samoslijegajuci beton

Upload: jirihav

Post on 04-Mar-2016

35 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

Samoslijegajuci beton

TRANSCRIPT

  • OPENITO O SAMOSLIJEGAJUEM BETONU

    Samoslijegajui beton (Self Compacting Concrete - SCC) inovativna je vrsta betona koju ne treba ugraivati vibriranjem. Ima sposobnost teenja pod djelovanjem vlastite teine te na taj nain u potpunosti ispunjava oplatu i postie potpunu zbijenost, ak i u prisutstvu gusto rasporeene armature. Ovrsnuli samoslijegajui beton je gust, homogen i ima jednaka inenjerska svojstva i trajnost kao i vibrirani beton. Samoslijegajui beton razvijen je krajem 1980.-ih godina u Japanu. U Europi je prvi put upotrijebljen za graevinske radove na mrei prometnica u vedskoj sredinom 1990.-ih. Samoslijegajui beton omoguuje brzu ugradnju to skrauje vrijeme gradnje i olakava teenje betona oko guste armature. Sposobnost teenja i otpornost na segregaciju samoslijegajueg betona daju mu visok stupanj homogenosti, minimum upljina i ravnomjernu vrstou, omoguujui visok stupanj zavrne obrade i trajnosti konstrukcije. Samoslijegajui beton esto se proizvodi s malim v/c omjerom to mu daje visoku ranu vrstou, omoguuje ranije skidanje oplate i bru uporabu konstruktivnih elemenata i samih konstrukcija. Izostanak uporabe opreme za vibriranje pozitivno utjee na uvjete radne okoline u kojoj se ugrauje beton smanjujui izloenost radnika buci i vibracijama. Poboljanja u tehnologiji gradnje i svojstvima betona u kombinaciji sa zdravijom i sigurnijom radnom okolinom utjeu na iroku uporabu samoslijegajueg betona pri izvedbi predgotovljenih elemenata i ostalih graevinskih konstrukcija.

    SASTAV SAMOSLIJEGAJUEG BETONA

    Sastojci koji se koriste za pripremu SCC-a jednaki su onima za pripremu normalno vibriranih betona.

    Cement Mogu se koristiti svi cementi prema normi EN 197-1. Ovisno o posebnim zahtjevima za odreenu mjeavinu ili primjenu biraju se i odreene vrste cementa.

    Dodatci Da bi se poboljala kohezivnost mjeavine te otpornost na segregaciju dodaju se mljeveni vapnenac ili dolomit, letei pepeo, silicijska praina i mljevena granulirana zgura iz visokih pei. Mljeven vapnenac ili dolomit poboljavaju reoloka svojstva betona i utjeu na izgled povrine betona. Letei pepeo omoguuje bolju

  • koheziju meu esticma (treba paziti da ga se ne doda previe jer e smanjiti teenje). Silicijska praina poveava otpor mjeavine na segregaciju te reducira izdvajanje vode. Mljevene granulirana zgura visokih pei sniava toplinu hidratacije (sporija hidratacija moe utjecati na veu segregaciju).

    Agregat Vrlo su vani oblik i granulometrija agregata jer utjeu na pakiranje zrna agregata i sadraj upljina. Razmak izmeu ipki armature je parametar koji utjee na odabir maksimalnog zrna agregata tako da je uobiajeno najvee zrno od 20 mm. Vei utjecaj na svojstva svjeeg SCC-a ima sitni agregat ija zrna manja od 0.125 mm ulaze u izraun potrebne vode kroz vodovezivni omjer.

    Aditivi Za pripremu SCC mjeavine koriste se superplastifikatori kojima se reducira koliina potrebne vode za postizanje zadovoljavajue obradivosti. Takoer, koriste se aditivi za reguliranje viskozonosti koji smanjuju segregaciju u svjeoj mjeavini.

    TLANA VRSTOA

    SCC s jednakim vodocementnim ili vodovezivnim omjerom kao i normalno vibrirani beton imat e malo veu vrstou jer izostanak vibriranja omoguuje bolju vezu izmeu agregata i cementne paste.

    VLANA VRSTOA

    Budui da volumen cementne paste nema znaajniji utjecaj na vlanu vrstou, vrijednosti tog parametra bit e jednake kao i kod normalno vibriranih betona.

    STATIKI MODUL ELASTINOSTI

    Agregat zauzima volumena svjeeg betona tako da je i njegov utjecaj na statiki modul elastinosti betona najvei. Ako elimo postii vei modul elastinosti betona, pa tako i SCC-a, koristit emo agregat s veim modulom elastinosti. Meutim, vei udio cementne paste nego kod normalno vibriranih betona moe smanjiti vrijednost modula elastinosti.

  • PUZANJE

    Puzanje betona dogaa se u cementnoj pasti i zavisi od poroznosti, koja je, opet, zavisna od vodocementnog omjera. Za vrijeme hidratacije, porozitet cementne paste se smanjuje, pa se tako smanjuje i puzanje s porastom vrstoe. Iz toga se moe zakljuiti da vrijednosti puzanja ovise o vrsti cementa (brzini hidratacije cementa). Agregat se odupire puzanju cementne paste iz ega proizlazi da e beton s veim volumnim udjelom krupnog agregata imati manje puzanje. Zbog veeg udjela cementne paste SCC e imati malo vee puzanje od normalno vibriranih betona.

    SKUPLJANJE

    Ukupno se skupljanje sastoji od autogenog skupljanja i skupljanja uslijed suenja. Autogeno je skupljanje uzrokovano potronjom vode za hidrataciju cementa, a volumen produkata hidratacije manji je od volumena reaktanata. To smanjenje volumena uzrokuje vlana naprezanja u betonu. Skupljanje uslijed suenja je uzrokovano isparavanjem vode u atmosferu. Obino isparava voda iz cementne paste (samo kod nekih vrsta agregata isparava voda iz agregata). Ovo je skupljanje sporije od autogenog. Kao i kod puzanja, skupljanju se odupire agregat.

    TRAJNOST

    Trajnost betona usko je povezana s njegovom poroznou. Zbog vibriranja, koje ne moe uvijek biti ravnomjerno, normalni betoni imaju heterogeniju strukturu od SCC-a, pa tako i razliite poroznosti u istoj masi beotna. Za razliku od takvih betona SCC ima niu i jednoliko rasporeenu propusnost po masi betona to mu poveava trajnost. Naravno, na propusnost utjee i odabir sastojaka betona i vodocementni omjer, bio beton SCC ili normalno vibrirani.

    ZAHTJEVI ZA SVJEI BETON

    Zahtjevi za svjei SCC ovise o: rasporedu i koliini armature nainu dopreme betona do mjesta ugradnje

  • broju mjesta na kojima se lijeva beton nainu zavrne obrade

    Da bi svjei SCC zadovoljio standarde, mora se ispitati: sposobnost teenja (test slump-flow) viskoznost (T500 ili test s V-lijevkom) sposobnost prolaza (J-prsten test ili L-kutija test) otpornost na segregaciju (test segregacije sijanjem)

    Test slump - flow provodi se za svaku mjeavinu kao prva provjera sposobnosti teenja. Radi se s pomou Abrahmsovog konusa za ispitivanje konzistencije betona slijeganjem na ploi za ispitivanje konzistencije betona rasprostiranjem. Konus se napuni SCC-om lijevanjem dok se ne napuni do vrha. Nakon toga, konus se podigne s podloge i mjeri se vrijeme (zaokrueno na 0.5 s) koje je potrebno da svjei beton rasprostiranjem dosegne promjer od 500 mm (T500). Nakon zavretka rasprostiranja mjere se konani (dva okomita) promjeri rasprostrtog betona.

    Test V-lijevkom provodi se tako da se V-lijevak do vrha napuni SCC-om i zaravna. Mjeri se vrijeme potrebno da sva koliina betona istee iz lijevka (zaokrueno na 0.5 s.

  • Test s L-kutijom radi se tako da se vertikalni dio L kutije napuni do vrha SCC-om i zaravna. Otvore se vrataca na dnu kutije i pusti se da beton napuni horizontalni dio kutije. Izmjere se visine betona u odnosu na gornji rub vertikalnog dijela kutiije (H1) i u odnosu na gornji rub horizontalnog dijela kutije (H2). Sposobnost prolaza rauna se kao omjer tih dviju visina (PA=H2/H1).