EKO- uvodi zajednika naela, postupaka i smjernica za suradnju razliitih partnera s naglaskom na ustrojavanja nacionalnih sustava upravljanja i osiguranja kvalitete. posebno pridonositi: boljem razumijevanju sustava kvalifikacija u EU zemljama jasnome i jednostavnome priznavanju inozemnih kvalifikacija i poticanju mobilnosti upravljanju i osiguranju kvalitete razvoju nacionalnih kvalifikacijskih okvira. ima 8 razina kvalifikacija. HKO-Bitan uvjet za ureenje sustava cjeloivotnog uenja, ini okosnicu drutva znanja i drutvene ukljuenosti. Cilj-povezati ishode uenja koji se postiu u svim obrazovnim institucijama, te ih postaviti u meusobne odnose na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Postavljaju se jasni kriteriji kvalitete stjecanja skupa kompetencija koje sudionik obrazovanja moe oekivati da e imati nakon zavretka obrazovanja za kvalifikaciju odreene razine i obujma. Ciljevi izrade KO- 1. razumijevanje razliitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa 2. dostupnost sustavu obrazovanja tijekom cijeloga ivota 3. jednostavnost prepoznavanja, vrednovanja i priznavanja inozemnih kvalifikacija 4.prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kvalifikacija u inozemstvu 5. izgradnja sustava vrjednovanja i priznavanja kompetencija steenih na radnome mjestu i drugim oblicima uenja 6. unaprjeenje suradnje izmeu razliitih sudionika u obrazovanju 7. stvaranje razumljivog prikaza obrazovnih postignua za poslodavce, polaznike obrazovanja i roditelje. naela pri izradi i razvoju KO: 1. uvaavanje hrvatskoga nasljea i postojeega sustava obrazovanja 2. uvaavanje smjernica EU i iskustava drugih zemalja u izgradnji njihovih kvalifikacijskih okvira 3. priprema drutva za europsku integraciju 4. transparentnost postojeih i novih kvalifikacija 5. jasnoa pripadnosti razini i vrsti kvalifikacije 6. viesmjerna prohodnost kompetencija 7. jednakost obrazovnih mogunosti 8. partnerstvo dravnih institucija, poslodavaca, sindikata i provoditelja obrazovanja 9. otvorenost za daljnju dogradnju HKO Glavni elementi prepoznavanja informalnog i neformalnog uenja 1. opisati iskustvo: - osvijestiti to je naueno kroz razliita iskustva( kodirati iskustvo, odmaknuti se od pojedinca i odreenog okruenja, a s ciljem dobivanja objektivnih podataka i pisanja elemenata u obliku koji drugi prepoznaju. 2. procijeniti iskustvo: Poetna toka je konkretno iskustvo pojedinca u razliitim oblicima koje je potrebno prikazati u odnosu na zahtjeve kvalifikacije. U tradicionalnoj procjeni znanja ono to se ui procjenjujemo u odnosu na program. Pravila, naini i kriteriji su definirani od strane ispitivaa. Ispitiva ispituje pravila, predlae oblike i podrku za procjenu i potvruje da su odreena znanja/vjetine postignuti na odgovarajuoj razini. Sam kandidat vodi proces procjene. 3. usporediti ciljeve i uvjete kvalifikacije 4. napisati odluku iz razvojne perspektive. Glavne postavke Europske politike obrazovanja odraslih: 1.Holistiki, cjeloviti pristup obrazovnoj politici o uenju i obrazovanju odraslih. 2. Obvezno financiranje za siromane, vezano u stabilnu i odrivu lokalnu infrastrukturu.3. Visoka kvaliteta programa i nastavnika. 4. Prepoznavanje neformalnog i informalnog obrazovanja, zajedno s formalnim obrazovanjem. 5. Jednostavni pokazatelji kvalitete, zajedno s podrkom za koritenje statistikih podatka i rezulta ta istraivanja.

Odrednice decentralizacije obrazovanja odraslih-Odmak od centralnog upravljanja obrazovnim procesima u obrazovanju odraslih prema lokalnoj vlasti. Decentralizacija obrazovnog sustava: podizanje razine ekonominosti, efektivnosti (djelotvornosti) i efikasnosti (uinkovitosti). Izravan utjecaj na nain financiranja odgojno obrazovnog procesa, podruje i struktura kurikuluma te razvoj odgojno-obrazovnih funkcija koje u skladu sa standardima Europske unije. Akcijski plan obrazovanja odraslih Europske komisije- 1.Uklanjanje prepreka za sudjelovanje (oteano sudjelovanje ljudi u ruralnim krajevima, starih ljudi, ljudi s posebnim potrebama); 2. Osiguranje kvalitete obrazovanja odraslih (putem strunog usavravanja nastavnika, evaluacije programa, razvijanja kvalitetnih programa i obrazovnih materijala); 3. Prepoznavanje i priznavanje rezultata uenja (povezivanje obrazovanja odraslih s nacionalnim kurikulumom); 4. Ulaganje u stariju populaciju i migrante (s ciljem boljeg snalaenja migranata u novom okruenju); 5. Mjerenje napretka (bolje metode praenja obrazovanja odraslih). Zakon o obrazovanju odraslih iz 2007. godine, pozitivne, negativne stavke novog zakona-1. opa naela oo 2. programi za oo 3. sustav oo 4. Polaznici 5. andragoki djelatnici (uitelji, nastavnici, profesori, struni suradnici, predavai, treneri, voditelji) 6. praenje i razvoj oo 7. financiranje oo 8. andragoka dokumentacija i evidencije u oo Pozitivne stvari: obrazovni dopust (7 dana godinje), praenja sustava obrazovanja odraslih (Vijee za obrazovanje odraslih i Agencija za obrazovanje odraslih), obaveza strunog usavravanja andragokih djelatnika. Negativne stvari: polaznici nisu osloboeni plaanja poreza (jedino vlasnici privatnih poduzea), programi neformalnog obrazovanja nisu slubeno priznati (nema sustavnog praenja), nije ustrojen program za obrazovanje andragokih djelatnika.Pojam odraslosti i vrste zrelosti.

Najvanije vrste: Psihiku zrelost odrasle osobe oznauje racionalno iskoritavanje osobnih kapaciteta i sposobnosti. Socijalnu zrelost oznauje sposobnost diferenciranog reagiranje koje je prilagoeno postojeim prilikama, prihvaanje postojeih realnosti, uspostavljanje odnosa meuzavisnosti s uom i irom socijalnom okolinom. Profesionalnu zrelost oznauje sposobnost za pravilan izbor i uspjeh u zvanju.

Odrasla je osoba ona kod koje je zavren proces biolokog rasta i koja je vie ili manje psihiki, socijalno i profesionalno zrela.Razlozi za ponovno kolovanje, a koje prepreke za oo- Zaposlene osobe - zbog irih i novih poslovnih obaveza usavravanje je potaknuto, a esto i plaeno od strane poslodavca Budue zaposlenje - osobna elja za usavravanjem radi dobivanja boljeg radnog mjesta Volonterski rad - usavravanje znanja i vjetina zbog pomoi onima kojima je pomo potrebna Osobni interes za odreeno podruje. Upoznavanje novih ljudi i sklapanje prijateljstava. Prepreke: nedostatak vremena, nedostatak novca uvjetovan nezaposlenoscu, negativna prijasnja iskustva sa skolom, nedostatak samopouzdanja, udaljenost obrazovne institucije, briga o djeci i obitelji. Glavna podruja uenja i glavne karakteristike svakog- Spoznajno (kognitivno) podruje-saznaje nove pojedinosti, ui rjeavati probleme, oblikuje kriterije za procjenjivanje da li je rjeenje dobro ili loe. Psihomotorno podruje-ui nove sklopove pokreta kojima moe obaviti nove radnje koje prije nije uspijevao.Stjecanje vjetina Afektivno-motivacijsko podruje-stjee i mijenja stavove, interese, sklonosti, sustav vrijednosti, kriterije.

Vrste iskustava (primarno, sekundarno) i uloga-Iskustvo ima znaajnu ulogu u razmatranju obrazovanja odraslih. Obrazovanje odraslih postalo je usmjereno na onoga koji ui te se vanim istie radno iskustvo, kao i uenje na radnom mjestu. Svakodnevne situacije su one u kojima se dogaa potencijalno iskustvo.Primarno iskustvo- uenje kroz praktinu situaciju gdje uenici ue iskusiti stvarnu situaciju i uiti iz nje. Neznanje kako se ponaati jest potencijalna situacija za uenje. Kako bismo djelovali, uimo po sistemu pokuaj-pogreka, promatrajui druge koji rjeavaju istu situaciju ili ispitujemo osobe koje se time bave. Sekundarno iskustvo-Stjee se: putem medija, uitelja ili instruktora, ljudi s kojima razgovaramo itd. esto je jezino: dogaa se putem normalnog razgovora, sluajui predavanja ili debate, kroz monolog, dijalog, sluajui i gledajui medije i slino.Vrste pamenja-Osjetilno pamenje-vrlo je kratkog trajanja; informacije u njega stiu automatski i najee ih nismo svjesni; ukoliko na njih obratimo panju, pohranjujemo ih u kratkorono, a moda i u dugorono pamenje. Kratkorono pamenje-obuhvaa one informacije kojih smo u odreenom trenutku svjesni; informacije ne ostaju zadrane due od 20 sekundi; obrada informacija u kratkoronom pamenju prethodi skladitenju u dugorono pamenje. Dugorono pamenje-neogranienog je kapaciteta i informacije se u njemu mogu trajno zadrati do kraja ivota; sve ega se moemo sjetiti nakon odreenog vremena pohranjeno je u dugorono pamenje.Vrste zaboravljanja-Postepeno gubljenje tragova pamenja-ukoliko se naueno esto ponavlja i koristi, te se veze uvaju; ukoliko se neki putovi dugo ne aktiviraju, tragovi pamenja se mogu postepeno gubiti. Interferencija-ometanje usvajanja neke informacije zbog onoga to je usvojeno ranije ili kasnije; ukoliko ono to smo prije nauili ometa kasnije uenje, rije je o proaktivnoj interferenciji ukoliko ono to se ui kasnije ometa ranije upamene sadraje, rije je o retroaktivnoj interferenciji Represija- motivirano zaboravljanje koje se ostvaruje potiskivanjem onih sadraja koji su nam neugodni ili ih se plaimo Nemogunost pronalaenja informacija-kako bismo to izbjegli, dobro je meusobno povezivati nova znanja sa starima.Vrste inteligencije-Fluidna inteligencija- bioloki odreena, nenauenu sposobnost koja se intenzivno razvija do adolescencije; vrhunac dosee u esnaestoj godini, a oituje se u sposobnostima uspjenog logikog razmiljanja, te koritenjem i razumijevanjem apstraktnih pojmova; nakon rane odraslosti ona kod veine ljudi poinje opadati. Kristalizirana inteligencija-znanje, vjetine i sposobnosti koje ovjek usvaja tijekom cijelog ivota te ne opada tijekom starosti; nastavlja svoj porast i nakon adolescencije.Suvremena gerontologija-Podruje bavljenja: specifine transakcije u starosti; aktivno starenje; Osobni potencijali starije osobe; Drutveni i ekoloki uvjeti u kojima starija osoba iviime se bavi socijalna gerontologija-Socijalna gerontologija se bavi: Promjenama drutvenih i uvjeta, statusa i uloga pojedinaca u drugoj polovici ivotnog puta; Prirodom i procesima prilagoavanja, razvojem linosti i mentalnim zdravljem osobe koja stari; Biolokim i psiholokim procesima starenja u mjeri u kojoj oni utjeu na socijalne sposobnosti i djelovanje u kasnijoj ivotnoj dobiStilovi ivota obrazovne inicijative u starijoj dobi- Zdravo starenje; Uspjeno starenje; Aktivno starenje; Produktivno starenjeDrutva znanja i kljune karakteristike-Drutvo znanja je formalna udruga ljudi sa slinim interesima, koja se formira s ciljem djelotvornog koritenja zajednikog znanja u podruju interesa. U drutvu znanja, znanje je osnova svih aktivnosti, a posebice ekonomskih aktivnosti. Sve ekonomske, socijalne, kulturoloke i druge ljudske aktivnosti postaju ovisne o znanju i informacijama. Znanje je glavni proizvod i potencijal drutva znanja.Indeks ljudskog razvoja i njegove sastavnice- koriste ga Ujedinjeni narodi u svojim istraivanjima ljudskog razvoja. Glavne sastavnice: obrazovanje (pismenost, kole); duina ivota (zdravlje); bruto domai proizvod po glavi stanovnika.Organizacije koje ue i koje su njihove kljune karakteristike-ljudi stalno ire svoje mogunosti za stvaranje eljenih rezultata; se potiu novi i razvojni modeli razmiljanja; nema kolektivnih ciljeva; ljudi stalno ue kako bi dobili uvid u cjelinu. Ciljevi: Uenje kao sastavnica svakodnevnog radnog okruenja; Poveanje opcija za uenje; Bolja raspodjela informacija; Poboljanje djelotvornosti rada.Pet podruja (i njihovo pojanjenje), Peteru Sengeu- 1.Sustavno promiljanje-Promjene u promiljanju i razumijevanju procesa promjene; Povratna informacija s ciljem poticanja aktivnosti; Prepoznavanje struktura koje je ponavljaju; Uklanjanje osnove problema.2. Osobne vjetine-Individualne sposobnosti i ciljevi; Sposobnost smirenog sagledavanja situacije 3.Mentalni modeli-Promjene ukorijenjenih pretpostavki o imbenicima 4. Zajednika vizija- Koritenje intuicije pri stvaranju zajednike vizije; Slike budunosti 5.Uenje u timu- Dijalog, rasprava, grupni odnosi.Odnos cjeloivotnog i visokokolskog obrazovanja- Cjeloivotno obrazovanje koje vodi prema visokomObrazovanju. Cjeloivotno obrazovanje unutar visokokolskog obrazovanja-Utvrivanje strategija za ukljuivanje cjeloivotnog obrazovanja u visoko kolstvo i cjelokupni sustav obrazovanja. Cjeloivotno obrazovanje doprinosi ciljevima visokog obrazovanja: Priprema za trite rada; Aktivno graanstvo u demokratskom drutvu; Osobni razvoj; Razvoj i odravanje napredne razine znanja Ostvarivanje cjeloivotnog obrazovanje kroz visoko obrazovanje- Prepoznavanje rezultata prijanjeg uenja; Cjeloivotno obrazovanje treba biti sastavni dio svih aktivnostiKoritenje ICTa utjee na cjeloivotno obrazovanje--Potreba za obrazovanjem iz informacijsko-komunikacijske tehnologije na osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini; Razumijevanje osnova tehnologije potrebnih za cjeloivotno obrazovanje; Koritenje ICT u svojoj struci; Olakano uenje razliitih alata koji e se razviti tijekom radnog vijeka; Poveanje broja ljudi koji e se u visokokolskom obrazovanju specijalizirati za informacijsko-komunikacijsku tehnologijuOdrednice koje utjeu na primjenu ICTa od strane nastavnika Psiholoke prepreke; Nove/razliite uloge nastavnika: istraiva, administrator,organizator; Dostupnost infrastruktureICT moe utjecati na uenika: autonomno uenje; aktivno uenje; sposobnost procjenjivanja vlastitih postignua; uiti kako uitiE-uenje -Oblik formalnog i neformalnog obrazovanja koje se provodi s ciljem postizanja obrazovnih ciljeva, a gdje se interakcija izmeu nastavnika i studenata, te izmeu studenata odvija putem informacijsko-komunikacijske tehnologije.,E-uenje i Bolonjski proces- E-uenje moe doprinijeti: Suradnji u osiguranju kvalitete- priprema studenata i nastavnika za e-uenje pitanje priznavanja i bodovanja virtualnih kolegija Mobilnosti- priprema i nastavak fizike mobilnosti studenata i profesoraKvaliteta e-uenja i pouavanja-Kvaliteta u e-uenju i pouavanju je jo uvijek neodreen pojam-Potreba usklaivanja s postojeim standardima za tradicionalne kolegije; Praenje prikladnosti sadraja i iskustva studenata Studenti i profesori trebaju podrku-Uiti kako uiti virtualno; Uiti kako pouavati virtualnoE-uenje moe rijeiti probleme vremena i udaljenosti- ne smije se sagledavati kao nain izbjegavanja drugih odgovornosti; e-uenje nije jeftinije od tradicionalnih oblika obrazovanja; za neke skupine ljudi e-uenje je jedino rjeenje ICT doprinosi inovacijama u uenju-Ukljuuje vjetine i iskustva cjeloivotnog uenja; E-uenje se treba koristiti samo tamo gdje je bolja opcija od tradicionalnog pouavanja; E-uenje potie razvoj ICT vjetina, odgovara potrebama trita i drutva u cjelini Ope je pravilo da kolegiji koji se predaju putem e-uenja vrijede isti broj bodova kao i kolegiji koji se predaju u tradicionalnom okruenju- ne postoje posebni virtualni ECTS bodovi; Obveze unutar virtualnog i tradicionalnog kolegija trebaju biti ujednaene; Virtualni kolegiji trebaju biti ukljueniPismenosti opstanka po UNESCO-u- OSNOVNA-itanje pisanje raunanje RAUNALNA- koritenje raunala MEDIJSKA- kritiki pristup medijima OBRAZOVANJE NA DALJINU- vjetine za uenje u online okruenju KULTURALNA- razumijevanje utjecaja kultura INFORMACIJSKA sadri elemente svih prethodnihopa definicija zajednica uenja, a koja u obrazovnom sustavu- Zajednice uenja ine zaposleni koji aktivnou i suradnjom zajedniki unaprjeuju svoj rad i zajedniki pronalaze rjeenja za probleme s kojima se svakodnevno susretu.Skupine u kojima svi ue, a svaki pojedinac je bitan dio zajednice te je odgovoran za vlastito uenje, ali dobrobit svih lanova zajednice (Myers & Simpson) Zajednice uenja u obrazovnom sustavu: Struno usavravanje je proces unaprjeivanja uiteljevih vjetina i kompetencija potrebnih za ostvarivanje izvrsnih obrazovnih rezultata uenikaKnjiga: Liessmann.Rangiranje- prosvjetna politika iscrpljuje buljenjem u rangliste, nije dobro da su sve relevantne odluke motivirane loim mjestom na rang listi. To je postao i sluaj s PISA studijom. Od kada se ta studija javila orijentacija prosvjetne politike okrenuta je tome da se to bolje poloi PISA jer sve se svodi na vrednovanje nacija. Ta ranglista samo potvruje hijerarhijski poredak svijeta.To rangiranje i vrednovanje, moe se usporediti s paradigmom poslovne ekonomije. kole i sveuilita hoe stvoriti poduzee. Na sva pitanja u kolstvu eli se odgovoriti u obliku rangliste. Problem je to nikada sama stvar nije predmetom promatranja ili refleksije, nego samo i uvijek mjesto to ga zauzima na nekoj listi. Rangiranje-simptom pojavnog oblika neobrazovanosti i manjka mogunosti rasuivanja. Evaluacije i rangliste slue kao paravani za kresanje prorauna, gaenje instituta, mogunosti strunog usavravanja i sl.poluobrazovanost i neobrazovanost- Liessmann napada viziju nove obrazovanosti. Smatra da vjera u pohranu podataka nadomjeta miljenje, sveprisutnost informacija u mreama podataka sugerira demokratizaciju znanja. Nasuprot toj viziji izdvaja antiki ideal i humanistiki koncept obrazovanja u kojem se obrazovanje, prije svega, vidi kao ovjekovo samoobrazovanje formiranje i razvijanje tijela, duha i talenata odnosno formiranje autonomnog subjekta koji sudjeluje u zajednici. Liessmann smatra da su elementi poluobrazovanja jo uvijek prisutni te da je kolizija modernog medijskog drutva proizvela pojam poluobrazovanja. To se vidi na primjeru kada se obrazovni kanon ui napamet. Autor odsutnost ideje obrazovanja vidi kao naputanje individualnosti' u korist preusmjeravanja obrazovnih ciljeva na sposobnosti i kompetencije timskog rada, fleksibilnosti itd. Naglasio je da znanju nedostaje sintetizirajua i integrirajua snaga te da ono ostaje fragmentom koji se moe hitro ispostaviti, brzo usvojiti i lako ponovno zaboraviti. Upozorio je da se obrazovanje danas reducira na izobrazbu, a znanje degradira na mjerljivu oznaku humanog kapitala. Takoer je naglasio da dananje znanje nema puno veze sa razumijevanjem, a da se obrazovanje vie ne orijentira na mogunosti i granice individuuma ve na izvanjske imbenike poput zahtjeva trita. U takvom drutvu ostvaruje se neobrazovanost koja postaje samosvjesna.miljenje o stalnim reformama obrazovanjaLiessmann tvrdi da obrazovanje pada zajedno s reformom. Rije je o drutvu koje u ime efikasnosti i ekonomske kontrole ostavlja malo prostora za miljenje slobodno od poduzetnike ideologije. To je drutvo neobrazovanosti neovisno o novim tehnologijskim mogunostima prijenosa i pohrane. Smatra da se iza retorike reformi sve vie nasluuje njezin nedvosmislen smisao: od javnog vlasnitva da nastane privatno vlasnitvo, od javnih potreba privatni poslovi. Liesmann je protiv grozniavog zanosa restrukturiranja, mijenjanja, neprestanog prkanja po obrazovnom sustavu. Pitanje koje se namee je zbog ega sami lanovi akademske zajednice nisu reagirali na suavanje i srozavanje njihovog podruja djelovanja. Liessmann upozorava da je problem u tome to je bolonjska reforma uvedena strahovito brzo". Reforme su iznenadile sveuiline profesore. Tek sada u zemljama poput Njemake, Austrije i Francuske nastupa ozbiljna reakcija na itav niz negativnih efekata koje je reforma proizvela".Knjiga: Freirepoloaj obespravljenih i njihov strah od slobode- Freire smatra da e obespravljeni svoju slobodu stei istraivanjem i spoznavanjem nunosti da se bore za slobodu. No takoer istie da gotovo svi na poetku su skloniji pretvaranju u tlaitelje, i njihov je ideal postati takvim ovjekom i poistovjetiti se s tlaiteljem. Za potlaene, strah od slobode proizlazi iz godina toleriranja nametnute drutvene uloge i kunju. U Freire miljenju, strah od slobode moe rijeiti osvjetljavanje "Obrazovanjem kao praksom slobode - za razliku od obrazovanja kao praksom dominacije. On uporno tvrdi da je samo kroz aktivnu izbor, i konanim sudjelovanjem, moe doi do drutvenih promjena. Strah od slobode moe jednako dobro dovesti ih na elju da imaju ulogu tlaitelja. Jedan od osnovnih elemenata odnosa izmeu tlaitelja i potlaenih je propis. Svaki propis predstavlja nametanje jednog izbora pojedinca na drugi. Dakle, ponaanje potlaenih je propisano ponaanje, kao to to radi slijedei tlaitelja.kritika bankarskog pristupa obrazovanju- Koncept obrazovanja kojemu je cilj prilagoavanje, odnosno upravljanje, a po definiciji je prenoenje znanja. Metaforikog naziva bankarski. Freire smatra da bankarski koncept edukacije odgovara tlaiteljima. Njegova suprotnost je odgoj i obrazovanje za osloboenje. U tom sustavu studente se tretira kao prazne posude u kojem znanje moe biti pohranjeno od uitelja (poput depozita u banci). U bankarskom obrazovanje nastavnika 'zna', jer on ili ona je dobila slubeno nastavni plan i program. uenici su strpljivi objekti koji nita ne znaju, ali kad im se znanje dade, oni e ga memorirati. Metoda koja se prakticira je pripovijedanje. Nastavnik je zadaa da organizira proces koji se dogaa spontano i da 'popuni' studenta depozitima informacija koje on ili ona smatra da predstavljaju prava znanja ". Studenti su dobri ukoliko mogu ponoviti pripovijesti o svijetu koji su dobili. Klju za bankarstvo obrazovanje za Freire je odnos izmeu uitelja i uenika. Uitelj je uvijek znanje. Za Freire bankarsko obrazovanje otuuje. Pa i nastavnik i uenik spoznaju jer znanje nije injenica nego proces.antidijalogizam i dijalogiazm-Freire inzistira da obrazovanje, kao to moe sluiti opresiji, poslui i za oslobaanje od opresije. Smatra da koristei se pedagogijom oslobaanja ljudi postaju svjesni opresije i poinju je mijenjati. Freire u prvi plan stavlja dijalog. Dijalog je kljuna komponenta problemske edukacije za koju se zalae. Dijalog pomae uenicima da razvijaju kritiku svjesnost drutvenih, politikih i ekonomskih suprotnosti kako bi se mogli aktivno njima suprotstaviti. Za Freirea dijalog je in spoznavanja, aktivnost zajednikog spoznavanja ljudi da povjerenjem i suradnjom kritiki postignu razumijevanje stvarnosti u korist humanizacije. Ako onaj koji govori osakauje ili preuuje sadraj , radi semantike pomake , komunikacija se mijenja i poinje nalikovati mitovima. Takvu komunikaciju naziva antidijalokom. I tu komunikaciju koristi tlaitelj za ostvarenje kulture utnje i stvaranje idealnog modela dobrog ovjeka po vlastitoj zamisli. Cilj Freireova rada je buenje svijesti (osvjeivanje), nadvladavanje " kulture utnje" koja moe nastati, kako iz velike gospodarske ovisnosti i izrabljivanja (u Treem svijetu), tako i u razvijenom svijetu iz velike institucionalne ovisnosti i otuenosti. Freire vidi" uitelje" i" uenike" kao partnere u dijalogu o zajednikoj istini.