Parametri ozubljenja se usklađuju s uvjetima rada zupčanika. Prijenosniomjer može biti u granicama u=1...4, iznimno i do 7. Samo kod sporohodnih i otvorenih zupčanih parova prijenosni omjer može biti i do 10. Broj zubi malog zupčanika može biti u granicama 17...25. Veći broj zubi odražava se na smanjenje modula zupčanika i obrnuto. Za veliki zupčanik, broj zubi je zaokružena veličina proizvoda z2 = uz1 . Pomak profila zubi je obvezan ako je broj zubi z<17, kako bi se izbjeglo podrezivanje profila ( x > xmin ). Osim toga potreban je pozitivan pomak profila radi povećanja polumjera zakrivljenosti bokova zubi ako je broj zubi z<30. Preporučeni faktor pomaka profila je x = 0,03⋅ (30 − z). Pri izboru materijala za izradu zupčania treba da u prvom planu leži ekonomičnost. Pogonski faktor,vijek trjanja,brzina vrtnje i snaga osnova su za izbor materijala.Materijal zupčanika svojim karakteristikama treba da osigura dovoljnu čvrstoću zubi, prvenstveno u odnosu na razaranje bokova. Veća čvrstoća na razaranje, osigurava manji gabarit zupčanika za isto opterećenje. Pogodno je da se zupčanici izrađuju od čelika za toplinsku obradu i da se nakon izrade ozubljenja, zubi toplinski obrade otvrdnjavanjem površinskog sloja. Vijek toplinski neobrađenih zupčanika je ograničen, a omjer gabarita i opterećenja koje mogu prenijeti je nepovoljan. Najmanji gabarit se postiže ako su zupčanici od čelika za cementiranje. Zupčanici mogu biti i bez površinskog otvrdnjavanja. Za tu svrhu se korist čelici za poboljšanje ugljični i legirani, konstrukcijski čelici i materijali za lijevanje: čelični lijev, nodularni lijev, temper lijev, a ponekad i sivi lijev. Pogonski faktor (faktor vanjskih dinamičkih sila) KA obuhvaća utjecaj uvjeta rada kao što su promjenljivost momenta vrtnje radnog i pogonskog stroja, moguće udare pri radu, moguća preopterećenja kao i mogućnost rada stroja s nepotpunom uporabom raspoložive (instalirane) snage. Vrijednosti ovih faktora kojima se obuhvaćaju moguća preopterećenja, dane su u tablici 7, u ovisnosti o vrsti radnog i pogonskog stroja.Dinamički faktor (faktor unutarnjih dinamičkih sila) Kv (tablica 7)obuhvaća utjecaj odstupanja procesa sprezanja zubi od teorijskog uslijedkojega nastaju dodatne (unutarnje) dinamičke sile kao što su inercijske sile i sile sudara zubi. Odstupanje procesa sprezanja zubi je posljedica elastičnih deformacija zubi i posljedica odstupanja geometrije ozubljenja nastalih pri izradi i habanjem tijekom rada zupčanika. Stožnici Stožnici ili stožasti zupčani parovi omogućuju promjenu pravca osi izlaznog vratila u odnosu na ulazno. Zbog toga je geometrija zubi stožnika vrlo složena.Izrada je skuplja u usporedbi s cilindričnim parovima, a nosivost manja. Primjenjuju se samo kada treba promijeniti pravac ulaznog u odnosu na izlazno vratilo i to uglavnom na prvom stupnju prijenosa gdje su momenti vrtnje mali.Kut izmenu osi (vratila), načelno može biti različit od 90°, menutim zbog izrade gotovo uvijek je 90° (sl. 48). Zubi mogu biti ravni, kosi i zavojni (spiroidni). Stožnici s ravnim zubima primjenjuju se samo za male obodne brzine. Pri većim kutnim brzinama, mirnije rade i veća je nosivost druge dvije skupine stožnika. Izbor oblika zubi, u svezi je i s načinom izrade.Nosivost je visoka ako se zubi cementiraju i poslije togabruse. Brušenje stožnika, menutim, predstavlja složen problem posebice kod složenijih oblika zubi. Povoljna raspodjela opterećenja u zahvatu zubi stožnika,postiže se podešavanjem položaja vratila. Potreba za ovim podešavanjem čini konstrukciju, održavanje i montažu složenijom.