sakupljanje, sušenje, Čuvanje i kvarenje droga
DESCRIPTION
farmakognozijaTRANSCRIPT
FARMAKOGNOZIJA I HEMIJA DROGA I
Nastavno osoblje:Prof. dr. Elvira E. Kovač-BešovićDoc. dr. Kemal Durić, mr. ph. spec. E-mail:[email protected]ši ass. Haris Nikšić, mr. ph.spec.Ass. Dino Turalić, mr.ph.
Teoretski dio nastaveV semestar: 5 sati sedmično (75 sati ukupno)
Praktični dio nastaveV semestar 5 sati sedmično (makroskopija i mikroskopija droga)
DrogaFarmakognozija je naučna disciplina koja izučava prirodne ljekovite
sirovine i lijekove koji mogu biti biljnog, životinjskog i mineralnog prirodnog porijekla a koriste se radi njihvih terapijskih karakteristika i nazivaju se droge.
Rijeć farmakognozija se izvodi zi grčke rijeći pharmacon, što znači droga, i gignosco što znači poznavati.
Obzirom da je najveći broj droga biljnog porijekla, akcenat je dat upravo na biljne droge, koje mogu obuhvatati cijelu biljku ili neki njen dio koji sadrži aktivne komponente, a koji su obrađeni u cilju njihove konzervacije i upotrebe u terapijskom smislu. Najveći dio droga se dobiva sušenjem, neke druge se dobivaju direktim cijeđenjem (npr. Dobivanje ricinusovog ulja) ili destilacijom (dobivanje eteričnih ulja).
• Biljni materijal postaje definirana droga nakon što zadovolji principe farmakognozijske analize.
FoliumFolium - - listlist
CortexCortex – – kora kora
FlosFlos - - cvijetcvijet
Radix Radix - - korijenkorijen
Farmakognostičke droge
podanak (rhizom), korijen (radix), lukovica (bulbus), krtola (tuber), zelen (herba), list (folium), cvijet (flos),
plod (fructus), sjeme (semen), omotač ploda (pericarpium), pupoljak (gemme), kora (cortex), drvo (lignum).
Biljni dijelovi koji mogu biti potencijalne droge:
Farmakognozija i hemija droga 3
Opšti dio
POJAM FARMAKOGNOSTIČKOG TERMINA DROGA:
* Prirodna ljekovita sirovina koja može biti biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla
* Ukoliko je droga biljnog porijekla, onda se ona definiše kao osušeni ljekoviti biljni dio
PRAVILA U PISANJU NAZIVA DROGA
Puni, službeni naziv droge obuhvata:
1.Latinski naziv droge (pisan u genitivu jednine)
2.Narodni naziv droge
3.Botanički, latinski, naziv biljne vrste od koje se dobiva droga
4.Latinski naziv porodice kojoj biljka pripada
I ili “a” deklinacija – imenice i pridjevi ženskog roda koje se u nominativu singulara završavaju na “-a”
SALVIAE FOLIUMList žalfije, kaduljeSALVIA OFFICINALISLANIACEAE (LABIATAE)
SALVIA, SALVIAE
Primjer 1.
Primjer 2.
II ili “o” deklinacija – imenice i pridjevi muškog roda na “-us” i srednjeg roda na “-um”. Osnova im se završava na “o” a dobije se tako što se u genitivu plurala odbije nastavak “-rum”. Genitiv singulata zavšava na “-i”.
VERATRI RADIX
Korijen čemerike
VARATRUM ALBUM
LILIACEAE
VERATRUM, VERATRI
HYOSCIAMUS, HYOSCIAMI
Primjer 3.
PAPAVERIS SEMEN
Sjeme maka
PAPAVER SOMNIFERUM
PAPAVERACEAE
III deklinacija po kojoj se mijenjaju imenice sva tri roda koje se u nominativu singulara završavaju na različite nastavke, a u genitivu singulara na “-is”
PAPAVER, PAPAVERIS
Primjer 4.
QUERCUS CORTEX
Kora hrasta
QUERCUS ROBUR, Q. PETRAEA
FAGACEAE
IV ili “u”deklinacija po kojoj se mijenjaju imenice muškog roda na “-us”, i srednjeg roda na “-u”, u nominativu singulara. Osnova im je na “u” a dobije se ako se u genitivu pluarala odbije nastavak “-um”
QUERCUS, QUERCUS
Quercus cortex
Droga• Droga – složeni sistem zbog čelijske strukture
• Sadrži različite supstance
o Aktivne supstance – farmakološki aktivene tvari
o Pored aktivnih principa, u drogama mogu biti prisutne i druge komponente koje mogu uticati i modulirati njihovu farmakokinetiku. Ovi spojevi se nazivaju adijuvantni principi i oni mogu pojačati, produžiti ili čak izmjeniti djelotvornost aktivne komponente.
o Karakteristični sastojci – npr. kamazulen
Sa biološkog aspekta aktivni principi, adijuvantni i karakteristični sastojci mogu biti:
• primarni metaboliti, dakle supstance neophodne za normalno funkcionisanje ćelija i same žive jedinke, jako su rasprostranjeni i zajednički za većinu organizama (npr. Proteini, polisaharidi, nukleinske kiseline, itd) ili metaboliti međuprodukti (organske kiseline, oligozidi)
• sekundarni metaboliti, supstance koje na izgled nisu potrebne za normalno funkcionisanje živog organizma, čiji mehanizam djelovanja u okviru ćelijskog metabolizma nije poznat. Oni se talože samo kod određenih vrsta i u određenim fazama razvoja biljke. Upravo u ovu grupu sekundarnih metabolita spadaju aktivni principi koji su najinteresantniji sa farmakološkog stajališta.
Podjela droga
Biljne droge
Korijen, rizom, krtola, lukovica List Herba (vršni, zeljasti dio biljke u cvijetu) Cvast ili cvijet, dio cvijeta Plod ili dio ploda Sjeme
Animalne droge Tireoidna žlijezda
Mineralne droge
Talk Bijela glina Kreda
Droge kao proizvodi biljnog ili animalnog organizma
• Biljne droge Masna ulja
Voskovi Eterična ulja Smole
Balzami Gume
Škrobovi
• Animalne droge Riblje ulje
Svinjska mastGoveđi loj Lanolin Želatina
PRIPREMANJE KVALITETNE DROGE:
• kvalitet tla, odnosno hranjivih sastojaka koje biljka prima i crpi tokom svog rasta,• klimatske prilike (podneblje), u kojima biljke žive i rastu,• razvojni period kada se pojedini dijelovi biljke sakupljaju.• najpovoljnije doba dana za sakupljanje,• sakupljeni biljni materijal se odmah suši, ostavi kratko na staništu ili se kartko izloži zrakama sunca,• način sušenja sakupljenog biljnog materijala• način pakovanja droga• način čuvanja droga.• stepen usitnjenosti droga.
Postoji niz faktora na koje se mora obratiti pažnja i koji se moraju uzeti u obzir tokom faza sakupljanja i obrade biljnih ljekovitih sirovina.
Sakupljanje biljnog materijala
Značajniji faktoriVrijeme sakupljanja biljnog materijala
O vegetacijskom razdoblju ovisi sadržaj i sastav terapijski aktivnih tvari
Za svaku pojedinu biljnu vrstu potrebno je znati kada je optimalno vrijeme sakupljanja da bi se dobila što kvalitetnija droga
Sakupljanje biljnog materijala• Opšte je pravilo da se sakupljanje ljekovitog bilja
obavlja po lijepom i sunčanom vremenu, u kasnim prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima.
• Kada se radi sa samoniklim biljkama u prirodi, mora se odlično poznavati biljka koja se sakuplja.
• Pravilo je da se uvijek bere samo jedna vrsta, da ne bi došlo do zamjene i mješanja materijala.
• U zavisnosti od toga koji se dio biljke koristi, ali i od hemijske prirode fiziološki aktivnih sastojaka, sakupljanje se odvija u različitim fazama ontogenetskog razvoja biljke .
• Alat za berbu kao i ambalaža u kojoj se transportuje sakupljeni materijal ne smije biti kontaminiran nedozvoljenim sredstvima koja mogu uticati na kvalitet materijala
• Ne sakupljati biljke u naseljenim oblastima, pored puteva ili u blizini poljoprivrednog zemljišta koje se intenzivno koristi
• Određeni procenat biljaka obavezno ostaviti netaknuto na staništu radi regeneracije
• Sakupljeni materijal ne smije dolaziti u direktan kontakt sa zemljištem
• Neposredno nakon sakupljanja, biljni materijal se treba očistiti od svih nečistoća, natrulih dijelova ili primjesa drugih biljaka
• Mehanička oštećenja i sabijanje biljnog materijala nisu dozvoljena
• Svježe sakupljen materijal se treba što prije dostaviti na preradu kako bi se izbjeglo neželjeno zagrijavanje mase
• Sakupljeni materijal treba se zaštititi od glodara, insekata i drugih nametnika
Sakupljanje biljnog materijala•Podzemni dijelovi (korijen, rizom itd) se sakupljaju u jesen ii proljeće, prije pupanja. Za jednogodišnje i dvogdišnje biljke sakupljeje se vrši na kraju njihovog vegetalnog ciklusa. Upravilu u periodu mirovanja (tokom zime) u ovim biljnim dijelovima se nakuplja najveća količina rezervnih metabolita.•Kore i drvo se sakuplaju tokom zime, prije pupanja, jer jedan dio supstanci koji se istaložio u ovim biljnim organima može biti iskorišten u procesu kreiranja novih tkiva (pupanje).•Listovi se u pravilu sakupljaju kada su maksimalno razvijeni i po mogućnosti prije izbijanja cvijetova, dakle prije nego što spojevi koji se nalez u njima krenu prema reproduktivnim organima. Treba napomenuti da su ovo opšta pravila i da u svakom lsučaju postoje mnogi izuzetci. Kao primjer može poslužiti list Belladonnae folium, koji se sakuplja u augustu, kada su se cvjetovi već pojavili.
Sakupljanje biljnog materijala• Cvjetovi se nekada sakupljaju kada su potpno otvoreni a nekada u fazi pupoljka, ovisno o vrsti droge. Tipičan prmjer je cvijet cine (Artemisai cina), gdje drogu čine ne otvorene cvjetne glavice: kada se cvijet dodatno otvori, procenat aktivnog sastojka santonina se smanjuje, jer sa rastom dolazi do povećanja težine cvjetne glavice dok žlijezdane dlake, koje su već potpuno razvijene prije otvaranja cijet, prestaju da luće dodatni santonin.•Cvjetovi biljaka koje sadrže eterično ulje se sakuljaju u jutarnjim satima, po lijepom i suhom vremenu jer bi tokom toplog perioda dana moglo doći do gubitka aktivnih sastojaka usljed isparavanja.•Plodovi se sakupljaju kada su potpuno zreli•Sjemena se takođe sakupljaju kada su plodovi potpuno zreli, odnosno kada je perikarp sočnih plodova potpuno sazrio.
Obrada biljne sirovine i proces proizvodnje droga nakon sakupljanja
PrečišćavanjeUsitnjavanjeStabilizacijaFermentacijaSušenje
PakovanjeSkladištenje Sterilizacija
Prečišćavanje biljnog materijala poslije sakupljanja
Odstranjivanje stranih primjesa Odstranjivanje oštećnih dijelova Pranje ili otresanjeStruganje, guljenjeUsitnjavanje biljnog materijala
sječenje mljevenje
Prečišćavanje biljnog materijala poslije sakupljanja
• Specijalni postupci
- stabilizacija biljne sirovine (inaktivacija enzima),
- fermentacija biljne sirovine (omogućavanje enzimskih aktivnosti),
- sterilizacija osušenog biljnog materijala.
Sušenje biljnog materijala• Sušenje je najbrži i najjednostavniji način
konzervisanja sirove biljne mase. • Procesom sušenja se od sirovog biljnog
materijala dobijaju droge. Po farmakopeji, količina vlage u drogama se kreće oko 10%.
• Izuzetno, ona mora biti manja; 5-6% (Belladonnae folium, Digitalis purpureae folium).
• Vlaga zaostala iz sirovog materijala naziva se primarna vlaga.
• Zbog nepravilnog ili neadekvatnog pakovanja i skladištenja, droge mogu naknadno da poprime atmosfersku vlagu tj. to je sekundarna vlaga
Sušenje biljnog materijala • Sušenje na vazduhu i na suncu je najekonomičnije,
ali ono zavisi od klimatskih uslova regiona.
• Cvjetove, listove, nježne nadzemne biljne dijelove i aromatično bilje treba sušiti na propuhu u hladu, a nikako na suncu.
• Ostali svježi biljni materijal izlaže se djelovanju sunčevih zraka u tankom sloju na platnu, prostirkama, ljesama za sušenje voća, stolovima ili čistim podovima.
• Ovaj način sušenja traje od nekoliko časova do nekoliko nedelja, što zavisi od vlažnosti vazduha i vrste biljnog materijala.
• Materijal koji se suši se izlože temperaturnim kolebanjima te dolazi do pojave rose, pa se mora zaštititi.
Sušenje biljnog materijala• Sušenje u hladu se više koristi. Na ovaj način materijal
je zaštićen od direktnog sunčevog uticaja. • Brzina sušenja na ovaj način ne omogućava sušenje
velikih količina biljne mase.• Sušenje u termičkim sušarama je najbolje ali i
najskuplje. • Sušare treba da budu tako konstruisane da
temperatura i ventilacija mogu da se regulišu. Kod jednostavnih sušara, topao vazduh se dovodi prizemno, ispod ljesa, zasićuje se vodenom parom iz biljnog materijala i odvodi se napolje. Toplota se obezbjeđuje iz ložišta na čvrsto gorivo ili na električnu energiju. Ljese se izrađuju od drvete ili metala. Između ljesa se mora ostaviti dovoljno prostora za cirkulaciju vazduha.
• Temperaura u ovim sušarama se kreće od 40°C za cvjetove, herbu i listove, do 60°C za koru i korjen.
Sušenje biljnog materijala
prirodnim putem (dobro provjetravane sušare)
umjetnim putem sušenje primjenom povišene temperature (do 40 °C ili 60 °C, npr. kamilica)
Liofilizacija -najnovija metoda za sušenje ljekovitog bilja
Uzroci kvarenja droga
• Najčešći uzroci kvarenja droga i smanjenja njihovog kvaliteta su povećana vlažnost, temperatura, prisustvo kiseonika, odnosno prisustvo insekata i mikroorganizama.
• Najbolji način da se spriječi kvarenje i smanjenje kvaliteta sirovina, jeste da ona bude adekvatno zapakovana, skladištena i čuvana pod odgovarajućim uslovima.
1.Svjetlost2.Temperatura3.Relativna vlažnost4.Prisustvo kisika
Glavni cilj pravilnog čuvanja droga podrazumjeva sprečavanje svih promjena koje uzrokuju enzimi, spontane hemijske reakcije (podstaknute uticajem sunčeve svjetlosti, kisika, itd) ili napad saprofita. Spriječavanjem navedenih faktora, može se prevenirati ili smanjiti promjena sadržaja aktivnih sastojaka i organoleptičkih karakteristika droga. U tom smilu posebnu pažnju treba obratiti na neke osnovne faktore kako bi se droga pravilno čuvala a to su:
Uzroci kvarenja drogaDroge u praškastom obliku se brže kvare od
cijelih drogaVlaga –jedan od glavnih uzroka kvarenja
droga, povećana količina vode aktivira enzime koji mjenjaju aktivne sastojke.
Većina droga je higroskopna te je zbog toga zaštita od vlage od velike važnosti za održanje kvaliteta droga.
Uzroci kvarenja droga
Svjetlost i toplota pojačavaju dejstvo enzima, rakcije oksido-redukcije, izomeracije i polimerizacije.
Droge pod uticajem svjetlosti izgube ili promjene svoju prvobitnu boju. ( npr. šafran izblijedi, a reum pocrveni)
Hladnoća je izvrstan konzervans, izuzev kod nekih masnih i eteričnih ulja može izazvati promjene u sastavu ulja.
Uzroci kvarenja drogaŽivi organizmi ( plijesni, bakterije i insekti)
uništavaju droge bilo direktno ili lučenjem nekih enzima.Plijesni su zaraza vlažnih droga (droge sa sluzi,
gume, šećeri...)Insekti uništavaju i nagrizaju najčešće
podzemne organe biljke Crvići takođe često nagrizaju i oštećuju mnoge
droge.
Kontaminacija biljnog materijalaFaktori iz okoliša koji kontaminiraju biljni
materijal
Mikrobiološka kontaminacija ( mikroorganizmi)Insekti i glodari Teški metaliRadionuklidiPesticidi
Pakovanje i čuvanje droga• Droge se pakuju i čuvaju u različitim ambalažama
(drvenim sanducima, specijalnim buradima, jutanim vrećama, džakovi od papita ili plastičnih vlakana, kartonskim kutijama i pairnim vrećama.
• Eterična i masna ulja se pakuju u specijalnu aluminijsku burad, balone ili flaše. Takođe se može pakovati i u staklenu ambalažu.
• Veće količine biljnih droga se čuvaju u magacinima i skladištima.
• Manje količine droga u apotekama se čuvaju u određenim prostorijama materijalkama
Pakovanje i čuvanje droga
Droge se ne mogu čuvati beskonačnoVećina draoga se mora obnavljati drogom iz
poslijednje berbeOpšte pravilo droge su lošije što su starije
(izuzeci Frangulae cortex)Droga mora biti dobro zapakovana i čuvana na
suhom mjestu i prozačnom mjestu
Pakovanje i čuvanje droga
Listovi i cvjetovi pakuju se u metalne ili drvene hermetički zatvorene kutije
Korijenje se pakuje u u veće a sjemenje u manje vreće od tkanine
Važno je da se posude sa drogom što više napune i da količina zaostalog zraka u posudi bude što manja.
Dužina čuvanja pojedinih drogaNaziv droge Godine čuvanjaGlycyrrhizae radix 10 Tormetillae rhizoma 6 Salep tuber 6 Uvae ursi folium 5 Gentianae radix 5 Frangulae cortex 5 Quercus cortex 5 Equiseti herba 4 Farfarae folium 3 Sambuci flos 3 Carvi fructus 3 Origani herba 3 Calami rhizoma 3 Urticae folium 2 Chamomillae flos 2 Centaurii herba 2 Myrtillli fructus 2 Althaeae radix 2 Tiliae flos 1 Belladonnae folium 1
Čuvanje drogaDužina čuvanja pojedinih droga pored
stabilnosti aktivne tvari ovisi od:Uslova čuvanja ( prisustvo vlage, svetlosti,
topline itd)Postupka sušenjaPostupka sakupljanja i obrade drogeKonzistencije droga (cijela droga, prašak)Kvaliteta droge
U svakom slučaju najbolje je kupovati isključivo droge koje su sakpuljanje u posljednoj berbi, uzimajući količine koje se mogu potrošiti do naredne berbe.
Određivanje identiteta
MikroskopijaMakroskopija
1. Morfološka građa2. Izgled3. Boja4. Mris5. Konzistencija6. Okus
1. Anatomska građa
2. Histohemijske reakcije
Određivanje čistoće Određivanje kvaliteta
Ostaci u biljnim drogama (Problemi kontaminacije)-Određivanje stranih materija-Mikrobiološka ispravnost-Kontaminacija teškim metalima-Ostaci pesticida-Kontaminacija radioaktivnim supstancama
Opšta ispitivanja Kvalitativna ikvantitativna
1. Organoleptička2. Određivanje % vlage3. Određivanje % pepela4. Stepena usitnjenosti5. Određivanje Ekstrakta
Ispitivanja prisustva i količinskog udjela
hemijski definiranih i farmakološki
aktivnih komponenti
Farmakognozijska analiza
Šematski prikaz farmakognostičke obrade droge