Ces

arec

Špi

šić

Buk

ovic

a U

OD

D

04/1

2 72

0.00

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

Sv

iban

j 20

12

godi

ne

1 go

dina

35.

Izdr

adnj

a PŠ

Luk

ač p

ri O

Š I.

G.

Kov

ačić

a G

ornj

e B

azje

U

OD

D

05/1

2 72

0.00

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

Sv

iban

j 20

12.

godi

ne

1 go

dina


36.

Izgr

adnj

a PŠ

Sta

rogr

adač

ki

Mar

of p

ri O

Š P.

Pre

rado

vića

Pi

tom

ača

UO

DD

06

/12

720.

000,

00

Otv

oren

i po

stup

ak j

avne

na

bave

U

govo

r o

javn

oj

naba

vi

Svib

anj

2012

. go

dine

1

godi

na

37.

Izgr

adnj

a PŠ

Sed

laric

a pr

i OŠ

P.

Prer

adov

ića

Pito

mač

a U

OD

D

08/1

2 72

0.00

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

Li

panj

20

12.

godi

ne

1 go

dina

38.

PRO

GR

AM

501

7: T

ekuć

e i i

nves

ticijs

ko o

drţa

vanj

e i k

apita

lna

ulag

anja

u o

snov

nom

škol

stvu

A

KT

IVN

OST

: K50

0000

Kap

italn

a ul

agan

ja u

osn

ovno

m šk

olst

vu –

izna

d za

kons

kog

stan

dard

a 39

. Te

hnič

ka d

okum

enta

cija

za

izgr

adnj

u PŠ

Sed

laric

a pr

i OŠ

P.

Prer

adov

ića

Pito

mač

a

27

.600

,00

Bag

atel

na n

abav

a

40.

Tehn

ička

dok

umen

taci

ja z

a iz

grad

nju

PŠ Ć

eral

ije p

ri O

Š V

oćin

62

.020

,00

Bag

atel

na n

abav

a

41.

Tehn

ička

dok

umen

taci

ja z

a PŠ

N

ova

Joša

va p

ri O

Š I.

Brli

ć M

aţur

anić

Ora

hovi

ca

55

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

42.

PRO

GR

AM

: 500

5: T

ekuć

e i i

nves

ticijs

ko o

drţa

vanj

e sr

ednj

ih šk

ola

i Uče

ničk

og d

oma

Vtc

. – d

ec.

AK

TIV

NO

ST: T

5000

24 In

vest

icijs

ko o

drţa

vanj

e i s

truč

ni n

adzo

r sr

ednj

ih šk

ola

43.

Rad

ovi n

a sa

naci

ji sa

nita

rnih

čv

orov

a u

Kat

olič

koj k

lasi

čnoj

gi

mna

ziji

s pra

vom

javn

osti

u V

irovi

tici

39

.000

,00

B

agat

elna

nab

ava

44.

Rek

onst

rukc

ija sa

nita

rnih

čv

orov

a u

Kat

olič

koj k

lasi

čnoj

gi

mna

ziji

s pra

vom

javn

osti

u V

irovi

tici

39

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

45.

Rad

ovi n

a iz

mje

ni v

anjs

ke

stol

arije

u S

Š „S

. Ivš

ić

Ora

hovi

ca“

67

.900

,00

Bag

atel

na n

abav

a

46.

Rad

ovi n

a iz

mje

ni v

anjs

ke

stol

arije

u U

čeni

čkom

dom

u V

irovi

tica

66

.900

,00

Bag

atel

na n

abav

a

47.

Rad

ovi n

a iz

mje

ni v

anjs

ke

stol

arije

u K

atol

ičko

j kla

sičn

oj

gim

nazi

je s

prav

om ja

vnos

ti u

Viro

vitic

i

52

.700

,00

Bag

atel

na n

abav

a

48.

Izm

jena

van

jske

stol

arije

u S

Š M

. Mar

ulić

a Sl

atin

a

59.3

50,0

0 B

agat

elna

nab

ava


49.

Izm

jena

van

jske

stol

arije

u

Tehn

ičko

j ško

li V

irovi

tica

69

.500

,00

Bag

atel

na n

abav

a

50.

Izm

jena

van

jske

stol

arije

u

Indu

strij

sko-

obrtn

ičko

j ško

li V

irovi

tica

69

.350

,00

Bag

atel

na n

abav

a

PR

OG

RA

M: T

ekuć

e i i

nves

ticijs

ko o

drţa

vanj

e sr

ednj

ih šk

ola

i Uče

ničk

og d

oma

Vtc

. – d

ec.

AK

TIV

NO

ST T

5000

29 U

čeni

čki d

om V

irov

itica

– te

kuće

i in

vest

icijs

ko o

drţa

vanj

e 51

. R

adov

i na

uređ

enju

sani

tarn

ih

čvor

ova

u U

čeni

čkom

dom

u u

Viro

vitic

i

19

.800

,00

Bag

atel

na n

abav

a

PR

OG

RA

M: 5

010

Viso

košk

olsk

o ob

razo

vanj

e A

KT

IVN

OST

K50

0004

Stu

dens

ki r

esto

ran

52.

Tehn

ička

dok

umen

taci

ja z

a iz

grad

nju

rest

oran

a uz

uče

ničk

o-st

uden

ski d

om u

Viro

vitic

i: -

idej

ni p

roje

kt

- gl

avni

pro

jekt

-

izve

dben

i pro

jekt

69

.800

,00

69.2

00,0

0 69

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a B

agat

elna

nab

ava

Bag

atel

na n

abav

a

53.

Izgr

adnj

a sa

opr

eman

jem

R

esto

rana

uz

učen

ičko

-stu

dens

ki

dom

u V

irovi

tici

UO

DD

09

/12

2.26

5.20

0,00

O

tvor

eni

post

upak

jav

ne

naba

ve

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

D

ruga

po

lovi

na

2012

. god

ine

10 m

jese

ci

54.

Stru

čni n

adzo

r nad

izgr

adnj

om

rest

oran

a uz

uče

ničk

o-st

uden

ski

dom

u V

irovi

tici

35

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

PR

OG

RA

M: 5

011

Javn

e po

treb

e u

kultu

ri

AK

TIV

NO

ST K

5000

41 O

bnov

a ku

lturn

ih i

sakr

alni

h ob

jeka

ta

55.

Tehi

čka

doku

men

taci

ja z

a re

kons

trukc

iju d

vorc

a u

Kap

ela

Dvo

ru:

Idej

no rj

ešen

je

Gla

vni p

roje

kt

56

.000

,00

69.0

00,0

0

Bag

atel

na n

abav

a B

agat

elna

nab

ava

PR

OG

RA

M: 6

006

Red

ovna

dje

latn

ost Z

avod

a za

soci

jaln

u sk

rb u

VPŢ

A

KT

IVN

OST

A60

0000

Red

ovna

dje

latn

ost Z

avod

a za

soci

jaln

u sk

rb u

VPŢ

56

. U

slug

e st

raţa

rske

i ču

vars

ke

sluţ

be –

CZS

S Sl

atin

a

56.0

00,0

0 B

agat

elna

nab

ava

57.

Usl

uge

stra

ţars

ke i

čuva

rske

sl

uţbe

– C

ZSS

Viro

vitic

a

56.0

00,0

0 B

agat

elna

nab

ava


RA

ZDJE

L 0

70 U

PRA

VN

I OD

JEL

ZA

GO

SPO

DA

RST

VO

RA

ZVO

J I P

OL

JOPR

IVR

ED

U

PR

OG

RA

M: 7

005

Rur

alni

raz

voj

AK

TIV

NO

ST K

7000

34 P

roje

kt n

avod

njav

anja

„K

apin

ci –

Vaš

ka“

58.

Parc

elac

ijski

ela

bora

t za

form

iranj

e pr

istu

pne

cest

e na

su

stav

u na

vodn

java

nja

Kap

inci

- V

aška

20

.000

,00

Bag

atel

na n

abav

a

58.

PRO

GR

AM

: 700

5 R

ural

ni r

azvo

j A

KTI

VN

OST

K70

0035

Sus

tav

odvo

dnje

i na

vodn

java

nja

Đol

ta

59.

Tehn

ička

dok

umen

taci

ja z

a su

stav

odv

odnj

e i n

avod

njav

anja

Đ

olta

UO

GR

P 06

/11

640.

000,

00

Otv

oren

i po

stup

ak j

avne

na

bave

pro

vede

n u

2011

. go

dini

Ugo

vor

o ja

vnoj

na

bavi

20

11. g

odin

a 20

12. g

odin

a

Ove

izm

jene

i do

pune

Pla

na n

abav

e bi

t će

obja

vlje

n u

„Slu

ţben

om g

lasn

iku“

Viro

vitič

ko-p

odra

vske

ţup

anije

. K

lasa

: 400

-01/

12-0

1/01

U

rbro

j: 21

89/1

-08/

2-12

-12

Viro

vitic

a, 1

6. sv

ibnj

a 20

12.g

.

VIR

OV

ITIČ

KO

-PO

DR

AV

SKA

ŢU

PAN

IJA

ŢU

PAN

ŢU

PAN

Tom

isla

v T

oluš

ić, d

ipl.i

ur.

Ove

izm

jene

i do

pune

Pla

na n

abav

e bi

t će

obja

vlje

n u

„Slu

žben

om g

lasn

iku“

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

e žu

pani

je.

KL

ASA

: 40

0-01

/12-

01/0

1U

R.B

RO

J: 2

189/

1-08

/2-1

2-12

Vir

oviti

ca, 1

6. sv

ibnj

a 20

12.g

.

VIR

OV

ITIČ

KO

-PO

DR

AVSK

A Ž

UPA

NIJ

AŽ

UPA

N

ŽU

PAN

Tom

isla

v T

oluš

ić, d

ipl.i

ur.,

v.r.


razred školovanja.d) Županijska/međužupanijska natjecanja

u znanju i vještinamaZa pojedinačna natjecanja boduje se osvojeno

1., 2. i 3. mjesto:1. mjesto = 5 bodova,2. mjesto = 4 boda,3. mjesto = 3 boda.Za skupna natjecanja boduje se osvojeno 1., 2.

i 3. mjesto:1. mjesto = 4 boda,2. mjesto = 3 boda,3. mjesto = 2 boda.Diplome za natjecanja koja nisu rangirana,

boduju se kao 1. mjesto na županijskom natjecanju (Lidrano, istraživački radovi...).

* Učenici koji su pozvani na državno natjecanje boduju se kao 1. mjesto na županijskom natjecanju.

e) Državna/regionalna natjecanja u znanju i vještinama

Za pojedinačna natjecanja boduje se osvojeno 12. i 3. mjesto:

1. mjesto =10 bodova,2. mjesto = 9 bodova,3. mjesto = 8 bodova, sudjelovanje = 5 bodova.Za skupna natjecanja boduje se osvojeno 1., 2.

i 3. mjesto:1. mjesto = 9 bodova,2. mjesto = 8 bodova,3. mjesto = 7 bodova, sudjelovanje = 4 boda.Natjecanja kojima je najviši stupanj regionalna

razina vrednuju se kao i državna.f) Šport- učeniku se boduju rezultati po disciplinama

- ekipno ili pojedinačno (vrednuje se bolji rezultat).

g) Izvannastavne aktivnosti(boduju se samo one izvannastavne

aktivnosti u kojima učenik nije bodovan kroz natjecanja)- svaka izvannastavna aktivnost boduje se s 1

bodom,- maksimalan broj bodova koji učenik može

ostvariti u ovoj kategoriji je 5 bodova.

Članak 4.

Temeljem ove Odluke boduju se natjecanja i smotre odobrena od strane Ministarstva, znanosti, obrazovanja i sporta Republike

Na temelju članka 50. Statuta Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj: 8/01., 6/06., 1/07., 6/09. i 10/09.) župan Virovitičko-podravske županije donosi

ODLUKUo kriterijima za izbor najučenika

osnovnih i srednjih škola Virovitičko-podravske županije

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se kriteriji i postupak za izbor najučenika Virovitičko-podravske županije.

Članak 2.

Izbor najučenika Virovitičko-podravske županije pokreće prijedlogom nadležno tijelo škole. Najučenik županije bira se između najučenika svih škola na području županije u tri kategorije: najučenik osnovnih škola, najučenik srednjih škola s trogodišnjim programom, najučenik srednjih škola s četverogodišnjim programom.

Najučenici se nagrađuju prigodnom nagradom u protuvrijednosti od 3.000,00 kn u neto iznosu.

Članak 3.

Škola može kao kandidata predložiti isključivo učenika završnog razreda s uzornim vladanjem od prvog do završnog razreda školovanja prema slijedećim kriterijima:a) Opći uspjeh na kraju svakog razredaodličan = 10 bodova (za svaki razred završen s

prosjekom 5,00 dodaje se još po 1 bod), vrlo dobar = 8 bodova.

b) Ocjena iz praktične nastave- boduje se dodatno za svaki razred

(vrijedi samo za učenike koji se školuju u trogodišnjem obrazovnom programu) ocjena odličan = 5 bodova, ocjena vrlo dobar = 4 boda.

c) Vladanje- škola može kao kandidata predložiti

isključivo učenika s uzornim vladanjem od prvog do završnog razreda školovanja, učeniku bez neopravdanog izostanka s nastave dodjeljuje se po 1 bod za svaki


ODBOR ZA STATUT I POSLOVNIKNa temelju članka 102. Odluke o donošenju

IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Virovitičko- podravske županije (“Službeni glasnik” broj 2/12.) članka 47. Poslovnika Skupštine Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj 5/02, 6/06. 3/07., 2/10. i 3/10. - pročišćeni tekst) Odbor za Statut i Poslovnik Skupštine Virovitičko-podravske županije na 5. sjednici održanoj 16.svibnja 2012. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Odredbi za provođenje Prostornog plana Virovitičko-podravske županije.

Pročišćeni tekst obuhvaća odredbe Prostornog plana Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” broj 7A/00), te njegove izmjene i dopune objavljene u “Službenom glasniku” broj: 1/04, 5/07 i 1/10. i 2/12.) u kojima je, u prelaznim i završnim odredbama, naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

KLASA : 350-02/12-01/05UR.BROJ: 2189/1-04/1-12-1Virovitica,17. svibnja 2012.

POTREDSJEDNICA ODBORA ZA STATUT I

POSLOVNIK Sanja Kirin,dipl.ing., v.r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJEPROSTORNOG PLANA

VIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE

/pročišćeni tekst/

1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni

1.1. Opće odredbe

Članak 1.

Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim obilježjima prostora i podjelom na izgrađena (i namijenjena gradnji), kultivirana i prirodna područja.

Razgraničenje površina po namjeni i

Hrvatske i objavljena u Katalozima natjecanja i smotri, važećim u razdoblju učenikova školovanja od prvog do završnog razreda.

Članak 5.

Prijava učenika kao kandidata za najučenika Virovitičko-podravske županije vrši se isključivo na propisanim obrascima koje popunjavaju škole. Obrazac prijave čini sastavni dio ove Odluke.

Uz obrazac prijave za predloženog kandidata potrebno je dostaviti preslike dokumentacije kojom se potkrjepljuju navedeni podaci.

Članak 6.

Prijave za naj učenika Virovitičko-podravske županije i priloženu dokumentaciju pregledava Povjerenstvo, koje za tekuću školsku godinu imenuje pročelnik/ica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Nakon pregleda dostavljenih prijedloga, Povjerenstvo predlaže naj učenike Virovitičko- podravske županije.

Članak 7.

Odluku o izboru naj učenika Virovitičko-podravske županije, temeljem kriterija odredenih ovom Odlukom, donosi župan na prijedlog Povjerenstva.

Članak 8.Danom stupanja na snagu ove Odluke

prestaje važiti Odluka o kriterijima za izbor naj učenika

osnovnih i srednjih škola Virovitičko-podravske županije („Službeni glasnik” broj: 5/06.).

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije.

KLASA: 602-01/12-01/35 URBROJ: 2189/1-07/5-12-1 Virovitica, 31. svibnja 2012.

ŽUPAN Tomislav Tolušić, dipl. iur.,v.r.


1.2. Razgraničenja prostora naselja

Članak 4.

Razgraničenje površina naselja utvrđuje se PPUO/G određivanjem:- građevinskog područja naselja, - izdvojenog dijela građevinskog područja

naselja nastalog djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja

- izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske namjene bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, a prema kriterijima iz poglavlja 5. ovih Odredbi za provođenje.

Članak 5.

Unutar građevinskog područja naselja moraju se razgraničiti izgrađeni i neizgrađeni dio, te prostor/površine infrastrukturnih koridora i građevina državnog i županijskog značaja.

Prostor prema namjeni određen je kao građevinsko područje koje obuhvaća prostor za izgradnju u funkciji stanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnih važnosti i značenju naselja kao što su radne zone, trgovina, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, uprava, servisi i slično.

1.3. Razgraničenja prostora izvan građevinskog područja

Članak 6.

Prostori/površine izvan građevinskog područja prema namjeni za razvoj i uređenje dijele se na:- površine infrastrukturnih sustava- površine za gospodarsku namjenu koja

prati eksploataciju mineralnih sirovina- površine za zdravstvenu i športsko-

rekreativnu namjenu- površine za poljoprivredno tlo isključivo

osnovne namjene- površine šuma (gospodarske šume, zaštitne

šume i šume posebne namjene)- ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište- vodne površine - površine za eksploataciju mineralnih

korištenju ovim je planom određeno načelno i dalje se nedvojbeno vrši: u planovima užeg područja temeljem stručnih podloga i kriterija iz posebnih propisa, odluka, rješenja i drugih akata, te aktima o proglašenju zaštitnih šuma i šuma posebne namjene, zaštićenih dijelova prirode i kulturne baštine, zaštite izvorišta, područja i dijelova ugroženog okoliša.

Razgraničenje treba provesti rubom katastarske čestice ili granicom primjene određenog režima korištenja, odnosno prostornim djelnicama formiranih stvorenih i prirodnih cjelina.

Unutar razgraničenih prostora/površina koje su određene ovim Planom, mogu se planirati manji prostori izdvojene namjene, a prema kriterijima Zakona o prostornom uređenju i gradnji, posebnih Zakona i ovim Odredbama za provođenje.

Članak 2.

Koridori za infrastrukturne sustave utvrđeni ovim planom smatraju se načelno određenim trasama te prostorom širine 2500 m simetrično u odnosu na os prikazanu u kartografskim prikazima, unutar kojeg se može u daljnjoj izradi vršiti usuglašavanje trase i drugih korisnika prostora.”

Članak 3.

Ovim planom je izvršena podjela prostora Županije na funkcionalne cjeline (mikroregije i prostorne cjeline sličnih funkcionalnih karakteristika) za koje se utvrđuju posebne mjere uređenja prostora i razvoja:- prostori sa vrlo velikim i velikim

ograničenjima u prostoru,- prostori malih gustoća naseljenosti i

izrazito negativnih demografskih procesa,- prostori zahvaćeni ratom,- prostori Papuka,Bilogore i duž toka rijeke

Drave, kao područja posebnih oblika turističke ponude,

- prostori za potrebe obrane.


namjene.U prostorima posebne namjene (manji dio

vojnog poligona “Gakovo”) zabranjena je bilo kakva izgradnja, a postojeći objekti mogu se rekonstruirati isključivo uz suglasnost nadležnog ministarstva.

Članak 10.

Vrste objekata i sadržaja koji se mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu (ovisno o pojedinim razredima) određene su člankom 11.

Vrste objekata i sadržaja koji se mogu graditi u šumama i šumskom zemljištu (ovisno o namjeni šuma i šumskog zemljišta) određene su člankom 12.

1.4. Razgraničenja obradivog tla

Članak 11.

Prema osnovnim namjenama kultivirana područja (poljoprivredno tlo osnovne namjene) u Županiji dijele se na: 1. Osobito vrijedno obradivo tlo obuhvaća

područja s naročitom sposobnošću agrarne proizvodnje u kojima je namjena strogo određena (isključiva). Ova namjena obuhvaća tla najvišeg razreda na području Županije i moguće ju je mijenjati samo u slučajevima predviđenim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Izuzetak su područja ove namjene uz rijeku Dravu čija se namjena može mijenjati ovisno o konačnom stavu vezanom uz planiranje eventualne izgradnje vodnih stepenica, koji treba utvrditi na državnoj razini.

2. Vrijedno obradivo tlo obuhvaća poljoprivredno zemljište čija je namjena također strogo određena (isključiva). Izuzeci u kojima se omogućava korištenje zemljišta označenog kao vrijedno obradivo tlo za nepoljoprivredne svrhe određeni su Zakonom o poljoprivrednom zemljištu te Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

3. Ostala obradiva tla, kao osnovna namjena, predstavljaju mozaik poljoprivrednih zemljišta slabije kvalitete koji uključuje i manje izgrađene površine drugih namjena.

4. Ostalo poljoprivredno tlo predstavlja koridor bivše pruge Virovitica-Barcs,

sirovina- površine posebne namjene (potrebe obrane

i dr.)

Članak 7.

Prostornim planovima uređenja općina i gradova potrebno je utvrditi uvjete za izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građevinskih područja i to na temelju slijedećih odredbi:- građevine koje se grade izvan građevinskog

područja moraju se locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih objekata i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti prirodne i graditeljske baštine te okoliša,

- za stupove elektroničke komunikacijske mreže mogu se osigurati čestice i izvan građevinskih područja u skladu s racionalnim korištenjem i zaštitom prostora, uz uvjet da jedan samostojeći antenski stup koriste svi operatori.

- utvrditi način postupanja s postojećim objektima koji se nalaze izvan građevinskih područja,

- utvrditi takve uvjete kojima će se onemogućiti neprikladna izgradnja na kontaktu šume i nižih brežuljaka, krajobrazno istaknutim područjima, u blizini vodotoka i vodnih površina i sl.

Članak 8.

Prostor za sve vrste zgrada koje se grade izvan građevinskog područja određen je ovim Planom, osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade (vinogradarske kućice u vinogradima, spremišta voća u voćnjacima, spremišta alata, staklenike, plastenike i sl. zgrade).

Članak 9.

U prostorima za športsko-rekreativnu namjenu mogu se planirati športsko-rekreativne građevine, te građevine zdravstvene namjene i manji ugostiteljski objekti u funkciji športsko-rekreativne namjene.

U prostorima za ugostiteljsko-turističku namjenu mogu se planirati građevine zdravstvene namjene, te građevine za šport i rekreaciju u funkciji ugostiteljsko-turističke


položaja, oblika i granica brdskih retencija i akumulacija nužna su dodatna istraživanja sa posebnim naglaskom na zaštitu od bujica i poplava te na navodnjavanje, u skladu sa zakonskim propisima.

Mogući načini korištenja voda utvrđeni su Zakonom o vodama. Prostornim planom županije dozvoljava se mogućnost korištenja i u rekreacijske te slične svrhe, kao i za navodnjavanje, ako je to spojivo s osnovnim načinima korištenja, te ukoliko se dokumentacijom dokaže da to korištenje neće utjecati na osnovno korištenje.

1.6. Razine dopustivosti građenja u odnosu na zaštitu prostora

Članak 14.

U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatljivost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava, utvrđuju se tri razine dopustivosti:

1. I razina - područje zabrane: U ovom području nije dozvoljena nova

gradnja - na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu,- na prostoru prirodnih inundacijskih

područja, odnosno 20 m od nožice nasipa, Iznimno, zabrana se ne odnosi na

infrastrukturu, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo, te na crpne stanice u sustavu navodnjavanja.

- Nije dozvoljena prenamjena osobito vrijednog obradivog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredno zemljište iz bilo kojeg razloga (građevinski zahvati i sl.), a zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih treba pošumiti.

Iznimno, zabrana se ne odnosi na infrastrukturu, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je zamjensko rješenje neopravdano skupo.

2. II razina - područje ograničene gradnje i regulative:

U ovom području dozvoljena je gradnja, uvažavajući posebne zaštitne mjere i uvjete

koji je planiran za privođenje namjeni infrastrukturnog sustava.

1.5. Razgraničenje šumskog područja i vodnog prostora

Članak 12.

Šume prema namjeni u ovom planu su: - gospodarske šume (uz očuvanje i unapređenje

njihovih općekorisnih funkcija koriste se za proizvodnju šumskih proizvoda)

- zaštitne šume (prvenstveno služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine)

- šume posebne namjene (šume i dijelovi šuma registrirani za proizvodnju šumskog sjemena; šume unutar zaštićenih područja ili prirodnih vrijednosti zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode; šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane RH te potrebama utvrđenim posebnim propisima)U šumi i/ili na šumskom zemljištu mogu se

graditi građevine sukladno odredbama Zakona o šumama, ali samo ako to zbog tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume, odnosno šumskog zemljišta.

Članak 13.

Vodni prostor podijeljen je na vodotoke, kanale, ribnjake i brdske retencije i akumulacije.

Namjena vodnog prostora je određena, osim planirane akumulacije Lukavac i ne može se mijenjati u prostornim planovima užeg područja.

Izuzetak je tok rijeke Drave čija će namjena ovisiti o konačnom stavu vezanom uz eventualnu izgradnju vodnih stepenica, koji treba utvrditi na državnoj razini. Do trenutka privođenja ovog prostora konačnoj namjeni, moguće je njegovo korištenje, sukladno utvrđenim namjenama uz zabranu izgradnje čvrstih objekata, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodnih građevina za melioracije (odvodnju i navodnjavanje), uključujući crpne stanice i drugo na prostoru koji bi bio poplavljen eventualnom izgradnjom vodnih stepenica.

Za precizno utvrđivanje prostornog


stručnim podlogama, a za građevine od interesa obrane neovisno gdje se nalaze ili će se nalaziti uvažavajući uvjete i smjernice nadležnog tijela.

Članak 18.

Na prostoru Županije sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske utvrđuju se moguće lokacije za prikupljališta opasnog otpada u prostoru Slatine, Orahovice, Voćina i Pitomače te prikupljalište sa skladištenjem u prostoru Virovitice.

Prikupljališta se moraju naći u sklopu zone za koju je utvrđena mogućnost formiranja deponije.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru

3.1. Općenito

Članak 19.

Uređenje i izgradnja odgovarajućih sadržaja za gospodarsku namjenu provodi se tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju danog područja, tj. lokalnog ambijenta.

Zona gospodarske namjene sadrži industrijske građevine uključujući i građevine za potrebe proizvodnje obnovljivih izvora energije te oporabu, građevine za gospodarenje i obradu otpada, infrastrukturne građevine, skladišta, servise, zanatsku proizvodnju, odnosno građevine čiste industrije i druge proizvodnje te skladišta i servise koji svojim postojanjem i radom podržavaju razvitak naselja.

Hidroenergetska postrojenja, postrojenja za eksploataciju mineralnih sirovina i druga postrojenja i djelatnosti, koja su vezana na iskorištenje prirodnih resursa, uključujući i pogone za proizvodnju obnovljivih izvora energije, lociraju se izvan građevinskog područja.

Unutar postojećih eksploatacijskih polja dozvoljena je izgradnja postrojenja za

uređenja prostora: - III zaštitne zone vodocrpilišta,- vrijedna poljoprivredna tla- zaštićena područja i područja planirana

za stavljanje pod zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode i ovim Planom

- pojas do 50 m od ruba šume.

3. III razina - ostalo područje: Dozvoljena je gradnja uz uvjete iz ovih

Odredbi.

2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju

Članak 15.

PPŽ-e utvrđuje prostor za smještaj planiranih građevina od važnosti za Državu na području Županije.

Prostori za smještaj građevina od važnosti za Državu i Županiju detaljno se određuju stručnim podlogama.

Članak 16.

Na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, drugih propisa te interesa i potreba Županije, PPŽ utvrđuje dijelove prostora Županije za: - prometne, energetske i vodne građevine

(određeno u poglavlju 6. ovih Odredbi),- građevine za postupanje s otpadom

(određeno u poglavlju 9. ovih Odredbi),- športsko-rekreacijske, turističke i

ugostiteljske građevine (određeno u članku 45. ovih Odredbi),

- građevine za eksploataciju mineralnih i energetskih sirovina (određeno u članku 22. ovih Odredbi),

- građevine za potrebe obrane

Članak 17.

Uvjeti za smještaj građevina od važnosti za Državu i Županiju koje se grade ili rekonstruiraju unutar građevinskih područja (infrastruktura, proizvodne građevine, slobodna bescarinska zona i robno-transportno središte, športsko-rekreacijske, turističke i ugostiteljske građevine, te građevine unutar povijesne urbanističke cjeline grada Virovitice) odredit će se planovima užeg područja i


eksploataciju, a područje i uvjeti izgradnje odredit će se planovima užeg područja.

3.2. Industrijski sadržaji

Članak 20.

Zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrtničke djelatnosti smještavaju se u građevinska područja i/ili izdvojena građevinska područja gospodarske namjene - proizvodne.

Prostorni razmještaj tih područja prikazan je na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora kao izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene (proizvodne).

Područja veća od 25 ha i/ili od važnosti za Županiju prikazana su približnom površinom,a manja od 25 ha simbolima koji su postavljeni uz naselja u kojima je u PPUO/G moguće utvrditi izdvojena građevinska područja gospodarske namjene.

Prvenstveno treba iskorištavati i popunjavati postojeće industrijske i druge zone namijenjene ovim djelatnostima, s ciljem da se potpunije iskoristi prostor i infrastruktura u njima te spriječi neopravdano zauzimanje novih površina.

Članak 21.

Potrebno je poticati disperziju djelatnosti uz lokalne centre s ciljem aktiviranja neiskorištenih potencijala i jačanja policentrične strukture gradova i naselja. U tom cilju nužno je ubrzati razvoj gospodarstva u gradskim naseljima kako bi jačanjem njihovih funkcija u prostoru i stvaranjem pretpostavki za postupno poprimanje obilježja gradova srednje veličine zauzeli svoje važno mjesto i ulogu žarišta i nositelja razvitka okolnog prostora u policentričnoj mreži gradova Županije.

Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži

naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.

3.3. Rudarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina

Članak 22.

Djelatnosti rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina smještavaju se uz ležišta sirovina prema geološko-rudarskoj osnovi i programu razvoja te djelatnosti

Članak 23.

Postojeća eksploatacijska polja koja imaju odobrenje za izvođenje rudarskih radova - rudarsku koncesiju temeljem Studije potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, Zagreb 1998.god. (Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije br.3/07) i temeljem Studije gospodarenja mineralnim i energetskim sirovinama na području Virovitičko-podravske županije iz 2010. godine (Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije br.1/10) su:


JLS Naziv eksploatacijskog polja vrsta mineralnih sirovina Površina (cca u ha) Oznaka

Orahovica Hercegovac tehničko-građevni kamen 28,3 Ep-1Orahovica Oršulica Kosa tehničko-građevni kamen 39,8 Ep-2Orahovica Brenzberg-Točak tehničko-građevni kamen 43,0 Ep-3Orahovica Žervanjska tehničko-građevni kamen 34,2 Ep-4Orahovica Hercegovac II tehničko-građevni kamen 3,7 Ep-5

Voćin Jovanovica tehničko-građevni kamen 6,5 Ep-6Voćin Trešnjevica tehničko-građevni kamen 2,2 Ep-7Voćin Buk (Hum) tehničko-građevni kamen 14,2 Ep-8

Virovitica Bilo ciglarska i keramička glina 5,5 Ep-9Slatina Sladojevci ciglarska i keramička glina 26,2 Ep-10

Orahovica Orahovica ciglarska i keramička glina 0,3 Ep-11Orahovica Orahovica 1 (Krečnik) ciglarska i keramička glina 16,4 Ep-12

Lukač Prodorina građevni pijesak i šljunak 13,3 Ep-13Lukač Prodorina II građevni pijesak i šljunak 36,6 Ep-14Lukač Ribnjak* građevni pijesak i šljunak 3,5 Ep-15

Lukač Drava* građevni pijesak i šljunak 3,8 Ep-16

Lukač Katinka* građevni pijesak i šljunak 8,0 Ep-17Špišić Bukovica,

Virovitica Lješćara građevni pijesak i šljunak 13,3 Ep-18

Špišić Bukovica Bok građevni pijesak i šljunak 3,0 Ep-19

Postojeća eksploatacijska polja iz stavka 1 ovog članka označena su u kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora ovog Plana. Moguća je daljnja eksploatacija, osim “Ribnjak” (EP-15) i “Katinka” (EP 1-17), na cijeloj površini eksploatacijskog polja navedenoj u prethodnom stavku ovog članka uz uvjete propisane zakonskim odredbama i odredbama u PPUO/G.

U eksploatacijskom polju “Ribnjak” (EP-15), koje se nalaze u obuhvatu Regionalnog parka Mura-Drava, dozvoljena je eksploatacija samo na površini od 1,15 ha sukladno rješenju o rudarskoj koncesiji, a nije ju moguće proširivati na cijelu površinu eksploatacijskog polja do donošenja PPPPO Regionalni park Mura-Drava.

U postojećem eksploatacijskom polju “Katinka” (EP-17), koje se nalazi u obuhvatu Regionalnog parka Mura-Drava, koje nema rudarsku koncesiju, nije dozvoljena eksploatacija do donošenja PPPPO Regionalni park Mura-Drava.

Dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom

dokumentacijom na načelima zaštite okoliša, sukladno odredbama iz PPUO/G.

Članak 23.a

Istražna prostori mineralnih sirovina su:


JLS Naziv eksploatacijskog polja Vrsta energetskih sirovina Površina*(cca u ha) OznakaPitomača Kalinovac ugljikovodik EPU 9587 Ep-20

Pitomača, Špišić Bukovica Stari Gradac ugljikovodik EPU 4040 Ep-21

Pitomača Bilogora ugljikovodik EPU 7400 Ep-22Suhopolje Pepelana ugljikovodik EPU 2000 Ep-23Suhopolje Cabuna (Levinovac) ugljikovodik EPU 450 Ep-24

Zdenci Bokšić-Klokočevci ugljikovodik EPU 9425 Ep-25Zdenci, Crnac Crnac ugljikovodik EPU 3625 Ep-26

Zdenci Beničanci ugljikovodik EPU 4200 Ep-27

* Površina iskazana u tablici je ukupna površina eksploatacijskog polja, od kojeg je samo dio na području Virovitičko-podravske županije

JLS Naziv istražnog prostora Vrsta mineralnih sirovina Površina (cca u ha) Oznaka

Pitomača Širine tehničko-građevni kamen i/ili građevni pijesak i šljunak 318,8 Ex-1

Pitomača Babičanka tehničko-građevni kamen i/ili građevni pijesak i šljunak 31,3 Ex-2

Virovitica Dokmanovac ciglarska i keramička glina 58,3 Ex-3

Suhopolje Cabuna (Žubrica) tehničko-građevni kamen i/ili građevni pijesak i šljunak 31,5 Ex-4

Slatina Stublovac tehničko-građevni kamen i/ili građevni pijesak i šljunak 5,3 Ex-5

Orahovica Petrov Vrh tehničko-građevni kamen i/ili građevni pijesak i šljunak 9,13 Ex-6

Prenamjena istražnih prostora iz

prethodnog stavka, izuzev “Širine” (EX-1), u

eksploatacijska polja moguća je bez izmjene

ovog Plana, ukoliko ispunjavaju odgovarajuće

propisane zahtjeve i pod uvjetom da su u skladu

s posebnim propisima, osnovnim smjernicama

iz ovog Plana o zaštiti okoliša i krajobraznih

vrijednosti prostora, te ako su planirana

PPUO/G.

Eventualna prenamjena istražnog prostora

“Širine” (Ex-1) u eksploatacijsko polje moguća

je isključivo kroz postupak donošenja PPPPO

Regionalni park Mura-Drava.

Prostori za istraživanje mineralnih sirovina označeni su u Kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 3.1.3. Mineralne i energetske sirovine i obnovljivi izvori energije. Na ovim prostorima dozvoljeno je provesti istraživanja u svrhu otvaranja novih eksploatacijskih polja, koja se moraju planirati kroz Izmjene i dopune ovog Plana.

Članak 24.

Postojeća eksploatacijska polja (bušotine) ugljikovodika EPU (nafte i plina) prikazane su kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora ovog Plana i to:

U postojećim eksploatacijskim poljima dozvoljena je eksploatacija.

Istražni prostori “Gakovo” i “Dravica” označeni su u Kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i 3.1.3. Mineralne i energetske sirovine i obnovljivi izvori energije.


isključivo u svrhu sanacije uz uvjete propisane zakonskim odredbama i odredbama u PPUO/G.

Prostori koji će biti zahvaćeni eksploatacijom u svrhu sanacije mogu biti iznositi najviše 10% od ranije degradiranog prostora na kojem se vršila eksploatacija za građevni pijesak i šljunak, ciglarsku i keramičku glinu, odnosno 20% za tehničko-građevni kamen.

Sanacija mora obuhvatiti osiguranje stabilnosti kosina i okolnog terena eksploatacijskih polja te ozelenjivanje ili neki drugi postupak uklapanja u okoliš i prenamjenu u površine druge namjene (šume, livade i sl.), a kod vodenih površina nastalih eksploatacijom ublažavanje dubina i uređenje obala i pristupa jezerima.

3.4. Poljodjelstvo

Članak 28.

Razvoj poljodjelstva treba temeljiti na tržišnim načelima i obiteljskom poljodjelskom gospodarstvu, uključujući i farmerski tip gospodarstva.

3.4.1. Ribnjaci

Članak 29.

Izgradnja novih ribnjaka i pratećih objekata za uzgoj ribe moguća je isključivo na poljoprivrednom zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstika, napuštenih korita i rukavaca rijeka te neplodnog tla.

Članak 30.

Ribnjak mora biti u vezi s protočnom vodom. odgovarajuće kvalitete koje mora biti dovoljno za sve potrebe ribnjaka u svim fazama uzgoja riba. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, za uzgoj konzumne ribe je 5 ha, a može se koristiti isključivo za uzgoj ribe.

JLS Naziv eksploatacijskog polja Vrsta energetskih sirovina Površina (cca u ha) Oznaka

Špišić Bukovica Gakovo ugljikovodik EPU 894,0

*49,5 Ex-7

Čađavica Dravica ugljikovodik EPU **1,6 ***15732,0 Ex-8

* površina na području VPŽ** površina istražne bušotine *** ukupna površina istražnog prostora

Istražni prostori iz prethodnog stavka ovog članka mogu se, bez izmjene ovog Plana, prenamijeniti u eksploatacijska polja ukoliko istražni prostor ispunjava odgovarajuće propisane zahtjeve, pod uvjetom da je u skladu s propisima o rudarstvu, osnovnim smjernicama iz ovog Plana o zaštiti okoliša i krajobraznih vrijednosti prostora, te ako je planirano u PPUO/G.

Na cijelom području Županije moguće je istraživati stanje rezervi nafte i plina.

Nova eksploatacijska polja nafte i plina moraju biti planirana kroz Izmjenu i dopunu ovog Plana, izuzev onih unutar istražnog prostora “Gakovo” (Ex-7) i “Dravica” (Ex-8).

Članak 25.

Djelatnosti eksploatacije geotermalnih voda i mineralnih sirovina (treset, metali, nemetali, kamen) smještavaju se na područja u kojima se utvrdi stupanj potencijalnosti mineralnih sirovina čija eksploatacija je ekonomski opravdana.

Eksploatacija sirovina mora se temeljiti na detaljnoj razradi načina korištenja prostora.

Članak 26.

Svako eksploatacijsko polje mora imati definiranu namjenu površina nakon sanacije te postupke sanacije polja nakon njegovog zatvaranja što je određeno Rudarskim projektom u skladu sa Zakonom o rudarstvu.

Članak 27.

Postojeća nesanirana pozajmišta i napuštena eksploatacijska polja mogu se eksploatirati


organizirati na zemljištu- broj i okvirna veličina potrebnih građevina

ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade

- područje namjeravane izgradnje građevina s predviđenim razmještajem na farmi

- pristup na javne ceste te potreba za prometnom i komunalnom infrastrukturom

- moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa

- zaštitu okoliša

Članak 35.

Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su: - stambene za potrebe vlasnika ili korisnika

farme i uposlenih djelatnika na farmi- gospodarske za potrebe biljne i stočarske

proizvodnje na farmi- građevine za proizvodnju i korištenje

obnovljivih izvora energije- poslovno-turističke za potrebe seoskog

turizma- proizvodno-obrtničke za potrebe prerade

i pakiranja poljoprivrednih proizvoda proizvedenih pretežito na farmi.

Članak 36.

Građevine farme ne mogu se graditi na katastarskoj čestici koja nema osiguran pristup s javne ceste.

Članak 37.

Zgrade poljoprivrednog gospodarstva za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti moraju od građevinskog područja naselja biti udaljene najmanje 50 m od građevinskog područja naselja.

Članak 38.

Gospodarske zgrade namijenjene intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od javnih cesta i to najmanje: - 100 m od državnih cesta- 50 m od županijskih cesta- 25 m od lokalnih cesta

Maksimalni iskop za ribnjak je na dubinu do 2,50 m.

Udaljenost ribnjaka od susjednih parcela mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog zemljišta, ovisno o strukturi tla.

Članak 31.

Na ostalom poljoprivrednom zemljištu, izuzev zemljišta koje se ne može prenamijeniti, izgradnja ribnjaka moguća je samo uz dozvolu nadležnog ureda i elaborata o ekonomskoj opravdanosti.

3.4.2. Objekti u funkciji poljoprivrede

Članak 32.

Izgradnja objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja utvrđuje se ovisno o veličini posjeda te vrsti i intenzitetu djelatnosti, na temelju kriterija PPUO/G, te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje.

Članak 33.

Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, moguće je planirati na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.

U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla, izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojima se dokazuje opravdanost izgradnje.

Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

Članak 34.

Opravdanost izgradnje farme temelji se na programu o namjeravanim ulaganjima u kojem je minimalno potrebno prikazati: - površinu poljoprivrednog zemljišta

predviđenu za korištenje - vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se


potrebni i mogući sadržaji (prerada, vinarija, degustacijsko-enološki sadržaj).

Za povrtnjak i voćnjak minimalne veličine ili veći, moguće je planirati izgradnju hladnjače.

Na površinama manjim od utvrđenih za voćnjake, vinograde i povrtnjake moguće je planirati izgradnju klijeti i spremišta za voće samo unutar zona hobi vrtova/vinograda/voćnjaka pod uvjetom da je PPUO/G odredio prikladno područje, uvažavajući obveze zaštite okoliša i krajobraza, te da je utvrdio propozicije načina gradnje, uvjeta smještaja i oblikovanja građevina na parceli.

Sve građevine čija je gradnja moguća uz vinograd, voćnjak ili povrtnjak potrebno je u prostoru smjestiti i oblikovati na način da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti.

3.5. Šumarstvo

Članak 42.

Racionalnim gospodarenjem prostorom mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebite mjere za smanjenje (eliminiranje) tih utjecaja.

Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti mora se temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

Gospodarenje šumama (osobito privatnim) s gledišta korištenja i zaštite prostora treba unaprijediti prema stručnim kriterijima i principima šumarske struke u cilju naglašavanja općekorisnih funkcija šuma i održanja ekološke ravnoteže u prostoru.

Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarskih planova koji utvrđuju uvjete za skladno korištenje šuma i šumskog zemljišta i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.

Članak 43.

U PPUO/G treba propisati konkretne mjere u smislu zabrane krčenja te zadržavanja

Članak 39.

Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina za uzgoj stoke i peradi izvan granica građevinskog područja iznosi 8 uvjetnih grla.

Preporuka za minimalnu udaljenost gospodarskih zgrada za stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja su slijedeće:

Broj uvjetnih

grla

Min. udaljenost

(m)

Broj uvjetnih

grla

Min. udaljenost

(m)8 - 30 20 201 - 300 200

31 - 100 50 301 - 400 250

101 - 200 100 401 - 800 i više 300

Članak 40.

Vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo potrebno je razvijati kao obiteljsko gospodarstvo. Moguće su i kombinacije sa stočarskom, odnosno ratarskom proizvodnjom.

Članak 41.

Preporuke za minimalnu veličinu posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, su:- za intenzivnu ratarsku djelatnost - 10 ha- za uzgoj voća ili voća i povrća - 2 ha- za povrtlarstvo - 1 ha- za vinogradarstvo - 2 ha- za cvijeće - 1 ha

U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima koji su formirani kao obiteljska gospodarstva, na površinama jednakim ili većim od navedenih u stavku 1. ovog članka moguće je planirati nadstrešnice za potrebe privremenog skladištenja poljoprivrednih proizvoda.

Planirana izgradnja u vinogradima i voćnjacima mora biti odgovarajuće namjene, oblika i veličine, što se utvrđuje uvjetima za izgradnju u PPUO/G.

Etažna visina objekata u vinogradima i voćnjacima ne može biti veća od prizemlja - uz mogućnost izvedbe potkrovlja i podruma.

Za vinograd minimalne veličine može se planirati građevina unutar koje su smješteni svi


- športsko-rekreativne cjeline/područja s mogućnošću organiziranja konjičkog športa, izgradnje golf igrališta i skijališta

- izletničko-športsko-rekreativni centar “Jezera” - jezera južno od Virovitice s kupalištem, rekreacijom na vodi, vježbalištem, športskim ribolovom, piknikom u prirodi, ugostiteljstvom na otvorenom i drugim sličnim sadržajima

- izletničko-rekreativno-ribolovni kompleks s mogućnošću kampiranja i pratećom ugostiteljskom ponudom na rijeci Dravi kod Križnice

- izletničko-rekreativni centar kod Orahovice - umjetne jezerske površine za rekreacijski i športski ribolov s mogućnošću piknika u prirodi i pratećim ugostiteljskim sadržajima pretežito na otvorenom

- višenamjenski rekreativni centar uz geotermalne izvore

- arheološko selo - izletničko-rekreativni centar s kupalištem

na području Djedovice i mogućnošću za razvitak zdravstvenog turizma temeljenog na kvaliteti i čistoći planinskog zraka

- turističko-športsko rekreacijski centar uz akumulacije Javorica i Slanac kod Slatine

- turističko-športsko rekreacijski centri uz sve akumulacije i retencije

Članak 46.

Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je provoditi tako da se maksimalno očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja poštivajući gradnju danog područja, odnosno lokalnog ambijenta.

Članak 47.

Područja na kojima je u PPUO/G moguće utvrditi izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke i športsko-rekreacijske) prikazane su na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora. Područja ugostiteljsko-turističke i športsko rekreacijske namjene veće od 25 ha i/ili od važnosti za Županiju prikazane su približnom površinom i označena simbolima, a manja od 25 ha prikazana su simbolima.

Područja ugostiteljsko-turističke namjene su:

šumaraka i živica koji se sporadično prepleću s površinama druge namjene.

Poželjno je pošumljivati, odnosno izvršiti prenamjenu zemljišta u šumska na slijedećim površinama:- najužoj zaštitnoj vodocrpilišnoj zoni (I i II)- području budućeg vodocrpilišta- području uz koridore brzih cesta i autocesta- nekvalitetnom poljoprivrednom zemljištu

nižih razreda- predjelima uz vodotoke i sl. izvan pojasa

potrebnog za radove održavanja voda

Članak 44.

Šume i šumska zemljišta mogu se koristiti na način i prema uvjetima propisanim Zakonom o šumama.

U cilju zadržavanja površina pod šumom, u gospodarskim jedinicama potrebno je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na štetu nizinskih šuma.

Gospodarenje šumama unutar zaštićenih i posebno vrijednih područja potrebno je uskladiti s mjerama zaštite i drugim smjernicama koje su načelno propisane u članku 12. te poglavljima 7. i 8. ovih Odredbi za provođenje.

3.6. Turizam

Članak 45.

Razvoj turizma s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz: a) gradove/naselja (Virovitica, Slatina,

Orahovica, Pitomača i Voćin)b) lokalitet Grudnjak, lovište te uzgajalište

divljih pataka uz ribnjakc) vjerski turizam s naglaskom na razvoj u

Voćinu i Gradinid) lovna područjae) seoski turizam: ruralna područja prema

interesu privatnih poduzetnikaf) područje uz rijeku Dravug) eko-park Slatinah) cijeli niz raznovrsnih atraktivnih šumskih,

brdskih i brežuljkastih predjela, voda tekućica i akumulacija pogodnih za šport i rekreaciju:

- park prirode “Papuk”- park šumu Jankovac


naziv/JLS maksimalna površina (ha)

namjena (oznaka)

maksimalni broj kreveta

(kom)

izgrađeno/neizgrađeno

1. UT zona “Aršanjski vinogradi”/Pitomača 66,0 T5 60 djelomično

2. UT zona “Otrovanski breg”/Pitomača 54,0 T5 60 djelomično3. UT zona “Goričke”/Pitomača 2,6 T5 10 djelomično4. UT zona “Zidine”/Špišić Bukovica 52,0 T2 30 neizgrađeno5. Hotel “Mozart”/Špišić Bukovica 3,00 T1 50 izgrađeno6. UT zona “Milanovac”/Virovitica 64,5 T2 200 neizgrađeno7. UT zona “Jezera”/Virovitica 26,5 T1, T2 300 neizgrađeno8. UT zona “Jasenaš”/Virovitica 24,00 T2 40 neizgrađeno9. UT zona “Karika”/Gradina 1,4 T2 10 izgrađeno10. UT zona “Budakovac”/Gradina 10,00 T5 30 djelomično11. UT zona “Zanoš”/Sopje 1,5 T5 20 izgrađeno12. UT zona “Sopje”/Sopje 2,0 T5 20 izgrađeno13. UT zona “Višnjica”/Sopje 2,1 T1 100 izgrađeno14. UT zona “Vaška Ada”/Sopje 1,0 T5 10 izgrađeno15. UT zona “Bobrovac”/Sopje 1,0 T5 10 izgrađeno16. UT zona “Slatina 1”/Slatina 2,0 T2 20 neizgrađeno17. UT zona “Slatina 2”/Slatina 2,0 T2 20 neizgrađeno18. UT zona “Javorica”/Slatina 8,0 T1, T2, T3, T5 100 neizgrađeno19. UT zona “Marinijanis”/Slatina 17,6 T1 150 neizgrađeno20. UT zona “Slatinski Lipovac 1”/Slatina 9,2 T2 20 neizgrađeno21. UT zona “Slatinski Lipovac 2”/Slatina 24,0 T3 50 neizgrađeno22. UT zona “Ivanbrijeg”/Slatina 23,0 T1, T2 60 neizgrađeno23. UT zona “Slanac”/Slatina 24,0 T1, T2, T3, T5 100 neizgrađeno24. UT zona “Klokočevac 1”/Voćin 31,0 T1, T2 200 neizgrađeno25. UT zona “Dolnji ribnjaci”/Voćin 1,00 T5 10 izgrađeno

26. UT zona “Noskovačka Dubrava”/Čađavica 2,5 T5 10 izgrađeno

27. UT zona “Slavonski dvori”/Čađavica 4,2 T5 30 djelomično28. UT zona “Donje Bazije”/Čađavica 2,2 T5 10 djelomično29. UT zona “Jankovac”/Čačinci 1,8 T1 100 izgrađeno30. UT zona “Jarčište”/Orahovica 30,4 T2 200 neizgrađeno31. UT zona “Popnjača”/Orahovica 12,8 T2 100 neizgrađeno32. UT zona “Nova Jošava”/Orahovica 35,0 T2 150 djelomično33. UT zona “Šumeđe 1”/Orahovica 20,0 T2 100 djelomično34. UT zona “Šumeđe 2”/Orahovica 20,6 T2 100 djelomično35. UT zona “Kapetanuša”/Orahovica 8,6 T2 100 neizgrađeno

36. UT zona “Jezero Hercegovac-Ružica grad”/Orahovica 35,00 T1, T2, T3 300 djelomično


naziv/JLSmaksimalna

površina (ha)

namjena (oznaka)

maksimalni broj kreveta

(kom

izgrađeno/neizgrađeno

1.UT “Lovački

dom”/Pitomača

0,3 T4 / izgrađeno

2..

UT “Kinkovo”/

Špišić Bukovica

0,5 T4 20 izgrađeno

3.. UT “LD Jastreb”/Lukač 1,1 T4 15 izgrađeno

4. UT “Turski grad”/Slatina 2,4 T4 10 izgrađeno

5.UT

“Djedovica”/Voćin

1,6 T4 15 izgrađeno

U zonama koje imaju oznaku “T” mogu se organizirati Zakonom utvrđeni sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene odnosno: T1-hotel, T2-turističko naselje, T3-autokamp i kamp, T5 ostala ugostiteljsko turistička područja vezana uz seoski turizam i/ili gospodarsku djelatnost vinarstva, podrumarstva, voćarstva, ribarstva i sl.

U zonama u kojima je omogućeno više načina korištenja (T1, T2, T3 i/ili T5) primjenjuju se oni kriteriji koji se odnose na način/načine korištenja određene planovima užeg područja.

Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora označeni su i pojedinačni objekti od važnosti za Županiju (T4) kao turistički punktovi, odnosno izdvojene lokacije koje predstavljaju specifični oblik

turističke ponude, a koji trebaju biti izuzetak u prostoru na lokacijama posebne vrijednosti i u ambijentu koji nije determiniran drugim vrstama izgradnje.

Za zone koje imaju oznaku T4 i T5 odnose se na pružanje ugostiteljsko-turističke usluge uz neku drugu djelatnost, ne planiraju se izdvojena građevinska područja, već se radi o zahvatima u prostoru koji se po svojoj namjeni grade izvan građevinskog područja naselja.

UT “Trešnjevica”/Voćin (maksimalna površina 0,5 ha) i UT “Petrov vrh”/Orahovica (maksimalna površina 0,5 ha) sa oznakama T4 određuju se kao turistički punktovi bez smještajnih kapaciteta.

Izuzetak su već formirana građevinska područja koja su prikazana u slijedećoj tablici:

Područja športsko-rekreacijske namjene su:

naziv/JLS maksimalna površina (ha) namjena (oznaka) maksimalni broj kreveta (kom

1. ŠR zona “Razlev”/Pitomača 4,5 R2 /2. ŠR zona “Križnica”/Pitomača 3,0 R5 /3. ŠR zona “Širine”/Pitomača 10,00 R5 /4. ŠR zona “Lendava”/Špišić Bukovica 15,00 R5 /5. ŠR zona “Golf”/Virovitica 30,7 R1 /6. ŠR zona “Jezera”/Virovitica 400,00 R2,R3, R5 1007. ŠR zona “Budakovac”/Gradina 10,00 R5 308. ŠR zona “Rušani”/Gradina 2,6 R5 /9. ŠR zona “Novi Gradac”/Gradina 7,4 R5 /10. ŠR zona “Sopje”/Sopje 24,0 R5 /


11. ŠR zona “Vaška “/Sopje 3,4 R5 /12. ŠR zona “Novaki”/Sopje 2,1 R5 / 13. ŠR zona “Sopjanska Greda”/Sopje 3,5 R5 / 14. ŠR zona “Josipovo 1”/Sopje 2,4 R5 / 15. ŠR zona “Josipovo 2”/Sopje 4,2 R5 / 16. ŠR zona “Nova Šarovka”/Sopje 2,5 R5 / 17. ŠR zona “Grabić”/Sopje 2,1 R5 / 18. ŠR zona “Višnjica”/Sopje 120,0 R1, R2 / 19. ŠR zona “Gornji Miholjac”/Slatina 7,7 R5 /20. ŠR zona “Bakić”/Slatina 6,2 R5 /21. ŠR zona “Kozice 1”/Slatina 2,2 R5 /22. ŠR zona “Kozice 2”/Slatina 2,0 R5 /23. ŠR zona “Sport 1”/Slatina 5,0 R5 /24. ŠR zona “Sport 2”/Slatina 9,2 R5 /25. ŠR zona “Golenić”/Slatina 34,0 R1 /26. ŠR zona “Javorica”/Slatina 27,0 R2, R3 10027. ŠR zona “Slatinski Lipovac”/Slatina 24,0 R5 /28. ŠR zona “Slanac”/Slatina 23,0 R5 /29. ŠR zona “Klokočevac”/Voćin 33,0 R5 5030. ŠR zona “Vranješevci 1”/Čađavica 3,6 R5 /31. ŠR zona “Vranješevci 2”/Čađavica 0,8 R5 /32. ŠR zona “Starin”/Čađavica 2,7 R5 /

33. ŠR zona “Noskovačka Dubrava”/Čađavica 2,8 R5 /

34. ŠR zona “Čađavica”/Čađavica 2,2 R5 /35. ŠR zona “Jankovac”/Čačinci 16,0 R3 /36. ŠR zona “Zokov Gaj”/Zdenci 2,0 R5 /37. ŠR zona “Dolci”/Orahovica 0,8 R5 /

38. ŠR zona “Jezero Hercegovac”/Orahovica 36,3 R3, R5 50

39. ŠR zona “Zdenčina”/Orahovica 64,5 R5 /

U PPUO/G potrebno je detaljno utvrditi prostore za razvoj navedenih lokaliteta od županijskog značaja te lokaliteta od važnosti za područje jedne ili više općina/gradova.

Razine dopustivosti izgradnje, odnosno zabrane na određenim područjima određene su člankom 14.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru

Članak 48.

Sustav i mreže društvenih djelatnosti vezani su na naselja, a hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj je svezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja određenih u PPŽ.

Mreža društvenih djelatnosti u smislu minimalnih sadržaja koji moraju biti zastupljeni u pojedinim kategorijama središnjih naselja je:

Strana 63SLUŽBENI GLASNIKBroj 4D

emog

rafs

ki

poka

zate

lji

i tem

eljn

e sk

upin

e sr

ediš

njih

fu

nkci

ja

KA

TE

GO

RIJ

E

SRE

DIŠ

NJI

H

NA

SEL

JA

Sred

nje

razv

ojno

sr

ediš

te

(reg

iona

lno

sred

ište

) V

IRO

VIT

ICA

Man

je

razv

ojno

sr

ediš

te

(man

je

regi

onal

no

sred

ište

sla

bije

ra

zvije

nost

i)

SLA

TIN

A

Mal

o ra

zvoj

no

sred

ište

(p

odru

čno

sred

ište

jače

ra

zvije

nost

i)

PIT

OM

AČ

A

OR

AH

OV

ICA

Mal

o ra

zvoj

no

sred

ište

(pod

. sr

ed. s

labi

je

razv

ijeno

sti)

SU

HO

PO

LJE

Č

AČ

INC

I

Inic

ijaln

o ra

zvoj

no

sred

ište

(lok

alno

sr

ed. s

labi

je

razv

ijeno

sti)

Š.

BU

KO

VIC

A

GR

AD

INA

V

OĆ

IN

Inic

ijaln

o ra

zvoj

no

sred

ište

(lok

.sre

d.

– ne

razv

ijeno

) 7

OPĆ

INSK

IH

SRE

DIŠ

TA

(man

je

loka

lno

sred

ište

)*

1. B

roj s

t. ut

jeca

jnog

i gr

avita

cijs

kog

podr

učja

> 10

0.00

0

2. B

roj s

t. sr

ediš

njeg

na

selja

> 20

.000

10.0

00 –

15.

000

4.00

0 –

6.00

02.

000

– 3.

000

1.00

0 –

2.00

050

0 –

1.50

0

3. O

rije

ntac

. ra

diju

s ut

jeca

ja

sred

išnj

eg

nase

lja u

km

do 6

0do

30

do 2

0do

15

do 1

0do

8

4. U

prav

a,

suds

tvo

- Isp

osta

ve ž

up.

ured

a - O

pćin

. su

d -Ž

upan

. sud

- Isp

osta

ve

župa

nijs

kih.

ur

eda

- O

pćin

ski s

ud

- Isp

osta

ve

župa

nijs

kih

ured

a-

Opć

insk

i sud

- Opć

insk

e sl

užbe

- Opć

insk

e sl

užbe

- Opć

insk

e sl

užbe

5. Š

kols

tvo

-Viš

a šk

ola

-Već

i br

oj s

red.

ško

la

-Uče

ničk

i dom

- Sre

dnja

ško

la- S

redn

ja š

kola

- Osn

ovna

ško

la- O

snov

na

škol

a- O

snov

na š

kola

Podr

učna

ško

la

6. K

ultu

ra- K

azal

ište

- D

nevn

e no

vine

- T

V

- Muz

ej -

Kin

emat

ogra

f- K

njiž

nica

- R

adio

pos

taja

- Dru

štve

ni d

om- D

rušt

veni

do

m- D

rušt

veni

dom

7. Z

drav

stvo

- Opć

a bo

lnic

a- D

om z

drav

lja- D

om z

drav

lja

- Am

bula

nta-

Lj

ekar

na-V

et.

ambu

lan-

Pol

j.lje

karn

a

- Am

bula

nta-

Lj

ekar

na- V

et.

ambu

lant

- Pol

j.lje

karn

a

- Am

bula

nta-

Lj

ekar

na- V

et.

ambu

lant

- Pol

j.lje

karn

a

8. S

ocija

lna

zašt

ita

- Dje

čji

vrtić

- Dom

um

irov

ljeni

ka

- Dje

čji v

rtić

- D

ječj

i vrt

ić

9. O

stal

o- C

enta

r poš

ta-

Već

i bro

j ban

aka

- Cen

tar p

ošta

(o

pera

tivna

je

dini

ca)

- Već

i bro

j ba

naka

- Poš

ta- B

anka

- Poš

ta- B

anka

- Poš

ta- B

anka

- Poš

ta- B

anka

10. T

rgov

ina

- Rob

ne k

uće

- Rob

na k

uća

- Man

ja

robn

a ku

ća

Spec

ijaliz

iran

e pr

odav

aoni

ce

Spec

ijaliz

iran

e pr

odav

aoni

ceSp

ecija

lizir

ane

prod

avao

nice

- Nek

olik

o ns

peci

jaliz

ir.

prod

avao

nica

Prod

avao

nica

m

ješo

vite

robe

11. S

port

- Spo

rtsk

e dv

oran

e- S

port

ske

dvor

ane

- Spo

rtsk

e dv

oran

e- M

ala

dvor

ana

- Mal

a dv

oran

a- M

ala

dvor

ana


br. 1, načelno su određene površine postojećeg naselja te površine za razvoj naselja.

Kod utvrđivanja građevinskih područja u PPUO/G, potrebno je izraditi analizu izgrađenosti izgrađenog dijela građevinskog područja te potrebe i mogućnosti širenja naselja na neizgrađene površine kao podlogu formiranja građevinskog područja.

Članak 54.

Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se sve izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine koje se koriste za određenu namjenu prema važećem prostornom planu (građevinske parcele, parcele komunalne infrastrukture, športska igrališta, javne površine, groblja, i sl.), kao i neizgrađene i neuređene čestice površine do 5000 m² koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

Članak 55.

Neizgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000,00 m².

Članak 56.

Građevinskom parcelom smatra se, kod vrlo dubokih parcela, zemljište dubine 50 - 100 m od regulacijske linije ovisno o tipologiji naselja (max. 50 m kod brdskih naselja do max. 100 m kod ravničarskih naselja). U slučajevima kad je postojeća izgradnja na većoj dubini, građevinskom parcelom smatra se zemljište do dubine 10 m iza zadnje izgrađene zgrade

Zgradom se smatra svaki objekt za čiju je izgradnju potrebna građevna dozvola ili drugo odobrenje za gradnju.

Članak 57.

Kvalitetnom procjenom i provjerom na terenu, za svako naselje treba utvrditi stvarne granice zaposjednutosti prostora te objektivno sagledati potrebu za prostorom uz uvažavanje postojećih demografskih kretanja, procjenu budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih

* manja lokalna središta potrebno je utvrditi prilikom izrade prostornih planova uređenja općina i gradova

Članak 49.

Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevine u kojima su smješteni pojedini sadržaji nalaze se unutar građevinskog područja u odgovarajućoj zoni namjene, tako da je u PPUO/G i drugoj detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.

Članak 50.

Prostori i građevine za športske djelatnosti mogu se planirati u izdvojenim građevinskim područjima naselja prvenstveno u okviru športsko-rekreacijskih sadržaja.

Članak 51.

Građevine namijenjene za zdravstveni sadržaj mogu se graditi u izdvojenim građevinskim područjima naselja gospodarske namjene (ugostiteljsko-turističke i športsko rekreacione) na lokacijama koje pružaju prirodne pogodnosti za njihov razvitak (termalni izvori, područja kvalitetnog zraka i sl.) ukoliko su u funkciji osnovne namjene ugostiteljstvo-turizam ili športsko-rekreacijske.

Članak 52.

U PPUO/G, UPU te DPU je prilikom utvrđivanja uvjeta za izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene ugostiteljsko-turističke te športsko-rekreacijske uključujući i prostore zdravstvenog sadržaja u funkciji osnovne namjene potrebno voditi računa o zaštiti poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te vodotoka i vodoprivrednih objekata odnosno drugih funkcionalnih uvjeta, te odrediti mjere zaštite.

5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja

Članak 53.

Ovim planom, u kartografskom prikazu


1. Građevinsko područje mora sadržavati podatke o iskorištenosti postojećeg s obrazloženjem o razlozima neiskorištenja i poduzetim mjerama za iskorištenje, a kada neizgrađena površina prelazi 20% ukupne i podatke o razvojnim potrebama (stanovanja, gospodarstva, javnog standarda)

2. Posebno se mora obrazložiti zauzetost prostora po stanovniku ako ona prelazi 300 m²/st. pri čemu se uzima u obzir izgrađena cjelina i izgrađeni dijelovi naselja unutar građevinskog područja, bez poljoprivrednih, te šumskih i vodnih površina koje nisu u funkciji naselja

3. Osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude manji od ukupnog građevinskog područja i to:

a) za gradove Viroviticu, Slatinu i Orahovicu 30% do 40%

b) za veća lokalna središta Čačinci, Pitomača i Suhopolje 20% do 30%

c) za manja lokalna središta Gradina, Lukač, Nova Bukovica, Špišić Bukovica, i Voćin 10% do 20%

d) za potencijalna središta Crnac, Čađavica, Mikleuš, Sopje i Zdenci građevinska područja dimenzionirati tek temeljem detaljnih analiza obzirom da je za sada pravce preobrazbe i razvoja gotovo nemoguće predvidjeti, ali neizgrađeni dio ne bi trebao prelaziti 10 do 15%

e) za prigradska naselja Milanovac, Rezovac i ostala manja naselja sa uravnoteženim razvojem i stagnacijom procesa osigurati prostor za razvoj naselja s tim da neizgrađeni dio bude 5% do 20%

f) za naselja sa 201 do 500 stanovnika i procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku, te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima stagnacije procesa i zaostajanja u razvitku građevinska područja treba minimalizirati tako da obuhvati samo izgrađeni dio, a planira neizgrađeni dio ne veći od 5% izgrađenog

g) za naselja sa 001 do 100 stanovnika i procesima zaostajanja, nazadovanja i izrazitog nazadovanja u razvitku, te naselja sa 101 do 200 stanovnika sa procesima nazadovanja i izrazitog nazadovanja

obilježja ili posebnosti kao i: - sadržaj i planirani položaj u sustavu naselja- pravce preobrazbe i razvoja- sadašnje i planirane demografske i razvojne

pokazatelje- gospodarske pokazatelje- sadašnju i planiranu gustoću stanovanja- stanje postojećeg građevinskog fonda- izgrađenost postojećeg građevinskog

područja (po namjenama i sumarno)- eventualnu obvezu izrade prostornih

planova užeg područja te načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja

Članak 58.

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja može se planirati zbog smještaja sadržaja koji se ne mogu graditi izvan građevinskog područja, a nespojivi su sa funkcijom stanovanja ili su vezani za datosti prostora.

U izdvojenim građevinskim područjima, osim u postojećim aktivnim zonama, ne mogu se planirati: - mješovita namjena- stambena namjena

Prilikom određivanja optimalne lokacije, veličine i oblika građevinskih područja treba utvrditi: - topografske i reljefno-klimatske činitelje- eventualne posebne uvjete korištenja,

posebna ograničenja u korištenju i posebne mjere uređenja i zaštite

- gospodarske pokazatelje - stanje postojećeg građevinskog fonda- izgrađenost postojećeg građevinskog

područja- pokrivenost infrastrukturom- eventualnu obvezu izrade prostornih

planova užeg područja, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju

5.1. Uvjeti određivanja građevinskog područja

Članak 59.

Utvrđivanje veličine građevinskih područja vrši se temeljem slijedećih kriterija:


usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje). Gradnja navedenih sadržaja mora biti u skladu sa Zakonom o javnim cestama, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, te ni u kom slučaju ne smije ugroziti postojeći nivo prometne usluge

3. Postojeća građevinska područja koja su planirana uz državne ceste moraju se uskladiti sa PPŽ

4. Građevinska područja moraju se odrediti izvan koridora državne i regionalne infrastrukture, osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta, nestabilnih terena (klizišta, tektonski rasjedi), zaštitnih i sigurnosnih zona voda i izvan površina od posebnog značaja za obranu

5. Prilikom određivanja građevinskog područja raštrkanih naselja, osobito Papuka i Bilogore, treba izbjegavati formiranje dugačkih građevinskih područja uz ceste, te već uz centralno građevinsko područje odrediti više manjih sa slobodnim međuprostorom (zelene površine, neizgrađene površine i sl.)

Članak 61.

Prilikom određivanja optimalne veličine i oblika građevinskog područja za svako naselje treba utvrditi i:- morfologiju naselja- topografske i reljefno-klimatske činitelje- moguće pravce i načine širenja (razvoja)

naselja- sadašnji i planirani stupanj urbanizacije- eventualne posebne uvjete korištenja,

posebna ograničenja u korištenju i posebne mjere uređenja i zaštite

- pokrivenost infrastrukturom- pružanje uz državne i županijske ceste čije

se trase neće izmještati- eventualnu obvezu izrade prostornih

planova užeg područja, načine usmjeravanja izgradnje u pojedina područja, pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju

Članak 62.

U provedbenim odredbama PPUO/G treba ograničiti mješovitu namjenu (stambenu, javnu i društvenu te športsko-rekreacijsku sa proizvodnom i komunalno servisnom), te osobito pažljivo definirati sadržaje i

u razvitku građevinska područja treba minimalizirati, a pojedine rubne izgrađene površine treba tretirati kao više građevinskih područja između kojih je slobodni prostor

4. Osobito pozorno treba preispitati: a) mogućnost povećanja gustoće stanovanja

(u planovima užeg područja obvezno planirati i čuvati područja za stanovanje viših i srednjih gustoća)

b) mogućnost minimaliziranja građevinskog područja uz državne ceste (obuhvatiti samo već izgrađene dijelove), te mogućnost razvoja u širinu za naselja koja se već nalaze uz državne i županijske ceste, a čije se trase ne planiraju izmještati

c) mogućnosti grupiranja poslovne, javne i društvene, te mješovite namjene i formiranja centra naselja

d) sadašnje i planirane karakteristike i odnose gradske jezgre, gradskih i jače urbaniziranih dijelova grada i prigradskih naselja

e) veličinu i lokaciju zona planiranih za gospodarsku namjenu

f) veličinu i raspored postojećih i planiranih javnih i zaštitnih zelenih površina

g) potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u rubnim dijelovima grada

h) potrebu i dinamiku izrade planova užeg područja, opremanja pojedinih zona infrastrukturom i aktiviranja (etape plana)

i) potrebe i načine planiranja zona stambene namjene srednjih gustoća stanovanja

j) potrebne veličine i moguće lokacije posebnih manjih zona gospodarske namjene

k) potrebu i načine izgradnje manjih gospodarskih objekata u zonama mješovite i stambene namjene

Članak 60.

Oblik i prostor na kojem se može odrediti građevinsko područje utvrđeni su slijedećim: 1. Građevinska područja susjednih naselja ne

smiju biti u dodiru2. Uz koridore javnih kategoriziranih cesta,

unutar, kao i izvan građevinskih područja moguće je graditi sadržaje za pružanje


fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe i manje specijalizirane prodavaonice, ugostiteljski objekti npr., prenoćišta, moteli, hoteli, restorani, kafe-i, bufeti i slično.

** mogućnost prisustva: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljski objekti s glazbom i slično.

Izuzetno, ako to zahtijeva proces obavljanja poslovne djelatnosti (npr. zdravstvo), i ako nije u suprotnosti sa ostalim odredbama, u gradu Virovitica, unutar zone označene u PPUG, dozvoljena je izgradnja građevine s više etaža, ali maksimalno Po + P + 8 + K.

c) gospodarska namjena proizvodna, poslovna, trgovačka,

ugostiteljsko-turističkamax.

izgrađenost 60% 80%

max. visina Po+P + 4 + K Po+P + 2 + K

Po-podrum (može sadržavati više podzemnih etaža)P-prizemlje(1)-broj etaža iznad prizemljaK-potkrovlje

Članak 65.

Razvoj prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u dijelu koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na građevinska područja, te se PPUO/G i planovima užih područja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj.

Članak 66.

Sa gledišta strateških postavki korištenja prostora u slučaju više mogućih namjena i interesa treba osigurati prioritet korištenja za funkcije i namjene koje pripadaju zaštitnim zonama vojnih kompleksa i objekata

6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava u prostoru

Članak 67.

U ovom poglavlju obrađeni su prometni i drugi infrastrukturni sustavi od važnosti za

maksimalne kapacitete (veličine) koji se mogu graditi unutar građevinskog područja kojem nije utvrđena pobliža namjena.

5.2. Uvjeti korištenja građevinskog područja

Članak 63.

PPUO/G moraju definirati kategorije uređenosti te utvrditi minimalno uređenje građevinskog područja.

Članak 64.

Unutar građevinskog područja, planovima užeg područja odrediti i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora uz primjenu slijedećih kriterija:

a) stambena namjenaniska stambena

izgradnja* višestambena

slobodnostojeći objekti

dvojni objekti niz izgradnja

max. izgrađe

-nost50% 50% 60% 70%

max. visina Po + P + 1 + K Po + P + 4 + K

* mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: uprava, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, javne i društvene djelatnosti, obrtničke i uslužne djelatnosti npr. krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe i manje specijalizirane prodavaonice, ugostiteljski objekti npr. prenoćišta, moteli, restorani, kafe-i, bufeti i slično.

b) mješovita namjena pretežito

stambena ili poslovna*

pretežito poslovna**

max. izgrađenost 60% 80%

max. visina Po + P + 4 + K Po + P + 2 + K

* mogućnost prisustva tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: uprava, zdravstvo, prosvjeta, kultura, šport, javne i društvene djelatnosti, obrtničke i uslužne djelatnosti npr. krojačke, frizerske, postolarske,


Cestovni prometni pravci od važnosti za Državu i Županiju su i sve planirane auto-ceste, te brze ceste označene u kartografskim prikazima ovog Plana.

Trasa planirane autoceste A-13 ucrtana je u kartografskim prikazima ovog plana. Ishođenje svih potrebnih akata za izgradnju (lokacijska dozvola, građevinska dozvola i dr.) izdavati će se temeljem ovog Plana.

Članak 71.

Za planirane auto ceste i brze ceste definirani su poželjni koridori i načelna dispozicija raskrižja.

Do izrade detaljne dokumentacije, u PPUO/G potrebno je osigurati prostorne rezervate za prolaz planiranih auto cesta i/ili brzih državnih cestovnih prometnih pravaca prema trasama utvrđenim ovim Planom, a u širini ucrtanoj u grafičkim dijelovima plana, odnosno određenoj za zaštitni pojas javne ceste, propisanoj Zakonom o javnim cestama.

Za dijelove planiranih cesta za koje postoji lokacijska dozvola, dozvoljeno je u PPUG/O smanjiti koridor na minimalno potrebnu širinu.

Članak 72.

Prilikom izrade PPUO/G i Studije utjecaja na okoliš moguća su manja odstupanja od koridora utvrđenih ovim planom s tim da se točke prijelaza između općina/gradova moraju usuglasiti.

Članak 73.

Postojeći koridori državnih, županijskih i lokalnih cesta se zadržavaju.

Koridori kritičnih dionica postojećih trasa državnih cesta moraju se osigurati u PPUO/G minimalne širine 20 m radi korekcija i modernizacija.

Unutar građevinskog područja naselja gdje se detaljnije može odrediti trasa ceste i širine prostornih rezervata širina koridora može biti i manja, ali ne manje od 11 m.

Državu (Uredba o određivanju građevina od važnosti za RH) na području županije, kao i od važnosti za Županiju.

6.1. Prometni sustav

Članak 68.

U PPŽ se utvrđuje osnovni položaj prometnih sustava u prostoru Županije u odnosu na prometnu ulogu, razmještaj naselja, vrijednosti i zaštitu prostora za: - cestovne prometne pravce- cestovne granične prijelaz, - željezničke prometne pravce - zračnu luku- riječni promet- poštanski promet i telekomunikacije

6.1.1. Cestovni promet

Članak 69.

Osnove cestovnog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”, u kojem su označene i kritične dionice državnih cesta na kojima je potrebno promet prioritetno riješiti.

Članak 70.

Cestovni prometni pravci od važnosti za Državu su:A-13 Čvorište Vrbovec 2 (A12) - Bjelovar -

Virovitica - GP Terezino PoljeD-2. GP Dubrava Križovljanska-Varaždin -

Virovitica - Našice - Osijek - Vukovar - GP Ilok

D-5 GP Terezino Polje - Virovitica - Veliki Zdenci - Daruvar - Okučani - GP Stara Gradiška

D 34 Daruvar (D5) - Suhopolje (D2) - Donji Miholjac - Josipovac (D2)

D-69 Slatina(D2) - Ćeralije - Voćin - Zvečevo - Kamensko (D38)

D-314 D2 - Orahovica”

Cestovni prometni pravci od važnosti za Županiju su svi postojeći pravci županijskih cesta.


6.1.3. Željeznički prometni sustav

Članak 79.

Osnove željezničkog prometnog sustava označene su u kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena prostora”

Željeznički prometni pravci (od važnosti za Državu, osim industrijskih kolosijeka) utvrđeni u PPŽ zadržavaju svoj postojeći položaj u prostoru, a koridore je potrebno štititi u skladu s odredbama Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu.

Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem prometno-tehničkih elemenata postojeće željezničke pruge ne smatra se promjenom trase.

Članak 80.

Na zemljištu željeznice nije dozvoljena nikakva izgradnja osim željezničkih građevina i prolaza ispod, iznad i u razini s prugom prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Izuzetak je željezničko zemljište u građevinskom području gdje za planirani zahvat treba ishoditi posebne uvjete i odobrenje od nadležnog tijela.

6.1.4. Zračne luke

Članak 81.

Sva postojeća poljoprivredna uzletišta se zadržavaju (od važnosti za Županiju).

Točan položaj poljoprivrednih uzletišta mora se prikazati u PPUO/G.

Poljoprivredna uzletišta moguće je proširiti i rekonstruirati u športsku zračnu luku s travnatom uzletno sletnom stazom i mogućnošću prihvata manjih putničkih zrakoplova (do 5,700 kg) ili za izgradnju športskog aerodroma, ukoliko za to postoje prostorne mogućnosti.

6.1.5. Riječni promet

Članak 82.

Rijeka Drava, kao i njen plovni put te pristaništa na njemu su građevine od interesa

Članak 74.

Objekti infrastrukture koji bi se izvodili prije planiranih cesta mogu se graditi što je moguće više okomito na planirane koridore.

Članak 75

Postojeće državne, županijske i lokalne ceste razvrstane su u PPŽ na temelju Zakona o javnim cestama, Odluke o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta te Strategije i Programa prostornog uređenja R.H. Strategijom razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje predlažu se određene kategorije kao potencijalne.

Članak 76.

Kategorizacija cestovne mreže može se mijenjati bez obveze izmjene Prostornog plana Županije (promjene u funkcionalnom smislu - promjena kategorije), na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.

Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem prometno-tehničkih elemenata postojeće ceste unutar koridora ne smatra se promjenom trase.

6.1.2. Cestovni granični prijelazi

Članak 77.

Cestovni granični prijelazi su: - međunarodni granični prijelaz I kategorije

Terezino Polje-Barcs (od interesa za Državu)

- stalni granični prijelaz za pogranični promet Sopje-Revfalu (od interesa za Županiju)

Članak 78.

Postojeći granični prijelazi mogu se razvijati bez posebnih prostornih ograničenja.

U ovisnosti o odabiru trase brze ceste moguća je izgradnja novih međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza.

Cestovni granični prijelazi mogu se rekonstruirati i graditi u skladu s njihovom kategorijom bez posebnih prostornih ograničenja.


postojećim građevinama (antenski prihvat), i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima.

Za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme utvrđena su područja za smještaj samostojećeg antenskog stupa u radijusu od 1000 - 2000 m. Područja su omeđena kružnim prstenom, a granicom područja smatra se os nacrtanog kružnog prstena. Unutar tih područja prostor se korisni sukladno njegovoj namjeni.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema može se graditi unutar i izvan građevinskih područja.

Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova izvan građevinskih područja potrebno je koristiti postojeće infrastrukturne koridore radi objedinjavanja istih u cilju zaštite i očuvanja prostora i sprječavanja neopravdanog zauzimanja novih površina.

Pri izgradnji elektroničkih komunikacijskih vodova unutar građevinskih područja iste graditi u javnim površinama, što je potrebno detaljnije razraditi kroz PPUO/G i druge prostorne planove užih područja.

Osnove razmještaja elektroničkog komunikacijskog sustava označene su u kartografskom prikazu 2. “Infrastrukturni sustavi” i to: - postojeći antenski stupovi označeni su

simbolom na lokaciji prema stvarnim koordinatama

- područje za smještaj antenskog stupa označeno je radijusom od 1000 do 2000 m.

Unutar područja za smještaj samostojećeg antenskog stupa uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji

za Državu. Na području Virovitičko-podravske

županije potrebno je rijeku Dravu osposobiti za plovni put i to:- II klase uzvodno od Terezinog polja - III klase nizvodno od Terezinog polja

Članak 83.

Pristaništa Terezino Polje i Kapinci razvijati u skladu s Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske kako bi se omogućilo njihovo korištenje malim gospodarskim sustavima i turističkim aktivnostima u sklopu razvoja riječnog plovnog puta.

Članak 84.

Za potrebe rekonstrukcije ili izgradnje planirane kategorije riječnog puta na rijeci Dravi moguće su korekcije postojećeg korita, koje se moraju planirati uz maksimalnu zaštitu okolnog krajolika.

Pristanište Kapinci, kao i sva pristaništa planirana u PPUO nalaze se na području Regionalnog parka Mura-Drava i moraju se razvijati i oblikovati tako da se što manje naruši krajobraz.

6.1.6. Poštanski promet

Članak 85.

Osnove razmještaja poštanskog sustava označene su u kartografskom prikazu 2. “Infrastrukturni sustavi”.

6.1.7. Elektroničke komunikacije

Članak 86.

Razvoj elektroničke komunikacijske mreže obuhvaća građenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme neophodne za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga.

Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja, dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na


prometne površine. 6.2. Energetski sustav

Članak 87.

Osnove razmještaja energetskog označene su u kartografskom prikazu 2. “Infrastrukturni sustavi”.

Elektroenergetske građevine od važnosti za Državu na području Županije su: - HE Barcs- Dalekovod 2x100 kV, TS Virovitica - HE

Barcs,- Dalekovod 2x400(220) kV, dionica

Koprivnica - Krndija- Dalekovod 120+110 kV, Novo Virje - TS

Virovitica

Članak 88.

Elektroenergetske građevine od važnosti za Županije su:

- TS 110/35/10 kV, Virovitica i Slatina- TS 35/10 kV, Kladare, Špišić Bukovica,

Virovitica (4x), Suhopolje, Slatina, Voćin, Čačinci i Orahovica

- TS 35/10(20) kV, Rušani, Čađavica i Mikleuš s priključnim vodovima,

- Dalekovod 35 kV, Virje-Kladare-Špišić Bukovica-Virovitica i Virovitica-Suhopolje,

- Kabelski i nadzemni kablovi u gradu Virovitica

- Dalekovodi: Slatina-Virovitica i Slatina-Čačinci-Orahovica-Našice i

- Dalekovodi: Virovitica- Rušani- Suhopolje i Slatina-Čađavica-D.Miholjac

Članak 89.

Od planiranih građevina za prijenos električne energije na 110 kV naponskoj razini predviđeni su, osim koridora postojećih dalekovoda i trafostanica, i koridori za planirane dalekovode: - DV 120+110 kV HE Novo Virje-TS

Virovitica, - DV 2x110 kV TS Virovitica-HE Barcs, - DV 110 kV Slatina-D.Miholjac te

priključak nove TS Vereš,- DV 400 kV koridor planiranog DV

2x400(220) Žerjavinec-Ernestinovo (dionica: Koprivnica-Krndija)

ima takve karakteristike da može primiti se zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.

Ukoliko je unutar područja za smještaj antenskog stupa već izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi, tada je moguća izgradnja još samo jednog dodatnog zajedničkog stupa za ostale operatore/operatora.

Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova unutar zaštitnog pojasa državnih cesta kao ni unutar koridora planiranih državnih cesta te autocesta.

Nije dozvoljeno postavljanje samostojećih antenskih stupova na udaljenosti manjoj od osi najbližeg željezničkog kolosijeka do njihove visine povećane za 3m. U slučaju da je pruga u usjeku ili zasjeku, ta udaljenost se odnosi na rub usjeka ili zasjeka.

Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u suglasju s ishođenim posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno tijela i/ili osoba po posebnim propisima.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole moraju se pribaviti posebni uvjeti svih pravnih osoba s javnim ovlastima, odnosno tijela i/ili osoba po posebnim propisima koje imaju udjela u području za smještaj samostojećeg antenskog stupa, te Ministarstva obrane RH.

Ukoliko je u PPUO/G utvrđena GMS tehnologija javnih pokretnih telekomunikacija ona podrazumijeva i sve ostale sustave slijedećih generacija odnosno novih tehnologija.

Prilikom izrade PPUO/G odnosno prve sljedeće Izmjene i dopune PPUO/G u istima je potrebno utvrditi područja za smještaj samostojećeg antenskog stupa sukladno ovom Planu.

Do samostojećeg antenskog stupa neophodno je osigurati kolni pristup s javne


potrebno je provesti odgovarajuće postupke, zadovoljiti kriterije zaštite prirode i okoliša, kao i ekonomske isplativosti te lokacije i uvjete izgradnje odrediti u PPUO/G.

Za vjetrofarme, vjetroelektrane, vjetroturbine, vjetrogeneratore te ostale jedinice i postrojenja za iskorištavanje energije vjetra, kao i za jedinice, polja i postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije moguće je u PPUO/G osiguravati i dodatni prostor, unutar ili izvan granica građevinskog područja.

Uvjeti za smještaj vjetroelektrana su: - najmanje 500 m od građevinskog područja

naselja- udaljenost od naselja i građevina za stalni

boravak ljudi kod koje razina buke ne prelazi 40 dB

- izvan zaštićenih dijelova prirode i područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa, izvan međunarodno važnih područja za ptice

- izvan zona osobito vrijednog krajolika i zaštićenih spomenika i cjelina kulturne baštine

- izvan područja osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta

- izvan koridora širine 100 m uz kategorizirane prometnice

- pojedinačne vjetrogeneratore (npr. za potrebe izdvojenih zaseoka, obiteljskih gospodarstava i turističkih kapaciteta seoskog turizma i sl.) moguće je locirati i na udaljenostima manjim od navedenih odnosno sukladno i drugoj regulativi kojom je određena postava i izgradnja vjetrogeneratora.

Uvjeti za smještaj polja i postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije su: - izvan zona osobito vrijednog krajolika i

zaštićenih spomenika i cjelina kulturne baštine

- izvan područja osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta

- izvan područja obraslih i zdravih šuma - prostor pojedinog polja za iskorištavanje

sunčeve energije ograničava se na maksimalno 2 km2

- međusobni razmak susjednih polja treba

- DV 35 kV Slatina II-Vaška-crpna stanica- DV 35 kV (Novi Gradac-Detkovac) - crpna

stanica Od planiranih transformatorskih

postrojenja treba osigurati prostor za:- novu ZS 110/10(20) kV Vereš - DV 35 kV: TS 110/35/10 kV Virovitica-TS

35/10 Rušani; - TS 35/10 Rušani-TS 35/10 kV Suhopolje; - TS 110/35/10 kV Slatina-TS 35/10 kV

Čađavica; - TS 35/10 Čađavica-TS 110/35/10 kV Slatina- TS 35/10 kV kod Rušana, Čađavice i

Mikleuša- TS 35/10 kV kod Vaške- TS 35/10 kV kod Novog Gradeca.

Članak 90.

Na području obuhvata ovog Plana dozvoljava se mogućnost izgradnje malih hidroenergetskih objekata (male hidrocentrale) do 10 MWh. Lokacije i uvjeti izgradnje moraju biti određeni u PPUO/G.

Na području obuhvata ovog Plana dozvoljava se mogućnost izgradnje pogona za proizvodnju i korištenje alternativnih izvora energije (sunčeva energija, energija vjetra, geotermalna energija, energija nastala iz otpada drvoprerađivačke industrije, kao i drugog vrsta drvnog, biljnog i komunalnog otpada), gdje se osobito važnim ističe obnovljivost izvora te ekološka prihvatljivost i smanjenje zagađenja (osobito emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova).

Prostori za istraživanje područja na kojima je moguće smjestiti pogone za proizvodnju i korištenje alternativnih (obnovljivih) izvora energije prikazani su ovim Planom na karti 3.1.3. Mineralne i energetske sirovine i obnovljivi izvori energije.

Građevine za iskorištavanje obnovljivih izvora energije vjetra i sunca mogu se graditi na lokacijama koje imaju prirodne predispozicije za optimalno iskorištavanje, a građevine za iskorištavanje geotermalnih izvora energije na lokacijama na kojima se istražnim radovima potvrdi postojanje rezervi, sukladno uvjetima i kriterijima propisanim ovim Planom..

Ukoliko se iskaže interes za takvu izgradnju,


energije može se koristiti i šire ukoliko se javi interes i pokaže ekonomska opravdanost takvog korištenja, jer ne zahtjeva nepoznata tehnička i tehnološka rješenja, a predstavlja ekološki čist proces koji nema negativnog utjecaja na okoliš. Ovim se Planom osigurava mogućnost planiranja bušotina, toplinskih crpki, cjevovoda, toplovoda i svih drugih potrebnih postrojenja za iskorištavanje geotermalne energije.

Biomasu, osim ogrijevnog drveta, čine najrazličitiji (nus)produkti biljnog i životinjskog svijeta te se može podijeliti na drvnu (ostaci iz šumarstva i drvne industrije, brzorastuće drveće, otpadno drvo iz drugih djelatnosti te drvo koje nastaje kao sporedni proizvod u poljoprivredi), nedrvnu (ostaci, sporedni proizvodi i otpad iz biljogojstva te biomasa dobivena uzgojem uljarica, algi i trava) i biomasu životinjskog podrijetla (otpad i ostaci iz stočarstva). Energija iz biomase može se proizvoditi na mnogo načina. Osim izravne proizvodnje električne energije ili topline (npr. spaljivanjem) moguće je biomasu konvertirati u veći broj krutih, tekućih ili plinovitih goriva i produkata koje se mogu upotrijebiti za dalju proizvodnju energije - biogoriva (biodizel, alkohol, bioplin).

Rasplinjavanje biomase u svrhu dobivanja plina koji se može dalje energetski iskorištavati je jedan od najisplativijih tehnologija, a plin se također može dobiti i preradom otpada (spalionice otpada) te otpadnih voda iz kućanstava (kanalizacija).

Obzirom na visoku energetsku vrijednost, lakoću, dostupnost te ekološku prihvatljivost uporabe, ovaj način proizvodnje se potiče tako da se ovim Planom omogućava gradnja postrojenja za preradu i spaljivanje biomase, plinskih turbina te svih ostalih pratećih i transportnih vodova i potrebnih pogona unutar granica građevinskog područja u sklopu gospodarskih zona, u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske namjene - proizvodne te u sklopu farmi.

Preporuka je da se građevine za preradu biomase smještaju u blizini izvora (proizvođača) biootpada kao što su farme, obiteljska i poljoprivredna gospodarstva, odnosno zemljišta namijenjena proizvodnji

iznositi najmanje 1 km- na prostoru polja za iskorištavanje sunčeve

energije nije dozvoljeno skladištiti tvari štetne za okoliš (toksične tvari, hidraulična ulja, plinove, maziva, PVC materijale, materijale podložne koroziji i dr.); kao ni odlagati druge vrste otpada.Uzevši u obzir napredak tehnologije na polju

iskorištavanja sunčeve energije ovim Planom se preporučava korištenja materijala (netoksičnih za okoliš) i tehnologija (npr. tehnologija tankog filma) kojima će se smanjiti rizici u cilju očuvanja prirodnog okoliša, povoljnih uvjeta staništa i stabilnosti populacija vrste flore i faune, uz istodobno povećanje učinkovitosti.

Planom se preporuča integracija i povezivanje sustava dobivanja električne energije iz vjetra i sunca, bilo da se planiraju kao zasebne odvojene cjeline ili kao jedinstveni prostori. Jedinice i postrojenja za iskorištavanje energije vjetra, kao i za jedinice, polja i postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije snage manje od 10 MWh, osim upuštanja proizvedene električne energije u elektroenergetski sustav Županije i Države, mogu služiti i za snabdijevanje manjih prostora lokalnih zajednica (kućanstva, manji zaseoci, obiteljska gospodarstva, seoski turizam), ali i za opskrbu lokalnih infrastrukturnih sustava (npr. vodoopskrba), te za gospodarske sadržaje i poljoprivrednu proizvodnju (navodnjavanje, staklenici i sl.).

Za potrebe izgradnje uređenja i korištenja jedinica i postrojenja za iskorištavanje energije vjetra, kao i za jedinica, polja i postrojenja za iskorištavanje sunčeve energije potrebno je koristiti postojeće ceste, šumske putove i sl. te sukladno tome i koridore infrastrukture (zračne i/ili podzemne). Izgradnju i uređenje novih pristupnih putova, servisnih cesta i infrastrukturnih koridora (priključaka na elektroopskrbni sustav) i potrebne prateće opreme (trafostanice i sl.) treba prostorno optimizirati na način da koriste zajedničke koridore i prostore kako bi se utjecaj na okolni prostor sveo na što je moguće manju mjeru.

Geotermalna energija može se iskorištavati lokalno, jer se uglavnom koristi na mjestima proizvodnje i to u balneološke svrhe, za sport i rekreaciju, poljoprivredu, proizvodnju električne energije i zagrijavanje. Ova vrsta


industrijsku proizvodnju unutar granica građevinskog područja u sklopu gospodarskih zona, u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene - proizvodne te u sklopu farmi.

Članak 91.

Unapređenje i razvoj ostalih kapaciteta za prijenos i distribuciju električne energije predviđa se u okviru postojećih i ovim planom planiranih koridora i prostora (uz minimalno potrebna proširenja) radi zaštite i racionalnog korištenja prostora.

Članak 92.

Pri određivanju trasa dalekovoda za prijenos i značajnih distribucijskih dalekovoda nastojati obići postojeća i planirana građevinska područja, šume i šumska zemljišta, te voditi računa o razredu poljoprivrednih zemljišta radi smanjenja utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju.

Dalekovodi moraju u potpunosti zaobići evidentirana područja kulturno-povijesne i prirodne baštine.

Članak 93.

Pri prolasku EE (nadzemnih) vodova preko objekata, odnosno približavanja vodova objektima, vodovi odnosno objekti moraju biti udaljeni od vodova za minimalnu sigurnosnu visinu i udaljenost. 1. Okomita udaljenost između nadzemnih

vodiča i dijela zgrade ispod nadzemnog vodiča (sljeme, dimnjak ili drugi najviši dio zgrade) je minimalno:

- do 110 kV = 3,00 m- za 220 kV = 3,75 m- za 400 kV = 5,00 m2. Sigurnosna visina i udaljenost nadzemnih

vodiča od plinovoda i naftovoda je minimalno:

- do 1 kV = 2,50 m- od 1 kV do 110 kV = 8,00 m- za 220 kV = 8,75 m- za 400 kV = 10,00 m3. Sigurnosna visina nadzemnih vodiča od

telekomunikacijskog voda je minimalno: - od 1 kV do 35 kV = 2,50 m- od 35 kV do 110 kV = 3,00 m

kojoj je nusproizvod dovoljna količina biootpada - kako bi činila jednu vizurnu cjelinu s postojećim kompleksima ili građevinama jednake tipologije (silosi, bazeni za biootpad i sl.).

Građevine za preradu biomase koje u svom radu koriste i/ili skladište sirovine koje mogu biti potencijalni izvor zagađenja (neugodni mirisi, zagađenja tla ili vode) treba locirati u prostoru u odnosu na stambene te javne i društvene građevine, kao i stambene i slične zone, uzimajući u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, smjer i položaj vodotoka i sl.

U svrhu prerade otpada nastalog industrijskom proizvodnjom i preradom moguće je planirati i kogeneracije, odnosno mini kogeneracije.

Na području obuhvata Plana nastaje najviše drvnog (bio) otpada u sklopu velikih pogona za preradu i obradu drveta te niza manjih ili većih pilana, ali za primjenu kogeneracija mogu se u budućnosti planirati i kemijska, građevinska, metaloprerađivačka, mesna, farmaceutska, tekstilna, grafička, konditoerska, duhanska, industrija papira, alkohola, nematala, kože i obuće, pivovare, pekare, sušare, uljare, strojogradnja i dr.

Kogeneracija je proizvodnja energije bez odbacivanja neiskorištene topline (ukupni stupanj učinkovitosti i preko 90%). To su postrojenja u kojima se istovremeno proizvodi električna i toplinska energija. Instaliranje kogeneracijskih postrojenja izvodi se na onim lokacijama na kojima se istovremeno pojavljuje potreba za toplinskom (i/ili rashladnom) i električnom (mehaničkom) energijom. Kogeneracijska postrojenja mogu varirati od malih jedinica snage 50KW pa do velikih industrijskih jedinica snage preko 100 MW. Mala kogeneracijska postrojenja (mini kogeneracije) mogu se smjestiti u neposrednoj blizini potrošača, prvenstveno toplinskog, kako bi se ostvarili što manji gubici prijenosa energije i ne moraju biti posebno označena u PPUO/G.

Kogeneracijska postrojenja se moraju planirati i organizirati vezano za osnovnu


Članak 94.

Nije dopušteno voditi vodove preko nadzemnih objekata u kojima se nalaze ili planiraju lako zapaljivi materijal (skladišta benzina, ulja, eksploziva i sl.), a niti izgradnja ili planiranje istih objekata ispod postojećih vodova.

Prijelaz nadzemnih vodova iznad samog igrališta i strelišta nije dozvoljena, a niti izgradnja ili planiranje igrališta i strelišta ispod postojećih nadzemnih vodova.

6.3. Plinoopskrba

Članak 95.

Plinofikacija naselja na području općina i gradova razvijat će se na temelju osnovnih postavki u PPŽ i Studiji opskrbe zemnim plinom Virovitičko-podravske županije, a razrađivat će se PPUO/G, te odgovarajućom dokumentacijom.

Članak 96.

Osnove razvitka plinoopskrbne mreže Županije naznačene su u kartografskom prikazu br. 2. “Infrastrukturni sustavi” i kartogramima.

Dovršenje sustava magistralnih plinovoda planirano je izvedbom plinovoda “Čačinci-Slatina” trasom koja je definirana Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Prilikom određivanja trase magistralnog plinovoda nužno je što manje prolaziti područjima pod šumom.

Članak 97.

Koridor magistralnog cjevovoda je širine 60 m (30 m lijevo i desno od osi cjevovoda).

Unutar koridora od 60 m zabranjena je bilo kakova izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda.

Naftovodi i plinovodi međunarodnog i magistralnog karaktera moraju biti udaljeni od drugih objekata kod paralelnog vođenja najmanje: - 5 m od ruba cestovnog pojasa županijskih i

lokalnih cesta- 10 m od ruba cestovnog pojasa državnih

- za 220 kV = 4,00 m- za 400 kV = 5,50 m4. Vodoravna udaljenost nadzemnih vodiča

od stupa telekomunikacijskog voda ne smije iznositi manje od 5,00 m.

5. Podzemni telekomunikacijski kabel mora biti udaljen od stupova visokonaponskog voda minimalno:

- do 110 kV = 10,00 m- za 220 kV = 15,00 m- za 400 kV = 25,00 m6. U naseljenim mjestima sigurnosna visina

za nadzemne vodiče je: - do 1 kV = 5,00 m- od 1 kV do 110 kV = 7,00 m- za 220 kV = 7,75 m- za 400 kV = 9,00 m7. Sigurnosna visina nadzemnih vodiča nad

cestama i željezničkom prugom je: - do 1 kV = 6,00 m- od 1 kV do 110 kV = 7,00 m- za 220 kV = 7,75 m- za 400 kV = 9,00 m8. Kut križanja nadzemnih vodova sa

državnim cestama i vodotocima je minimalno 300, a sa željezničkim prugama i podzemnim ili nadzemnim TT kablom 450.

9. Kut križanja nadzemnih vodova sa ostalim cestama u naselju je minimalno 300 a van naselja nema ograničenja, osim sa županijskim cestama gdje je min. 200.

10. Vodoravna udaljenost bilo kojeg dijela stupa iznosi minimalno:

- od plovne rijeke ili kanala 10,00 m,- od nožice nasipa 6,00 m. Ove udaljenosti vrijede ukoliko nisu u

suprotnosti s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV. U slučaju neusklađenosti primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika.


funkcije vodoopskrbnog sustava Županije uz postojeća vodocrpilišta i izvorišta, planiraju se i nova koja se povezuje u vodoopskrbni sustav Županije.

Članak 102.

Rješenje vodoopskrbe Virovitičko-podravske županije treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će distribucijom vode sa sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće potrebe.

Vodonosnici se, dugoročno i strateški gledano, smatraju područjem potencijalnih rezervi podzemnih voda za širu regiju te je nove namjene i sadržaje na tom području potrebno utvrđivati uz osobitu pozornost i uz primjenu mjera zaštite okoliša.

Vodonosnike i izvorišta vode treba zaštititi od zagađivanja i mogućeg djelovanja vanjskih faktora koji bi mogli utjecati na promjenu fizičkih, kemijskih i bakterioloških osobina.

Oko svih utvrđenih izvorišta vode (postojećih i planiranih) utvrditi zone sanitarne zaštite.

Članak 103.

Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vodu ili odlagati na području gdje postoji mogućnost zagađivanja voda.

Potrebno je načiniti katastar svih značajnijih zagađivača vodotoka.

Niti jedna nova namjena u prostoru ne smije utjecati na postojeće stanje kvalitete voda na vodotocima I kategorije (brdski vodotoci) ili smanjiti kvalitetu voda na ostalim vodotocima.

Članak 104.

U PPUO/G za vodonosnik propisuju se slijedeće mjere zaštite: - u poljoprivrednoj proizvodnji uvesti

kontrolu nad upotrebom količina i vrsta zaštitnih sredstava, te riješiti zbrinjavanje otpada i otpadnih voda na farmama

- za naselja, a prioritetno za naselja i infrastrukturu koja se nalazi na vodonosniku, riješiti zbrinjavanje otpada i odvodnju otpadnih voda, a za naselja koja neće moći biti uključena u sustav odvodnje obvezna je izrada trodijelnih nepropusnih

cesta- 20 m od ruba cestovnog pojasa autoputa i

željeznica- 10 m od nožice nasipa reguliranog

vodotoka i kanala

Članak 98.

Prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport.

Članak 99.

Distribucijska mreža Županije je srednjetlačna, određena na tlak P = 1-4 bar.

Plinoopskrbni sustav Županije podijeljen je na distribucijska područja locirana na postojećim mjerno-redukcijskim stanicama.

Ekološki i funkcionalni aspekti te prostorni standardi koridora jedinstveni su na području cijele Županije odnosno vrijede u svakom distribucijskom području.

Vodovi distribucijske mreže križaju se i paralelno vode uz ostale infrastrukturne vodove i objekte prema uvjetima lokalnih distributera.

6.4. Vodnogospodarski sustav

6.4.1. Korištenje voda

Članak 100.

Opskrba vodom na području općina i gradova razvijati će se na temelju osnovnih postavki u ovom Planu i elaboratu “Planovi razvitka vodoopskrbe Virovitičko-podravske županije”, a razrađivati će se u PPUO/G, te odgovarajućom dokumentacijom.

Osnove razvitka vodoopskrbe Županije naznačene su u kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi” i kartogramima. Dozvoljene su prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

Članak 101.

U cilju osiguranja rezervi pitke vode za vodoopskrbu stanovništva i osiguranje


uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Regionalnog parka Mura-Drava..

Odluka o izgradnji, dinamici izgradnje i prioritetu izgradnje višenamjenskih vodnih stepenica još uvijek nije utvrđena, a obzirom da je vezana uz međudržavne dogovore Republike Mađarske i Hrvatske, prostor akumulacija i građevina mora se do trenutka donošenja konačne odluke, štititi od zauzimanja ili izgradnje koja bi mogla otežati ili onemogućiti izgradnju stepenica i akumulacija.

Do eventualne izgradnje akumulacija i vodnih stepenica dozvoljeni su radovi na zaštiti priobalnih dijelova od poplava i radovi na uređenju vodnih tokova, izgradnja regulacijskih građevina i sustava za navodnjavanje..

Članak 109.

Neobrađene površine u dolinama vodotoka kao i na drugim mjestima treba urediti (planirati) izvođenjem melioracijskih zahvata, zaštitom od štetnog djelovanja voda i drugim mjerama poboljšanja.

Ugrožene poljoprivredne površine, a osobito visoko vrijedno poljoprivredno zemljište treba zaštititi od poplavnih i drugih suvišnih voda i bujica, a trend smanjenja poljoprivrednih površina uzrokovan širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture mora se zaustaviti.

Članak 110.

U PPUO/G treba planirati zaštitu od poplava pritoka rijeke Drave kompleksnim zahvatima na slivu, planiranjem na zaštiti od štetnog djelovanja erozijskih procesa i bujica, te regulaciju vodotoka i uređenje glavnog odvodnika - rijeke Drave.

Potrebno je izraditi katastar i utvrditi granice područja djelovanja erozijskih procesa i bujica. Na područjima djelovanja erozijskih procesa i bujica poduzeti aktivnosti za sprječavanje i sanaciju tih procesa.

U slivu akumulacija, retencija i ribnjaka nije dozvoljena izgradnja građevina koje bi svojim zagađenjima mogle negativno djelovati na kvalitetu voda.

septičkih jama- za vodotoke (recipijente otpadnih voda)

organizirati sustavno praćenje kvalitete vode i stanja zaštite

Članak 105.

Os regionalnog vodoopskrbnog sustava je na potezu Đurđevac-Pitomača-Virovitica-Slatina-Orahovica-Našice te Slatina-Donji Miholjac.

Trase vodova i lokacije građevina vodoopskrbnog sustava ucrtane su na kartografskom prikazu. Dozvoljene su prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja.

Članak 106.

Sva naselja Županije uključivat će se na regionalni vodoopskrbni sustav. Dozvoljava se razvoj vlastitog vodoopskrbnog sustava uz uvjet da se bez značajnijih zahvata može priključiti na regionalni vodovod.

Članak 107.

Natapanje je nužna mjera korekcije vodozračnog režima poljoprivrednih površina Županije. Izradom studijske i projektne dokumentacije potrebno je utvrditi mogućnosti korištenja ove mjere, prostore njenog obuhvata, izvorišta vode i sustave za natapanje.

6.4.2. Uređenje režima voda

Članak 108.

Za zaštitu od štetnog djelovanja voda dozvoljeni su regulacijski zahvati i korekcije korita pod uvjetima definiranim ovim Planom i posebnim uvjetima.

Na rijeci Dravi, u granicama Virovitičko-podravske županije, predviđa se mogućnost izgradnje vodne stepenice Barcs i akumulacije Barcs i Donji Miholjac čiju izvedbu treba koordinirati i prilagoditi zahtjevima zaštite okoliša unutar postojećeg korita rijeke Drave. Građevine iz stavka 1. ovog članka su višenamjenskog značaja i položajno su prikazane na karti br. 2 “Infrastrukturni sustavi” i kartogramima.

Zahvate treba provoditi uz maksimalno


području vodonosnika.

Članak 114.

Otpadne vode obvezno treba prije upuštanja u recipijente tretirati preko pročistača otpadnih voda. Za naselja odnosno objekte koji nemaju izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje dozvoljava se izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama.

Industrijske i ostale građevine sa značajnijim zagađivanjem korištenih voda koje nisu obuhvaćene sustavima za odvodnju i pročišćavanje voda naselja moraju izgraditi vlastite sustave odvodnje i uređaje za pročišćavanje.

Za sve zagađene otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav prije priključka na odvodni sustav moraju se izgraditi uređaji za pročišćavanje.

Članak 115.

Vodne građevine od važnosti za Državu na području županije su: - regulacijske i zaštitne vodne građevine - komunalne vodne građevine (građevine

za javnu vodoopskrbu i građevine za javnu odvodnju)

- vodne građevine za melioracije (građevine za melioracijsku odvodnju (građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju), građevine za navodnjavanje, mješovite melioracijske građevine)

- vodne građevine za proizvodnju električne energije

- građevine za unutarnju plovidbu

Članak 116.

Vodne građevine od važnosti za Županiju su: - građevine za obranu od poplava - retencije i akumulacije za obranu od

poplava- regionalni vodoopskrbni sustav Slavonska

podravina- sva izvorišta vode

Članak 111.

Za potrebe upravljanja rizicima od štetnog djelovanja voda, na vodotocima i drugim površinskim vodama utvrđuje se inundacijsko područje kao prostor primjene posebnih propisa. U predmetnom području zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.

Uz kanale I reda predviđa se uređeno/neuređeno inundacijsko područje 5-10 metara, uz kanale II reda 3-5 metara uz kanale III i IV reda 2-3 metra od ruba vodonosnog korita, dok za nasipe uz kanale I reda inundacijsko područje treba biti najmanje 5 metara od vanjske nožice nasipa (branjeni dio) zavisno o veličini sliva pojedinog kanala unutar kojeg je obvezno poštivati ograničenja iz Zakona o vodama.

Članak 112.

Na kartografskom prikazu ucrtan je planirani položaj akumulacija, retencija i brdskih akumulacija. Točan položaj planirane akumulacije Lukavac moguće je utvrditi u PPUG Slatine nakon izrade elaborata analize vodnogospodarskog uređaja sliva potoka Lukavčić za potrebe obrane od poplava bez izmjene ovog Plana.

Zbog očuvanja prirodne ravnoteže vodnih ekosustava na područjima na kojima se planira izgradnja retencija/akumulacija hitno je potrebna njihova izgradnja radi kišnih preljeva.

Za sve vodnogospodarske građevine i zahvate u PPUO/G treba propisati mjere zaštite prirodnih i krajobraznih obilježja.

6.4.3. Zaštita voda od zagađivanja

Članak 113.

U svim naseljima na području Županije nužno je definirati i planirati sustav odvodnje.

U PPUO/G riješiti odvodnju naselja koja se nalaze na zaštitnim zonama vodocrpilišta i na području cijelog vodonosnika. Riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata unutar i izvan građevinskog područja, a posebice farmi na


Postojeće nizinske šume treba maksimalno zaštititi i očuvati. Nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje.

Šumarke i živice u nizinskim (posebice uz vodotoke) i brežnim predjelima (voćarsko-vinogradarska područja) sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao nositelje bogatstva i raznolikosti kulturnog krajolika.

Pri izradi PPUO/G potrebno je odrediti uvjete koji proizlaze iz odredbi Zakona o šumama.

Članak 122.

Izvršiti pošumljavanje nekvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i područja unutar zaštitnih zona vodocrpilišta.

Sve nadzemne infrastrukturne koridore racionalizirati i sektorski usuglašeno objedinjavati, a posebice one koridore koji za sobom nužno povlače izgradnju objekata odnosno širenje naselja.

Članak 123

Nove površinske kopove kamenoloma, šljunčara, pješčara i glinokopa nastojati zadržati na postojećim lokacijama ili neposredno uz njih kako bi vizualnih “rana” u prostoru bilo što manje.

Rudarski projekti moraju sadržavati i projekt sanacije sa definiranjem daljnje namjene napuštenih eksploatacijskih polja (biološka rekultivacija ili prenamjena u svrhu rekreacije, ribolova i sl.).

Članak 124.

Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepleću i stapaju s prirodnom pozadinom.

Izgradnja u ruralnim predjelima ne smije se vršiti na vizualno vrijednim, značajnim ili eksponiranim lokacijama i na kontaktu sa šumom i vodom.

Nove intervencije u prostoru moraju biti odmjerene i ne smiju odudarati od ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. U tom je smislu potrebno oblikovati naselja i građevine tako da se lokacijom i arhitekturom usklade s tradicionalnim graditeljstvom.

7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti

Članak 117.

Vodotoci s pripadajućim vegetacijskim pojasom i dolinom/kanjonom u kojoj se nalaze/kroz koji protječu, u krajobraznom vrednovanju smatraju se jednom prostornom i strukturnom cjelinom, te je u takvim prostorima potrebno namjeravane zahvate usklađivati i provoditi uvažavanjem krajobraznih vrijednosti i obilježja.

Članak 118.

U prirodnim inundacijama nije dozvoljena izgradnja radi zaštite ljudi i imovine i zbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika.

Ne dozvoljava se izgradnja u potencijalno poplavnim područjima kako ne bi dolazilo do ugrožavanja ljudi i imovine.

Izuzetno, izgradnja u potencijalno poplavim područjima moguća je uz uvjete Hrvatskih voda.

Članak 119.

Prije izvođenja hidrotehničkih radova i prenamjene zemljišta (isušivanje vlažnih livada, pretvaranje u oranice) potrebno je provjeriti svrhovitost zahvata u odnosu na narušavanje ili umanjivanje krajobraznih vrijednosti i ekonomsku isplativost.

Članak 120.

Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta Županije.

Članak 121.

Šume su (kao visoka vegetacija) od posebnog značaja i vrijednosti za krajolik, te ih je, u najvećoj mogućoj mjeri potrebno sačuvati kao jedan od najbitnijih i vizualno dominantnih dijelova krajobraza.

Brdske šume predstavljaju prirodni krajolik, tako da se u cilju očuvanja izvorne slike krajobraza ne preporuča krčenje velikih šumskih površina.


arhitekture”- park- Park u Virovitici (reg.br.403), 4,79 ha- Park u Suhopolju (reg.br.29), 8,1027 ha- Park u Slatini (reg.br.570), 2,5 ha

U kategoriji “spomenik parkovne arhitekture”-skupina stabala- Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi

(reg.br.583), 1 haU kategoriji “spomenik parkovne arhitekture”- pojedinačno stablo - Mamutovac u Slatini

(reg.br.406)

Prostornim planom predviđeni za zaštitu su:a) U kategoriji “posebni rezervat” - “Mrtvi dol”(šumska vegetacija)- “Smudska brda” (botanički)b) U kategoriji “spomenik prirode”- “Rustine” (geomorfološki)c) U kategoriji “značajni krajobraz”- močvarno područje uz Dravu,- potočna dolina “Rakitovac”- dolina potoka Ćeralinica i nastavno

Vojlovica rijeke,- područje oko “Ružice grada” - područje oko “Manastira Sv.Nikolaja”.- zaštićeni pojas grada Virovitice na

obroncima Bilogore- šuma Jasenaš- Rezovačke Krčevine- vidikovac Macute- potočna dolina rijeke Čađavice- ribnjak Grudnjak, općina Zdenci- d) U kategoriji “park šuma”- šuma “Plandište” kod naselja Kozice- šumsko područje Djedovica- Lisičinee) U kategoriji “spomenik parkovne

arhitekture” - park- park u Orahovici- park u Višnjici- park u Voćinu- šuma Albus- lokalitet Merkur kod Orahovice- Park u ZdencimaU kategoriji “spomenik parkovne arhitekture”

- skupina stabala- skupina stabala u Špišić Bukovici- drvored između Suhopolja i Cabune- skupina borova uz raskrižje ceste Đuričić -

Katnost izgradnje u gradovima se utvrđuje kako bi se u pogledu visine objekata zadržala relativno očuvana slika naseljenih predjela Županije i postojeći sklad unutar naselja i u širem prostoru.

Članak 125.

U PPUO/G potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se za svaku konkretnu općinu/grad primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja.

8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti, posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

Članak 126.

Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićene su slijedeće prirodne vrijednosti:a) U kategoriji “posebni rezervat”- Sekulinačke planine (reg.br.405) -šumska

vegetacija, 11 hab) U kategoriji “park prirode” Papuk - Zakon o proglašenju parka prirode

“Papuk”(NN 45/99), (reg,br.886), 14 866,0 ha

c) U kategoriji “regionalnog parka” Regionalni park Mura-Drava (NN 22/11),

ukupne površine 87 680,52 ha, na području Virovitičko-podravske županije d) U kategoriji “spomenik prirode”:

- Rupnica - prizmatsko lučenje (reg.br.60), -geološki, 0,50 ha

- dva stara hrasta ( Quercus petraea (Matt.) Liebl.) na predjelu Djedovica (reg.br.934)

e) U kategoriji “značajni krajobraz”:- Jelkuš (reg.br. 918), 250 ha- Križnica (reg.br. 919), 846 ha - močvarno stanište Vir (reg.br. 920), 1,0603

ha- Širinski otok (reg.br.921), 186 haf) U kategoriji “park šuma”- Jankovac (reg.br.61), 640 ha- Turski grad (turski grad) - preventivna

zaštita, 2008. god.g) U kategoriji “spomenik parkovne


sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, osobito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana.

Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti.

U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu. Nužno je zaustaviti i sanirati divlju gradnju, naročito u obalnom pojasu.

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen] i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne značajke te je u tom cilju potrebno:- sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati

njihove prirodne vrijednosti i posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila prirodna krajobrazna slika,

- odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare, uskladiti i prostorno organizirati različite interese, posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale, izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

- izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,

Drenovac(ornitološki) na jezeru Grudnjak.

Kategorija zaštite za prirodne vrijednosti prostornim planom predviđene za zaštitu iz prethodnog stavka ovog članka određena je načelno, a stvarna kategorija odredit će se u tijeku provođenja postupka zaštite.

Članak 127.

Granica značajnog krajobraza označena na kartografskom prikazu je načelna, a konačnu granicu potrebno je utvrditi u PPUO/G nakon provođenja postupka zaštite u suradnji s nadležnim državnim i županijskim tijelima.

Članak 128.

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove.

Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode osniva Republika Hrvatska, uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice područne (regionalne) samouprave, odlukom županijske skupštine.

Na području županije osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije

Članak 129.

Mjere zaštite zaštićenih područja su:Na području i u neposrednoj okolici

posebnog rezervata šumske vegetacije nisu dopušteni zahvati i radnje koji mogu negativno utjecati na očuvanje povoljnih uvjeta staništa i očuvanje stabilnosti šumske fitocenoze, a to su ponajprije intenzivniji zahvati sječe u okolnom prostoru, izgradnja prometnica, eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati i dr.

Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja parka prirode Papuk i Regionalnog parka Mura-Drava najvažnije je donošenje i provedba njegovih prostornih planova područja posebnih obilježja i planova upravljanja.

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki


njihova očuvanja.Parkove treba redovito održavati i po potrebi

obnavljati sukladno povijesnim matricama (ukoliko postoje) odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture (skulpture, fontane, klupe, staze, igrališta i dr.).

Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja (“carrying capacity”).

Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.

Članak 130.

Mjere zaštite zaštićenih i ugroženih vrsta su:

SisavciU cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati

njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje.

U cilju zaštite šumskih vrsta šišmiša, detaljne mjere očuvanja šumskih staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Virovitičko-podravske

- štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,

- planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i si.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.Značajke spomenika prirode (geomorfološki)

treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.

Značajke spomenika prirode (geološki i hidrogeološki) treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na zaštićenu geobaštinu.

Zaštićeni rijetki primjerak drveća treba uzgojno-sanitarnim zahvatima održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Preporučljivo je izraditi studiju vitaliteta kojom će se utvrditi detaljnije smjernice očuvanja.

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) - kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove.

Zaštićene park-šume treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i namjene prostora. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta.

Zaštićene parkove treba redovito održavati i po potrebi obnavljati sukladno povijesnoj matrici odnosno smjernicama usklađenosti očuvanja bioloških komponenti i prostornog rasporeda elemenata parkovne arhitekture. Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba održavati u povoljnom stanju vitaliteta. Za pojedina stabla ovisno o njihovom stanju preporučljivo je izraditi studije vitaliteta kojima će se utvrditi detaljnije smjernice


o zaštiti prirode i Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, zabranjeno je vodotoke poribljavati stranim (alohtonim) vrstama.

LeptiriLeptiri su općenito ugroženi uslijed

regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa; te sakupljačke aktivnost kolekcionara.

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno- gospodarskim zahvatima.

Radi očuvanja europski ugroženih leptira plavaca (Maculinea) koji su usko vezani uz vlažne livade s određenim biljnim zajednicama, potrebno je takve livade evidentirati i dugoročno osigurati njihov opstanak (redovita košnja) te ih zaštititi kao područja ekološke mreže RH.

Alohtone vrsteZabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti

u ekološke sustave, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Članak 131.

Mjere zaštite za ugrožena i rijetka staništa su:

A.Površinskekopnenevodeimočvarnastaništa

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; na područjima isušenim zbog regulacije vodotoka odrediti mjesta za prokope kojima bi se osiguralo povremeno plavljenje okolnih područja;

- osigurati povoljnu, ekološki prihvatljivu, količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna

županije.U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna

staništa (vidra, dabar, močvarna rovka, vodena rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa i spriječiti melioraciju i isušivanje, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina bez Ocjene prihvatljivosti takvih zahvata na prirodu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

PticeU cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vodena i

vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata, koji se upravo radi zaštite ovih ptica ne preporučuju (regulacije vodotoka, vađenje šljunka), kao ni prenamjena ovakvih staništa u poljoprivredna zemljišta (melioracijski zahvati).

U slučaju izvođenja ovakvih zahvata na područjima Ekološke mreže RH potrebno je provoditi ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu.

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko- gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama).

VodozemciPotrebno je očuvati staništa na kojima ove

vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa.

RibeU cilju zaštite riba potrebno je o njima

voditi brigu prilikom regulacija vodotoka i vodnogospodarskih radova uz obavezu provođenja postupka ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu obzirom da područje Virovitičko-podravske županije obuhvaća ekološki značajna područja uvrštena u Ekološku mrežu RH.

Nužno je onemogućiti i spriječiti onečišćenja vodotoka kako u nadzemnim tako i u podzemnim dijelovima. Sukladno Zakonu


brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

C-D.Travnjaci,cretovi,visokezeleniišikare- gospodariti travnjacima putem ispaše i

režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.) te na taj način osigurati mozaičnost staništa;

- očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka;

- očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni, osigurati njihovo stalno vlaženje i redovitu ispašu, odnosno košnju;

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda; ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju; uklanjati strane invazivne vrste;

- očuvati muljevite, pjeskovite, šljunkovite i kamenite obale u njihovom prirodnom obliku s prirodnom vegetacijom te sanirati devastirana područja gdje god je moguće;

E.Šume- gospodarenje šumama provoditi sukladno

načelima certifikacije šuma;- prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih

površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine;

- u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj

za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;

- očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr);

- očuvati povezanost vodnoga toka;- očuvati biološke vrste značajne za stanišni

tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju;

- izbjegavati utvrđivanje obala, regulaciju vodotoka, kanaliziranje i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

- u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju;

- vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama;

- ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova;

- prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su gnjezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom, ekološki prihvatljivom, stanju te spriječiti eksploataciju materijala i sukcesiju drvenastim vrstama;

- osigurati otvorene površine plitkih vodenih bazena, spriječiti sukcesiju, te osigurati trajnu povezanost sa matičnim vodotokom;

- sprječavati kaptiranje i zatrpavanje izvora;- sprječavati zaraštavanje sedrenih barijera i

vodopada, osigurati dovoljan stalni protok vode i onemogućiti eutrofikaciju vode;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina;

- u gospodarenju vodama osigurati prikladnu


- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i uklanjati šumske vrste;

J.Izgrađenaiindustrijskastaništa- spriječiti vegetacijsku sukcesiju i očuvati

endemične svojte;- uklanjati invazivne vrste.- očuvati povoljni vodni režim, uključujući

visoku razinu podzemne vode na područjima termofilnih šikara, spriječiti sukcesiju i uklanjati vrste drveća koje zasjenjuju stanište;

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u nizinskim, brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima;

- poticati održavanje travnjaka košnjom prilagođenom stanišnom tipu;

- provoditi revitalizaciju degradiranih travnjačkih površina, posebno cretova i vlažnih travnjaka, te travnjaka u visokom stupnju sukcesije;

- na jako degradiranim, napuštenim i zaraslim travnjačkim površinama za potrebe ispaše potrebno je provesti ograničeno paljenje te poticati stočarstvo;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih travnjačkih površina i šikara;

- očuvati bušike, te sprječavati sukcesiju povremenim uklanjanjem nekih drvenastih vrsta i kontroliranim paljenjem;

- očuvati šikare sprudova i priobalnog pojasa velikih rijeka;

- očuvati vegetacije visokih zelenih u kontaktnim zonama šuma i otvorenih površina, te spriječiti njihovo uništavanje prilikom izgradnje i održavanja šumskih cesta i putova;Ne planirati širenje građevinskog područja

na račun ugroženih močvarnih i obalnih staništa. Zaustaviti daljnju degradaciju preostalih močvarnih i obalnih staništa, te prema mogućnostima izvesti njihovu revitalizaciju.

Prilikom planiranja prometnih koridora birati varijantu najmanje pogubnu za ugrožena staništa i područja važna za ugrožene vrste. Prilikom planiranja potencijalnih lokacija za vjetroelektrane uvažiti ograničenja nužna za zaštitu ugroženih vrsta ptica i šišmiša.

mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove;

- u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama;

- u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

- pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje

- nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi;

- uklanjati strane invazivne vrste sa svih šumskih površina;

- osigurati povoljan vodni režim u poplavnim šumama;Detaljne mjere za očuvanje šumskih

staništa propisuju se uvjetima zaštite prirode za odgovarajuće šumsko-gospodarske osnove na području Virovitičko-podravske županije.

I. Kultivirane nešumske površine i staništa skorovnomiruderalnomvegetacijom

- očuvati vegetaciju pukotina starih zidova, spriječiti uklanjanje vegetacije i zapunjavanje pukotina građevinskim materijalom;

- uz vodotoke i vlažne šume očuvati otvorene površine s vlažnim tlom bogatim dušikom;

- uklanjati invazivne vrste;- osigurati plavljenje staništa i povoljan vodni

režim;- očuvati korovne zajednice čije su

karakteristične biljne vrste ugrožene na nacionalnoj razini;


područje kao zaštitne zone budući da čine prirodno jedinstvo s tokom rijeke

- očuvati vlažne livade i pašnjake kao važne dijelove zaštitne zone, zadržavanjem uobičajenog ritma aktivnosti na njima

Članak 134.

Za područja koja se štite Planom mjere zaštite utvrdit će se u PPUO/G.

U cilju zaštite i racionalnog korištenja ovih područja do donošenja PPUO/G utvrđuje se:- šumarcima obrasli obronci ostaju

bioekološka uporišta prostora, a površine pod šumom treba proširivati,

- reprezentativne površine hrastovih i bukovih šuma očuvati, kao i sastojine lipa u gospodarskoj jedinici “Virovitička Bilogora”,

- izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, uzvišenjima i po vrhovima obronaka, jer ona narušava prirodnu krajobraznu sliku.

- ograničiti nekontrolirano korištenje tih prostora (rekreacija, razgledavanje, košnja i sl.) budući da to može imati negativne učinke na konkretan objekt prirode, a mjere zaštite treba propisati na osnovi ocjene pojedinačnog lokaliteta.

- prostorno ograničiti i planovima užeg područja precizno utvrditi područja na kojima je moguća izgradnja objekata povremenog stanovanja.

Mjere zaštite za dijelove ovih područja planiranih za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza potrebno je uskladiti s programima gospodarenja šumama.

Članak 135.

Očuvanje, obnovu, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog naslijeđa treba definirati u PPUO/G, a razraditi u slijedećoj dokumentaciji prostora:1. za dijelove naselja registrirane (zaštićene)

kao povijesne urbanističke cjeline (Virovitica) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja na temelju prethodno izrađene konzervatorske dokumentacije

2. za evidentirane i planirane seoske

Članak 132.

Mjere zaštite za područje ekološke mreže su:

Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže, te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu. Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane, prometne koridore i razvoj turističkih zona.

Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

Članak 133.

Granice obveze izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja toka rijeke Drave označene u planovima užih područja ukidaju se, a obveza izrade PPPPO na području Virovitičko-podravske županije određuje se u granicama Regionalnog parka Mura-Drava i Parka prirode Papuk.

Granice obveze izrade PPPPO u PPUO/G se preuzimaju iz ovog plana, bez potrebe izmjena i dopuna PPUO/G.

U PPPPO potrebno je utvrditi mjere zaštite i korištenja prostora

Do donošenja konačnih odluka na državnoj i međudržavnoj razini o načinu korištenja rijeke Drave i izrade PPPPO potrebno je:- očuvati nedirnutost riječnog toka, što

posebno vrijedi za područje Drave uzvodno od Barcsa i nedirnutost ostataka starih tokova, rukavaca, bara, i sl.

- poplavne šume uključiti u zaštićeno


9. Gospodarenje otpadom

9.1. Opće smjernice

Članak 137.

Zbrinjavanje otpada vršit će se u županijskom centru za gospodarenje otpadom.

Centar za obradu otpada mora nuditi kompletno zbrinjavanje, što podrazumijeva postojanje sortirnice, kompostane, obrade i odlagalište za neiskorišteni ostatak otpada.

Lokacija za centar za gospodarenje otpadom je Jasenaš na području grada Virovitice.

Postojeća neuređena odlagališta moraju se sanirati u zakonski predviđenom roku.

U PPUO/G moraju biti označena sva sanirana odlagališta.

Članak 138.

Broj odlagališta treba se u prvoj fazi razvoja sustava zbrinjavanja svesti na jednu lokaciju u svakoj općini, a u drugoj fazi samo na odlagališta kod Virovitice, Slatine, Orahovice, Pitomače i Voćina.

Uspostavom županijskog centra za gospodarenje otpadom, postojeća odlagališta otpada u Virovitici, Slatini, Orahovici, Pitomači i Voćinu koristit će se kao pretovarne stanice, do konačnog zbrinjavanja u navedenom centru.

Konačna i krajnja faza podrazumijeva postojanje samo jedne lokacije za zbrinjavanje otpada, u okviru koje bi se nalazio centar za odlaganje i obradu otpada.

9.2. Opasni otpad

Članak 139.

Zbrinjavanje opasnog otpada organizirat će se na jedinstvenom i cjelovitom funkcionalnom sustavu Republike Hrvatske.

U suglasju s postavkama Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, na prostoru Županije, načelno se utvrđuju lokacije za prikupljanje opasnog otpada na području gradova Virovitice, Slatine, Orahovice, te općina Voćin i Pitomača.

JLS su u PPUO/G dužne odrediti lokacije za smještaj građevina za skladištenje, obradu i /ili

cjeline obvezna je, nakon provođenja postupka zaštite, izrada konzervatorske dokumentacije uz obvezu da se PPUO/G za te dijelove naselja propiše izrada detaljnih planova uređenja

3. za ostalu zaštićenu i značajniju evidentiranu graditeljsku baštinu obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije i u slučaju kad za šire područje postoji detaljni plan uređenja

4. za šire područje oko Ružice grada, koje uključuje i srednjovjekovni grad povrh Ružice grada, kompleks manastira Sv. Nikole i srednjovjekovnu kapelicu Sv. Lovre, obvezna je izrada konzervatorske dokumentacije u kojoj će se utvrditi mjere za njihovo racionalno korištenje i zaštitu

5. Pri očuvanju, obnovi, revitalizaciji i afirmaciji kulturno-povijesnog naslijeđa potrebno je:

a) Reafirmirati povijesnu/tradicijsku matricu naselja korigirajući pri tome smjerove daljnjeg nekontroliranog linearnog rasta većeg broja seoskih naselja koja se protežu i međusobno spajaju uzduž jačih prometnica,

b) Programe obnove graditeljske baštine povezati s potencijalnim investitorima uklapajući postojeći spomenički fond u turističku ponudu Županije,

c) Provesti daljnja istraživanja s ciljem utvrđivanja vrijednosti i mogućih načina izgradnje unutar tradicijskih cjelina,

d) Arheološke lokalitete u postupku registracije utvrditi na katastarskim podlogama, zbog efikasnijeg provođenja mjera zaštite. Prilikom izrade PPUO/G obavezno je

izraditi konzervatorsku podlogu koja sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana.

Članak 136.

Za evidentirane, preventivno zaštićene i registrirane spomenike kulture u PPUO/G propisati mjere zaštite.


odlaganje komunalnog otpada, koja će biti u funkciji do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom.

U PPUO/G odrediti mjere:- izbjegavanja nastajanja otpada- korištenje vrijednih svojstava otpada i

sekundarnih sirovina- sigurnog skladištenja opasnog otpada

do predaje ovlaštenim sakupljačima/obrađivačima.

10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 144.

U PPUO/G se moraju inventarizirati osnovni elementi prirode i okoliša, analizirati i vrednovati postojeće stanje s obzirom na klasifikaciju, kvalitetu i kvantitetu poremećaja, te temeljem toga propisati mjere zaštite prirode i okoliša.

Članak 145.

Ovim Planom određuju se osnovni elementi okoliša i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i to:1. VODE - obrađeno u poglavljima 1.5; 1.6;

6.4. i 7. ovih Odredbi.2. ŠUME - obrađeno u poglavljima 1.5; 1.6;

3.5 i 7. ovih Odredbi.3. TLO - obrađeno u poglavljima 1.4; 1.6; 3.3;

i 9. ovih Odredbi.4. KRAJOBRAZ - obrađeno u poglavlju 7.

ovih Odredbi.5. ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

- obrađeno u poglavlju 8. ovih Odredbi.6. POSTUPANJE S OTPADOM - obrađeno u

poglavlju 9. ovih Odredbi.7. ZRAK- prioritetne mjere za sprječavanje i

smanjivanje onečišćavanja zraka su: - moguće izvore onečišćavanja zraka

ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i slične zone osobito uzimajući u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova te udaljenost od naseljenih područja,

- izvršiti istraživanja o osobinama, smjeru i intenzitetu vjetrova na području Županije,

- oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka podizati odnosno

oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada.Građevine za skladištenje, obradu i /ili

oporabu opasnog otpada mogu se graditi na za tu namjenu planiranim lokacijama, kao i u zonama gospodarske namjene - proizvodnim ili industrijskim, ukoliko je isto u skladu sa djelatnostima i prostorno-planskim osobitostima zone.

Članak 140.

Kod utvrđivanja lokacija prikupljališta i skladišta za opasni otpad, treba odrediti takve prostore koji ispunjavaju sve uvjete trajnog neugrožavanja i zaštite okoliša.

Prikupljanje i skladištenje posebnog i opasnog otpada, sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja RH, Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Zakona o otpadu, treba organizirati u okviru lokacije budućeg centra za gospodarenje otpadom.

Članak 141.

Do trenutka uređenja lokacije budućeg centra za obradu i odlaganje otpada, opasni otpad mora se prikupljati, privremeno skladištiti i zbrinjavati na mjestima njegovog nastajanja, uz provedbu zakonom propisanih mjera zaštite.

9.3. Komunalni i neopasni proizvodni otpad

Članak 142

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, metal i plastika), mora se odvojeno sakupljati i skladištiti, kako bi se omogućila oporaba.

Ovako prikupljeni otpad uz propisanu dokumentaciju predavati ovlaštenim sakupljačima/obrađivačima otpada.

Otpad koji se ne može oporabiti odlagati na odlagalište otpada.

Lokacije za zbrinjavanje građevnog otpada određuju se Odlukom, sukladno Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom i mogu se mijenjati bez izmjene ovog Plana.

Članak 143.

U PPUO/G odrediti jednu lokaciju za


Članak 147.

Mjere za provedbu zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti temelje se na geografskim i demografskim osobitostima, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja od prirodnih nepogoda, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća i povredljivosti na eventualna ratna razaranja.

Članak 148.

Mjere posebne zaštite sastoje se iz osnovnih i specifičnih mjera i zahtjeva. 1. Osnovne mjere i zahtjevi zaštite i

spašavanja su, u najvećoj mjeri, sadržane u načelima i mjerama planiranja prostora.

2. Specifične mjere i zahtjevi zaštite i spašavanja općenito obuhvaćaju:

- mjere kojima se osigurava zaštićenost stambenih, poslovnih i drugih građevina te smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veća udaljenost između građevina i slično)

- mjere koje omogućavaju učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi

- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednoga u drugi oblik prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete)

- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih - izvanrednih događanja

- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično)

Članak 149.

Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Zone obvezne izgradnje skloništa odrediti će se PPUO/G.

planirati podizanje nasada zaštitnog zelenila,

- na temelju ocjene razine onečišćenosti uspostaviti mrežu za trajno praćenje kakvoće zraka na svom području (lokalna mreža) ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti

8. ZAŠTITA OD BUKE - prioritetne mjere za zaštitu od buke su:

- objekte i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke locirati na odgovarajućoj udaljenosti od naselja, većih prometnica, stambenih i rekreacijskih zona te drugih tihih djelatnosti, a u izuzetnim slučajevima i izvan naselja.

- planovima užeg područja utvrditi dozvoljenu razinu buke u urbanim područjima, u suglasju sa zakonskim propisima,.

- intenzivirati aktivnosti vezane uz rješavanje (saniranje) negativnog utjecaja postojećih izvora buke i vibracija na okoliš, prirodnu i graditeljsku baštinu (osobito za kamenolome).

9. BILJNE I ŽIVOTINJSKE VRSTE - utvrditi da li na području obuhvata plana

užeg područja žive ili rastu zaštićene biljne i životinjske vrste, te vrste čija brojnost opada, staništa nestaju ili im prijeti izumiranje, te za iste propisati mjere zaštite.

10. OBLIKOVANJE NASELJA I KULTURNE VRIJEDNOSTI

- kod oblikovanja naselja planiranje nove izgradnje uravnotežiti s postojećom izgradnjom zadržavajući i njegujući izvorna obilježja naselja i šireg područja.

- mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina obrađene su u poglavlju 8. ovih Odredbi.

10.1. Procjena utjecaja na okoliš

Članak 146.

Postupak procjene utjecaja na okoliš provodi se za zahvate sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš.

10.2. Mjere posebne zaštite


i gradnji, Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i planskih usmjerenja i određenja utvrđuje se potreba izrade: 1. Prostornog plana područja posebnih

obilježja (PPPPO) za Park prirode Papuk. Ovim planom osobito je važno utvrditi

i uskladiti gospodarski interes i interes vezan uz zaštitu i racionalno korištenje prirodnih vrijednosti.

2. Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) Regionalni park Mura-Drava.

Ovim planom obuhvaćeno je područje Regionalnog parka Mura Drava kroz Virovitičko-podravsku županiju.

Buduće aktivnosti na tom području potrebno je provoditi u skladu s UNESCO-vim programom zaštite i proglašenja biosfernog rezervata dunavskog slivnog područja.

3. Prostornih planova uređenja općina i gradova (PPUO/G) za ukupno 3 grada (Virovitica, Slatina, Orahovica) i 13 općina (Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin, Zdenci)

Članak 154.

U svim planovima potrebno je osigurati uvjete za razvitak infrastrukture od važnosti za Državu i Županiju koja prolazi ili je planirana područjem općine ili grada (trase magistralnih i brzih cesta, koridori visokonaponskih dalekovoda od 35-400 kV, trase infrastrukturnih koridora u istraživanju itd.).

Članak 155.

U PPUO/G se prilikom planiranja namjene površina moraju uzeti u obzir: “Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske”- Coning inženjering d.d. Varaždin; “Planovi razvitka vodoopskrbe u prostoru županije Virovitičko-podravske”- Hidroprojekt - ing. Zagreb; “Strategija razvitka cestovne mreže Slavonije i Baranje”- Institut građevinarstva Hrvatske d.d. Poslovni centar Osijek.

Članak 150.

Zaštita od poplava provodi se sukladno Zakonu o vodama, Državnom planu obrane od poplava i Glavnom provedbenom planu obrane od poplava. U potencijalno poplavnim područjima ne može se planirati izgradnja kako ne bi došlo do ugrožavanja ljudi i materijalnih dobara. Izuzetno, izgradnja u potencijalno poplavnim područjima moguća uz uvjete Hrvatskih voda i u postojećim građevinskim područjima naselja.

Zaštita od požara provodi se na temelju procjene ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i važećim tehničkim propisima.

Članak 151.

Mjere zaštite i spašavanja propisuju se posebnim izvatkom iz procjene ugroženosti Virovitičko-podravske županije pod nazivom “Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja” kojim se utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

Mjere zaštite i spašavanja provoditi sukladno dokumentu iz stavka 1. ovog članka.

11. Mjere provedbe

11.1. Prostorni planovi

Članak 152.

Prostorni planovi koji su na snazi primjenjuju se u svim dijelovima koji nisu u suprotnosti s Prostornim planom Županije i zakonskim propisima.

11.2. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

Članak 153.

Temeljem Zakona o prostornom uređenju


- Čačinci - naselja: Krasković, Prekoračani, Slatinski Drenovac,

- Slatina - naselja: Golenić, Ivanbrijeg, Lukavac,

- Virovitica - naselje: Jasenaš.

Članak 160.

U općinama: Suhopolje, Nova Bukovica, Crnac, Čačinci i Zdenci potrebna je:- revitalizacija naselja, gospodarstva i

poljodjelstva na realnim osnovama,- provedba stimulativnih mjera (sufinanciranje,

kreditiranje, porezne olakšice i slično) za ostanak stanovništva u područjima u kojima je moguće stvoriti realne perspektive za razvoj i u one djelatnosti koje će osigurati primjerene uvjete za život.

11.4. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru

Članak 161.

Područja i lokaliteti za istraživanje te mjere praćenja pojava i procesa u prostoru odredit će se PPUO/G uz primjenu slijedećih odredbi:1. Za vodonosnike, vodocrpilišta i izvorišta

voda treba utvrditi zaštitne zone i mjere zaštite te kontrolu njihovih provođenja.

2. Dogovorom na međudržavnom nivou s NR Mađarskom razriješiti neizvjesnost izgradnje vodnih stepenica na rijeci Dravi i ostalih uvjeta vezanih za ove višenamjenske građevine (dinamika izgradnje, prioritet izgradnje) te uređenje vodotoka rijeke Drave.

3. Za planirana, postojeća i napuštena eksploatacijska polja odrediti mjere praćenja i korištenja postojećih i sanaciju napuštenih polja s ciljem pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja vrijednosti prostora.

4. Za značajne prirodne vrijednosti označene na karti br. 3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” pratiti stanje, način korištenja te potencijalno ugrožavanje i onečišćenje.

5. Poplavna područja zahtijevaju praćenje promjena s ciljem zaštite prostora u slučaju potencijalnog ugrožavanja ljudi i okoliša.

6. Za ribnjačka područja pratiti stanje u prostoru i održivosti ekosustava te intervenirati u

Članak 156.

U PPUO/G na čijem području je planirana gradnja vodnih stepenica potrebno je riješiti suprotstavljene interese budućeg gospodarskog korištenja i zaštite postojećih prirodnih vrijednosti.

11.3. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 157.

Područja od posebnog interesa za Državu su: Grad Virovitica i općine Pitomača, Špišić Bukovica, Lukač, Gradina, Sopje i Čađavica.

Pogranična su naselja Križnica (Općina Pitomača), Okrugljača (Općina Špišić Bukovica), Zrinj Lukački, Terezino Polje, Katinka i Veliko Polje (Općina Lukač), Novi Gradac, Žlebina, Detkovac i Budakovac (Općina Gradina), Sopje i Sopjanska Greda (Općina Sopje) te Noskovačka Dubrava u Općini Čađavica.

Za ova područja predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nerazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernijeg razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za standard življenja primjeren vremenu.

Članak 158.

Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu u PPUO/G potrebno je odrediti uvjete za sprječavanje usitnjavanja zemljišnog posjeda, te uvjete za stimuliranje povećanja zemljišnog posjeda.

Članak 159.

Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na području Virovitičko-podravske županije to su: 1. Općina Voćin,2. naselja u općinama i gradovima: - Mikleuš - naselja: Balinci, Četekovac,


Gospodarsko-socijalnom vijeću Virovitičko-podravske županije (Službeni glasnik br. 1/10.)i članka 12. Poslovnika o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije, Gospodarsko-socijalno vijeće Virovitičko-podravske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2012. godine, donosi

GODIŠNJI PROGRAM RADAGospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije

u 2012. godini

I

Ovim Programom utvrđuju se aktivnosti koje će Gospodarsko-socijalno vijeće Virovitičko-podravske županije (u daljnjem tekstu: Vijeće) provoditi u 2012. godini.

II

Program se temelji na zadaćama i djelokrugu rada Vijeća sukladno potrebama uspostave i razvitka tripartitnog dijaloga s ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava, usklađenosti vođenja gospodarske, socijalne, porezne i razvojne politike na području Virovitičko-podravske županije (u daljnjem tekstu: Županija).

III

U 2012. godini Vijeće će osobito:- promicati ideju i praksu tripartitne suradnje

na županijskoj i lokalnoj razini na području problematike koje se dotiče pitanja gospodarstva, društvenih djelatnosti, radnih i socijalnih prava,

- pratiti utjecaj mjera komunalne, porezne,gospodarske i socijalne politike u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Županije i JLS te s tim u svezi davati mišljenja i prijedloge u postupku donošenje općih i drugih akata čije je donošenje u nadležnosti županijskih tijela i tijela JLS,

- razmatrati konkretne mjere poticanja razvoja poduzetništva i njihov stvarni doprinos poticanju razvoja gospodarstva,

- pratiti i razmatrati problematiku nezaposlenosti i zapošljavanja te provođenja

slučaju njegovog narušavanja. 7. Demografska kretanja zahtijevaju praćenje

trendova radi ravnoteže i predlaganja mjera za uspostavu ravnoteže.

8. Pogranična, rubna i manje razvijena područja zahtijevaju praćenje stanja, pojava i procesa u cilju praćenja učinaka provedenih mjera.

9. Racionalno dimenzioniranje i korištenje građevinskih područja zahtijevaju primjenu mjera praćenja korištenja i predlaganja eventualnih promjena.

10. Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih obilježja i vrijednosti zahtijeva praćenje stanja, pojava i procesa radi pravodobnog interveniranja u slučaju narušavanja tih vrijednosti.

11. Izgradnja kapitalne infrastrukture i objekata od važnosti za Državu i Županiju zahtijeva primjenu mjera praćenja realizacije izgradnje radi ravnomjernijeg povezivanja i razvoja područja.

12. Županijska distribucijska plinska mreža zahtijeva primjenu mjera praćenja realizacije izgradnje te interveniranja u slučajevima neargumentirane promjene pravaca napajanja lokalnih sustava. Svaku promjenu treba računski provjeriti i dokazati nepostojanje negativnog utjecaja na ostatak sustava i sustav u cjelini.

13. Za poljoprivredne površine Županije utvrditi mogućnosti korištenja natapanja, prostore obuhvata, izvorišta vode i sustave natapanja.

Članak 162.

Izvješćima o stanju u prostoru (stalnim monitoringom) pratiti stanja i pojave te predlagati izradu interventnih studija za sanaciju narušenih stanja prostora, stručnih i znanstvenih podloga te programa, studija, projekata i drugih elaborata, a u svrhu racionalnog korištenja prostora u okviru održivog razvoja i rasta.

GOSPODARSKO - SOCIJALNO VIJEĆE VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Na temelju članka 10. Sporazuma o


će se održavanjem sjednica Vijeća u skladu sa Poslovnikom o radu kao i provođenjem drugih aktivnosti i oblika rada (stručna savjetovanja,seminari i dr.) u organizaciji Vijeća ili drugih tijela.

V

Terminski plan aktivnosti Vijeća u skladu sa zadaćama određenim u toč. III ovog Programa nalazi se u prilogu ovog Programa i čini njegov sastavni dio.

VI

Ovaj Program stupa na snagu danom donošenja.


PREDSJEDNIKZdravko Dijaković, v.r.

PLAN AKTIVNOSTI GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA PREMA GODIŠNJEM PROGRAMU RADA U 2012. GODINI

AKTIVNOST ROK Nositelj izrade Primicati ideju

tripartitne suradnje na županijskoj

razini

kontinuirano GSV

Razmatrati stanje

gospodarstva u Virovitičko-

podravskoj županija

kontinuirano

GSV,upravna tijela VPŽ.HGK ŽK

Virovitica. HOK obrtnička komora

VPŽ,VIDRA Virovitica

Razmatrati stanje

nezaposlenosti i zapošljavanja te provođenje

mjera za poticanje

zapošljavanja

kontinuiranoHrvatski zavod za zapošljavanja PS

Virovitica

Razmatrati stanje i

provođenje mjera socijalne

politike na području Županije

kontinuirano

Upravni odjel za društvene djelatnosti i centri za socijalnu

skrb u VPŽ

mjera za poticanje zapošljavanja,- pratiti stanje i problematiku tržišnosti i

konkurentnosti gospodarstva u Županiji,- pratiti stanje i problematiku ostvarivanja

socijalne skrbi i provođenje socijalne politike u jedinicama lokalne samouprave na području Županije,

- pratiti stanje i problematiku kretanja cijena s posebnim naglaskom na kupovnu moć i standard stanovništva,

- pratiti donošenje te izmjene i dopune zakonske regulative s područja radnih odnosa i utjecaj iste na stanje i prava zaposlenih,

- pratiti stanje i problematiku mirovinskog sustava

- pratiti stanje i problematiku u ostvarivanju zdravstvene zaštite i skrbi o posebno ugroženim kategorijama stanovništva (invalidi rada, umirovljenici i dr.),

- pratiti i poticati provedbu postupka mirenja i mogućnosti njezina unaprjeđenja,

- poticati sklapanje kolektivnih ugovora i pratiti utjecaj istog na gospodarska kretanja,

- razmatrati i poticati aktivnosti na smanjenju udjela sive ekonomije i rada na crno,

- poticati miro rješavanja kolektivnih radnih sporova,

- poticati usuglašavanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada,

- surađivati sa gospodarsko-socijalnim vijećima drugih županija, GSV-om na nacionalnoj razini, Uredom za socijalno- partnerstvu Vlade Republike Hrvatske, gospodarskim i obrtničkim komorama i drugim strukovnim udrugama i institucijama,

- davati mišljenja i prijedloge na akte čije je donošenje u nadležnosti Županijske skupštine i drugih tijela Županije (proračun i dr.),

- davati mišljenja i podnositi inicijative Županijskoj skupštini i drugim tijelima Županije i JLS-a kao i Vijeću na nacionalnoj razini o navedenim i drugim pitanjima od zajedničkog interesa za socijalne partnere,

- obavljati i druge poslove iz svoje nadležnosti

IV

Program rada u 2012. godini provodit


I

Za predsjednika Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije na vrijeme od jedne godine bira se Dušan Alebić, dipl. ing., predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca.

II




Na temelju članka 7. Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” br. 1/10.) Gospodarsko-socijalno vijeće Virovitičko-podravske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2012. godine, donosi

ZAKLJUČAK o izboru potpredsjednika

Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije

IZa potpredsjednika Gospodarsko-socijalnog

vijeća Virovitičko-podravske županije na vrijeme od jedne godine bira se Zdravko Dijaković, predstavnik Virovitičko-podravske

županije.

Razmatrati konkretne

mjere poticanja razvoja

poduzetništva

kontinuirano

Upravni odjel za gospodarstvo, razvoj

i poljoprivredu u suradnji sa HOK-om i HGK- ŽK Virovitica

Poticati uspostavu

sustava mirnog

rješavanja sporova

kontinuirano GSV

Razmatrati provođenje Županijske razvojne strategije

kontinuirano VIDRA

Ostvarivati suradnju sa Uredom za socijalno

partnerstvo

kontinuirano GSV

Razmatrati stanje

obrazovnog sustava na

području VPŽ sa posebim naglaskom na njegovo

usuglašavanje sa potrebama tržišta rada

kontinuirano Upravni odjel za društvene djelatnosti

Održavati sjednice GSV-a

kontinuirano GSV

Donositi Program rada i izvješća o radu

GSV-a

kontinuirano GSV

Obavljati i ostale poslove iz djelokruga rada GSV-a

kontinuirano GSV

Na temelju članka 8. Sporazuma o Gospodarsko-socijalnom vijeću Virovitičko-podravske županije (“Službeni glasnik” br. 1/10.) Gospodarsko-socijalno vijeće Virovitičko-podravske županije na sjednici održanoj 18. svibnja 2012.godine, donosi

ZAKLJUČAK o izboru predsjednika

Gospodarsko-socijalnog vijeća Virovitičko-podravske županije


II




AKTI TAJNIŠTVA

ISPRAVAK

U “Službenom glasniku” Virovitičko-podravske županije broj 3. na naslovnoj strani kao i na stranici 1 (Sadržaj) umjesto datuma 21. veljače 2012. godine treba stajati 21. travnja 2012. godine.


IZDAVAČ: Skupština Virovitičko-podravske županijeODGOVORNI UREDNIK: Ivan Horvat, dipl.iur.REDAKCIJSKI SERVIS USLUGA I TISAK:GRAFITI BECKER, Virovitica

Na temelju Mišljenja Ministarstva kulture i prosvjete, na “Službeni glasnik” ne plaća se osnovni porez na promet proizvoda i usluga po članu 19. točke 12. stavak 2. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga.

sadrŽaj - virovitičko-podravska županijavodstvo dvd ime i prezime mobitel /tel. predsjednik...

Documents