Šahid - br. 23, decembar 2008. god. (medresa osman ef. redžović - visoko)

8/7/2019 ahid - br. 23, Decembar 2008. god. (Medresa Osman ef. Redovi - Visoko)

1/48

Sve to je na Zemlji prolazno je,

ostaje samo Gospodar tvoj,

Velianstveni i Plemeniti

Decembar 2008. Zu-l-hide 1429. Cijena 1 KM - Za inostranstvo 2

L uik Mre Oman-ef. Rdv (ajagrd - Vsko)

Broj 23Godina XIII

Uz ispraaj XIII generacije maturanata

TRUD SE

UVIJEK ISPLATI

Jubileji

DESETOGODINJICA

MATURE TREE

GENERACIJE

MATURANATA

300 vakifa za izgradnju kolske damije

VAKUF JE

TRAJNO DOBRO


2/48

Iz urednikovog

peraPotovani itaoci;Nakon malo dueg vremena pred

Vama se nalazi novi, 23. broj naeg i Vaeg lista ahid.Produeni aki odmor i niz drugih dogaaja razlog su tome

to je ahid izaao kasnije nego je to planirano. Ali to nijebilo prepreka da se i ovaj put okitimo zanimljivim, pounim,ozbiljnim, pa i manje ozbiljnim temama.

Iz sadraja, prije svega, treba izdvojiti ispraaj 13. generacijematuranata nae Medrese. Ova generacija ostaje u naimsjeanjima, naroito po uenicima generacije, Elvedinu Belijii Ahiri Ohran. Tugu zbog rastanka sa jo jednom generacijom,donekle, zamjenjuje injenica da je ove godine iz raznihkrajeva Bosne i Hercegovine, pa i ire upisana 17. generacijaonih koji su savjetovanjem iskusnih, ali i s vlastitim eljamasvoje kolovanje nastavili u Medresi.

U duhu kuranskog ajeta: ovjek je stvoren da se trudi,Medresa iz dana u dan napreduje. Prije svega, kompleksMedrese proiren je prostorom koji e u skorije vrijeme bitipreureen i prilagoen potrebama uenika.

Ono to nas ini drugaijim od ostalih obrazovnih ustanovajeste to to su od ove godine uionice bogatije nastavnimsredstvima koja nas, koliko toliko, pribliavaju naim vrnjacimau evropskim kolama. O emu se radi proitajte sami.

Promjene kroz koje prolazi savremeno drutvo svakakose dotiu i odgoja u medresama, odnosno internatima.elei odgovoriti na zahtjeve vremena, Islamska zajednicaje organizirala jednodnevnoi seminara strunog aktivaodgajatelja u Medresama sa podruja Bosne i Hercegovine iSandaka, iji je domain bila naa medresa. Kako je protekaoseminar i kakvi su zakljuci doneseni, takoer moete proitati

u ovom broju.Uenici nae Medrese su i ovaj mubarek Ramazan proveliirom Bosne i Hercegovine. itajte o njihovim iskustvima kojesu donijeli sa ovogodinje ramazanske prakse.

U ovom broju takoer moete proitati tekst o Kurban-bajramu, nainu i o znaaju prinoenja rtve na Allahovomputu.

Od redovnih rubrika izdvajamo predstavljanje knjige,poune prie i poeziju.

U ime Redakcije i u svoje ime srdano Vas selamimo iestitamo Vam nastupajue dane Kurban-bajrama rijeima

Bajram erif Mubarek Olsun.

Mahmutovi Zehra, IV-b

ahidList uenika

Medrese Osman ef. Redoviajangrad, Visoko, BiH

Tel: 032/745-771; ax:032/745-770e-mail: [email protected]

www.medresa.orgIzdava:

Medresa Osman-e. Redovi

Glavni i odgovorni urednik:Zehra MAHMUTOVI

Sekretar redakcije:Ensar MAHMUTOVI

Voditelj novinarske sekcije:Emir UZUNALI, pro.

Lektor:Saliha DELIBAI, pro.

Redaktura:Emir UZUNALI, pro.

Redakcija:Zehra MAHMUTOVI, Ensar MAHMUTOVI,

Semir DIZDAREVI, Almedin SPAHI,Armin VUKOVI, Emir HODI,

Ibrahim OZI, Izet II, Zajim KRUKO,Denan FEJZI, El-Nur MEHMEDOVI,

Safja ALIKOVI, Jasmina HASI,Lamija BABI, erima OLAKOVI,

Nejra OMEROVI, Amina SMAILAGI,Lejla ZULI, Emina HADI,

Selma KOVO, Merima MUJANOVI,Nadida ALIHODI, Amila FAZLI

Saradnici u ovom broju:Demir GRAHI, Suraja PODOJAK

Sumejja DURMI, Sadida ALIHODI,Ismeta HAMZI

DTP i naslovna strana:Denan HANDI, pro.

Foto:Denan HANDI

Ensar MAHMUTOVI

tampa:REMIX, Visoko

List izlazi povremeno

ahid je upisan u evidenciju javnih glasilaMinistarstva

obrazovanja, nauke, kulture i sporta BiHpod brojem 496 od 8.4.1995. god.


3/48

4

Uz ispraaj XIII generacije maturanata

TRUD SE

UVIJEK ISPLATI

26

Jubileji

DESETOGODINJICAMATURE TREE

GENERACIJEMATURANATA

19

300 vakia za izgradnju kolske damije

VAKUF JETRAJNO DOBRO

7

Vjerske teme

KABA - KUA

MOJE DUE

29

Utisci sa ramazanske prakse

RAMAZAN U HERCEGOVINIMedlis IZ Jablanica, demat Doljani

12

Sa medresanskog minbera

OBRAZOVANJEM I AKCIJOMU BOLJU BUDUNOST

17

Struno usavravanje

ODRAN PRVI SEMINAR ZAODGAJATELJE U MEDRESAMA

34

izlog knjige: Annemarie Schimmel, Geografja pjesnika

ZAPADNA DUASA ORIJENTALNIM SRCEM

22

Nai velikani

ILHAMIJA,

UZOR PRAVEDNIH

40

Upoznajte osoblje Medrese

NAE KUHARE KRASE

I STRUKA I AHLAK

U ovom broju objavljujemo:


4/48

Broj23,decembar2008./zu-l-hid

e1429.h.godine

Ovogodinja sveanaakademija razlikovala se odslinih sveanosti kakve obinoprireuju medrese za svojematurante po scenariju kojim jeona podijeljena na zabavni dioza koji su se pobrinuli lanovidramske, recitatorske i horskesekcije sa svojim voama, iglavni, sveani dio, dodjeludiploma i nagrada maturantima,

te obraanje gostiju.Uenjem aereta skup je

otvorio Enes Semi, uenik IIIrazreda Medrese, nakon egasu voditelji programa, SuadSmailhodi i Saliha Delibai,najavili take prvog dijelasveanosti.

Naravno, prije svega,dobrodolicu prisutnim i uvodnubesjedu odrao je direktor

Medrese, Demal Salihspahi. Evota je on tom prilikom, izmeu

ostalog, rekao prisutnima:I reci trudite se! Allah e trud

va vidjeti, a i Poslanik Njegovi vjernici (Kuran, sura 9, ajet105)

Potovani gosti, cijenjenimaturanti i roditelji, drago namto smo zajedno da podijelimodananju radost uspjeha iiskustva.

Ponosni smo na uspjeh kojegje, zahvaljujui sranoj elji,lijepom nijetu i entuzijazmu,

postigao sloni Kolektiv Medrese.Na uspjeh je oigledan! Uradilismo veliki posao. Dokazali smo dase moe dosta postii predanim iplanskim radom. Mi sa radoupodnosimo rtve koje su uvjet igarant budueg dobra. Trudimose da Medresa postane joatraktivnija i da privue dovoljanbroj zdravih i vrijednih osnovaca.

Sretni smo zbog realiziranjaideje o izgradnji Kompleksaajangradske medrese koji e

jasno svjedoiti o vremenu u komeivimo i o njegovim graditeljima.Danas vam elim rei da je na ciljna nekoliko koraka pred nama.Krug koji smo poeli iscrtavati igraditi prije esnaest godina, dokje jo trajao rat, skoro je zatvoren.Kada se sutra, akobogda, tajkrug sastavi, bit e to svojevrsnapiramida znanja, kako popoloaju i unkcionalnosti, takoi po sadraju rada. Sad nam veostaje malo da doziujemo na

vrstim temeljima.Jedna japanska mudrost

glasi: Srea pomogne nekad,a rad uvijek! Zato smo tolikotruda i ljubavi uloili u izgradnjuMedrese. To je krupan, ali astan,najasniji zadatak! Valja i daljeplanirati, lobirati i boriti se zadovretak kompleksa, za njegovuarmaciju, za...! Boriti, samo boriti!Pouzdati se u Allaha Svemogueg,Svevideeg, Sveprisutnog, pakrenuti. Naprijed. Dalje. Valja

TRUD SEUVIJEK ISPLATI

Iako vijest o odravanju sveane akademije povodom ispraaja XIII generacije maturanataMedrese Osman-e. Redovi zbog skuenosti prostora za prijem gostiju namjerno nismoobjavljivali nigdje u medijima, kolski amteatar opet je bio pretijesan da primi sve koji sueljeli prisustvovati ovom sveanom inu i programu koji su pripremili uenici i proesoriMedrese. Ako je suditi po komentarima onih koji su bili na sveanosti, vrijedilo je doi.

uz ispraaj xiii generacije maturanata

Pie: Denan Handi, prof.


5/48


e1429.h.godine

se boriti, samo boriti za kvalitetrada, za nove generacije uenikai nove kvadrate graevinskog izemljinog prostora! Davno jerekao veliki Nijemac Breht: Kadse bori, poneku bitku moe i

izgubiti, a ako se ne bori, ve siunaprijed izgubio.Ovakav vrst stav prema

odgoju i obrazovanju i elja dato vie Bonjaka proe kroz naemedrese, proistie iz uvjerenjada su odgoj i obrazovanje zaBonjake, u datim prilikama,prioritet prioriteta. Medrese susvojevrsna preventiva u izgradnjizdravog drutva. To su institucijekoje pribliavaju Bonjake jedne

drugima i predstavljaju vaanaktor u izgradnji zdrave islamske,patriotske i nacionalne svijesti.Radi toga ih volimo i, u granicamamogunosti, pomaemo!

Zajedniki postignuti rezultatii povjerenje koje uivamoobavezuju nas da nastavimo kakosmo zapoeli. Zato, potovanabrao i sestre, pozivamo i vasda iskoristite spomenutu priliku

i uzmete uea u izgradnjiKompleksa Medrese, koji

predstavlja svojevrstan kulturnikoridor. Muhamed a.s. je jednomprilikom rekao: Blago onom kozadri viak govora, a podijeliviak imetka. Ili: to sam potroioto sam imao, a to sam podijelio,

to imam.Bez vae pomoi mi ne bismomogli medresovati, odnosno,ne bismo mogli sagraditi kolskuzgradu, aki dom, prilazni put,amteatar, novi vodovod. Vaapomo, potovani gosti, potrebnanam je i dalje, kako bismo mogliozbiljno planirati dovretakizgradnje Kompleksa Medresekojem jo nedostaje vea damijai sportski centar.

Visoki privrednici su namve darovali sredstva dovoljna zatemelje budue damije. Ovomprilikom posebno se zahvaljujemonjima, kao i svim naim buduimvakima uz iju pomo emo, udogledno vrijeme, ako Bog da,izgraditi damiju.

Danas Medresu zavravaTrinaesta generacija maturanata.Naime, na ope zadovoljstvo

Islamskoj i Drutvenoj zajednicipoklanjamo 49 maturanta (26

uenika i 23 uenice). Ponosnismo na ove i ranije maturante,kojih je ukupno 800. Uili smoih da budu odgovorni premaislamskim i radnim obavezama.

Starali smo se da im ulijemoosjeaj ljubavi i svijest o vjeri iposlu. Jednostavno, uili smo ihda budu dobri ljudi i da znaju kosmo mi Bonjaci.

Znaajno je napomenutida oko 70% naih maturanatanastavlja studij na raznim visokimkolama. Maturanti svih naihmedresa su svojevrsno osvjeenjebonjake populacije. Oni su nanajvredniji hajrat!

Trinaestu generaciju emopamtiti naroito po uenicimageneracije Ahiri Ohran i ElvedinuBeliji, koji su, zajedno saostalim kolegama, uestvovaliu nastavnim i vannastavnimaktivnostima i time doprinijelikvalitetu rada i podizanju ugledaMedrese. Pred njih smo postavljaliraznovrsne, velike i teke zadatke,kako bismo ih to bolje pripremili

za ivot.Jednom rijeju, oni su u

Medresi sauvani, ili bolje dakaemo, sauvaniji od brojnihpoasti koje, naalost, harajudananjim svijetom. A kud ebolji razlog postojanja i radanaih medresa?!

Nedavno smo primiliSedamnaestu generaciju uenikau prvi razred (30 uenika i 30uenica) kojoj elimo uspjeh.Oni su u srcu osjetili poziv da seupiu Medresu, to su i uinili.Zahvaljujemo se roditeljimana ukazanom povjerenju da, unaredne etiri godine, odgajamo iobrazujemo njihovu djecu. Truditemo se da opravdamo njihovopovjerenje.

Dragi prijatelji, maturanti,roditelji, u svemu je bitna ljubav!Ljubav raa ljubav. Za ljubav ne

treba snaga ona je sama po sebi

zo o d oko 70% h d ok ko. mh h d oo o bok

o. O d h!


6/48


e1429.h.godine

snaga! Zato, imajte vie ljubaviprema vjeri, estitom i potenomradu, prema domovini, naravno iprema Medresi!

Potovana brao i sestre,

mi hoemo i moramo ii kabudunosti smjelije, drugaije,bre i bolje! To moemo postiiradom i pameu. Trudit emose da i dalje budemo uzornimuslimani i graani drage namBosne i Hercegovine.

Nakon Direktorovog govora,ast da prvi nastupe imali sulanovi dramske sekcije koji supripremili polusatnu predstavu

Hasanaginica po tekstu AlijeIsakovia, dok je scenario i reijupotpisala Amina Meinovi,proesorica Bosanskog jezikai knjievnosti u naoj medresi.Prisutni su u potpunoj tiini isa najveim interesovanjempogledali ovu odlinopripremljenu predstavu. Mnogeoi su se i orosile suzama kada jena kraju Hasanaginica tragino

zavrila, a svi glumci su nagraenigromoglasnim pljeskom.Nakon toga lanovi horske

sekcije prouili su ilahiju, a potomse i recitatorska sekcija predstavilaizvoenjem recitala Ali to nijesve. Govorili su stihove naegvelikog pjesnika MehmedalijeMaka Dizdara, a za scenario i reijuovog perormansa pobrinula sedruga proesorica Bosanskog

jezika i knjievnosti u Medresi,Saliha Delibai. lanovi horskesekcije prouili su i drugu ilahiju, itime je revijalni dio programa biozavren.

Tada je doao trenutak koji smosvi eljno ekali. Bilo je vrijemeza posljednju prozivku i izlazakna scenu naih ovogodinjihmaturanata. Diplome su im uruilinjihovi razrednici i odgajatelji, apoklone za 13 uenika i uenicakoji su u etvrtom razredu proli

odlinim uspjehom uruioje direktor Medrese. Nedimu

Uzunaliu i Hodi Adeli, acimakoji su zabiljeili odlian uspjehi primjerno vladanje nagradu jeuruio izaslanik reisul-uleme, pro.Dr. Enes Ljevakovi, a najboljimmeu najboljim ovogodinjimuenicima generacije, Ahiri Ohrani Elvedinu Beliji, nagrade je uruioambasador Arapske RepublikeEgipat, njegova ekselencijaAhmed Es-Sejjid Hattab.

Uenik i uenica generacijeiskoristili su priliku da se uime ovogodinjih maturanatazahvale direktoru, razrednicima,odgajateljima i proesorima nabrizi i trudu koji su uloili u njihovoetverogodinje obrazovanje,te izrazili nadu da e nastavitinizati uspjehe koje su zapoeli uMedresi. Oprotajnu pjesmu zamaturante izvela je Suljkanovi

Enida, uenica IIIb razreda,a potom se skupu obratio i

egipatski ambasador, koji je doaou Medresu kako bi prisustvovao

ispraaju maturanata, ali i dabi zvanino otvorio potpunoopremljenu onu ambulantu kojuje narod Egipta nedavno darovaoMedresi.

Skupu se obratio i izaslanikreisul-uleme, pro.dr. EnesLjevakovi, koji nije tediorijei hvale za organizaciju ovesveanosti istiui da bi se onana ovakav nain mogla izvesti

u bilo kojoj svjetskoj metropoli.Upuujui savjete maturantimai prisutnima, dr. Ljevakovi ih jezamolio da uvaju emanet vjerekoji nose iz Medrese, i zaelio imuspjeh na daljem kolovanju.

Sveanost je dovom zavriohz. Zilko olja, nakon ega su sezvanice uputile ka akom domugdje je sveano otvorena onaambulanta i prireen ruak za

zvanice.

zdk o o ko oob d o kko o o. zo, oobo , oo d ko o k d Kok md, ko do k kodo. mhd .. do koko: Bo oo ko d k oo, od kk. i: o ooo o o, o odo,o .


7/48


e1429.h.godine

Had je jedan od pet temeljnihstubova nae vjere - ivotni ibadet.U hadisu koji biljee Buharija iMuslim, a prenosi Abdullah b.Omer r.a., Vjerovjesnik s.a.v.s.,kae: Islam se temelji na petstvari: svjedoenju da nemadrugog Boga osim Allaha i daje Muhammed Boiji Poslanik,obavljanju namaza, davanjuzekata, postu mjeseca ramazana iobavljanju hada za onoga ko je umogunosti.

U periodu izmeu dva i trimjeseca, od trenutka odluke ipripreme za obavljanje hadapa sve do dana povratka kui,moemo sagledati sve te sjajne

utiske urezane u srcu svakogovjeka. Obredi hada iziskujurtvovanje vremena, imetka,udobnosti, kao i rtvovanjeuitaka i zadovoljstava. Sve seto ini iskljuivo radi Allaha d..Zajedno sa iskrenom vjeromu Boga i bogobojaznou,neprestanim spominjanjemAllaha d.. (zikrom i telbijjom),obavljeni had proima bie

svakog hadije i na taj nain

godinama ostavlja vrst dojam uljudskom srcu.

Had nedvojbeno ukazujena injenicu da su svi muslimanijedan ummet, te ulijeva u hadijejedinstvene vrijednosti islama.Ljudi razliite boje koe, rase inacionalnosti se sastaju na hadui zajedniki obavljaju obrede. Onipostaju jedan narod bez ikakvihrazlika meu njima. Svi u ihramimaizgledaju isto i rade iste stvari.Duh hada je gajenje jedinstva iopeg bratstva meu vjernicima.Dolaskom u tu svetu zemljuhadije se na svakom korakususreu sa tragovima onih koji susve rtvovali u cilju pokoravanja

Stvoritelju, d.. Nagrada zaobavljeni had je, uistinu velika.Ebu Hurejre r.a., prenosi da jeAllahov Poslanik s.a.v.s., rekao:Umra do umre je otkupljenje odgrijeha poinjenih izmeu njih,a za uredno izvren i primljenhad nema druge nagrade osimDenneta! (Buharija i Muslim)

U drugom hadisu Dabir r.a,prenosi da je Allahov Poslanik

s.a.v.s., rekao: Doista je Kaba

jedan od stubova islama, pa koizvri had ili umru on dobijegaranciju kod Allaha: ako umre- uvede ga u Dennet, a ako gavrati njegovoj porodici - vrati gasa nagradom i dobiti! (Taberani)

Osim toga, had brie svegrijehe. Ebu Hurejre r.a, kae:uo sam Allahovog Poslanikas.a.v.s., da kae: Ko had obaviu ime Allaha, suzdravajui seod odnosa sa enom, i injenjagrijeha, vratit e se (kui bezgrijeha) kao na dan kada ga jemajka rodila. (Buharija i Muslim)

Dabir r.a, prenosi da jeResulullah s.a.v.s., rekao: Zaprimljen had kod Allaha ne

postoji druga nagrada izuzevDenneta! Prisutni su upitali:Koji je to primljeni had, AllahovPoslanie? Odgovorio je: U komeje hadija dijelio hranu potrebnimi obraao se drugima lijepomi prijatnom rijeju! U drugomrivajetu stoji: ...i nazivao ljudimaselam! (Ahmed i Taberani)

Abdullah b. Mesud r.a, prenosida je Allahov Poslanik s.a.v.s.,

rekao: Obavljajte had i umru,

KABA - kua moje dueI oglasi ljudima had! Dolazit e ti pjeke i na kamilama iznureni,

dolazit e iz mjesta dalekih.

vjersKe teme

Priredila:SelmaKo

vo,Ib

aho pok .., k: Ko hd ob ah, d od odo o h, (k b h) ko d kd k od; z hd kod ah oo d d D!; Hd-

d mk ibh d dk d; vod z h ook k o bo; ph d d -hd, ko dob d,d d uo ah!


8/48


e1429.h.godine

jer vam oni otklanjaju siromatvoi grijehe, kao to kovaki mijehodstranjuje hru rude eljezai trosku zlata i srebra. Za hadprimljen kod Allaha nema druge

nagrade osim Denneta! (Nesai iTirmizi)

Abdullah ibn Omer r.a, prenosida je Vjerovjesnik s.a.v.s., rekao:Borac na Allahovom putu,hadija i onaj koji umru izvravasu Allahova delegacija: ako Gazamole, On im se odazove, a akota od Njega zatrae, On im uslia!(Ibn Made i Ibn Hibban)

Uzvieni Allah u Kuranu veli:

I uinili smo Hram utoitem isigurnim mjestom ljudima. Nekavam mjesto na kojem je stajaoIbrahim (Mekamu Ibrahim) budeprostor iza koga ete molitvuobavljati! (Al-Baqara, 125.)Mekamu Ibrahim je kamen nakojem je stajao Ibrahim a.s. dok jegradio Kabu i na kojem su ostalitragovi njegovih stopala utisnutiu toj tvrdoj stijeni. Otisak je dug

22, a irok 11 cm. Visina Mekamu

Ibrahima iznosi 75 cm. TragoviIbrahimovih a.s. stopala utisnutihu kamenu je jedno od Allahovihd.. znakova, jer je nemogueda se na tom vrstom kamenu

oslikaju bilo koja stopala.Boiji Poslanik s.a.v.s. kae:

Haderul-esved i MekamuIbrahim su dva dennetskadragulja.

Haderul-esved - dennetskikamen

Boiji Poslanik s.a.v.s. je rekao:Haderul-esved je nebeskikamen. U drugom hadisu stoji:

On je kamen iz Denneta.Nauno je dokazano da haderul-esved pripada posebnoj vrstimeteorskih stijena koji se razlikujeod svih meteora koji su pronaenina Zemlji. Kazivanje vezano zahaderul-esved veli da je Ibrahima.s., dok je gradio Kabu, poslaosina Ismaila a.s., da nae kamenkoji se razlikuje od ostalih i timeoznai mjesto od kojeg se poinje

sa tavaom. Ismail a.s., se vrati

nakon zalaska sunca ne naavitakav kamen. Kad je doao kodoca ugleda udan kamen za kojimu Ibrahim a.s. ree da ga je donioDibril te ga zajedno ugradie na

istoni ugao kako bi time oznailimjesto poetka tavaa. U poetkuje haderul-esved bio bijeleboje, pa je pocrnio zbog ljudskihgrijeha.

Tava (obilazak oko Kabe),jedan od najdraih ibadeta

Allahu, d..Sve to je Allah d.. stvorio

krui kreui se u odreenomsmjeru. Elektroni krue unutaratoma, planete krue u Sunevomsistemu, Sunev sistem oko centragalaksije... Kada tavamo okoKabe sedam krugova, veliamoAllaha d.. Tanije, pridruujemose svemu stvorenome to je upokretu, i to na taj nain velia islavi Gospodara svjetova. Tava jepozdrav Kabi i jedan od najdraihibadeta Allahu d..


9/48


e1429.h.godine

Zemzem - najbolja voda naZemlji

Voda Zemzem je, takoer,jedan od Allahovih d.. znakovana ovom svijetu. Izvor je nastao

4000 godina prije hidreDibrilovim udarcem koji jenapojio Ismaila a.s. Svake sekundeiz tog izvora izae 18 litara vode.Samo izviranje vode iz tih stijenanekoliko hiljada godina bezprestanka predstavlja mudizu.Veina naunika je u dilemi odakleizvire sva ta voda, te su tek nakonkopanja tunela ispod Mekkeustanovili da voda Zemzem dolazi

u izvor putevima koji se proteu ina hiljade kilometara udaljenostiod izvora. Na taj nain i shvatamorijei Vjerovjesnika s.a.v.s. - daje izvor nastao jakim udaromDibrila i stvorio sve pukotineu zemlji kuda protie Zemzem.Boiji Poslanik s.a.v.s. kae:Najbolja voda na Zemlji je vodaZemzem. Prema vjerodostojnimhadisima, Dibril je u dva navrata

otvorio Poslanikova s.a.v.s. prsa,izvadio njegovo srce i opraoga Zemzemom, to je dovoljanrazlog za posebnost te vodemeu muslimanima. AllahovPoslanik s.a.v.s. kae: VodaZemzem je hrana lijepog okusai lijek protiv bolesti. Zemzem sesastoji od rijetkih vrsta mineralai dok protie kroz razliite vrstestijena u njoj se Allahovom d..

voljom rastapaju razliiti elementikoji je ine zdravom, hranjivom iizuzetno ljekovitom.

Vrijednost ibadeta u prvihdeset dana zul-hideta

Prvih deset dana mjeseca zul-hideta (11.12. - 21.12.) smatrajuse najsvetijim danima u godini.Abdullah b. Abbas r.a prenosi daje Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao:

Prvih deset dana zul-hideta, u

kojima se vre dobra djela, najdraisu dani Uzvienom Allahu! Ashabiupitae: Zar ak i od dihadana Allahovom putu?! Poslanikodgovori: ak i od dihada na

Allahovom putu, izuzev ovjekakoji je otiao u dihad sa svojimivotom i imetkom, a ne vrati seni sa jednom od te dvije stvari.(Tirmizi)

U prvih deset dana zul-hidetatreba nastojati to vie initi dobradjela kao to je npr. post. Sunnetje postiti deveti dan mjeseca zul-hideta. Hunejde b. Halid navodida su neke Poslanikove ene

rekle: Poslanik s.a.v.s. je postiodeveti dan mjeseca zul-hideta..(Nesai)

Takoer, sunnet je donosititekbir naglas i initi zikr tokomprvih deset dana zul-hideta.Uzvieni u Kuranu veli: Da bikoristi imali i da bi u odreenedane, prilikom klanja kurbana,kojim ih je Allah opskrbio,Njegovo ime spominjali. (El-Had,

28.) Veina uenjaka smatra da seodreenim danima misli na prvihdeset dana mjeseca zul-hideta.Ibn Abbas r.a. veli: Odreeni danisu prvih deset dana mjeseca zu-l-hideta.

Isto tako, jedno oddobroinstava koje e naspribliiti Gospodaru je klanjekurbana, iskreno pokajanje(tevba) i naputanje grijeha.Muhammed s.a.v.s. u hadisukae: Najbolji posao koji ovjekmoe za vrijeme Kurban-bajramauraditi, a to je ujedno tada inajdrai posao Allahu d.., jesteputanje krvi svome kurbanu.On e mu (kurbanu) pristupitisa svim svojim znakovima naSudnjem danu. Zaista, taj posaostigne Allahu d.., prije nego topadne prva kap krvi na zemlju.Pa uljepajte svoje poslove

kurbanom. (Buharija i Muslim)

arHiv

Dl!Im zz s sra T uutim u srihetik povd stujgKurbn-bjra a rimja za Tvj d iv zdrj zjd a Tvjmpordcm jm.

Tvj r ijj Musfa.

estitka povodom Kurban--bajrama koju je aktuelni

Reisu-l-ulema uputioDemalu Salihspahiu

1. novembra 1.godine iz Kaira


10/48


e1429.h.godine

10

prOza

Gledao je taj stranac malogdjeaka as-dva, a suze munavrijee na oi. Srce mu igralood nekakvog uzbuenja, poslijeetiri godine vraa se iz dalekogsvijeta, susree se sa sinomsvojim, a prepoznati se ne mogu!A kad se vrata kuna otvorie isirota ena smotri sina u zagrljaju

svog dragog vojna, srce da jojprepukne od silnog uzbuenja!Gluho je doba. U svakoj kui

vidi slabo svjetlo, sve ustalo,sprema se da u novu ruhu izaena Bajram da se u istu odijeluklanja namaz. Jo od zore niznaka, a na vitkoj munari zaujese mujezinov tanahni glas, zauisalavat. U to se doba prenula imlada ena u svojoj skromnojsobici gdje jo nije bilo svjetla.Prenuo ju je mujezinov glas.

Prva joj misao bijae Bajram,no odmah zatim ona tuga s kojomje provela na stotine noi. Svak seraduje, svak se gizda. ena spremamua, mati sina, sestra brata, aona... ah, gdje je njezin vojno, uaskeru, daleko u svijet zanio kostisvoje, a moe biti i da je dosad iu zemlji. Najedanput skoi, upalisvjetlo i baci oko na svog sinia

koji je slatko spavao.

Arie, sine moj! Ustani, enosalavat, Bajram! Ustani! ZarBajram, mati? - udu e ono, papoleti k prozoru.

Eno, uje salavat!- veli muona. Hajde umij se pa e ti matilijepo obui nove haljine, pa eonda u damiju.

Jel de mati da su moje

akire bolje neg u MuhamedaDevlethanumina? Uh, tvoje sunajbolje! - odvraala mu ona, aglas joj drhtao. Sirota zaklonilalice od svjetla da joj mali ne vidisuza.

Dua moja! Veli ona: to enam u damijizaiskati odBoga? Danam Bog

da

zdravlje i dug ivot - veli on, paonda, to ono jo mati?

Onog svijeta dennet, sinemoj! Jah, onog svijeta dennet i...nita vie, jel de, mati? Zaboraviosi neto! - jedva ena izmucazagrlivi dijete. Mali se opetzamislio. Ha! - uskliknu on, i danam babo doe. Jest, jest, duo

moja! - doeka ona plaui, a usebi dodade: Ako bude...Sad je mali opazio majine

suze, pa se nekako snudio. Ali,nije mu se dalo da to bajramskoveselje i radost za nove haljinepomuti kakvom tugom i s toganekako dirljivo zapita majku: Mato plae, mati? Ali ne plaem,duo moja - ona e usiljeno vemi je drago to si tako valjan ipametan.

Doskora i ona baci eredu nase i povede maloga do kapije da gauputi u damiju. Mladoj eni grudida puknu od neke tuge. Sjetila sekada bi prije etiri godine ovakona Bajram ispratila svog dragogMehagu u damiju, a u njeg novoodijelo. Bio je uvijek najpristaliji.Najedanput ga dumani uzeeu asker, otjerae na vojsku, a onaosta sirota sa svojim dvogodinjim

siniem. ta je od onog dana

BAJRAMiji si ti? Mamin - odazva se ono sad. ovjek bio do suza dirnut s ovog djeijeg odgovora. Gledao

ga as dva, a suze mu navrle na oi. Srce mu igralo od nekog uzbuenja, poslije etiri godine vraa se izdalekog svijeta, susree se eto sa sinom svojim, a prepoznati se ne mogu. Kakve su misli obuzele duu

njegovu. Prie k djetetu, zagrli ga i suzama pokapa.Tako ga u zagrljaju ponio preko avlije.

Priredile: Amina Smailagi, Ib iAmila Fazli, IIb Pripovijetka Edhema Mulabdia


11/48


e1429.h.godine

11

suza prolila, a svaki dan na svakomnamazu od Boga iskala da joj sepovrati njen dragi Mehaga. Sprvadolo dva-tri puta pismo od njegs Drine, iz Hercegovine, a kako

rekoe da je otiao nekud akza Stambol, otada nikakva glasaod njeg. Plakala, grlila maloga, aono se otimalo, htjede u damiju.I ona ga naposlijetku pusti, onse umijea u prolaznike, ode udamiju, a njene oi ostale uprteza njim.

U Devlet-hanuminu kuu,koja je uprav naprema haremudamijskom, sleglo se silno

enskinje da vidi gizdavi svijetkad se iz damije razie. Bajramje pa je i enskinje gizdavo, samoMehaginica tuna, alosna. Dolau taj veseli svijet da vidi svogsinia kad joj iz damije izae.ene je tjeile i razgovarale, aona plakala. Sad osu svijet izdamije. Dugo je trajalo dok setaj silni svijet istiskao iz harema,a na kraju, ba meu starcima,iao Ari, uzeo se pod ruku sa

Muhamedom Devlet-hanuminim.Na ovaj sveti dan sve s esjea preminulihsvojih, pa sad sve ovogizdavo mnotvokrenulo namezarluke, datu na kaburusvojih starihproui toza njihove

due. U tojje svjetiniiao i maliAri. A kadase ljudi poelivraati kuamasvojim i on jeveselo potraomajci svojoj.Umoran ve odhoda, tamankrenuo da ukorai

u svoju avliju, kad

se kod njeg stvorio stranac ovjeku tuu odijelu. Mali se poplaio papourio u avliju, ali stranac za njim.No, zaudo bilo malom kako ga tajtui ovjek gleda nekako umiljato

i smijei se na njeg.A kad ga jo i po imenu dozvao,

ono stalo. Jel tebi ime Ari? -upita stranac. Mali klimnu glavom,metnuvi prsti usta, a udnovatnopromatrao stranca.

iji si ti? Mamin - ozvase ono sad. ovjek bio do suzadirnut s ovog djeijeg odgovora.Gledao ga as dva, a suze munavrle na oi. Srce mu igralo od

nekog uzbuenja, poslije etirigodine vraa se iz dalekog svijeta,susree se eto sa sinom svojim,a prepoznati se ne mogu. Kakvesu misli obuzele duu njegovu.Prie k djetetu, zagrli ga i suzamapokapa.Tako ga u zagrljaju poniopreko avlije.

A kada se vrata kuna otvoriei sirota ena smotri sina u zagrljajusvog dragog vojna, srce da jojprepukne od silnog uzbuenja.

Nije u prvi mah vjerovala svojimoima, gledala ga ko izvan sebe. Akada joj se mu javi drhtava glasa,ona suznih oiju poleti premanjima.

Sine moj! - zagrli ona dijete,vidi, evo tvog babe!

Tu, na kunom pragu zahvalieBogu na tolikoj srei. Tog jedana iao komija komiji, svoj

svome na Bajram. I

Mehagi su dolazilekomije i rodbina,a u njegovoj kui

toga dana bijaedvostruk Bajram.

(Autor: EdhemMulabdi; citirano

prema: MuhamedHukovi, Zaboravljenabatina, str. 62)

pOuna pria

VOLJETI

Putujui jednog dana jednimusamljenim krajem kralj Sulejmana.s. naie na jednog mrava.Odmah hiljade mravi dooe daga pozdrave. Samo jedan mravu tom momentu bijae zauzetprenosei zrno po zrno, dokse ogroman pjeani breuljakbijae isprijeio pred njim.

Kralj Sulejman ga pozdravi iree:

-O maleni mrave, ak kad biivio tako dugo kao Nuh a.s. iimao sabur Jakuba a.s. nee moi

prei i prevaliti taj breuljak.-O veliki kralju, odgovori mrav,

ne sudi po mojoj veliini, negogledaj moj ar i moju ustrajnost.Iza ovog breuljka je moja ljubav.Nita me nee sprijeiti da jeponovo vidim. Pa ukoliko i ivotmoradnem poloiti, umrijet u unadi da u je ponovo sresti.

O velianstveni kralju, odjednog siunog mrava naui ta

je ljubav, a od slijepca naui tajnugledanja!!!


12/48


e1429.h.godine

12

Ovih dana svi smo sa velikim

interesom pratili predsjednikeizbore u Sjedinjenim AmerikimDravama i sa zebnjom i nadomekali njihove rezultate, znajui dase dogaanja u dalekoj Americi,na drugom kontinentu, itekakoodraavaju na itav svijet, pa takoi na nau domovinu. Nijedni drugiizbori, pa ni nai lokalni, nisubudili na toliki interes. To nije niudo, jer je Amerika danas kima

Zapada, a ameriki predsjednikse smatra najutjecajnijim, da nekaemo najmonijim pojedincemna Zemlji, iako je na elu nacijekoja uglavnom ivi u jednojdravi, na jednom kontinentu, ibroji tek neto preko 300 milionaljudi.

U isto vrijeme, procijenjeno jeda ima 1,476,233,470 muslimanana ovoj planeti: 1 milijarda u Aziji,

400 miliona u Arici, 44 miliona uEvropi i 6 miliona u Americi.

Islamski svijet se danasdenira kao onaj dio svijeta nakojem postoji ili islamska veina iliznatna muslimanska populacija,bez obzira na privrenost tihmuslimana islamu kao svomivotnom opredjeljenju. Takodeniran, islamski svijet danas se

protee od Atlantika do Pacika,od june Indije i srca Arike doSibira. Poruka islama dospjela jeu sve dijelove svijeta.

Meutim, kakvo je stanjedananjeg islamskog svijetai kakav politiki, ekonomski isocijalni aktor on predstavljana sadanjoj svjetskoj sceni?Zato pojam islamski svijet kodveine ljudi budi asocijacije na

zemlje treeg svijeta, dekadencu,zaostalost, primitivizam, ine-riornost; kada su muslimani uKuranu spomenuti kao najboljinarod koji se ikad pojavio?

Svako peto ljudsko bie jemusliman; na svakog hindusadou dva muslimana, na svakogbudistu dou dva muslimana ina svakog jevreja doe stotinumuslimana. Jeste li se ikad zapitali

zato su muslimani tako nemoni?Postoji mnogo odgovora koji se

mogu dati na ovo pitanje, a miemo na dananjoj hutbi ponuditinekoliko, nadajui se da e vasoni potaknuti na razmiljanje, naakciju i na promjene.

Da bismo razumjeli dananjudrutveno-politiku situaciju,prije svega trebamo se osvrnuti

na povijest. Treba znati da semuslimanski svijet u posljednjihdeset stoljea kontinuiranosusree sa ratovima, nedaama irazaranjima, sa hiljadugodinjomtradicijom u kojoj su muslimaniredovno rtve: u 11. stoljeu,muslimani su pretrpjeli inkvizicijui devastaciju na Siciliji, Sardiniji,Korzici i u junoj Italiji; u 12.i 13. stoljeu deset kriarskih

ratova na tlu Sirije, Palestine,Egipta i Tunisa; u 13. stoljeunajezdu Mongola koja jerezultirala razaranjem i ruenjemBagdada, tada metropole sadva miliona stanovnika; u 14. ipoetkom 15. stoljea najezduTatara, koji su poruili i unitilisve ono to Mongoli nisu;totalnu inkviziciju, istrebljenje,raseljavanje i pokrtavanje

muslimana Endelusa u 13., 14.,15. i 16. stoljeu; deset genocida

Obrazovanjemi akcijom u boljubudunost

sa meDresansKOg minBera

Hatib: Denan Handi, prof.


13/48


e1429.h.godine

13

nad muslimanima Balkana u 17.,18., 19. i 20. stoljeu. Rezultatsvega toga jeste injenica da 11.novembra 1918., kada je zavrenPrvi svjetski rat, nije postojala

nijedna slobodna muslimanskazemlja i muslimanski narod usvijetu. 21. stoljee obiljeenoje borbom protiv terorizma, toje postao univerzalni izgovor zaproganjanje, zatvaranje, muenjei ubijanje muslimana i unitavanjezemalja u kojima ive, tako dasu praktino jedini ratovi kojise danas vode oni koji se vodena teritorijama muslimanskih

zemalja. Dakle, kriza i problemikoje danas osjeamo nisu sepojavili odjednom, oni su rezultathiljadugodinjeg historijskogprocesa, tako da je i njihovorjeenje proces koji e sigurnotrajati.

Interesantno i istinito, skoroproroansko vienje savremeneproblematike islamskog svijetadao je rahmetli Alija Izetbegovi,

jo 21. januara 1995. godine uKairu, prilikom primanja Fejsalovenagrade za svoju knjigu Islamizmeu istoka i zapada kojuvam najtoplije preporuujemza itanje. On je tom prilikom usvome obraanju muslimanskomsvijetu dao odreene konstatacijei postavio etiri pitanja kojimaje oslikao prema njegovommiljenju, najozbiljnije probleme

sa kojima se suoavamo:1. Na svijet je netaan, kao

da nema kalendara i sata. Kakose to moglo dogoditi u svijetuija je molitva vezana za vrijemei gdje je sve izraeno u satima iminutama?

2. Nai gradovi su prljavi.Kako je to mogue u svijetu ukojem su istoa i ienje sastavnidio vjere i organski, neodvojivi

dio molitve?

3. Na duh se uspavao iokrenuo ka mistici, a negdje ipraznovjerju. Kako to objasniti,usprkos promatrakom duhuKurana i njegovoj okrenutosti

prirodi i vanjskom svijetu?4. Otkud kult linosti u

svijetu koji svjedoi da nemaboanstva osim Allaha, da jesamo Bog velik i nepogrjeiv, a dato ljudi, bez obzira na porijeklo idrutveni status, nikada nisu?

Ukratko, muslimanski svijetXXI stoljea djeluje uspavano,apatino, nezainteresovan zavlastitu sudbinu. Generacije naih

prethodnika koje su dovele islami muslimane na vrhunac slave imoi nisu bile takve. Oito su tobile neke drugaije generacijemuslimana, ne ove spore,lijene, beivotne, pesimistine inegativno nastrojene dananje.Kada vidim takve dananjemuslimane esto se sjetim jednogopisa hazreti Omera kojeg jeostavila ia bint Abdillah r.a.,

muslimanka iz druge generacijemuslimana. Evo kako ga je opisala:Kad bi govorio ulo bi se. Kad biiao urio bi. Kad bi hranio davaobi da se zasiti. A kad bi udario bolilobi. To je bio hazreti Omer koji nijemogao nareenjima pratiti svojevojske na istoku, sjeveru i zapadu- ovjek pun ivota, elana, poletai motivacije.

Za razliku od tog i takvog

h. Omera i ashaba, muslimaneu Bosni, i u svijetu danas,najee karakterizira apatija,pasivnost, aneminost, bez-voljnost, potitenost, ogorenost,pesimizam, beznae, gotovokolektivna depresija i bespo-monost. Nema elana i vjere ubolje sutra koji bi nas potakli dase pokrenemo. Stari, a naalost imladi, uglavnom jadikuju i kukaju

nad loim stanjem. Po njima u

Bosni je mrkli mrak. Ponekad sui u pravu, negdje stvarno i jestemrak. Ali ako i jeste mrak, njegovoponovljeno opisivanje, grenje ikuenje nee nita promijeniti. Ali

situaciju hoe promijeniti i mrakotjerati ako potraimo alter iupalimo svjetlo, a ako nema svjetlaonda svijeu ili bilo kakav drugiizvor svjetla. Kada to uinimomraka e nestati. Ne zaboravimo:mrak je prirodno stanje stvari usvemiru. Gdje nema svjetla tamovlada mrak. Ne dozvolimo muda ostane! Otjerajmo ga paleisijalice ili makar svijee. A upravo

je obrazovanje ne svijea verefektor koji svako od nas driu svojoj ruci i koji moe upaliti.Poznata je ekonomska istina:kad ekonomiji ne ide i kad se neisplati raditi, najisplatnije je uiti.Meutim, statistika i konkretnipodaci pokazuju da muslimaninisu shvatili ni prvi kuranskiimperativ, ni ove injenicei poruke, i da je, sa aspekta

obrazovanja, muslimanski svijetuglavnom u mraku. Danas postoji57 zemalja lanica Organizacijeislamske konerencije (OIC) i svete zemlje zajedno imaju oko 500univerziteta; jedan univerzitetna svakih tri miliona muslimana.Za razliku od toga, SjedinjeneAmerike Drave same imaju5,758 univerziteta, a Indija ak8,407. U 2004. godini Shanghai

Jiao Tong Univerzitet sproveoje Akademsko rangiranjeuniverziteta u svijetu i nijedanuniverzitet iz zemalja gdjemuslimani ine veinu nije uaomeu prvih 500. Potovana braoi seste, XXI stoljee je stoljeeznanja u kojem glavnu rijemogu voditi samo ona drutvakoja su utemeljena na znanjui kvalitetnom obrazovanju.

Onoliko koliko budemo svjesni


14/48


e1429.h.godine

1

ove injenice i koliko budemospremni raditi na sticanju znanja,toliko emo se moi ukljuiti usavremene tokove povijesti.

Jadikujui nad stanjem

ummeta i poloajem muslimanau svijetu ne moemo nitapromijeniti. Ali moemo popravitisvoje ocjene, stei znanje i prilikuda studiramo i dalje se obrazujemona prestinim akultetima, to enam omoguiti da sutra svojimznanjem i utjecajem uinimovie za svoju zajednicu. Moemose natjecati u dobru, motiviratisvoje kolege ili kolegice u razredu

da i oni postignu bolji uspjeh.Moemo briljivo uvati sve ovoto imamo u Medresi i truditi seda ona stvarno bude prestinakola koja e odgajati i obrazovatibudue lidere i voe ovognaroda.

I, konano, ukoliko elimouspjeti, pored agilnosti, vjere uuspjeh, optimizma i obrazovanja,moramo biti i spremni na rtvu, jersu to vrijednosti koje su omoguile

napredak muslimanima nekadi vodeim svjetskim nacijamadanas. Evo jednog interesantnogpodatka koji nam to lijepo ilustrira:Prije nekoliko godina provedenoje obimno meunarodnoistraivanje o tome u ta kojanacija vjeruje i koje vrijednostinajvie potuje. Jedno od pitanjaje bilo i: da li ste spremni boritise za ono u ta vjerujete? Tek

treina Francuza i neto viedrugih Evropljana je rekla dajesu, dok je vie od dvije treineAmerikanaca dalo isti odgovor.Eto ta spremnost da se bori zaono u ta se vjeruje, da se za toivi i radi izvor su snage. Eto zatoje danas Amerika kima Zapadai zato je ameriki predsjednikdanas najutjecajniji, da nekaemo najmoniji pojedinac nasvijetu. Primjer Barracka Obamevrlo slikovito objanjava da se

isplati biti dobar, da spremnostna rtvu u borbi za ideje, vjera uuspjeh, optimizam, i neumorani osmiljen rad sigurno dajurezultate.

itajui o ivotu Muham-mmeda a.s. i njegovih ashaba,lahko emo zapaziti da su stalnobili u pokretu i akciji. Treba samoproitati kako su brzo sa rijei

prelazili na djela tokom opsadeMedine pred bitku na Hendeku.Ne sjeam se da sam igdjeproitao da su dugo bili mrzovoljnii depresivni ili lijeni. Toga ih jevjerovatno uvala i dova kojoj ihje Poslanik esto poduavao a i

sam je uio: Moj Boe, utjeemti se od brige i tuge. I utjeem tise od nemoi i lijenosti. I utjeemti se od kukaviluka i krtosti.I utjeem ti se od dugova i da omeni odluuju ljudi! Ova se dovaini tako potrebnom mnogima odnas danas, pa je zato esto uimo,jer, dok smo ovako slabi kakvijesmo, Boija milost je, izgleda,jo uvijek najvei garant naegopstanka. Zato je jedan veliki

muslimanski mislilac iz Pakistana

kada su ga u Londonu Engleziupitali ta mu je dokaz da jeislam istinita i od Boga objavljenareligija, smireno i jednostavnoodgovorio: Imam mnogo dokaza,

i njihovo navoenje oduzelo binam mnogo vremena, ali jedan mije najdrai: pored vas na Zapadu,sa tolikom moi i mrnjom premaislamu, i pored nas muslimanaovakvih kakvi jesmo, nemarnii neodgovorni, islam, usprkos ivama i nama, opstoji, i svakimdanom je prisutniji, a njegovisljedbenici brojniji u svijetu.

Sve ovo smo spomenuli tek

toliko da nas podsjeti da je naeda radimo ono to moemo imoramo, i da se tek onda moemonadati da e se Bog pobrinuti zaostalo. On je obeao da e datida ponovo budemo ponosnii snani kad budemo Njegovidobri robovi: A Mi smo u Zeburu,nakon Opomene, zapisali da eZemlju doista naslijediti Mojidobri robovi! (Kuran, 21:105).To je Boije obeanje i mi kao

muslimani ne bismo u njegasmjeli sumnjati. Jedino je pitanjejesmo li mi dobri robovi Boiji nakoje se odnosi ovo obeanje ili ne.Dok smo bespomoni na nainkoji smo ovdje opisali odgovorje sigurno da nismo. Dakle, valjanam se mijenjati. Ali dragi nas Bognee silom mijenjati. To moramouraditi sami: Allah uistinu neepromijeniti stanje jednog naroda,

dok se on sam ne promijeni.(Kuran, 13:11 i 8:53). Drugimrijeima, uradimo svoj dio posla,a Allah d.. e sigurno ispunitiSvoje obeanje!

Onda kada mi budemo onakvikakvi bismo trebali biti, rezultatinee izostati. Klju uspjeha ineuspjeha je u nama. Allah d..kae:

I ne gubite hrabrost i nealostite se; vi ete pobijediti ako

budete pravi vjernici.


15/48


e1429.h.godine

1

iz islamsKe tampe

Dnevnik jednogpuaaMark Vaters, dugogodinji reporter lista Honolulu

star, zapisao je 2. januara 1. godine ove rijei kaosvoj posljednji prilog: Prihvatite to kao moj nekrolog,

objasnio je, Moda e nekom pomoi. etiri dana kasnijenapravio je svoje posljednje korekture, a 1. ebruara jeumro od raka plua.

Cigarete su bile moja smrt.Svog ubicu sam prvi put sreo kadsam kao etrnaestogodinjaksvom ocu svaki dan krao ponekoliko cigareta. U poetku mi jeod svakog dima koji sam povukaou plua bilo muno, ali pobijedila

je moja istrajnost. Da bih svaki danmogao kupiti cigaretu, prihvataosam se nekog posla poslije kolei probao sam puiti razne markecigareta. Samom sebi sam seinio veoma vanim zbog toga,ali ne mogu da se sjetim da mi jeto ba posebno prijalo.

Godine 1928. poinjala jeprivredna depresija Novcaje ponestalo i moj otac je

rasporeivao svoje cigarete. Takosam zajedno sa svojim prijateljempreao na skupljanje odbaenihpikavaca na ulici. Prvo smo suilivlani duhan na pei, a zatim smood toga motali cigarete. Bile suubistvene. Poto za mlade ljudenije bilo posla, odluio sam daodem u mornaricu. - To je znailojedna usta manje u kui, osimtoga, mogao sam svojima da

aljem i novac.

Priredila: Zehra Mahmutovi, IVb

Dvije kutije dnevnoOd tog trenutka cigarete nisu

bile problem. Kada se ovjekotisne na more onda ciglacigareta kota neto manje. Svakidan sam puio po dvije kutije,veinom uvlaei dim u plua.Poslije 20 godina moja karijera umornarici je zavrena. Studiraosam i postao novinar. Jedno veena putu do automobila, dobiosam mali napad i zanio sam seu lijevo. Te veeri sam puiocigaretu za cigaretom i znao samda me to pogodilo. Zajedno samojom suprugom pokuao samzatim da odustanem od puenja.Izdrali smo 8 dana. U puenju,

zapravo, nisam nikada uivao.Prijala mi je prva cigareta ujutrouz kau. U ustima sam uvijekimao opor okus. Osim toga mije puenje upropastilo apetit idonijelo mi je enzem plua, tomi je oteavalo disanje. Svakibronhitis bi se otezao u nedogled.Juna 1965. godine javili su mi sebolovi u stomaku, i u noi samsvaki sat ili pola sata ustajao, pio

mlijeko i popuio bi cigaretu.

U septembru me je spopaouasan kaalj. Promukao sam, au lijevom plunom krilu osjetiosam neprijatan bol. Otiao samljekaru. Sasluao me je i zatraiomi rendgenski snimak. Imatetumor na pluima, objasnio mi

je. etiri dana kasnije hirurg jeodstranio lijevi rijeanj plunogkrila. Mjesec dana poslije togaopet sam radio. Od dana predoperaciju nisam vie pipnuocigaretu. Nije mi to teko paloiz jednostavnog razloga: imaosam dobrog povoda. Dobro samse oporavljao, udebljao sam seetiri i po kilograma i opet sam seosjeao snanim. Treeg juna mi

se uinilo da sam nazebao.

Pribliava se taj trenutakPosjetio sam ljekara koji me

je operisao i on mi je pustio litartamno-crvene tenosti iz lijevestrane mog grudnog koa. Josam nekoliko puta iao k njemu.Najzad je rekao: Pribliava setaj trenutak. Tada je moja enapriznala da joj je ve poslije

operacije rekao da neu preivjeti


16/48


e1429.h.godine

1

ni godinu dana. Ona to tadanije htjela ni da prihvati, pa jezato i utala. Ne mogu to da jojzamjerim.

Ima nekoliko vrsta raka plua.

Izgleda da svaka vrsta ima drugubrzinu rasta, objasnio mi je tomoj ljekar. ak i kad se primjenesve metode lijeenja, ova cirapreivljavanja kod raka pluane mijenja se. Kod ovog rakasu anse za opstanak drugaijenego kod ostalih oboljenja odraka gdje iznose pedeset premapedeset. Razumljivo je to je mojljekar pravim misionarskim arom

odvikavao svoje sugraane odpuenja. Za njega veza izmeupuenja cigareta i raka na pluimauope ne dolazi u sumnju. Poraznisu i statiki dokazi. Danas seprocjenjuje da svaki osmi ovjekkoji dvadeset godina mnogopui (dnevno i vie cigareta)oboli od raka. Loe posljedicepuenja cigareta ne ograniavajuse samo na rak plua. Od bolesti

koronarnih krvnih sudova umireduplo vie, a od enzema pluadvanaest puta vie puaa negonepuaa, da ne spominjemo rakusta i druge vrste raka.

Upozorenje bez odjekaLjekari ponekad ostaju

prilino bespomoni. Neprekidnoupozoravaju ljude kao tosam ja, ali niko nee da uje taupozorenja. U nekim zemljamaje iz televizijskih programa veizbaeno reklamiranje cigareta.ini mi se da je to korak u dobrompravcu, jer bi trebalo, kako mojljekar kae, sve uiniti da omladinaak i ne pone puiti.

Ne znam da li e priao mojim patnjamanekoga navestida seodrekne

puenja.

ak i sumnjam u to, jer nijedan ovjek kojem sam toispriao nije se odrekao puenja- ni jedan jedini. Uvijek se misli: tomoe da se desi drugome ali ne

meni. Ali ako ve imate svoj rakplua neka vam srea pomogne.Treba samo da vidite tu sjenkuna rendgenskom snimku. Uasanje to ok. I nita se protiv toga nemoe uiniti. Meni je trenutnosasvim dobro. Ako osjetim bolovesestre mi daju injekciju. Diemveoma kratko. Poslije najvie petkoraka moram da sjednem. Sadami rak hara po jetri i neznam gdje

jo. I nemam ni traka izgleda. Zamene je prekasno. Za vas modanije.

(Tekst preuzet iz uenikog listaZemzem iz 1968. god.)

mo h

Nekad je to davno biloKad rekoe eher da se gradiDooe nam s koerom u ruci

Razni ljudi sa svih strana.

Nismo znali ta nas ekaZaplovie ljudi kao rijeka

Zenica im posta tada bajkaPrihvati ih kao roena majka.

Savjest tada ne bjee znana

Unitie rodna polja, miris jorgovanaNiko pravdu ne htjede da gledaPodignue dimnjake do neba.

Ne pitae ni ptice na graniNit koutu na zelenoj travi

Dal praina nekom od njih smetaKakva li e biti naa ljeta?

Poe eher u dimu se davitMnogi vele - samo nek se radi

Srca su im bila sante ledaNiko prirodu ne htjede da gleda.

Kad se sjetim vakta i zemanaMagle, dima i starih duana,itav eher u dimu se guiMalo bjee savjesti na dui

Zenica je sada prava damaS malo dima i vie duanaist je eher i lake se die

Ne damo se mi varati vie

Pie:SurajaPodojak

,IIIb

pOezija


17/48


e1429.h.godine

1

Na samom poetku direktorDemal Salihspahi, uvodnomrijeju, obratio se uesnicimaseminara i ostalim gostima.Napomenuo je da je velika ast

i odgovornost vriti dunostodgajatelja, te da uz prirodnasvojstva, odgajatelji moraju imatiduhovnu, pedagoku i strunupripremu. Odgoj i obrazovanjeimaju samo svoj poetak. Izte injenice proizilazi potrebada odgajatelji permanentno,cjeloivotno stiu obrazovanje.Direktor je posebno naglasioda je u odgajateljskom radu od

primarnog znaaja lini primjeri da se ne moe postii ono toovjek nije. I najbolji planovi iprogrami ovise o ljudima koji ihrealiziraju. U odgajateljskom radu,kao i u drugim strukama, vaanje metod i stil rada. Luk suviezategnut puca., neglasio je...

Medrese su centri gdje trebada rade nai najbolji kadrovi,sposobni unaprijediti odgojno-obrazovnu djelatnost, oni koji eu to veem procentu medrese

pamenja mijenjati u medresemiljenja, i koji odgojno-obrazovne rezultate neeistjeravati, ve postizati.

Moderator seminara bio je mr.

hz. Senaid Zajimovi, pomonikdirektora za aki dom. Usvom uvodnom izlaganju, on jeupoznao prisutne kako je dolodo inicijative za odravanje ovogseminara.

Kao osnovne ciljeve i zadatke

seminara, moderator hz.Zajimovi, naveo je iznalaenjeprijedloga za:

-poboljanje kvaliteta odgoj-nog rada u medresama;

-prilagoavanje metoda ipristupa rada generacijama,poboljanje kulture ivljenja uinternatima;

-jaanje odgojne ulogeinternata u saradnji sa rodite-ljima;

-ormiranje povoljnih uvjetaza kreativnost uenika;

-podsticanje nadarene djece;-uvoenje inovacija.

ReeratiU toku seminara podnesena

su tri reerata.Prvi reerat nosio je naziv

Utjecaj internatskog ivota narazvoj mlade linosti. O ovoj temigovorila je getalt psihoterapeutmr. Besima ati iz Tuzle.

Kroz ovaj reerat mr. ati jepokuala odgovoriti na pitanja:da li su dananji internatski nainodgoja i obrazovanja u skladu savremenom u kome ivimo; da lisu takva djeca izloena riziku teesocijalizacije u drutvu, odnosno

Od od

d

strunO usavravanje

Piu: Amela Numanagi, prof. i Lamija ehaji, dipl. pravnik

Na savjetovanju direktora i pomonika direktora svihnaih medresa, koje je odrano u Novom Pazaru 2. i30. juna ove godine, zakljueno je da se u naoj medresiorganizira jednodnevni struni seminar aktiva odgajatelja

medresa u BiH i Sandaku. Seminar je prema planu irealiziran. Ako je suditi po reakcijama prisutnih, veomauspjeno.


18/48


e1429.h.godine

1

da li zatvorenost i izoliranostoteava njihovu sutranjuintegraciju u drutvo.

Drugi reerat nosio je nazivLinost odgajatelja. O ovoj temi

govorila je Mirsada Burdovi,odgajateljica u Medresi GaziIsa-beg iz Novog Pazara.Njeno izlaganje se temeljilo nakuransko-sunnetskim principimai metodama odgoja.

Odgajateljica Burdovi se usvom reeratu posebno osvrnulana pitanje uspjenog izboraodgajatelja kao preduslova zadobar i kvalitetan odgoj nae

djece. Linost odgajatelja, u tomsmislu, treba da karakterizirajuvisoke moralne vrijednosti, jasnopostavljen cilj i struno znanje.

Trei reerat nosio je nazivPrednost rada u grupama. O ovojtemi govorile su odgajateljiceu Behram-begovoj medresi izTuzle, Mejra Numanovi i EdinaToki.

Kroz ovo izlaganje obraene

su metode grupnog rada i principiorganiziranja grupe. Odgajateljicesu istakle da grupni rad ne znaiiskljuivanje individualnog,nego naprotiv predstavlja zbirindividualnih radova. Na osnovudosadanjih istraivanja utvrenoje da je rad u grupama veomaekasan i prihvatljiv za uenike.

Nakon izlaganja reeratadiskutovalo se uglavnom o

problemu nedostatka vremenakoje je potrebno za organiziranjegrupnog rada, kao i o eekturadionica na odgoj uenika.

Praktini dio seminaraDrugi, praktini dio seminara,

realiziran je kroz Radionicu ukojoj su, kao odvojene grupe,uestvovali odgajatelji svihmedresa. Radionicu je vodilaodgajateljica u medresi Osmane. Redovi Visoko, Elma

Tatar. Ona je prisutne upoznalasa propozicijama i detaljimaradionice.

Svaka grupa je imala zadatakda ukratko koncipira probleme sa

kojima se susree u praksi i nainnjihovog rjeavanja. Za centralneteme radionice odreene su:

-motivacija i uenje, odnosnodemotiviranost uenika;

-organizacija odgajateljskograda (voenje pedagokedokumentacije, organizacijaslobodnog vremena uenika,smjene odgajatelja itd.)

Grupama su, u okviru gorespomenutih tema, ponuenasljedea pitanja:

-na koji nain je organiziranouenje u internatu;

-na koji nain podiemovjersku svijest kod aka;

-kojim mjerama i metodamatretiramo posljedice krize ima-na

(alkohol, kraa, klaenje, nedo-lino ponaanje i odijevanje);-pedagoka dokumentacija i

evidencija;-slobodne aktivnosti i orga-

nizacija slobodnog vremena ue-nika;

-raspored radnog vremena od-gajatelja.

Nakon radionice predstavnicigrupa su kroz diskusiju razmijeniliiskustva o potekoama u

rjeavanju gore spomenutihpitanja, te ekasnim i manjeekasnim nainima njihovogotklanjanja. Razmijenjena iskus-tva i prijedlozi su, u ormi

zakljuaka, prezentirani ostalimuesnicima seminara.

Zakljuci su sljedei:1. Dosadanja praksa

obaveznog uenja na korepeticiji,ne daje eljene rezultate, stoga jeovom pitanju potrebno pristupitisa vie feksibilnosti.

2. Osmisliti modele iaktivnosti koji su islamski, a kojiuenike ne optereuju, i na taj

nain im pokazati da je islammoderan i atraktivan u svakomvremenu, te da nudi alternativuza sve to je zabranjeno.

3. Svaka medresa epozitivna iskustva u radu sauenicima u drugim medresama,nastojati primijeniti u svomdaljem radu.

4. Ujednaiti pedagokudokumentaciju u svim medre-

sama;5. Armirati struno usa-vravanje odgajatelja kroz upoz-navanje sa slinim ustanovama uislamskom svijetu.

6. Posvetiti veu panjuvanosti i ulozi odgajatelja teih na taj nain motivirati za rad,jer samo motiviran odgajatelj jeuspjean odgajatelj.

7. Organizirati seminare

odgajatelja najmanje jednomgodinje.8. Formirati savjet odgaja-

telja koji e se povremeno sastajatii koordinirati rad svih odgajatelja.

9. Svim medresama dos-taviti materijale sa seminara.

Seminar je, prema anketi kojaje provedena nakon njegovogzatvaranja, ocijenjen kao veomauspjeno organiziran i nadasveizuzetno koristan i produktivan.


19/48


e1429.h.godine

1

BuDunOst

VAKUF JE TRAJNO DOBRO300 vakifa za izgradnju medresanske damije

Medresa Osman e.Redovi sa akim domom je

etverogodinja srednja strunakola, koja je poela sa radomkolske 1992/1993. godine.Smjetena je u ajangradu,opina Visoko i ima ukupno 250uenika i uenica i 60 zaposlenih.Do danas je Medresu zavrilo oko800 aka. Ove godine ispratilismo XIII generaciju maturanatai upisali novu, XVII generacijuuenika.

Osniva Medrese je RijasetIslamske zajednice u BiH, a2004. godine Zeniko-dobojskikanton dodijelio joj je statusjavne ustanove, ime je postalapotpuno ravnopravna sa svimsrednjim kolama u Bosni.

Medresa koja ima kvaliciranodgojno-obrazovni kadarsvojim uenicima pruaislamski odgoj, struno i opeznanje i obogauje ih radnim

navikama. Na cilj je jasan:odgajati i obrazovati cjelovite

i zdrave, islamske linosti kojepredstavljaju temelj zdravogdrutva.

REZULTATINAEG DOSADANJEG RADA

Kao novoosnovana kola,Medresa je zapoela sa radomu veoma skromnim prostorno-tehnikim uvjetima, s ledine. Uproteklih 16 godina, uz Allahovu

pomo i pomo dobrih ljudi, aprije svega naih vakia, postiglismo dosta. Danas se Kompleksmedrese prostire na 45 000m2 zemljita i sastoji se odkolske zgrade (2000 m2)akog doma (4000 m2) iamteatra kapaciteta 310mjesta. Pored izgradnje iopremanja spomenutog

stambenog i ivotnog

prostora ukupne povrine6500 m2, u proteklomperiodu izgradili smo novikolski vodovod, kao iprilazni put do Medrese.

PLAN DALJEG RAZVOJADa bi Kompleks medrese bio

upotpunosti zavren, potrebnoje jo izgraditi damiju i sportskudvoranu, te dovriti vanjskoureenje. S obzirom da Medresanema odgovarajui prostor ukojem bi njenih preko 300 akai radnika moglo istovremenozajedniki obavljati pet dnevnihnamaza, izgradnja damije namje najvanija. Nakon izgradnjedamije dola bi na red i izgradnja

sportskog centra.

IZGRADNJAMEDRESANSKE DAMIJEPoetkom 2008. godine

pokrenuta je inicijativa zaizgradnju damije, i ve smopoeli sa njenom realizacijom.Vlastitim sredstvima obezbijedilismo graevinsko zemljite,neophodne dozvole, izvedbeni

projekat budue damije i netonovanih sredstava. Ideja vodiljaprilikom izrade projekta bile sunam turske damije kakve su kodnas graene za vrijeme turskevladavine (1463 -1878). One supostale prepoznatljivi dio naearhitekture i kulturno-historijskognaslijea, i kao takve krasile subrojne bosanske krajeve. Tokomagresije na nau domovinu (1992 -1995), mnoge od njih su poruene.Njihova obnova ide sporo, a nove

md d ko ko o k od ob dh kho ko h ooob ko-k d k koo k d fk. u Bo d d. n od h md O f. rdo d kod voko.


20/48


e1429.h.godine

20

damije grade se, uglavnom,novim arhitektonskim stilovima,koji najee ne zadovoljavaju niestetske ni unkcionalne kriterije,tako da je autentinih bosanskih

damija sve manje.Kamen-temeljac za damiju

postavili smo 26. aprila 2008.godine. Dosada su uz nas unaim projektima uvijek bili naipotovani vaki, pa vjerujemoda e tako i ostati. Koristimo ovupriliku da i Vas zamolimo da seukljuite u ovu hairli akciju. Na tajnain uinit ete jedno od Allahunajdraih dobrih djela koja e tei

i nakon vae smrti.

KAKO POSTATI VAKIF?Nakon uspjeno realizirane

akcije 300 vakia za opremanjeakog doma, u saradnjisa Vakuskom direkcijom u

Sarajevu, nedavno smo pokrenulinovu akciju, 300 vakia zamedresansku damiju. Premautvrenim propozicijama, svakoko daruje prilog u iznosu od 1000KM ili vie postaje na vaki. Svimvakima bit e izdate vakuname,registrirane u Vakuskoj direkcijiu Sarajevu i uvedene u Knjiguvakia, a imena vakia koji daruju

3000 KM i vie bit e uklesana nagranitnoj ploi na centralnomplatou ispred Medrese.

Stari je bonjaki obiaj danovu damiju prilikom sveanog

otvorenja otkljua onaj vaki kojije dao najvei prilog za njenuizgradnju. To je najvei ponosi ast za Bonjake. Moda etemedresansku damiju otkljuatiupravo Vi?

Muhammed a.s. je rekao: Kou ime Allaha izgradi damiju,Allah e njemu izgraditi dvorac udennetu.


21/48


e1429.h.godine

21

Amina Uzunoviroena je 17.06.1975. godine u ivinicama. Zavrila je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, a potom Fakultet islamskih nauka takoer u Sarajevu,te stekla zvanje proesora islamskih nauka. Po zavretku studija poela je raditi uMjeovitoj srednjoj koli u ivinicama, a prije tri godine radila je u Berhambegovojmedresi u Tuzli, na mjestu predavaa za predmet Ahlak, a potom kao odgajateljicai koordinator odgojnog rada enskog odjeljenja spomenute medrese. Proesorica jestekla radno iskustvo sa djecom adolescentne dobi na razliite naine kroz seminarei predavanja, aktivno govori engleski jezik (IV stepen) i ima poloen struni ispit. Uskorije vrijeme nakon udaje radila je kao nastavnica vjeronauke u O MehmedalijaMak Dizdar Dobrinje u Visokom na odreeno vrijeme. Trenutno je studenticapostdiplomskog studija (Islam i modernost) u azi polaganja ispita i proesorici elimo

sretan nastavak studija i uspjean i hairli nastavak rada u naoj medresi.

Hz. Benis Topalovi roen je u Kiseljaku 13. 02. 1976. godine. U Kiseljaku jezavrio osnovnu kolu nakon koje se upisuje u GaziHusrev begovu medresu.Medresu je uspjeno okonao 1995. godine. Poslije medrese je upisao Filozoskiakultet, Odsijek za orijentalnu lologiju. U isto vrijeme poinje uiti hiz pred hazom

Zilkom oljom. Hiz je pred komisijom u Sarajevu poloio u oktobru 1999. i odmah unovembru iste godine je bio uesnik meunarodnog takmienja u uenju Kuranau Teheranu. Diplomirao je orijentalnu lologiju, proesor je arapskog i perzijskogjezika i knjievnosti. Radio je u osnovnim kolama u Kiseljaku, Fojnici i Sarajevu.Godine 2005. i 2006. je po dva mjeseca boravio u Kaliorniji (SAD) i u glavnomgradu te amerike drave Sakramentu radio na osnivanju bosanskog demata, tebio prvi imam tog demata. Sretno je oenjen i ima dvoje djece. Ono ime se moepohvaliti je to da je dosta proputovao. Bio je u Iranu, Egiptu, Turskoj, Holandiji, Belgiji,Njemakoj, vicarskoj, dva puta je kopnom putovao na hadd i dva puta je bio uAmerici i obiao njenih pet drava. Od oktobra 2007. radi kao odgajatelj u medresiOsman e. Redovi u Velikom ajnu.

Amra Hrnji roena je 09.01.1959. godine u Foi gdje je zavrila srednju iosnovnu kolu. Svoje kolovanje nastavlja u Sarajevu, tanije na PMF Odsjekhemija gdje je stekla zvanje diplomirani ininjer hemije. Nakon studija zapoljavase u MS Hazim abanovi Visoko, kao proesor strunih predmeta iz oblasti gume

i koarstva. Zajedno sa muem koji je takoer proesor hemije, izdaje tri udbenikaiz oblasti koarstva. U prosvjeti radi 21 godinu. Kao proesor hemije radi u tri kole:Gimnazija Visoko, MS Hazim abanovi, a sada i u naoj koli Medresi Osmane. Redovi proesorici elimo sve najbolje i naravno sretan nastavak rada u naojkoli.

ZNANJE I ISKUSTVO SU

NEPROLAZNE VRIJEDNOSTIUpoznajte nove lanove nastavnog kolektiva

Medrese Osman-ef. Redovi

preDstavljamO nOve prOFesOre

Priredili: Jasmina Hasi, IVb iArmin Vukovi, IIa


22/48


e1429.h.godine

22

Kada se spomene pravda iborci za pravdu, nemogue jene spomenuti AbdulvehabaIlhamiju, koji je ivotom platioradi toga to je ukazao nanepravdu i pobunio se protivnje u vremenu kada je rijetko koto smio uraditi. Ovim tekstommi elimo probuditi sjeanje naovog velikana. Abdulvehab ibnAbdulvehab epevi IlhamijaBosnevi roen je 1773. godine uepu. U ranoj mladosti, jo kao

djeak ostao je bez oca, a i majkamu je rano preselila na Ahiret.kolovao se u epu, a potomi u Fojnici. Tesavvu je premahistorijskim podacima uio uiviima kod ejh Husein-babeZukia, osnivaa Nakibendijskogtarikata u Bosni. Ilhamija je ivioi radio u epu u Ferhad-painojdamij, odakle je jednog danana zapovijed bosanskog valije

Delal-pae otiao u Travnik,

odakle se vie nikad nije vratio.Ilhamija je zasigurno jedna odnajveih linosti u naoj historiji,ali koji je naalost zaboravljen.Abdulvehab Ilhamija je jedanod najveih pjesnika alhamijadoknjievnosti koji je pisao na svom,kako je on govorio, materinjskomjeziku bosanskom, arapskom,turskom, i po nekim predajamahrvatskom jeziku. Mehmed e.Handi u svom djelu Teme izknjievne historije navodi da je

Ilhamija napisao oko 16 ilahijana bosanskom jeziku, te Divanod oko 90 stranica. Ilhamija jeu svojim ilahijama i pjesmamaelio da probudi svijest kod svognaroda, bio je jedan od rijetkih uto vrijeme koji je svojim najjaimorujem-perom ustao protivzuluma, koji je u to vrijemevladao u Bosni, a koji je poticaood turskog valije tog vemena

Delal-pae. ejh Ilhamija ree:

udan zeman nastade,

Sve zlikovac postade,ta se hoe, zaboga?

Ve takata nestade,Zlo nam svako postade,Dobrih ljudi nestade,ta se hoe zaboga?

Turin nema amela,Krivda pravdu zamela,Pa se pravda umela,ta se hoe zaboga?

Zbog ovih stihova, kako ReadKadi kae u svom djelu Ilhamijinput u smrt, Ilhamija koji je ivioivotom pravednika, a umrosmru muenika u vezirskomgradu Travniku, oslikava namustvari ko je bio Ilhamija i kakvuje reputaciju imao u narodnimmasama sama injenica da jejedan od najpoznatijih bosanskih

pisaca Read Kadi posvetio

nai veliKani

ilHamijao dhPrkose silnicima, na drugi svijet ode,

za njim vjerni prijatelji u dubokoj ginu tugi,a boravak njegov vjeni dennetski bie perivoji,

vrt milosti Svevinjega otvoren mu irom stoji,jer poboan i uen kao niko do tada bjee,

zavidnici pohitae, da mu kletu smrt pospjee.Na ivot mu zime nenadano pade,

i u gorkoj ai smrti ispi vodu dennetske nade,smrt njegova sluila se tokom blage noi jedne,

u hiljadu dvje stotine k tom godine tridest sedme,i prikloniv mau glavu, oekuju udes hudi,

Sejjid Vehhab postao je svih pravednih uzor ljudi.

Priredio:Ibrahimozi,IIIa


23/48


e1429.h.godine

23

jedno itavo djelo govori oznaaju Ilhamijinog ivota. A zarje mogue da jedan Allahov d..prijatelj ode u zaborav!? Kada jelhamija doao u Travnik, Delal-

paa mu je ponudio nagodbuda sauva glavu tako to e seodrei svojih rijei, a ispjevatipjesmu u namjesnikovu slavu,to je naravno Ilhami-baba odbio.Delal-paa se nije toliko bojaopjesme Ilhamijine koju je napisao,koliko se bojao pobune i ustankanaroda, zato to je Ilhamija imaovelki ugled meu narodom i kaoimam, i kao ejh i kao pjesnik.

Ilhamiju su pogubili delati Delal-pae u Travniku 1821. godine.Pripovijeda se da je nedugo

zatim na Ahiret preselio Delal-paa. Kae se da nije umro dokmu i zadnji komad digerice nijeizaao na usta, a da je pritom nasamrti spominjao Ilhamiju.

U znak sjeanja na ovogvelikana u epu se ove godineodvijala kulturna maniestacija

Ilhamijini dani, koji se nedavnozavrio zikrom u Ferhad-painojdamiji.

I na kraju emo ispriati jedandogaaj iz Ilhamijnog ivota.Naime kada je Ilhamija krenuou Travnik susreo se sa ejh Sirri-babom i zajedno sa njim otiaona kabur ehida Ibrahim-dede.Tu su prouili Jasin, uputili dovuAllahu d.. i sjeli kraj rijeke dase malo odmore. Najednom seIlhamija vrati do Ibrahim-dedinogkabura i proui dovu. Kada sevratio ejh Sirri-baba mu ree:ta bolan Ilhamija uradi, dova tije primljena! Ilhamija je u dovizatraio od Uzvienog Allaha d..da mu da derede onog ehida(Ibrahim-dede). Molimo Allahad.. da nam otvori oi, da nasuputi na pravi put i da uzmemopouke iz ivota ovog velikana.

Amin!

zrncamuDrOsti

Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje (Aristotel).

Ako je eki jedini alat koji ima, vrlo je vjerovatno da e ti sviproblemi izgledati kao ekseri (Irska narodna).

Onaj ko neprestano tei nekud vie mora raunati s tim da ejednog dana osjetiti vrtoglavicu (Narodna mudrost).

Prva ljubav osvaja duu mnogo prije negoli tijelo. Kasnije osvajatijelo, a duu esto nikad ne osvoji (Victor Hugo).

Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju nita osim straha da e gaizgubiti (D. Diderot).

Nikad ne treba dizati ruke od dobre stvari. Samo, kako znati koja jedobra? (Narodna mudrost).

Da bi se sauvala knjiga, potrebne su korice. Isto vai i za ene.Muevi koji shvaaju ovu mudrost, ukoriavaju svoje ene u krzno

(D. R. Parker).

Imajte malo strpljenja; traevi nisu dugog vijeka. Istina je dijetevremena; zato e se prije ili kasnije pojaviti i stati u vau odbranu

(Immanuel Kant).

ovjek je bez strasti tek pritajena sila i mogunost, poput kremenakoji iekuje udarac eljeza prije nego to baci prvu iskru

(Henri Frdric Amiel).

Mata je vanija od znanja (A. Einstein).

Zapii savjet onoga tko te voli, makar ti se i ne svidi u tom trenutku(Engleska poslovica).

Najvea srea u ivotu je uvjerenost da smo voljeni voljeni zbogtoga kakvi jesmo ili jo vie, usprkos tome kakvi jesmo (Victor Hugo).

Usamljenost nije u tome to smo sami nego u tome to ne postojinita za im eznemo (H. B. Stendhal).

Svako moe biti ljut, to je lahko. Meutim, naljutiti se na pravuosobu, do prave granice, u pravo vrijeme, zbog pravog razloga i na pravinain, to je ve teko (Aristotel).

Srea u ovome ivotu zavisi manje od toga ta vam se dogaa, a vieod naina na koji to prihvatate (Elbert Hubbard).

Osmijeh je jedina kriva linija kojom se ispravi gomila stvari(Kineska poslovica).

Priredio: El-Nur Mehmedagi, Ia


24/48


e1429.h.godine

2

vijesti izmeu Dva BrOja

KORAK BLIE

SAVREMENOJKOLI

24.08.2008.kolskim tablama je

u Medresi izgleda konano odzvonilo. Poetak ove kolske godine uMedresi obiljeilo je opremanje uionica multimedijalnom opremom.Svi kolski kabineti obogaeni su novim 40 LCD monitorima iraunarima, to uenicima omoguava lake pamenje i vie panje naasovima, a predavaima lake prezentiranje nastavnih sadraja i bolje

obrazovne eekte asa.

SEMINAR OODGOJU UINTERNATIMA

25.08.2008.Na savjetovanju di-

rektora i pomonika direktora svih naih medresa, koje je odrano u

Novom Pazaru 29. i 30. juna ove godine, zakljueno je da se u MedresiOsman-e. Redovi u Velikom ajnu organizira jednodnevni struniseminar aktiva odgajatelja medresa u BiH i Sandaku. Seminar jeprema planu realiziran. Seminar je, prema anketi koja je provedenanakon njegovog zatvaranja, ocijenjen kao veoma uspjeno organizirani nadasve izuzetno koristan i produktivan.

U BREZI JE BILO LIJEPO

28.08.2008.Hor nae Medrese uestvovao je na maniestaciji Dani opine

Breza. Tom prilikom lanovi nae horske sekcije prouili su nekoliko

prigodnih ilahija i tako uljepali atmoseru te veeri.

SIGURNIJE NA

RAMAZANSKUPRAKSU

30.08.2008.U skladu sa uobiajenom

praksom i nedavno usvojenim Pravilnikom o ramazanskim aktivnostimaproesora i uenika medresa u Bosni i Hercegovini, i ove godine suuenici treeg i etvrtog razreda nae medrese prema rasporeduVjersko-prosvjetne slube Rijaseta upueni na obavljanje ramazanskeprakse u dematima irom Bosne i Hercegovine.

S obzirom da je ramazan ove godine poeo odmah nakon ljetnogerija, odnosno prije poetka kolske godine za uenike upuene naramazansku praksu organiziran je jednodnevni seminar koji im jenadamo se pomogao da povjerenu dunost izvre to bolje.

Proesori strunih predmeta dali su uputstva i savjete acima kakoda to uspjenije izvre dunosti koje su ih oekivale tokom ramazana.

POELA NOVAKOLSKA

GODINA06.10.2008.Nakon ljetnog e-

rija, koji je ove godine trajao due nego predhodnih godina zbogramazanskog raspusta koji je uslijedio odmah nakon ljetnog odmorakolska godina poela je kasnije nego inae. Drago nam je istai kakosmo i ove godine ponosni i zadovoljni broja uenika i uenica koji su seove godine upisali u prvi razred. Svim acima elimo hairli i uspjenunovu kolsku godinu.

BAJRAMSKE AKADEMIJE U NJEMAKOJ09.10.14.10.2008.lanovi horske,

dramske i recitatorskesekcije bili su gostibonjakih demata u

gradovima Stuttgart i Kln u Njemakoj. Uenici su priredili prigodneprograme povodom ramazanskog bajrama. Nai Bosanci i Hercegovcibili su oduevljeni programom. Ovom prilikom se zahvaljujemo

naim domainima koji su nas srdano prihvatili i uinili na boravaknezaboravnim.


25/48


e1429.h.godine

2

JESENJI IZLET

U MALETRNOVCE

15.10.2008.Prema Godinjem

planu i programu rada kole, organiziran je jednodnevni izlet uenika iproesora Medrese u Male Trnovce. Dan odmora, zabave, igre i druenja.Odrane su i zanimljive aktivnosti takmiarskog karaktera. Sudeiprema zadovoljnim licima uenika i ove godine moemo rei da je izletuspio u namjeri da se uenici odmore od redovnih kolskih obaveza.

PRELAZNIPEHAR OPETMATURANTIMA

16.10.2008.I ove godine za uenike

Medrese organiziran je tradicionalni malonogometni turnir AsmirJusi koji se ve nekoliko godina odrava u znak sjeanja na naeg

nekadanjeg uenika, rahmetili Asmira. Iako je borba bila neizvjesnasve do fnala, ipak su na kraju pobijedili uenici IV razreda. Ovomprilikom im estitamo i elimo mnogo sree u daljim takmienjima, aostalima vie sree drugi put.

DRAGI GOSTI IZ TRAVNIKA

29.10.2008.Uenici treih razreda Eli Ibrahim paine medrese iz Travnika

posjetili su nau Medresu. Uenici su obili kompleks Medrese teprisustvovali zajednikoj veeri u restoranu naeg internata. Bila jeovo prilika da se nai aci u neto leernijoj atmoseri drue sa svojim

vrnjacima i kolegama iz Travnika. Zahvaljujemo se uenicima na posjeti,te se nadamo kako e ovakvih posjeta biti i u skorijoj budunosti.

vijesti izmeu Dva BrOja

POSJETA

VISOKOMKINU

12.11.2008.Uenici i uenice

Medrese posjetili su Gradsko kino u Visokom i prisustvovali projekcijiviestruko nagraivanog flma Snijeg bosanskohercegovakerediteljke Aide Begi. Bosanskohercegovakom kandidatu zanajprestiniju flmsku nagradu - Oscar, flmu koji je svjetsku premijerudoivio na ovogodinjem Cannes Film Festivalu gdje je nagraen Grand

Prixom programa Sedmica kritike.

INSTITUTSEVDAHA UMEDRESI

13.11.2008.Medresa je kua u

koju esto dolaze dragi gosti. Ali, malo je gostiju koji su nam donijelitoliko radosti kao to su to uinili lanovi Instituta sevdaha. Oni su ukolskom amfteatru, predvoeni osnivaem i direktorom Instituta,maestrom Omerom Pobriem, izveli maestralan dvosatni program kojinikoga nije ostavio ravnodunim. Institut je mislio i na nae ake, pa suovu veer svoje prve sevdalijske nastupe imali i Suraja Podojak i AhmetAeri, aci nae medrese.

DANDRAVNOSTISVEANO

OBILJEEN25.11.2008.U hiljadugodinjoj tradici bosanskohercegovake dravnosti

izuzetan znaaj ima 25. novembar 1943. godine, koji se obiljeava kaoDan dravnosti nae domovine.

Povodom ovog znaajnog datuma iz nae historije, u Medresije upriliena prigodna sveanost. Program su izveli lanovi horske,dramske i recitatorske sekcije. Pored recitala Bonjaci, Neka budeuniten neprijatelj Bosne i Uspavanka, okupljeni uenici i gosti moglisu pogledati i dokumentarni flm o OU Bedem iz Visokog.

Priredila: Saja Alikovi, IVb


26/48


e1429.h.godine

2

juBileji

Iako je prolo mnogo vremena od dana kada su iz Medrese krenuli za svojimsudbinama, veliki broj uenika ove generacije rado se odazvao ovom pozivu. Bilaje to prilika da se zajedniki prisjete prolih dana, raznih zgoda i nezgoda, svojihproesora, teke poslijeratne situacije u kojoj je ovoj Medresi bilo sueno da nastajei da se bori za svoj opstanak.

DESETOGODINJICA MATURETree generacije maturanata Medrese Osman-e. Redovi

Pie: Hfz. Zijad Dervi, prof.

Treeg dana ramazanskogbajrama, 02.10.2008. god. uprostorijama Medrese Osmane. Redovi organiziran jesusret uenika Tree generacijeove kole, a povodom deseto-godinjice mature. Iako su senakon toliko vremena razili po

bijelom svijetu, svaki od njihslijedei putove vlastite sudbine,veliki broj uenika ove generacijerado se odazvao ovom pozivu.Bila je to prilika da se zajednikiprisjete prolih dana, raznihzgoda i nezgoda, svojih proesora,teke poslijeratne situacije ukojoj je ovoj Medresi bilo suenoda nastaje i da se bori za svojopstanak.

U KOLU POD GRANATAMASvi su bili ponosni radi toga

to su svojim upisom izrazili svojepovjerenje ovoj kolu, u kojumnogi tada nisu vjerovali. Svakakoda je veliki broj zainteresiranihuenika u to vrijeme za ovukolu ukazao na opravdanostnjenog nastanka. Ljubav zaislamom, elja za stjecanjemstrunog i opeg znanja bila je

toliko jaka da ni granate koje

su padale po okolnim brdima,nepostojanje akog doma zasmjetaj uenika, nepostojanjeprijevoznih sredstava za uenikeiz okolnih mjesta (tako da su nekipjeaili i po petnaest kilometara),

nije predstavljalo smetnju niti je

moglo pokolebati uenike koji suu to vrijeme pohaali ovu kolu.

Ali, kao to direktor ovenae lijepe kole veli: Trud seuvijek isplati, ni plodovi trudaove generacije nisu izostali.

Prilikom prozivanja po dnevniku i

Ljubav za islamom, elja za stjecanjem strunog i opegznanja bila je toliko jaka da ni granate koje su padale pookolnim brdima, nepostojanje akog doma za smjetaj

uenika, nepostojanje prijevoznih sredstava za uenikeiz okolnih mjesta (tako da su neki pjeaili i po petnaestkilometara), nije predstavljalo smetnju niti je moglopokolebati uenike koji su u to vrijeme pohaali ovu kolu.


27/48


e1429.h.godine

2

predstavljanja svakoga ponaosobsaznajemo da je broj onih koji sudiplomirali po raznim akultetimaprocentualno velik. S ponosommoemo rei da je ova, treageneracija iznjedrila ljude koji suaktivni i istaknuti lanovi u naemdrutvu. Nekoliko njih su uspjeni

imami, vei broj njih diplomiralisu na razliitim islamskimuniverzitetima u svijetu, neki sebave privatnim biznisom, nekisu za polje djelovanja izabralipolitiku pa su na ovim izborimabili nosioci listi za opinsko vijee,neki su asistenti na akultetu,neki rade u medresi, a ubrzooekujemo i nekoliko magistaragdje posebno elimo istaknutiAvduki Aliju koji u Londonuuskoro treba magistrirati iz oblastiislamske ekonomije i bankarstva,tako da moemo rei da nemasegmenta drutva, a da u njemuaktivno ne uestvuje neko odnaih uenika.

Oni su dokaz da je naaMedresa uistinu perspektivnakola koja onima koji ele da setrude, koji imaju vlastitu vizijui cilj u ivotu nudi irok spektar

mogunosti linog armiranja usvim pozitivnim serama drutva

u kojem ivimo. Moemo rei dasvrenik medrese moe da birada li da nastavi kolovanje na bilokojem islamskom univerzitetuu svijetu ili da se armira kroz

mnoge druge naune oblasti.

USPJEH JE PLODSAMOODRICANJA

Veina su ve odavnoporodini ljudi, uzoriti oevii majke koji kroz armiranjeislamskih odnosa u porodiciuveliko pomau naoj drutvenojzajednici u borbi za ouvanjembosanskog i islamskog identiteta

u ovim burnim vremenima.Povrh svega, a to je inajvanije, radi se o estitim iuzoritim graanima ove zemlje,patriotima za koje se opravdanomoemo nadati da nikada neeokrenuti lea svojoj domovinikao ni koli kojoj mnogo duguju.

U svom obraanju direktorMedrese Demal e. Salihspahiistaknuo je zadovoljstvo i ponossa svojim uenicima koji su uvelikoj mjeri odgovorili izazovimasa kojima su se susretali uvrijeme kolovanja u medresi a ikasnije kroz ivot i na taj nain sudoprinijeli pozitivnom armiranjukole iz koje su potekli. Posebnoje ukazao na injenicu da je zasvaki uspjeh pa i za ovaj potrebnomnogo samoodricanja, reda, rada

i discipline, nepokolebljivosti kaoi neizmjerne ljubavi prema svomeivotnom pozivu.

FATIHA RAHMETLIJAMA

Pored direktora susretu susvakako prisustvovali EkremLeme, inae proesor Hemije,i Nasiha Pai, proesoricaEngleskog jezika, jer su tokomkolovanja ove generacije jednovrijeme bili njihovi razrednici. Ijedno i drugo vrlo rado sjeaju setih vremena, i iako sada predajuu drugim kolama, istiu da eMedresa zauvijek ispunjavati

njihova srca.Naalost, dvoje proesora kojisu predavali ovoj generaciji, pro.Saa Bulbulija i pro. ek e.Beganovi preselili su na ahiretpa su ih se njihovi uenici sjetiliuenjem El-Fatihe i probudili sulijepa sjeanja na njih.

Nakon predstavljanja iupoznavanja sa ivotnimsudbinama i nakon zakuske ukuhinji Medrese svi su zajednikiobili prostorije kole i internata.Svi su izrazili elju da ovakvihsusreta od sada bude to ee, ajedna od mnogih stvari u kojoj suse uenici ove kole taj dan sloilije i: Kada bi ponovo bili u situacijida biramo koju srednju koluda upiemo, bila bi to sigurnoMedresa Osman e. Redovi.

Oni su dokaz da je naamedresa uistinu perspektivnakola koja onima koji ele dase trude, koji imaju vlastituviziju i cilj u ivotu nudi irokspektar mogunosti linogafrmiranja u svim pozitivnim

serama drutva u kojemivimo.


28/48


e1429.h.godine

2

IVbRazrednik: Nasir DELI

Ahmelji Emira, ki Hazimova i Zinetina iz Fojnice

Alikovi Meliha, ki Ereova i Haemina iz Visokog

Babi Mersiha, ki Hasanova i Emsijina iz Visokog

Bajraktarevi Enisa, ki Tahirova i Demilina iz Olova

Beganovi Harisa, ki Nusretova i Rabijina iz VareaBrki Mirsada, ki Selimova i r. Advijina iz Visokog

utura Mersiha, ki Haimova i Hatidina iz Ilijaa

Deli Edina, ki Asimova i Mersadina iz Busovae

iki Alma, ki Ekremova i Memnunina iz Visokog

Emo Aida, ki Mustana i Zahidina iz Kiseljaka

Halilovi Zikreta, ki Esadova i Zehrina iz Visokog

Hrvat Amera, ki Ahmedova i Latina iz Varea

Huji Elma, ki Beirova i Nisadina iz Sarajeva

Huselji Ahira, ki Zuerova i Sabrijina iz VisokogJugovi Edina, ki Halidova i Emirina iz Busovae

Jusi Almira, ki Salkina i Raidina iz Visokog

Kadri Irhada, ki Mensudova i Namirina iz Visokog

Karavdi Elma, ki r. Miralemova i Fethijina iz Visokog

Keki Namira, ki Ahmetova i Fina iz Breze

Lopo Suvada, ki Osmanova i Fatina iz Visokog

Merdani Edina, ki Alijina i Azeminina iz Bugojna

Meinovi Mirnesa, ki Mustana i Zijadetina iz Visokog

Muji Azemina, ki Mustana i Mubijina iz Visokog

Omerbai Emina, ki Ibrahimova i Aminina iz Tenja

Omerovi ejla, ki Feridova i Behijina iz Kaknja

Omerhodi Melisa, ki Vahidova i Zakirina iz Breze

Rezakovi Alma, ki Vahidova i Dikina iz Breze

Smajlovi Emsudina, ki Taibova i Zakirina iz Visokog

Suduka Zumreta, ki Ekremova i Zehrina iz Visokog

ahi Selma, ki Sadina i Nurina iz Breze

Tatar Elma, ki Feridova i Mevlidina iz Visokog

Vili Senada, ki r. Huseinova i Remzina iz Viegrada

upljanin Zumreta, ki Hazbina i Rahimina iz N. Pazara

ivRazrednik: Demal SALIHSPAHI

Ali Muhamed, sin Edhemov i Emirin iz Kaknja

Alikadi Muamer, sin Sulejmanov i Halimin iz Breze

Alispahi Daer, sin Kasimov i Tehvidin iz Tenja

Avduki Alija, sin Nusretov i evalin iz Ilijaa

Bisi Mensud, sin Alijin i Ramizin iz IlijaaBukva Suvad, sin Ramizov i Fatin iz Visokog

osi Mahir, sin Zahidov i Hamidin iz Ilijaa

Dervi Zijad, sin Mujin i Sajmin iz Visokog

Devi Mahir, sin r. Kasimov i Muneverin iz Ilijaa

Gadun Demil, sin Ibrahimov i Saimin iz Kaknja

Hadimejli Ilhan, sin Sirijin i Aiin iz Visokog

Halilovi Esmir, sin Mustan i Zumrin iz Visokog

Halilovi Kenan, sin Naidov i Namirin iz Visokog

Heganovi Adem, sin Osmanov i Sadberin iz KaknjaHodi Demail, sin Omerov i ulsin iz epa

Jakupovi Ibrahim, sin Muhamedov i Nurin iz Zvornika

Kusur Almir, sin Hasanov i Rukijin iz Kaknja

Mei Almir, sin Readov i Eren iz Varea

Neimarlija Asmir, sin Naziov i Binasin iz Kaknja

Neimarlija Muris, sin Kemalov i Hanin iz Kaknja

Omerbai Ahmet, sin Ibrahimov i Aminin iz Tenja

Omerhodi Tarik, sin Rasimov i Halimin iz Ilijaa

Pai Mustaa, sin Suljin i ulin iz Fojnice

Pobri Salem, sin Akiov i Fazilin iz elia

Pori Mirsad, sin Fikretov i Eminin iz Ilijaa

Sarajli Amel, sin Muharemov i Hadirin iz Viteza

Selimovi Nedad, sin Mehmedov i r. Sakibin iz Visokog

abi Admin, sin Feridov i Advijin iz Visokog

ehi Ermin, sin Elvidov i Razin iz Zvornika

maturanti i maturanticetree generacije maturanata meDrese Osman-f. reDOvi

1994-1998.


29/48


e1429.h.godine

2

utisci sa ramazansKe praKse

Pie:MujanoviNermi

n,IVa RAMAZAN U HERCEGOVINI

Medlis IZ Jablanica, demat Doljani...Ako obrati panju na sadanjost, moe je poboljati. A

ako pobolja sadanjost, bit e bolja i budunost. Zaboravibudunost i ivi svaki dan svog ivota prema poukama Zakonai sa vjerom da Bog brine o Svojim stvorenjima...

Prema rasporedu RijasetaIslamske zajednice u Bosni iHercegovini, u periodu od 31. 08

- 30. 09. 2008 godine, postavljensam da vrim imamsko -muallimsku slubu na podrujumedlisa IZ Jablanica, dematDoljani. Na podruju medlisaIZ Jablanica postoji 12 demata.Od vjerskih objekata postoji 6damija i 6 mekteba, a samo u 3demata se redovno obavljajuvjerske dunosti, a u ostalim samou toku mjeseca ramazana.

DematDemat Doljani nalazi se na

putu koji vodi prema Oraju,i Ljubukom, na udaljenosti10 km od grada. Ovaj dematbroji 120 domainstava i oko450 stanovnika, od toga 55je muslimanskih koji ukupnobroje 220 stanovnika, a ostalostanovnitvo je hrvatsko.Inrastruktura sela je veoma dobra,

asaltiran je put, i selo posjedujeulinu rasvjetu. Na podruju ovogdemata djeluje i osnovna kola(vano je napomenuti da je onau unkciji tek 2 godine, a do tadauenici su osnovno obrazovanjesticali u gradu). Srednjokolcinastavu pohaaju u Jablanici iuglavnom se koluju u gimnaziji,trgovakoj i turistikoj koli. Onoto karakterie ovo mjesto jeste

poznato izletite Risovac, tosvjedoi o turistikom ivotu koji

se odvija na ovim prostorima.Zbog ovako karakateristinoggeograskog poloaja, selo

je napadnuto u ratu (odstrane veinskog hrvatskogstanovnitva). O tome govori idamija. I ona je osjetila nehumani,neljudski odnos neprijatelja, jerje sruena. Trenutno je hvalaBogu u izgradnji, a preostala joizgradnja munare. Pri samomdolasku u selo primjetno je daomladina ivi lijep, zdrav, sportskiivot, jer u centru sela nalazi se

prostrano sportsko igralite kojeugodno popunjava slobodnovrijeme omladinaca. Od ostalihobjekata postoji ve izgraeni, aline i useljeni prostor za ambulantui potu, kao i crkva koja je uposjedu hrvatskog stanovnitva.Lino mi se svidjelo to su tiljudi hrabri, jaki i velikoduni,poteni su, znaju da vole i samimtim zasluuju da budu voljeni.Nakon posjete gradu, muzeju,

izletitu, nakon obilaska sela iupoznavanja dematlija, ovjekostane oduevljen ljepotom iuspjesima tih ljudi.

DematlijeNa podruju ovog demata,

naalost, vjerski ivot nije nazavidnom nivou. Ne znam tanokoji su razlozi za to, ali jedan odnjih je sigurno nepostojanje

eendije tokom cijele godine.Poraavajua je injenica da se

na teraviji iskupi jedva tri saadematlija. Ovaj demat ima 55muslimanskih domainstava i

oko 220 ljudi. Ima oko 30 djece,od toga 21 su osnovci. to se tiezaposlenosti, ljudi su uglavnomnegdje zaposleni, ako izuzmemomlae stanovnitvo, koje sepredaje sudbini, i ne mari za toda uini korak naprijed, kako uvjerskom, tako i u opem smislu.Primjetno je da nije zastupljenapoljopriveda i stoarstvo, teknekoliko domainstava posjeduje

pokoje govedo. Jedan odosnovnih pokazatelja niske vjer-ske svijesti jeste slaba posjeenostdamije, malo postaa. Ono toje u meni izazivalo tugu jeste dakad ujutro idem na sabah, tekpokoje svjetlo se vidi u kuamadematlija, ali ta sam mogaoosim misliti da: ako obrati panjuna sadanjost, moe je poboljati.A ako pobolja sadanjost, bite bolje i ono to e ti se kasnije

dogoditi. Zaboravi budunost iivi svaki dan svog ivota premapoukama zakona i sa vjerom daBog brine o svojim stvorenjima...S tom injenicom sam odlazio ivraao se sa namaza, i to me jetjeilo. Ali, ipak sam uinio sveto sam mogao da popravimsadanjost svojih dematlija,kako bi bila bolja i moja i njihovabudunost. I hvala Bogu u velikoj

mjeri sam uspio, iz dana u dan sepoveavao broj postaa, makar


30/48


e1429.h.godine

30

onih koji su povremeno postili.Ipak, broj postaa se znatnopoveao. Kada govorim o slabomvjerskom ivotu, da ne pretjeram,ljudi su ipak imali osjeaja da su

u mjesecu ramazanu, pa moramspomenuti i to da nije biloprimjetno da bilo ko konzumiraalkohol to je na zavidnom nivouu odnosu na druge demate. Aliipak sam im govorio o alkoholui njegovoj tetnosti, i na mojeupozorenje nisu se ogluili, aksu s pozornou sluali. Iakousporeno, omladina se budi, toje pozitivna injenica, kao i to da

djeca redovno dolaze na vjerskupouku i zaintresovani su zavjerski ivot. Ljudi su gostoljubiviu to sam se i sam uvjerio, veomaiskreni i hrabri, a u to me uvjerilainjenica da su se uspjeli odbranitiod neprijatelja, i sa

Šahid - br. 23, decembar 2008. god. (medresa osman ef. redžović - visoko)

Documents