SS

SAJMOVI, M. Bi!"an, Kraljevski sajam pred kulama katedrale

281

Sabor Republike Hrvatske ! Hrvat-

ski sabor

sajmovi. Ve" od srednjega vijeka u Zagre-

bu su se na prostoru oko #upnih crkava odr-

#avali dnevni, tjedni i godi$nji sajmovi. Sa-

jamske privilegije podjeljivali su vladari: tjedni

sajmovi odr#avali su se to%no odre&enim da-

nima u tjednu, a godi$nji prilikom godi$njih

proslava sveca za$titnika #upe i trajali su po

%etrnaest dana, sedam dana prije i sedam da-

na nakon blagdana. Razvoju trgovine osobito

je pogodovao osnutak Zagreba%ke biskupije;

najstariji zagreba%ki sajam, Kraljevski ili Stje-

panovski sajam ('tefanjski), odr#avao se na

kaptolskom trgu ispred stolne crkve i u okoli-

ci vrela Mandu$evca na dan sv. Stjepana kra-

lja ili o Kraljevu (20. kolovoza). Kako je Kap-

tol bio locus credibilis, vjerodostojno mjesto

gdje su se sklapali ugovori i izdavale pravova-

ljane isprave, prostor zagreba%ke prvostolnice

bio je stjeci$te poslovnih ljudi iz cijele Hrvat-

ske. Nadaleko poznat i posje"ivan bio je i

Markov sajam na Gradecu. Povlasticu odr#a-

ZL_S.indd 281 3.8.2006, 9:38:48

Sajam na Jela!i"evu trgu 1916.

282

vanja sajmova Gradec je stekao 1242 ! Zlat-nom bulom kralja Bele IV., prema kojoj su

gra"ani imali pravo mali, obi#ni sajam odr$a-

vati svakodnevno, a ve%i dva puta tjedno –

utorkom i #etvrtkom. Novom povlasticom

Bele IV. iz 1256. Gradec je dobio privilegij

odr$avanja redovitoga godi&njega Markova

sajma povodom blagdana za&titnika $upe sv.

Marka (25. travnja), a doma%i i strani trgovci

bili su oslobo"eni pla%anja svih pristojba. No-

vom poveljom iz 1267. kralj ih je oslobodio i

pla%anja carine (tridesetine). Te su privilegije

idu%ih stolje%a vladari #esto zaobilazili i ubi-

rali pristojbe uz negodovanje gradske op%ine.

Kako bi pro&irio svoje tr$i&te i oslabio trgovi-

nu susjednoga Kaptola, Gradec je 1372. zatra-

$io dozvolu za odr$avanje jo& jednoga sajma.

To je bio Margaretski sajam, koji se odr$avao

13. srpnja u podgra"u kraj crkve sv. Margare-

te. Nove sajamske povlastice Gradec je dobio

1569. za odr$avanje sajma povodom blagdana

ro"enja Bla$ene Djevice Marije (Mala Gospa,

8. rujna), zatim 1695. za odr$avanje sajmova

na duhovski utorak (Duhovski ili Troja#ki

sajam; poslije premje&ten na #etvrtak prije

Cvjetne nedjelje, pa je dobio ime Cvjetni sa-

jam) te u nedjelju prije blagdana sv. 'imuna i

Jude apostola (28. listopada). O mjerama, vagi

i kvaliteti robe na sajmovima brinuo se magi-ster fori, koji je pobirao placovinu, jednu od

pristojba na dnevnim i tjednim sajmovima,

#iji je prihod pripadao kralju. Izme"u Kaptola

i Gradeca trajno je postojalo suparni&tvo u

trgovini. Obje su op%ine nastojale svoje pod-

ru#je u#initi sredi&njim ili jedinim tr$i&tem, a

osobito je dugotrajna i iscrpljuju%a bila borba

oko prava ubiranja sajmi&nih i tr$nih pristoj-

ba. Dogovor zava"enih op%ina djelomi#no je

bio postignut 1633 – Kaptol je dobio pravo

odr$avanja dnevnoga sajma, Gradec tjedno-

ga, a Kraljevski sajam bio je progla&en zajed-

ni#kim sajmom obiju op%ina. God. 1641.

gradski je magistrat odlu#io da se vrtovi oko

vrela Mandu&evca urede za sajmi&te, te su se

godi&nji sajmovi sredinom XVII. st. postupno

premjestili na taj prostor, koji je zbog prostra-

nosti i blizine pitke vode bio prikladniji za tr-

govanje. Carinski ured – harmica ili trideset-

nica (prema mad$. harminc: trideset), gdje se

ubirao trideseti dio vrijednosti robe koja se iz

drugih zemalja uvozila u Zagreb, najve%i je

dio vremena, uz lokaciju kraj crkve sv. Mar-

garete, bio smje&ten u zgradi na dana&njem

Jela#i%evu trgu 2, pa je prema njemu trg no-

sio ime Harmica (! Jela#i%ev trg). Prihod od

tridesetnice pripadao je slobodnom i kraljev-

skomu gradu te je bio namijenjen odr$avanju

gradskih kula i zidina. Slu$bu tridesetni#ara

obavljala su dva #inovnika koji su se birali

svake druge godine iza Bla$eva, a za nju su se

natjecali ugledni i &kolovani Zagrep#ani, re-

dom gradski senatori i zastupnici.

Sajmi&te je na Jela#i%evu trgu ostalo do

1830., kada je preseljeno na dana&nji Zrinje-

SAJMOVI

ZL_S.indd 282 3.8.2006, 9:38:54

SALON MLADIH, katalog

283

vac. Kada se taj trg 1873. po!eo preure"ivati

za perivoj, sajam je preseljen na prostor Sve-

u!ili#noga trga, gdje se danas nalazi Hrvatsko

narodno kazali#te. Ondje se odr$avao do veli-

ke jubilarne Poljoprivredno-!umarske izlo"be

1891. kada je bio premje#ten u isto!ni dio gra-

da, danas Trg $rtava fa#izma. Dnevni sajam

na Markovu trgu prestao je djelovati sredi-

nom XIX. st., a na Jela!i%evu trgu trgovalo se

do 1930., kada je ure"ena tr$nica na Dolcu

(& tr$nice).

S gospodarskim razvojem na kraju XIX. i

po!etku XX. st. te izrastanjem Zagreba u

privredno sredi#te #ire regionalne va$nosti

javlja se zamisao o osnutku stalne velesajam-

ske ustanove, #to je ostvareno 1909. pokreta-

njem Zagreba!koga zbora (& Zagreba!ki ve-

lesajam).

salezijanski samostan (Omi#ka ul. 10).

Salezijanci su do#li u Zagreb 1922. na poziv

nadbiskupa Antuna Bauera i preuzeli zgradu

nadbiskupskoga konvikta (orfanotrofij) s crk-

vom sv. Martina u Vla#koj 36 i 38. Kako im

je osnovna zada%a briga za mlade$, tu su

imali dom (konvikt) za srednjo#kolce; dom je

zatvoren odlukom komunisti!ke vlasti 1946.

Salezijanci su 1928.

na Kne$iji, tada dale-

koj periferiji grada,

otvorili svoj orfano-

trofij i po!eli graditi

dom za oko 900 "aka-

-pripravnika. Zavod

je neposredno nakon

1945. zatvoren i nacio-

naliziran, pa je u toj

zgradi bila osnovna

#kola, dje!ji vrti%, au-

to#kola, mjesna zajed-

nica i dr. Nakon

1990. zgrada je vra%e-

na salezijancima, a

1993. preure"ena je

za dom bogoslova.

God. 1942–1944. sale-

zijanci su na Kne$iji

gradili & crkvu Ma-

rije Pomo%nice, pre-

ma projektu arhitekta

Zvonimira Po$gaja;

crkva je zavr#ena

1948., kada je podig-

nut i zvonik. U Pod-

susedu su 1940. sale-

zijanci podignuli crkvu sv. Ivana Bosca (pro-

jekt Zvonimira Po$gaja), koja 1942. postaje

$upnom crkvom. Uz crkvu je gra"ena ku%a

za "ake pripravnike, a desetak godina tu je

bilo i sjedi#te Hrvatskoga salezijanskoga pro-

vincijalata. God. 1975. osnovan je Katehetski

salezijanski centar (Vla#ka ul. 36), namijenjen

promicanju salezijanskoga na!ina apostolata,

osobito preko izdava!ke djelatnosti. Od 1930.

salezijanci izdaju list Bla"eni Ivan Bosco (od

1933. izlazi pod nazivom Salezijanski vjesnik, a od 1990. Don Bosco danas).

Salon mladih, likovna manifestacija

mla"ih umjetnika (do 35 godina) sa svih pod-

ru!ja likovnih djelatnosti ustanovljena 1969. u

Zagrebu. Odabirom pojedina!no prispjelih

radova nastoji dati pregled jednogodi#njega

likovnoga stvarala#tva mladih u Hrvatskoj.

Izlo$bu »Odabir pojedina!no prispjelih rado-

va« ili »Situacija« dopunjavaju 1981–1985. i od

1990. autorske koncepcije pojedinih kriti!ara

i umjetnika (Zvonko Makovi#, »Nova slika«,

1981; Antun Mara$i#, »Radovi osmoro umjet-

nika relacije s novom slikom«, 1983; Damir Grubi# »Neosimbolizam – dominantna ten-

dencija u mla"em hrvatskom slikarstvu u

1983.« i dr.). Do 2004.

odr$ano je 27 Salona.

Saloon (Night

Club Saloon) (Tu-

#kanac 1a), disko klub.

Otvoren 1970., nepre-

kidno djeluje do da-

nas, po !emu je naj-

stariji klub u Hrvat-

skoj i jedan od najsta-

rijih u ovom dijelu

Europe. Osnovan je

na poticaj Pere Zlata-

ra, uglednoga novi-

nara i tada#njega glav-

nog urednika Plavoga vjesnika te predsjed-

nika Ko#arka#koga

kluba Lokomotiva, u

klupskim prostorija-

ma na Tu#kancu.

Vlasnici su mu bili

dubrova!ki ugostite-

lji Albert Papo i Vla-

ho Srezovi%. Prva

»kuma« Saloona bila

je glumica Ana Kari%,

SALOON

ZL_S.indd 283 3.8.2006, 9:38:56