samopoštovanje i samopouzdanje

8/17/2019 Samopoštovanje i Samopouzdanje

1/166

Psihologija odgoja i obrazovanjadoc. dr.sc. Ana Kurtović F ilozofski fakultet u Osijeku

Odsjek za psihologiju


2/166

Što je pamćenje?

• Mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenjainformacija

• Sposobnost po kojoj se ljudi razlikuju

• Proces-čovjek je “ procesor ”

koji obrađuje informacije


3/166

Kratkoročno pamćenje

• Kratkoročno pamćenje-3 funkcije – Ponavljanjem zadržavamo informaciju dok

nam je potrebna, npr. telefonski broj, ime neke

osobe

– Ako nam je informacija potrebna za kasnijenastojimo je kodirati tako da je što uspješnije

pohranimo – Kada nam je potrebna neka informacija iz

dugoročnog pamćenja vraćamo je ukratkoročno-radno pamćenje


4/166

Kratkoročno pamćenje

• Priroda kratkoročnog pamćenja: prijenos električnog impulsa

• Kapacitet: 5-9 čestica

• Grupiranjem čestica se povećava kapacitet-mnemotehnike


5/166

Dugoročno pamćenje

• Praktički neograničen kapacitet

• Nemali broj informacija ostaje cijeli život

• Dobro organizirano-ne možemo brzo“ pregledati” pri pretrazi nekih informacija

• Priroda dugoročnog pamćenja: stvaranje

tragova pamćenja (engrama)


6/166

Dugoročno pamćenje

• Tri vrste: – Epizodičko pamćenje: podaci o

“epizodama” iz našeg života – Znanje (semantičko pamćenje):

informacije kojima se često koristimo

– Proceduralno pamćenje: znanje o tomekako nešto učiniti-vještine


7/166

Ispitivanje pamćenja

• Prepoznavanje – Osoba treba izabrati npr. ranije naučeno

gradivo

– Najlakši zadatak

• Dosjećanje ili reprodukcija – Materijal više nije pred nama – Teži zadatak

– Dvije razine dosjećanja-doslovna i slobodna


8/166

Ispitivanje pamćenja

• Metoda uštede – Ponovno učenje “zaboravljenog” gradiva brže naučimo


9/166

Uspješnost pamćenja• Ovisi o:

– Mjestu informacije u nizu koji se uči

– Neposredno ili odgođeno ispitivanje pamćenja

• NAJBOLJE PAMTIMO: – neposredno ispitivanje pamćenja: zadnje informacije

(kratkoročno pamćenje) i prve informacije (dugoročno

pamćenje)

• NAJLOŠIJE PAMTIMO:

– Informacije iz sredine niza-UOČLJIVOST


10/166

Zaboravljanje

Ebbinghaus-Krivulja zaboravljanja


11/166

Zašto zaboravljamo?• Postepeno gubljenje tragova pamćenja

– Ako ne koristimo trag pamćenja gubimo ga (slabonaučeni strani jezik kojeg ne koristimo)

– Gubljenje tragova pamćenja nužno u kratkoročnom pamćenju

• Nemogućnost pronalaženja informacije

– Ako nemamo dobar put ne možemo doći doinformacije

– Povezivanje sa starim gradivom


12/166

Zašto zaboravljamo?

• Potiskivanje – Motivirano zaboravljanje

• potiskivanje (represija) neugodnih sadržaja – Npr. neugodna izlaganja


13/166

Zašto zaboravljamo?

• Interferencija – Učenje jednog gradiva ometa učenje drugog

• Retroaktivna interferencija: novo učenje potire prije naučeno (slično gradivo, stanka

kraća)• Proaktivna interferencija: prije naučeno

gradivo ometa učenje novog (korištenje

mobitela drugog proizvođača)


14/166

Interferencija

• Retroaktivna + proaktivna interferencija =negativni transfer

• Raspored!

• Pozitivni transfer-staro gradivo

OLAKŠAVA učenje novog(programiranje novog modela TV-a istog

proizvođača)


15/166

Učenje

• Proces kojim iskustvo ili vježba proizvode promjene u mogućnostima obavljanja

određenih aktivnosti

• Naučeno ne koristimo

odmah, već u određenomtrenutku


16/166

Učenje

Tri važna elementa:

''relativno trajna'' - razlikovanje naučenihod privremenih promjena u ponašanju

(umor, bolest i sl.)''promjena u ponašanju'' – mora biti

vidljiva

''rezultat vježbe ili iskustva'' – razlikovanje od promjena izazvanih biološkim procesima rasta, odnosno,maturacijomProces biološkog sazrijevanja organizma koji

omogućuje zakonite promjene, npr. govor,


17/166

Klasično uvjetovanje

• 1905-Pavlov: Pas: hranaslina;zvonceslina

– http://www.youtube.com/watch?v=CpoLxEN54ho

• Hrana (miris i okus): neuvjetovani podražaj• Slina na hranu: naslijeđena, neuvjetovana

reakcija

• Zvonce: uvjetovani podražaj

• Slina na zvonce: uvjetovana reakcija

http://www.youtube.com/watch?v=CpoLxEN54hohttp://www.youtube.com/watch?v=CpoLxEN54hohttp://www.youtube.com/watch?v=CpoLxEN54hohttp://www.youtube.com/watch?v=CpoLxEN54ho


18/166

Klasično uvjetovanje-faze


19/166

Klasično uvjetovanje u“svakodnevnom” životu

http://www.youtube.com/watch?v=HfTTm-

rgFFI

http://www.youtube.com/watch?v=HfTTm-rgFFIhttp://www.youtube.com/watch?v=HfTTm-rgFFIhttp://www.youtube.com/watch?v=HfTTm-rgFFI


20/166

Klasično uvjetovanje

• Gašenje uvjetovanje reakcije – javlja se ako se UP zadaje više puta bez BP

• Spontano javljanje (oporavak) – nakon gašenja UR može doći dospontanog javljanja

• Generalizacija – pojava kada podražaji slični UP izazivaju UR

• Diferencijacija / diskriminacija – javljanje UR na podražaje točnoodređenog intenziteta

• Uvjetovanje višeg reda – oblikovanje nove UR na osnovi prethodno stečeneUR


21/166

Činitelji koji utječu na uspostavljanje uvjetovanereakcije

• UP mora biti prepoznatljiv i dovoljno jak • Uvjetovanje je najdjelotvornije kada se UP

zadaje u kratkom vremenskom roku (1-7 s) prije BP

• Ako se UP i BP zadaju zajedno UR se javlja vrlo brzo, ali se jednako brzo javlja i

gašenje• Što je veći broj uparivanja UP i BP veća je

vjerojatnost uspostavljanja UR

• Ako se UP zadaje nekoliko puta sam prije


22/166

Operantno uvjetovanje

• Klasično uvjetovanje

organizam je pasivan

• Operantno uvjetovanje

organizam je aktivan


23/166

Operantno uvjetovanje

• Skinner

• proces učenja u kojem semijenja vjerojatnost

pojavljivanja nekog odgovora

na osnovi posljedica tog


24/166

Potkrepljenje

• Neki događaj je potkrepljenjeAKO njegova pojava nakon

odgovora mijenja vjerojatnost

pojavljivanja tog odgovora

• Pozitivni: hrana ili maženje

• Negativni: bol

• Primarni: aktiviraju bez učenja-hrana, voda, maženje, bol

•


25/166

Potkrepljenja

Posljedice ponašanja

Potkrepljenja

povećavaju vjerojatnost ponašanja

Kazne

smanjuju vjerojatnost

ponašanja

Pozitivna

zadavanje ugodnih podražaja

Negativna

uklanjanje neugodnih

podražaja

Zadavanjem

neugodnih podražaja / pozitivna

Uskraćivanjem

ugodnih podražaja /negativna

Izgovorena riječ – pažnjaroditelja

Jastuk preko glave uklanja

neugodne zvukove

Papirići ispod stola – čišćenje cijele sobe

Izljev bijesa u dućanu – nema kupnje igračke


26/166

Operantno uvjetovanje u

“svakodnevnom” životu

• http://www.youtube.com/watch?v=AK32448CgKE

• Sekundarno potkrepljenje: pogladimo dijete (primarni potkrepljivač) i kažemo “ bravo”(sekundarni potkrepljivač

http://www.youtube.com/watch?v=AK32448CgKEhttp://www.youtube.com/watch?v=AK32448CgKEhttp://www.youtube.com/watch?v=AK32448CgKEhttp://www.youtube.com/watch?v=AK32448CgKE


27/166

Socijalno učenje

• Učenje se odvija u interakciji pojedinca isocijalne okoline


28/166

Oblici socijalnog učenja

• Učenje po modelu-roditelj, nastavnik – Modeliranje: živi model

– Imitacija: oponašanje modela bezrazumijevanja svrhe ponašanja

– Učenje promatranjem: model najčešće nezna da ga se promatra

– Simboličko učenje: opisivanje nekog modela


29/166

Socijalno učenje-zakonitosti

• usmjerenost pažnje na ponašanje modela

• bliske osobe su nam najčešće modeli

• viši status modela veća vjerojatnost modeliranja

• suprotno ponašanje važnih modela izazivakognitivni nesklad


30/166

Kognitivne teorije učenja

• Stalno učimo, nastojimo pohraniti što više informacijakoje ćemo koristiti u nekomtrenutku

• Teorije uvjetovanja uglavnomzanemaruju kognitivne procese.

• Učenje uvidom: iznenadnouočavanje veza i odnosa izmeđustvari i pojava


31/166

Latentno učenje i kognitivne mape u“svakodnevnom” životu

• http://www.youtube.com/watch?v=ALJ9BjXJubg

http://www.youtube.com/watch?v=ALJ9BjXJubghttp://www.youtube.com/watch?v=ALJ9BjXJubghttp://www.youtube.com/watch?v=ALJ9BjXJubghttp://www.youtube.com/watch?v=ALJ9BjXJubg


32/166

Organizacija učenja

1. Stalno mjesto za rad

2. Smanjiti mogućnost pada koncentracije-

čisti stol3. Na početku učenja više puta ponavljati-

krivulja zaboravljanja

4. Gradivo učiniti smislenim5. Koristiti menmotehnike


33/166

Organizacija učenja

• 6. stalno se ispitivati

• 7. smanjiti proaktivnu interferenciju

• 8. grupirati slično gradivo-pozitivnitransfer

• 9. gradivo prenaučiti-usvojeno gradivo

ponoviti 2-3 puta• 10. nagrađivati se-operantno uvjetovanje


34/166

Ličnost


35/166

Ličnost

• Što je ličnost?

Relativno stabilan oblik ponašanja i doživljavanja

kojeg je osoba razvila tijekom

cijelog života na osnovi svog genetskognaslijeđa


36/166

Prve teorije ličnosti

• Hipokrat

Četiri temperamenta:

kolerik, sangvinik,

flegmatik i melankolik

Razlike u temperamentu

rezultat razlika u tjelesnim

tekućinama koje prevladavaju u organizmu


37/166

Što oblikuje ličnost?

1) Temperament-tipičan načinemocionalnog doživljavanja i ponašanja pojedinca

– Urođen (teška djeca-glasno plaču, burnoreagiraju)

– Razmjerno stabilan tijekom života


38/166

Teška djeca = teški odrasli


39/166

Što oblikuje ličnost?

• 2) Karakter-skup crta ličnosti koje izražavaju: – Odnos prema sebi (npr. samopouzdanje)

– Odnos prema drugima (npr. iskrenost, suosjećajnost)

– Odnos prema radu/obavezama (npr. Upornost,savjesnost)

• Pod utjecajem okoline

• Ovisi o situaciji, prethodnom iskustvu iintenzitetu motiva koji usmjeravaju ponašanje

• Primjer: osobe koje “lažu čim zinu”, ljenivci itd.


40/166

Suvremene teorije ličnosti

• Fokusiraju se na osobine ili crte ličnosti

• Crte ličnosti: – relativno trajne karakteristike;

– o njima zaključujemo na temelju ponašanja

neke osobe; – omogućavaju dosljedno ponašanje osobe


41/166

Petfaktorska teorija ličnosti

Ekstraverzija

Neuroticizam/emocionalna

stabilnost

SavjesnostUgodnost

Otvorenostprema

iskustvu


42/166

Ekstraverzija

• Socijabilnost, Toplina, asertivnost, Aktivnost,Traženje uzbuđenja, Pozitivne emocije)

Neuroticizam/emocionalna stabilnost• Sklonost uznemirenosti i negativnim emocijama,

Iracionalne ideje, loša kontrola impuls, Slabijesuočavanje sa stresom, Slabija tolerancija premafrustraciji)


43/166

Savjesnost• Proaktivni aspekti - želja za postignućem i predanost radu; Inhibitorni

aspekti - opreznost, čvrsto držanje moralnih normi; Samodisciplina,osjećaj dužnosti, smisao za red

Ugodnost• Altruizam - dobronamjerne osobe, vole pomagati,

surađivati ili• Antagonizam - nepovjerljivi i egocentrični

Otvorenost prema iskustvu

• Intelektualni i umjetnički interesi,• Potreba za raznolikošću, Mašta, fleksibilnost, znatiželja,

Nekonvencionalni stavovi


44/166

Poremećaji ličnosti

• Anksiozni poremećaji:

Veliki osjećaj tjeskobe koja

nema objektivnog uzroka,ali ometa svakodnevno funkcioniranje osobe

– Napadi panike

– Opsesivno-kompulzivni poremećaj – PTSP


45/166


• Somatoformni poremećaj:

Javljaju se tjelesni

simptomi, a da zato nema organskog

uzroka

• Npr. hipohondrija


46/166


• Psihotični poremećaji:

Gubitak kontakta s realnošću

• Npr. shizofrenija


47/166


• Poremećaji raspoloženja:

• Npr. depresija i bipolarni poremećaj


48/166


• Poremećaji hranjenja:

• Npr. anoreksija i bulimija


49/166

Liječenje-povijest


50/166

Liječenje-danas

• Psihoterapija – Psihoanalitičke terapije

– Humanističke terapije

– Kognitivno- biheviorističke terapije

• Medicinska terapija – Terapija lijekovima – Elektrokonvulzivna terapija (elektrošok)-samo

kod velikog depresivnog poremećaja


51/166

Adolescencija


52/166

Razvoj i sazrijevanje

• R ođenje nije nulta točka razvoja

• Ponašanje se mijenja do smrti

• C jeloživotna perspektiva razvoja


53/166

Adolescenti su...

• Dob: 10-19 godina• (u novije vrijeme adolescencija

traje do 24 godine)


54/166

http://www.darkwaver.com/subculture/profiles/gfx/amy.jpg


55/166

Adolescencija

• Prijelazno razdoblje između djetinjstva iodrasle dobi

• Niz “rituala” kojima se obilježava prijelazu odraslu dob:

– Proslave rođendana : 18. rođendan – Matura

– Vjenčanje


56/166


57/166

Poimanja adolescencije

• Biološko gledište• Stanley Hall (1904) “vrijeme bura i oluja”:

– Adolescencija je turbulentno vrijeme kojeobilježavaju:• A) brojni konflikti (s roditeljima, vršnjacima)• B) oscilacije u raspoloženju i emocijama• C) rizično ponašanje

• Novija istraživanja pokazuju da je takav stav pretjeran – Neke osobe prođu adolescenciju bez ikakvih stresova – Bure i oluje češće iznimka nego pravilo


58/166


• Socijalno gledište – Margaret Mead (antroploginja) (1925): Otok

Samoa

– Glavni zadatak adolescencije je otkrivanje identiteta – Naglasak na socijalnih institucija i kulturalnih čimbenika

» Kultura određuje hoće li adolescencija biti razdoblje bura, oluja i stresova

» Kulturalni i socijalni utjecaji važni u razumijevanjurazvoja adolescenata


59/166


• Uravnoteženo gledište• Adolescencija proizvod obiju činitelja: bioloških

i socijalnih

– Biološke promjene: univerzalne

– Socijalni stresovi: mogu izazvati nesigurnost

• Duljina adolescencija u različitim kulturamavarira

– u industrijaliziranim zemljama adolescencija je produljena


60/166

Postoji li preklapanje među

ulogama u različitim kontekstima?Uloge odraslih i kontekst

Individualne uloge i kontekstUloge vršnjaka i kontekst

Stres je smanjen kada postoji preklapanje među ulogama


61/166


• Važno procijeniti jesu li “ bure i oluje”očekivane (normativne) ili su rezultatindividualnih razlika?

• Važno procijeniti koji su biološki i okolinskiuzroci promjena u adolescenciji?


62/166

Čimbenici koji utječu na adolescenta

MLADIŠkola

Mediji/

Internet


63/166

Pubertet

• Označava kraj djetinjstva/početakadolescencije

• Pubertet: niz bioloških događaja kojidovode do potpuno novog razvoja tijela i

spolne zrelosti

– Menarha ili spermarha- početak adolescencije – Menstruacija/trudnoća


64/166

Tjelesne

promjene

P b t t tj l i ij l


65/166

Pubertet-tjelesni prijelaz u

odraslu dob• Pubertetske promjene:

– Cjelokupni tjelesni rast – Sazrijevanje spolnih karakteristika

• tjelesne promjene prate i psihičke promjene


66/166

Pubertet

• Tjelesne promjene – Nagli rast

• 9 cm za djevojke i 14 cm za mladiće godišnje

• Mijenjaju proprocije tijela-neproporcionalnost – Omjer mišića i tjelesne masnoće• 3:1 omjer mišića i masti kod dječaka• 5:4 omjer mišića i masti kod djevojčica

• Spolne razlike u fizičkim aktivnostim• Razlike u respiratornom kapacitetu

– Povećanje veličine i kapaciteta srca i pluća


67/166

Pubertet

• Spolno sazrijevanje

• Primarne i sekundarne spolne

karakteristike• Menarha i spermarha-13 godina


68/166

Pubertet-tjelesne promjene

• pojavljuje se između 9. i 16. godine (ranijekod djevojčica, u prosjeku 2 godine)


69/166

Uzroci promjena?

• Hormoni


70/166

Početak puberteta


71/166

Početak puberteta – individualni čimbenici

• Genetski čimbenici – Početak i tempo puberteta

• Okolinski čimbenici – Prehrana

• Višak kalorija i više tjelesne masti signalizira da je vrijeme za ulazak u pubertet

– Tjelesna težina• Pretilost povezana s ranijim ulaskom u pubertet

– Izloženost hormonima

– Obiteljski sukobi• K ada je ugrožena djetetova sigurnost, za njega je adaptivno da rano postane

reproduktivno

– Poočimi• Menarha ranije kod djevojaka koje žive u obiteljima s poočimima

Početak puberteta grupni


72/166

Početak puberteta – grupničimbenici

• Usporedba socioekonomskih grupa – Utjecaj siromaštva

• D jevojčice iz obitelji s višim prihodima dobivaju menarhuranije od onih koje žive u ekonomski prikraćenimobiteljima-tjelesno zdravlje

– Kvaliteta prehrane, zdravstvena briga, izloženost bolesti

• Usporedba država – Utjecaj industrijalizacije

• Usporedba vremenskih razdoblja – Sekularni (stogodišnji) trend

• R aniji početak menarhe i rasta pubičnih dlaka


73/166

Sazrijevanje

• Rano i kasno

• Spolne razlike

Rano nasuprot kasnom


74/166


sazrijevanju

• D ječaci koji rano sazrijevaju: – Doživljava ih se opuštenima, nezavisnima,

samopouzdanima i tjelesno privlačnima

– D ječaci izvještavaju o više emocionalnog stresa

• D jevojčice koje rano sazrijevaju: – Nepopularne, povučene, tjeskobne i bez

samopouzdanja, rijetko se nalaze na vodećim pozicijama

– Češće manifestiraju neprimjerena ponašanja, manjeuspješne u školi



75/166


sazrijevanju

• D ječaci koji kasno sazrijevaju: – Doživljavaju ih kao tjeskobnt, previše

pričljivt, traže pažnju drugih

• D jevojčice koje kasno sazrijevaju: – Smatraju ih tjelesno privlačnima, živahnima,

društvenima, u školi na vodećim pozicijama

• Djevojčice koje rano sazrijevaju imaju manje pozitivnu sliku tijela-poimanje i stav prema svom

tjelesnom izgledu. K od dječaka suprotno.



76/166


sazrijevanju

• Usklađenost s vršnjacima

• D jevojčice koje rano sazrijevaju i dječacikoji kasno sazrijevaju

– osjećaju kao da ne pripadaju vršnjacima

• Adolescenti koji rano sazrijevaju – Traže društvo starijih adolescenata

– Emocionalni stres i neuspjeh u školi


77/166

Učinak puberteta

• Obrasci spavanja – Preferira se kasnije lijeganje i ustajanje

– 9 sati: 1 do 10

• Kognitivne promjene

• Odnosi u obitelji – Promjene u odnosima dijete-roditelj

• Odnosi s vršnjacima – Promjene odnosa s vršnjacima i romantičnim

partnerima


78/166

Učinak puberteta

• Samopoštovanje – Promjena slike o sebi

– Promjena samopoštovanja

• Raspoloženje – Povećani stres + Povećana osjetljivost

• Promjene raspoloženja

– Uzrok : Hormoni ili okolina?


79/166

Kognitivni razvoj

• Piaget-faze kognitivnog razvoja djeteta

• Od 11-12. godine – Započinje stadij formalnih operacija početak

apstraktnog mišljenja


80/166

Kognitivne promjene

• Važnost konceptualne strukture rasuđivanja – Propozicijsko mišljenje:

• mišljenje se temelji na logičkim odnosima• adolescenti mogu procjenjivati logiku propozicija (verbalnih

tvrdnji), a da se ne pozivaju na okolnosti iz stvarnog svijeta• Naglasak na racionalnosti i znanstvenoj metodi

– Hipotetičko-deduktivno rasuđivanje• Problem rješavaju tako da stvore opću teoriju o svim mogućim

činiteljima koji mogu utjecati na ishod i iz nje dedukcijomdolaze do specifičnih hipoteza o tome što se može dogoditi

• Testiranje hipoteza je sustavno

Hipotetičko-deduktivno


81/166

Hipotetičko-deduktivnorasuđivanje

• Piagetov zadatak s njihalom

Koliko brzo?

(djeca mlađaod 12. godina

ne rješavajuzadatak)


82/166

Kognitivne promjene

• ZAKLJUČNO:

• tijekom adolescencije, djeca počinjurazmišljati apstraktno i logično rješavatiprobleme

• takvo apstraktno mišljenje se kod većine,ali ne svih adolescenata razvija do 15.godine

Posljedice apstraktnog


83/166

Posljedice apstraktnog

mišljenja• promjene u načinu mišljenja

– snažan utjecaj na ponašanje, stavove idoživljavanje:

• Svadljivost

• Samosvjesni i usmjereni na sebe

• Idealizam i kritičnost

• Planiranje i donošenje odluka-odjeća


84/166

Relativizam

• Ništa nije crno-bijelo – Prepoznavanje važnosti perspektive – Kraj dječjeg “realizma/apsolutizma”

Može rezultirati ekstremnim skepticizmom • Odbacivanje autoriteta

• Odbacivanje socijalnih nromi

• Sve je OK-nema dobrog/lošeg

Tolerantnost za različita vjerovanja• Suosjeća ju s drugima, imaju razvijeniji osjećaj osobne odgovornosti

(krivnje) i socijalne nepravde (moralna zrelost)

• Iako manje tolerantnosti za stvarnu interakciju/pomaganje


85/166

Adolescentni egocentrizam

• Povećana introspekcija, samosvijest,racionalizacija

• Odgovoran za adolescentni oblik egocentrizma – Zamišljena publika-”Svi me gledaju”

– Osobna bajka• Prenaglašavanje jedinstvenosti vlastitih emocija i iskustva-

” Nitko me ne razumije”

– O sjećaj vlastite neuništivosti• riskantna ponašanja (normalna, ali MORAJU se postaviti

primjerene GRANICE)


86/166

Idealizam i kritičnost

• Adolescent počinje misliti – apstraktno (o onom što je moguće, provjerava

to, uspoređuje s prijašnjim doživljajima ili podacima iz okoline),

– razmišlja o budućnoti, planovima, sve lakšeuče, zamišljaju „idealan svijet“

• pretjerano kritični i idealistični – iz toga često i proizlaze i sukobi s roditeljima

P lj di t kt išlj j


87/166

Posljedice apstraktnog mišljenja

• Razmišljanje o mogućnostima – Šta bi bilo kad bi bilo

• Razmišljanje o razmišljanju – Razumijevanje znanja (kako, kada je usvojeno) – Nadgledanje vlastitih mentalnih stanja – Pet procesa: Pažnja, radna memorija, brzina

procesiranja, organizacija, meta-kognicija


88/166

Planiranje i donošenje odluka

• shvaćaju svoje novonastale sposobnosti

• radije slušaju sebe nego druge,

• često reagiraju bez razmišljanja o poslijedicama po druge

(zbog preokupiranosti sobom)• sve bolje razumijevaju odnose među ljudima

• javljaju se sposobnosti kao rješavanje problema i empatija(prosocijalno ponašanje)

• shvaćaju da se društvena pravila mogu kršiti• ALI preplavljeni mogućnostimaneodlučnost


89/166

Kognitivni razvoj

• Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne promjene

• Z bog izgleda očekujemo da se adolescent i ponaša zrelije (postavljanje prevelikihzahtjeva)


90/166

Novija istraživanja

• Dostižu li svi ljudi stadij formalnihoperacija?

• NE!

• Ovisi o:

– Iskustvu – Akademskom obrazovanju

Razvoj morala


91/166

Razvoj morala

Ideja pravednosti u adolescentovom okruženju

• Sportske aktivnosti- praćenje i poštivanje pravila

• Dom pitanja “Zašto ne mogu ostati vani koliko i (stariji) brat/sestra?”?? “Ona/ona uvijek gleda šta hoće!”

• K ućanski poslovisudjeluju u obavljanju kućanskih poslova, ali i lamentiraju da ”moraju sve raditi” po kući.

• U svakodnevnim situacijama mladi imaju ideju o“dobrom/pravom” i “lošem/krivom” postavljaju pitanje o

pojedinim situacijama


92/166

Moral i moralni razvoj

• Moral: sposobnost razlikovanja pravog od krivog, te sposobnost

reagiranja na temelju te razlike

• Moralni razvoj: proces kojim osobe

usvajaju društvene norme o tome što je pravo, a što krivo

i i j


93/166

Moral i moralni razvoj

• Dvije dominantne teorije: – Piaget

– Kohlberg

• i jedna i druga pojašnjavaju razvoj ufazama

Piagetova teorija moralnog


94/166

Piagetova teorija moralnog

razvoja

• Heteronomna moralnost (5-10 godina)

• Autonomna moralnost (od 10. godine)

Usporedba faza moralnog


95/166

Usporedba faza moralnog

razvojaHeteronomna moralnost

• Pravila:•Zadaje autoritete (Bog,roditelj, nastavnik)

•trajna, nepromjenjiva iMORAJU se poštivati

•Procjena ponašanjadrugogaishodi

•Kazna je automatska posljedica kršenja pravila

Autonomna moralnost

• Pravila su:•društveno dogovorena; idealnireciprocitet

•promjenjiva po potrebi

•Procjena ponašanjadrugoganamjera

•K azna je određena namjerom


96/166

LAWRENCE KOHLBERG

(1927-1987)

Kolbergova teorija moralnog razvoja

Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može jespasiti lijek jednog farmaceuta koji taj

lijek naplaćuje po cijeni deset puta većoj

od njegove stvarne vrijednosti. Suprugove žene ima samo pola potrebnogiznosa. Farmaceut mu ne želi prodatilijek po toj cijeni, niti mu želi omogućitida ostatak iznosa plati naknadno. Očajansuprug provalio je u ljekarnu i ukraolijek.

Je li to trebao učiniti? Zašto?

Primjer 2


97/166

Primjer 2

• Očito očajan zbog teškog materijalnog stanja svojeobitelji, 26-godišnjak koji nikada ranije nije evidentiranzbog krađa odlučio se na radikalan potez te je upravokrađom pokušao doći do onoga što ne može kupiti.

• Razbio je staklo na čekaonici Doma zdravlja u Ulicikralja Tomislava, a nakon što je ušao u unutrašnjost,

pokidao je lokot sa zaštitne metalne rešetke. Razbio je

potom staklo na vratima te ušao u ljekarnu s čijih je polica otuđio veću količinu dječje hrane, pelena i lijekovaza dijete, kao i tlakomjer i uređaj za mjerenje glukoze ukrvi. Sve to bilo je, kako je rekao, prijeko potrebno

njegovoj supruzi i djetetu.

P i j 2


98/166

Primjer 2

• Treba li sud mladog tatu osuditi na zatvorsku kaznu? Zašto da ili zašto

ne?

• http://www.tportal.hr/vijesti/crnakronika/5

6309/Mladi-tata-provalio-u-ljekarnu-i-ukrao-pelene-za-bebu.html

Kohlbergovi stadiji moralnog


99/166

g j g

shvaćanja• 1. razina: PRETKONVENCIONALNA (4-

10god)

• 2. razina: KONVENCIONALNA (10-13god)

• 3. razina: POSTKONVENCIONALNA (od13 god)

P tk i l i


100/166

Pretkonvencionalna razina

• “Krivo je krasti pelene kako bi pomogaosvojoj obitelji jer bi mogao biti uhvaćen”

• Fokus na posljedice ponašanja, odnosno,izbjegavanje kazne

K i l i


101/166

Konvencionalna razina

• Osoba u obzir uzima zakon i socijalnenorme

• “krivo je krasti pelene jer je to protuzakonito”ili “u redu je krasti jer će tata tako pomoćisvojoj obitelji. Kasnije će platiti što je ukraoili će prihvatiti posljedice svog ponašanja

(krađe)”

• Osoba smatra da se zakon ne smije kršiti,ali je to ponekad dozvoljeno da se zadržinaklonost obitelji, prijatelja (dobra osoba)

P tk i l i


102/166

Postkonvencionalna razina

• Npr. “nije krivo ukrasti jer će na taj načinmladi tata održati bebu na životu, a ljudskiživot je važniji od osobne svojine”

• Moral se definira u apstraktnim načelima

• Osoba shvaća da su zakoni nužni da bidruštvo funkcioniralo, ali je svjesna da suzakoni ponekad rigidni-zakone tumačitiovisno o situaciji

Kohlbergovi stadiji moralnog


103/166

g j g

shvaćanja• Postkonvencionalna razina-vrlo rijetka

• Moralno rasuđivanje se ne razvija urednim postupnim putem

VEĆ

• Postoji raspon moralnih reakcija kojevariraju o kontekstu

Spolne razlike u moralnom


104/166

p

rasuđivanju• Muškarci i žene razlikuju se s obzirom na

način na koji rješavaju dileme

• Žene-više naglašavaju brigu

• M uškarci- više naglašavaju pravdu ili pravdu i brigu koriste podjednako

Čimbenici koji utječu na razvoj


105/166

j j jmoralnosti

Okolinski činitelji

•Odgojni postupci – autoritativni roditelji potiču razvoj moralnosti

– autoritativni roditelji-visoka kontrola ( jasni i preciznazahtjevi, pravila i kontrola ponašanja) i visoka toplina

•Godine školovanja – rasprave o moralnim pitanjima

•Druženje s vršnjacima – rasprave o moralnim pitanjima

Čimbenici koji utječu na


106/166

j jrazvoj moralnosti

Drugi činitelji

•Emocije empatije i krivnje

•Temperament•Važnost moralnosti za pojam o sebi

Moralnost-kulturno specifična, a neuniverzalna


107/166

Znaci anoreksije


108/166

Znaci anoreksije

• Gubitak 25% do 50% tjelesne težine• Strah od debljanja

• Poremećena slika tijela

• Ne pojavljuje se menarha ili izostanakmenstruacije (nedovoljno tjelesne

masnoće-ispod 15%)

• Bljedilo kože• Krhki i bezbojni nokti

• Osjetljivost na hladnoću


109/166

Anoreksija


110/166

Anoreksija

PROBLEM:

• Ne suradnja

• Podrška koju dobivaju u svojoj anoreksiji(pro Ana)

• http://thinintentionsforever.blogspot.com/p/pro-ana-tips.html

• Dear Ana:

I offer you my soul my heart and my bodily functions I give you all my earthly


111/166

I offer you my soul, my heart and my bodily functions. I give you all my earthly

possessions.

I seek your wisdom, your faith and your feather weight. I pledge to obtain the ability to

float, to lower my weight to the single digits, I pledge to stare into space, to fear food, andto see obese images in the mirror. I will worship you and pledge to be a faithful servant

until death does us part.

If I cheat on you and procreate with Ronald McDonald, Dave Thomas, the colonel or that

cute little dog. I will kneel over my toilet and thrust my fingers deep in my throat and pray

for your forgiveness.

Please Ana, don't give up on me. I'm so weak, I know, but only you with your strength

inside me will I become a woman worthy of love and respect. I'm begging for you not to

give up, I'm pleading with my shallow breathes and my pale skin. I bleed for you, suffer

leg pains, headaches and fainting spells.

• Today, I renew our friendship and resolve to be faithful to you year long, life long. I begineach year with a 3 day fast in honor of you. If you give me the strength to fade away I will

love you and worship you forever.

Love Always, Amanda. (insert your own name in place of mine)

Samopoimanje i


112/166

Samopoimanje i

samopoštovanje uadolescenciji

Samopoimanje slika o sebi


113/166

Samopoimanje-slika o sebi

•Formira se tijekom života•Filter-utječe na naše mišljenje, stavove i ponašanje

Znanje o sebi – tko sam ja?

(spol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled, ponašanje prema drugima, političko opredjeljenje, moralneosobine, itd.)

stvarno ja

– ono što jesam

Očekivanja od sebe – ono što bismo mogli bitiIdealno ja

– ono što bih želio biti (želje, nade)Očekivano ja

– ono što bih trebao biti (dužnosti, obveze,odgovornosti)


114/166

Samopoimanje slika o sebi


115/166

Samopoimanje-slika o sebi

• Samopoimanje

– “mentalna slika koju pojedinac ima o sebi".

– Više “sastavnica”: npr. Tjelesnosamopoimanje, akademsko samopoimanje,samopoimanje o sebi kao romantičnom partneru

– Sve sastavnice zajedno čine globalnosamopoimanje

Samopoimanje razvoj


116/166

Samopoimanje-razvoj

• Razvija se po načelima – diferencijacije i

– integracije,

– najprije dolazi do diferenciranja dijelovasamopoimanja, uz paralelni proces njihove

integracije u viši nivo globalnog

samovrednovanja

Kakav sam ja? Kolika je moja


117/166

vrijednost?

• odgovori na ta pitanja odražavaju

• naše SAMOPOŠTOVANJE

• samopoštovanje je emocionalna ivrijednosna komponenta pojma o sebi

• naša osobna procjena sebe ne mora

uvijek imati veze s objektivnimkriterijima

Komponente samopoštovanja


118/166

Komponente samopoštovanja

OSJEĆAJVLASTITE

VRIJEDNOSTI

uvjerenje da

zaslužujemo sreću,uspjeh, postignuće,

prijateljstvo, ljubav,ispunjenje...

SAMOPOUZDANJE

uvjerenje da smosposobni razmišljati,učiti, birati, donositiodluke, svladavati

izazove...


119/166

Osobe visokog samopoštovanja...


120/166

g p j• boljeg su fizičkog i

psihičkog zdravlja, otpornijesu na stres

• zadovoljnije su svojim poslom, školom i osobnimživotom

• uvjerenije su da će njihovinapori dovesti do uspjeha

• češće planiraju, sudjeluju uraspravama, surađuju sdrugima i postavljaju pitanja

• kompetentnije su u školi, na poslu i u različitimsocijalnim situacijama

• bolje su raspoložene i manje

depresivne• vode računa o dobrobiti

drugih, razumiju njihove

potrebe, spremne su pomoći

• spremnije su suprotstaviti sedrugima i lakše podnosekritiku

• manje su sklonekonformirati se pritisku

većine i spremnije suizraziti svoje mišljenje

• procjenjuju sebe sretnijima izadovoljnijima od većine

Kako prepoznati osobu niskog


121/166

samopoštovanja?

Osoba niskog samopoštovanja


122/166

Osoba niskog samopoštovanja...

• često govori ja sam takav i što tumogu• ne može spavati ako joj se dogodilo

nešto neugodno• radi stvari na određeni način samo

zato jer se to tako radi

• često koristi “ samo da” ( samo danisam rekla to i to)

• osjeća da ima mnogo stvari koje bitrebala učiniti iako to baš i ne želi

• često misli kako nešto nije pravedno• osjeća se jadno i za to krivi svog

šefa, partnera, okolnosti, društvo

• često se žali zbog stvari koje joj sedogađaju• ne voli se razlikovati od ostalih• voljela bi izgledati poput nekog

svog prijatelja/prijateljice

• voljela bi raditi posao koji radi nekinjezin prijatelj

• misli kako ne bi trebala nešto činiti jerto ne čini nitko drugi• ne voli biti prva koja će nešto učiniti ili

reći• odustane ako netko kaže a zašto bi ti bio

izuzetak?

• uvijek traži dopuštenje prije nego neštoučini

• često govori žao mi je ili oprostite• smiješi se kad nekoga kritizira ili se ljuti• kaže ili misli što će reći ljudi• zabrine se ili je napeta ako se netko ne

slaže s njom

• prihvaća loš proizvod ili uslugu jer se nevoli žaliti

• kaže da se slaže ili klima glavom i ondakada se ne slaže

(prema Bown i Brady, 1991)


123/166

Raspravite

!


124/166

Na koji bistenačin ojačali

samopoštovanje?

Individualizacija


125/166

Individualizacija

• od djeteta ovisnog o roditeljima do zdrave,neovisne i dobro funkcionirajuće odrasleosobe

• eksperimentiranje sa stavovima, ponašanjima,otporom, ulogama

• ključni razvojni zadatak tijekom adolescencije

razvoj identiteta

Identitet


126/166

Identitet

Identitet: ono što mislimo da jesmo

Pubertet i rodno tipiziranje


127/166

Pubertet i rodno tipiziranje

• Društvo pred muškarce i žene postavljarazličite zahtjeve u pogledu dužnosti iobveza, ali i različita očekivanja o tome

kako bi se trebali ponašati te koje biosobine ličnosti trebali imati.

• Intenziviranje rodne pripadnosti-tjelesnei kognitivne promjene; pritisak vršnjaka iroditelja

Rodno tipiziranje


128/166

Rodno tipiziranje

• Rodne uloge: – feminina

– maskulina i – Androgina (istovremeno posjedovanje imaskulinih i femininih osobina)

Rodno tipiziranje-rodne uloge

http://www.google.com/imgres?imgurl=http://media.bigoo.ws/content/image/celebrities_male/celebrities_male_63.jpg&imgrefurl=http://profile.myspace.com/index.cfm?fuseaction=user.viewprofile&friendid=35014590&h=504&w=504&sz=165&tbnid=hNzRVHhAu8QJ::&tbnh=130&tbnw=130&prev=/images?q=male+images&usg=__n-NX5HSbQEILZayswhvO2b_Pyu4=&sa=X&oi=image_result&resnum=1&ct=image&cd=1


129/166

Rodno tipiziranje rodne uloge

• Androgina osoba: – iskazuje i maskulina i feminina ponašanja-

ovisno o situaciji u kojoj se nalazi,

– nije ograničena kulturalnim stereotipima orodnoj prikladnosti i fleksibilnija je.

• Androgina rodna uloga: poželjna bez

obzira na spol jer pridonosi psihološkoj prilagodbi i duševnom zdravlju pojedinca.

Androgine osobe-primjeri


130/166

Androgine osobe primjeri

Identitet i stereotipi


131/166

Identitet i stereotipi

• Koja su obilježja?• Djevojaka

• Mladića

• Roma• Žene Romkinje

• Neka obilježja pozitivna, a neka negativna

• Identiteti često aktiviraju stereotipe – npr. žene postižu niže rezultate na ispitima iz matematike

Pubertet-odnos mladih i

di lj


132/166

roditelja

• Kompetentno roditeljstvo-autoritativni stil

• Obiteljske interakcije-zadovoljavanjeadolescentove potreba za autonomijom

• Adolescenti prestaju idealizirati roditelje,dovode u pitanje njihov autoritet- pristupajuiz različitih perspektiva

Pubertet-odnos mladih i

di lj


133/166

roditelja

• Roditelji koji su: – financijski sigurni

– zadovoljni u vlastitom braku

– K oji ulažu vlastiti rad

• lakše daju adolescentima podršku iodgovarajuću autonomiju

• Loš odnos adolescent-roditelj: teškoće često počele već u djetinjstvu

Odnosi s članovima obitelji


134/166

Odnosi s članovima obitelji

• U vrijeme kada se adolescenti separiraju odobitelji i kad se oslanjaju na svoje grupe

vršnjaka-odnosi s braćom/sestrama postaju

manje intenzivni

• Ulaskom u ranu odraslu dob većina mladih

ljudi postaje jako privržena svojoj braći/sestrama

Pubertet i odnosi s vršnjacima


135/166

Pubertet i odnosi s vršnjacima

• potreba za pripadanjem skupini vršnjaka postaje izraženija,

• kontakti s vršnjacima se intenziviraju

• istaknuta solidarnost među članovima skupine• vršnjački pritisak veći

• mladi privrženiji vršnjacima nego roditeljima;• roditelji postaju 'objekti privrženosti u pričuvi'

Pubertet i prijateljstva


136/166


• Priroda prijateljstva u adolescenciji semijenja: – pomicanje prema većoj intimnosti i lojalnosti

• Spolne razlike u prijateljstvu: – djevojke-emocionalna bliskost – mladići-aktivnosti, postignuća i status

• Prijateljstvo i rodni identitet – Mladići s androginim osobinama-često kao i

djevojke formiraju istospolna prijateljstva,

– mladići s maskulinim identitetom-rjeđe



137/166

p j j

• Prijateljstva (ne “antisocijalna”) potiču: – razvoj pojma o sebi, – stvaranja identiteta i

– kapaciteta za intimne odnose

• Psihoterapijska uloga

– nošenje sa stresom te mogu – poticanje povoljnije stavove prema školi

Prijateljstva-vrste grupa


138/166

j j g p

• Klike-male grupe prijatelja – slične stavovi, vrijednosti, interesi i socijalni

status-popularnost

– razvoj socijalnih vještina

• Klape ili društvo

– Utemeljeno na reputaciji i stereotipima(“štreberi”) – pruža identitet unutar šire socijalne strukture;

Prijateljstva-vrste grupa


139/166

j j g p

• Kojoj kliki/klapi će se adolescent pridružitiovisi o:

– Interesima

– Osobinama ličnosti – Roditeljskom stilu (npr autoritativni roditelji-

štreberi, sportaši; permisivni roditelji-partijaneri)

• Klike mješovitog spola- podržavajući kontekstza upoznavanje adolescenata i adolescentica

Romantični odnosi(“h d j ”)


140/166

(“hodanje”)• Za sve adolescente prve ljubavi služe kao

praksa za kasnije, zrelije odnose

• Dob prvih romantičnih odnosa: kulurnospecifična, kraj osnovne škole- početaksrednje škole

• R ani romantični odnosi-ne potiču socijalnuzrelost

Konformizam u vršnjačkim


141/166

grupama

• Intenzivniji nego u mlađoj ili starijojškolskoj dobi

• Pritisku za antisocijalno ponašnje-najpodložnji mladi adolescenti

Konformizam u vršnjačkim


142/166

grupama

• Percepcija (doživljaj) vršnjačkog pritiska: – značajno predviđa antisocijalno ponašanje (Šincek,

2011)

• Antisocijalno ponašanje-mali postotak

• Zaštitni čimbenici za nepovoljan vršnjačkipritisak:

– Autoritativno roditeljstvo (Ricijaš, 2011)

– Sigurna privrženost (Lotar, 2011)

Problemi razvoja


143/166

j

• Depresija

• Samoubojstvo

• Delinkventno ponašanje

Depresija


144/166

p j

Depresija je bolest!

Često se u svakodnevnom razgovoru čujetermin da je netko u depresiji. Svako lošeraspoloženje koje traje malo dulje skloni smoopisati kao depresiju te se zbog toga, kada

netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo

stanje najčešće ne shvaća ozbiljno.


145/166

Depresija


146/166

p j

• Oko 15 do 20% adolescenata imala je jedno ili višedepresivnih epizoda-odgovara ranoj odrasloj dobi

Manifestacija depresije

• Osjećaji tuge• Frustriranosti• Beznađe u životu• Nemogućnost sudjelovanja i uživanja u velikom

broju aktivnost• Proremećaji spavanja• Poremećaji u apetitu• Poremećaji u koncentraciji

Depresija


147/166

p j

• Manifestacija na različite načine – Djevojke: češće crne misli i hipohondrija,

– Mladići: nemirni i besciljni

• Od tog postotka 2-8% kronično depresivno

• Češća kod djevojaka i žena

• Ne mogu svladati kritične razvojne zadatke• Narušen razvoj identiteta

Depresija


148/166

p j

• Povezana s: – Anksioznošću

– Lošim školskim uspjehom – Uporabom droga

– K ršenjem zakona

Kako razlikovati depresiju od

“l š d ”?


149/166

“lošeg dana”?• ako serija loših dana bez prekida traje

tjednima-vrijeme je za uzbunu!

• Promjene se mogu vidjeti u trima važnim

područjima života: – kuća,

– škola i

– zabava.

Kako razlikovati depresiju od

“lošeg dana”?


150/166

“lošeg dana”?• Mladi koji pate od depresije:

– Vrlo nervozni i reagiraju burno, za razliku od starijihkoji se povlače.

– U ranoj fazi: imaju više nesuglasica i svađa s ljudima skojima se inače dobro slažu.

– Kako depresija napreduje: izolacija, manje interesa zaškolu, a ocjene su sve lošije.

– Da bi se osjećali bolje i mogli družiti, mladi počnukoristiti narkotike i alkohol ili izgube interes za

zabavu.

Činitelji povezani s depresijom


151/166

• Kombinacija bioloških i okolinskihčimbenika

• Studije srodnika: otkrivaju važnu ulogunasljednih faktora

Samoubojstvo


152/166

Hrvatska

•Suicid je treći uzrok smrti kod mladih od 15do 24 (oko 10%; 17% mladića i 4%djevojaka), a šesti uzrok smrti kod djece od 5do 14 godina.

•Pokušaji su karakteristični za mlade ljude (do

35. godine), a završeno samoubojstvo zastarije (65 i više godina)

•Ubijaju se i djeca (već od 5. godine života)

Znaci upozorenja


153/166

• česti razgovori o samoubojstvu

• preokupiranost smrću i umiranjem

• znakovi depresije

• promjene ponašanja (npr. sklonost samo-ozljeđivanju kao rezanje, paljenje i sl.)

• poklanjanje dragih stvari

• dogovaranje nedovršenih poslova

• poteškoće sa snom i spavanjem

Znakovi upozorenja


154/166

• poduzimanje pretjeranih rizika (npr. izborekstremnih sportova, ili ponašanje koje nemari za zdravlje: ozljede, predoziranja itd.)

• povećana uporaba droga• gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti

Kome se povjeriti?


155/166

• Osobu ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a ako treba, otići s njom

• Ne smijemo biti sami u pomaganju.

• Nikako ne smijemo ostavljati suicidalnuosobu samu.

• Moramo provjeriti jesu li joj dostupni

lijekovi, otrovi ili opasni predmeti.

• Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju.

Prevencija i liječenje


156/166

• Uvježbati vidjeti znakove upozorenja• Škole:

– Susojećajno savjetovanje (educirani timovi)

– Vršnjačke grupe za podršku – Informacije o kriznim telefonskim linijama

• Hospitalizacija, antidepresivi, individualna igrupna obiteljska terapija

• Samo 25% koji su pokušali samoubojstvopotraži pomoć liječnika!

STUPANJ PUBLICITETA KOJI DOBIVA PRIČA OSAMOUBOJSTVU

PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA


157/166

PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA

KOJA USLIJEDE.

• Najopasnije su priče koje dobivaju najvećipublicitet,

pojavljuju se u različitim programima, na svim TV

postajama, u tiskanim medijima i internetu, naročitoAko uključuju poznate osobe.

Nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu,u sljedećih deset dana poraste brojsamoubojstava Copycat suicide

www.suicidi.info

Delinkventno ponašanje


158/166

• Delinkventno ponašanje: – zabranjeno zakonskim propisima i za koje

postoje propisane sankcije

• Rizično ponašanje: – nije kršenje postojećih pravnih propisa, ali

često prethodi ili se javlja uz delinkventno ponašanje (npr. konzumacije alkohola, bježanja iz škole, rizična spolna ponašanja,autoagresivna ponašanja itd.)

Delinkventno ponašanje-čimbenici


159/166

čimbenici

• individualni činitelji: – osobito niža inteligencija,

– loš školski uspjeh,

– hiperaktivnost, impulzivnost

• socioekonomski činitelji: – slabi prihodi obitelji,

– obitelji s puno članova



160/166

čimbenici

• obiteljski činitelji: – slab roditeljski nadzor, grubosti u

discipliniranju, tjelesno zlostavljanje djece,

– hladnoća u roditeljskim stavovima,zanemarivanje djece, nekonzistentna

disciplina, slaba uključenost roditelja u životdjece,

– konflikti među roditeljima, razvod/odvojeniživot roditelja,

– kriminalitet roditelja, rizična braća i sestre



161/166

čimbenici

• vršnjački činitelji: rizični vršnjaci,odbacivanje i nepopularnost međuvršnjacima

• činitelji vezani uz školu: škole s visokomrazinom delinkventnog ponašanja

• činitelji vezani uz susjedstvo: susjedstva svisokom razinom delinkventog ponašanja

Spolne razlike u

delinkventnom ponašanju


162/166

delinkventnom ponašanju

• djevojke i mladići manifestiraju jednakeoblike delinkventnog ponašanja

ALI

• djevojke manifestiraju rjeđe gotovo sveoblike delinkventnog ponašanja od mladića

• razlika u prevalenciji/stopi najveća za teža(nasilna) kaznena djela, a najmanja za

lakša (krađe ili zloporaba droga)

Spolne razlike u

delinkventnom ponašanju-RH


163/166

delinkventnom ponašanju RH

• Hrvatska, 1422 uč enika osnovnih i srednjih škola ( Osijek-Zagreb; 866 Ž i 556 M):

• prevalencija krađe iz trgovine slična zamladiće i djevojke.

• 22% djevojaka i 27% mladića izjavilo da jeukralo stvari iz trgovine vrednije od 100kn.

Spolne razlike u

delinkventnom ponašanju-RH


164/166

delinkventnom ponašanju RHALI

•razlika u prevalenciji nasilnog ponašanjaizmeđu mladica i djevojaka je značajna

– 11% djevojaka i 36% mladića sudjelovalo utučnjavi poslije koje je nekome bila potrebnaliječnička pomoć

(Ajduković, Ručević i Šincek, 2007)

Spolne razlike-jedini

izuzetak!!!!


165/166

izuzetak!!!!

• nasilno ponašanje u romantičnim odnosima.

• Mladići i djevojke podjednako manifestirajunasilno ponašanje prema svojim partnerima (unovije vrijeme djevojke više)

Literatura


166/166

• Šverko, B. (urednik), Psihologija, udžbenikza psihologiju za gimnazije, Školskaknjiga, Zagreb, 2008.

• Petz, B. Uvod u psihologiju, Naklada Slap,Jastrebarsko, 2006; str. 102-121

• Laura E. Berk 2008. Psihologija

cjeloživotnog razvoja, Naklada SLAP; str

samopoštovanje i samopouzdanje

Documents