sandra rukavina - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/651.b.pdf · osnovna obilježja projekta...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SANDRA RUKAVINA
REKONSTRUKCIJA SELA GORIĆI U SVRHU RAZVOJA RURALNOG TURIZMA NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
1
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
REKONSTRUKCIJA SELA GORIĆI U SVRHU RAZVOJA RURALNOG TURIZMA NA PODRUČJU VINODOLSKE OPĆINE
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Projektni menadžment Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić
Student: Sandra Rukavina
Studijski smjer: Poduzetništvo
JMBAG: 0081124678
Rijeka, lipanj 2014.
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja .......................................................................................... 2
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ............................................................................................. 2
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................ 3
1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 3
1.5. Struktura rada ............................................................................................................................... 4
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA ......................... 4
2.2. Projektni menadžment .................................................................................................................. 6
2.2.1. Uloga i osnovne funkcije projektnog menadžera .................................................................. 8
2.2.2 Karakteristike učinkovitog projektnog menadžera ................................................................ 9
2.3. Vrste projekata ........................................................................................................................... 11
2.4 Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta .......................................................... 13
2.5. Faze životnog ciklusa projekta ................................................................................................... 15
3. PROJEKT SELO - GORIĆI ................................................................................................ 18
3.1. Iniciranje projekta ....................................................................................................................... 20
3.1.1. Definiranje novog projekta, ideja te ciljeva projekta .......................................................... 20
3.1.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu ............................................ 23
3.1.3. SWOT analiza projekta ....................................................................................................... 24
3.2. Analiza tržišta ............................................................................................................................. 25
3.2.1. Razvojne mogućnosti Vinodolske općine ........................................................................... 26
3.2.2. Turistički smještaj u Vinodolskoj općini ............................................................................. 27
3.2.3. Kulturalni i sportski turizam ................................................................................................ 28
3.3. Utvrđivanje raspoloživosti resursa ............................................................................................. 30
3.3.1. Financijska sredstva............................................................................................................. 30
3.3.2. Osnovna i obrtna sredstva ................................................................................................... 31
3.3.3. Račun dobiti i gubitka ......................................................................................................... 32
3.3.4. Ekonomski tok projekta ....................................................................................................... 35
3.3.5. Financijski tok projekta ....................................................................................................... 36
3.4. Dinamička ocjena rentabilnosti projekta .................................................................................... 38
3.4.1. Neto sadašnja vrijednost projekta ........................................................................................ 38
3.4.2. Period povrata ulaganja u projekt ........................................................................................ 39
3.5. Pokazatelji učinkovitosti ............................................................................................................ 40
3.6. Tehničko- tehnološka analiza ..................................................................................................... 40
3.7. Upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva ............................................................... 42
3.7.1. Upravljanje projektnim vremenom .......................................................................................... 43
3.7.2. Projektno upravljanje kvalitetom ........................................................................................ 44
1
3.8. Analiza projektnih rizika ............................................................................................................ 47
4. PERSPEKTIVE RAZVOJA RURALNOG TURIZMA VINODOLSKE OPĆINE ............ 48
4.1. Ruralni turizam na području Republike Hrvatske ..................................................................... 49
4.2. Značaj rekonstrukcije sela Gorići za Vinodolsku općinu ........................................................... 52
5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 53
LITERATURA: ........................................................................................................................ 55
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 57
POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 57
POPIS SLIKA, FOTOGRAFIJA I ZEMLJOVIDA ................................................................. 58
1
1. UVOD
Republika Hrvatska je manja europska država, zemljopisno smještena na prijelazu
iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku
sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima
morsku granicu. S obzirom na geografski položaj, te bogatu prirodnu i kulturno- povijesnu
raznolikost, Republika Hrvatska ima kvalitetne preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma.
Na ruralnom prostoru, koji čini gotovo 90 posto površine Republike Hrvatske, živi oko 50
posto njezinih stanovnika. S obzirom na sve te pogodnosti Republika Hrvatska ima veoma
povoljne uvjete za razvijanje seoskog turizma, ali i drugih posebnih oblika turizma vezanih za
ruralni prostor.
Glavni strateški ciljevi hrvatskoga turizma u ruralnom području su: konkurentnost na
međunarodnom tržištu, ravnomjerni regionalni razvoj, samozapošljavanje, trajna zaštita, te
razvoj cjelovite ponude turističke destinacije, podizanje razine kvalitete smještajnih
kapaciteta, ugostiteljskih i turističkih usluga.
Vinodolska općina se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, administrativno središte općine
je grad Bribir. Općina obuhvaća četiri naselja: Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.
Općinom prolazi cesta Hreljin – Novi Vinodolski, paralelna s Jadranskom magistralom.
Godine 2011. Općina je imala 3577 stanovnika.
U ovom radu proces upravljanja projektom prikazan je na primjeru projekta rekonstrukcije
sela Gorići, u svrhu razvoja ruralnog turizma na području Vinodolske općine. Tim projektom
planira se rekonstrukcija malog sela Gorići koje je smješteno u Vinodolskoj općini. Selo je
napušteno još za vrijeme 2. svjetskog rata, a danas se sastoji od sedam ruševnih kuća.
Projekt obnove obuhvaćao bi četri kuće, koje bi se formirale u zasebnu cijelinu.
U ovom dijelu rada razmatra se sljedeće: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2)
radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode,
5) struktura rada.
2
1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja vezan je uz razvoj projekta koji će privući turiste da provedu svoj
godišnji odmor u selu Gorići, te samim time ostvare prihod za vlasnika objekata. Realizacija
projekta rekonstrukcije sela Gorići ima također i veliki društveni značaj za Vinodolsku
općinu. Obnovom sela Gorići Vinodolska općina dobiva 16 novih smještajnih kapaciteta, što
znaći da bi se navedenim projektom u određenoj mjeri rješio problem povećane potražnje za
smještajem turista na području Vinololske općine.
Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, odnosno projektni zadatak. Za
predmet istraživanja uzet je projekt rekonstrukcije sela Gorići. Ekonomsko- financijskom
analizom želi se prikazati isplativost ulaganja u projekt. Predmet istraživanja također
obuhvaća proces upravljanja primarnim projektnim ciljevima predmetnog projekta. Projekt
rekonstrukcije sela Gorići ima veliki turistički potencijal s obzirom na mogućnosti koje će
ponuditi budućim posjetiocima.
Vodeću ulogu u samom uspjehu projekta ima njegov menadžer koji je zadužen za njegovu
realizaciju. Problem istraživanja i predmet istraživanja determiniraju objekt istraživanja.
Objekt istraživanja se odnosi na rekonstrukcija sela Gorići i njegovu financijsku isplativost.
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Sukladno problemu istraživanja, predmetu istraživanja i objektu istraživanja, postavljena je
temeljna radna hipoteza: projekt rekonstrukcije sela Gorići je isplativ i prihvatljiv za
realizaciju, njegovom će se izvedbom u kratkom vremenskom roku omogućiti poboljšanje
turističke ponude, te povećanje smještajnih kapaciteta za turiste na području Vinodolske
općine.
Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati uz pomoć više pomoćnih hipoteza (kratica
P.H.)
3
• P.H. 1: Projekt je jedinstven poduhvat s početkom i krajem koji vode ljudi prema
postavljenim ciljevima. Projekt je privremeno nastojanje da se stvori jedinstven proizvod.
Projekt je usmjeren prema prethodno definiranom cilju.
• P.H. 2: Temeljnim spoznajama, karakteristikama, te ciljevima projekta, projektnom
menadžmentu i projektnom menadžeru stvorene su pretpostavke kako na primjeru projekta
rekonstrukcije sela Gorići doći do pozitivnih rezultata, te kvalitetne i konkurentne usluge, uz
minimalne troškove i ulaganja u zadanom vremenu. Realizacijom projekta povećat će se
turistička ponuda, te smještajni kapacitet Vinodolske općine.
• P. H. 3: Ruralni turizam značajan je čimbenik aktivaciji i održivom razvoju ruralnih
područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača
autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju.
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja, postavljenom glavnom i pomoćnim
hipotezama, definirani su svrha istraživanja i cilj istraživanja.
Svrha istraživanja je prikazati važnost projekta u turističkoj strukturi Vinodolske općine.
Projekt bi trebao rezultirati sadržajem koji ima veoma veliki značaj za razvoj turizma na
području Vinodolske općine.
Cilj istraživanja je prikazati tijek realizacije projekta rekonstrukcije sela Gorići, sa svim
radovima, sredstvima i ciljevima koji su potrebni za realizaciju projekta. Glavni ciljevi
istraživanja ovog projekta će biti prikazani pomoću ekonomsko- financijske analize
isplativost projekta, te će biti prikazan način upravljanja primarnim projektnim ciljevima.
1.4. Znanstvene metode
4
Prilikom izrade ovog diplomskog rada, na temu ”Rekonstrukcija sela „Gorići“ u svrhu razvoja
ruralnog turizma na području Vinodolske općine” korištene su sljedeće znanstvene metode:
komparativna metoda, analitička metoda, povijesna metoda, metoda deskripcije, metode
indukcije i dedukcije.
1.5. Struktura rada
Rad je koncipiran u 5 međusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu rada, uvodu, definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, radna
hipoteza i pomoćne hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode koje su korištene
pri izradi rada, te je obrazložena osnovna struktura rada.
U drugom djelu rada pod naslovom Pojam i obilježja projekta i projektnog menadžmenta
definiraju se pojam i bitne značajke projekta, projektni menadžment, vrste projekta, okolina i
interesno- utjecajne skupine realizacije projekta, te faze životnog ciklusa projekta.
Naslov trećeg dijela rada je Projekt selo-Gorići. U trećem dijelu se utvrđuje iniciranje
projekta, analiza tržišta, utvrđuju se raspoloživi resursi, radi se ekonomsko- financijska
analiza projekta, prikazani su pokazatelji učinkovitosti, ekonomsko- financijska analiza, te je
prikazano upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva i analiza rizika.
Četvrti dio ima naslov Perspektive razvoja ruralnog turizma Vinodolske općine. U ovom
dijelu rada se govori općenito o potražnji za ruralnim turizmom u Republici Hrvatskoj, o
obnovi napuštenih sela Vinodolske općine, te obnovi zapuštenih biciklističkih staza u
Vinodolskoj općini.
Zaključak navodi temeljna saznanja do kojih se došlo pomoću prethodno provedenih
istraživanja.
2. POJAM I OBILJEŽJA PROJEKTA I PROJEKTNOG
MENADŽMENTA
5
Projekt je skup međuzavisnih i u logičkom redoslijedu povezanih aktivnosti usmjerenih
ostvarenju postavljenih ciljeva. U ovom poglavlju se detaljnije opisuju osnovni pojmovi
vezani uz projekt. Dana je definicija projekta te su navedene njegove bitne značajke, također
je dana definicija projektnog menadžmenta. Navedene su uloge i osnovne funkcije projektnog
menadžera, te karakteristike učinkovitog projektnog menadžera. Definirane su i vrste
projekta, okolina i interesno- utjecajne skupine realizacije projekta, te faze životnog ciklusa
projekta.
2.1. Definiranje i temeljne značajke projekta
U svakodnevnom gospodarskom i znanstvenom životu termin projekt je u vrlo širokoj
upotrebi. Bilo da se radi o plasiranju novog proizvoda, rekonstrukciji proizvodnog pogona,
izgradnji nove tvornice ili određenom istraživačkom pothvatu, uvijek se govori o planiranju i
realizaciji određenog projekta. Svaki projekt je jedinstven. Ovakva tvrdnja je izravna
posljedica definicije projekta.
Brojni autori ponudili su svoje definicije projekta, no svi su autori prilikom definicije projekta
složni u tome da projekt ima vijek trajanja te da je u postizanju određenoga, jedinstvenog cilja
potrebno poduzeti neke aktivnosti.
Projekt se može definirati kao kompleksno rizično nastojanje da se s determiniranim
materijalnim, financijskim i informacijskim resursima te inovativno organiziranim
aktivnostima i ljudskim potencijalima unutar određenog vremena realizira jedinstveni pothvat
kojim se neko postojeće strateško stanje transformira u ciljno (Zekić, 2010., p.10).
Kleim i Ludin definiraju projekt kao skup različitih aktivnosti obavljenih u logičkom nizu
kako bi se došlo do određenoga rezultata. Dodaju da svaka aktivnost kao i cijeli projekt imaju
definiran početak i kraj (Kleim & Ludin, 1998., p.122) .
Budući da je većina autora s područja upravljanja projektima sudjelovala na izradi kataloga
znanja u izdanju PMI (Project Management Institute) ili se u svojim radovima referenciraju na
PMI, definicije PMI uzete su kao najopćenitije, dok su radovi ostalih autora navedeni ukoliko
značajnije odstupaju od PMI definicije. PMI je međunarodna udruga za upravljanje
projektima sa sjedištem u SAD-u i s ograncima po cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj
(http://www.fer.unizg.hr , pogledano 10.04.2014.).
Ako se uzme u obzir PMI definicija projekta kao najopćenitija, upravljanje projektom jest
primjena znanja, vještina, alata i tehnika u projektnim aktivnostima da bi se ispunili projektni
6
zahtjevi. Upravljanje projektom uključuje utvrđivanje zahtjeva, postavljanje jasnih i
ostvarivih ciljeva, uspostavu ravnoteže između suprodstavljenih zahtjeva za kvalitetu, doseg,
vrijeme i trošak te prilagodbu specifikacija, planova i pristupa interesima i očekivanjima
različitim zainteresiranim stranama (PMI, 2004.).
Temeljne značajke projekta:
Ø jedinstvenost cilja,
Ø ograničenost vremena,
Ø kompleksnost transformacije,
Ø determiniranost resursa,
Ø inovativnost organizacije,
Ø rizičnost pothvata,
Ø strateški pomak (Zekić, 2010., p.10).
Osnovna obilježja projekta jesu vremenska ograničenost i jedinstvenost cilja pothvata.
Vremenska ograničenost kao karakteristična odrednica projekta podrazumjeva da duljina
trajanja projekta kao i projektni cilj moraju biti konačni. Kad se ostvari cilj projekta, projekt
se zaključuje, za razliku od procesa čiji cilj ima evolutivan karakter. Projekt treba promatrati
kao jednokratni proces transformacije determiniranih inputa u jedinstveni ciljni output s
krajnjom svrhom izravnog doprinosa stvaranju dodane vrijednosti za sve ključne interesno-
utjecajne skupine njegove realizacije. Jedinstvenost pothvata drugo je temeljno obilježje
projekta budući da su projektni proizvod ili usluga na određeni način jedinstveni, različiti od
svih sličnih proizvoda i usluga. Svojstveno je za projekt da se njme realizira nešto što do tada
nije proizvedeno ili na taj način u identičnom kontekstu izvedeno (Zekić, 2010,p.11).
2.2. Projektni menadžment
Projektni menadžment može se definirati kao proces sustavnog ciljno integriranog vođenja
raspoloživih ljudskih potencijala i logistike ograničenih materjalnih, financijskih i
informacijskih resursa kroz procese projektne realizacije u svrhu efikasnog i efektivnog
7
ostvarivanja unaprijed postavljenih projektnih ciljeva u pogledu obuhvata, troškova, vremena
i kvalitete izvedbe koji zadovoljavaju potrebe i očekivanja korisnika projektnog proizvoda.
Projektni menadžment je integrativan upravljački sustav koji aktivno upravlja interakcijama
projektnih procesa u svim temeljnim podsustavima realizacije projekta:
§ upravljanje projektnom integracijom
§ upravljanje projektnim obuhvatom
§ upravljanje projektnim vremenom
§ upravljanje projektnim troškovima
§ upravljanje projektnom kvalitetom
§ upravljanje projektnim ljudskim potencijalima
§ upravljanje projektnim komunikacijama
§ upravljanje projektnom logistikom
§ upravljanje projektnim rizikom (Zekić, 2010.,p.32).
Tablica 1: Područja projektnog menadžmenta (prema PMI)
1. INTEGRACIJSKO
UPRAVLJANJE
PROJEKTOM:
- razvoj plana projekta
- izrada egzekucije
-izrada plana u slučaju
promjene
2. UPRAVLJANJE
OBUHVATOM
PROJEKTA:
- iniciranje
- planiranje obuhvata
- definiranje obuhvata
- potvrđivanje obuhvata
- kontrola promjene obuhvata
3. UPRAVLJANJE
PROJEKTNIM
VREMENOM:
- definicija aktivnosti
- sekvenciranje aktivnosti
- procjena duljine trajanja
aktivnosti
- razvoj rasporeda
4.UPRAVLJANJE
PROJEKTNIM
TROŠKOVIMA:
- planiranje resursa
- procjenjivanje troškova
- budžetiranje troškova
- kontrola troškova
5. UPRAVLJANJE
PROJEKTNOM
KVALITETOM:
- planiranje kvalitete
- osiguravanje kvalitete
- kontrola kvalitete
6. UPRAVLJANJE
LJUDSKIM
POTENCIJALIMA
PROJEKTA:
- organizacijsko planiranje
- regrutiranje zaposlenih
- razvoj timova
7. UPRAVLAJNJE
PROJEKTNOM
8. UPRAVLJANJE
PROJEKTNIM
9. UPRAVLJANJE
PROJEKTNOM
8
KOMUNIKACIJOM:
- planiranje komunikacije
- distribucija informacija
- izvješćivanje o izvedbi
- administracija
RIZIKOM:
- planiranje upravljanja
rizikom
- identifikacija rizika
- kvantitativna analiza rizika
- kvalitativna analiza rizika
- planiranje odgovora na
rizike
- kontrola i nadzor rizika
NABAVOM:
- planiranje nabave
- planiranje nadmetanja
- nadmetanje
- selekcija
- ugovaranje
- zatvaranje ugovora
Izvor: Izrada studenta prema podacima sa: http://www.etfos.unios.hr (pogledano 10.04.2014.)
Projektni menadžment obuhvaća planiranje, organiziranje, praćenje i kontrolu svih aspekata
projekta, te motiviranje svih uključenih ljudi za postizanje projektnih ciljeva (Šunjić D.,
Projektni menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com ).
2.2.1. Uloga i osnovne funkcije projektnog menadžera
Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti u određenom
projektu i izravno je odgovorna direktoru poduzeća. Potrebna znanja koja bi svaki projektni
menadžer trebao imati, su: stručna znanja, specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu,
administrativna i organizacijska, opća znanja o sociologiji, psihologiji. Potrebne vještine koje
bi svaki projektni menadžer trebao imati, su: vođenje, procjena i planiranje projekta, projektna
komunikacija, pregovaranje, rješavanje problema, etičnost i moralnost (Šunjić D., Projektni
menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com ).
Projektni menadžer je profesionalac na polju projektnog menadžmenta. Oni imaju
odgovornost planiranja i izvedbe bilo kakvog projekta, kao oni koji se odnose na građevinsku
industriju, arhitekturu ili razvoj softvera. Mnoga druga polja u produkciji, dizajnu i uslužnim
industrijama također imaju projektne menadžere. Jedina dužnost projektnog menadžera je
osigurati uspjeh projekta minimaliziranjem rizika kroz životni ciklus projekta. To se izvodi
kroz niz metoda. On pita bitna pitanja, otkriva neizrečene pretpostavke i riješava
interpersonalne konflikte, te upotrijebljava razne sistematske vještine menadžera
(http://hr.wikipedia.org , pogledano 10.04.2014.).
U upravljanju projektom projektni mendžer ima nekoliko značajnih uloga: integrator,
komunikator, vođa tima, donosioc odluka i kreator atmosfere. Za projektnog menadžera se
9
kaže da ima centralnu poziciju u projektu, oko koje se nalaze ostali sudionici u projektu. On
uspostavlja veze i odnose između svih učesnika u projektu, odnosno ima ulogu integratora.
Projektni menadžer ima ulogu i mogućnost da povezuje i integrira napore članova projektnog
tima i drugih sudionika na projektu u cilju efikasnog završetka projekta. Projektni menadžer
ima i veoma značajnu ulogu komunikatora u povezivanju svih učesnika u projektu.
Predstavlja središnje komunikacijsko mjesto u projektu i mora distribuirati različite
informacije zainteresiranim sudionicima. S obzirom da je jedan od osnovnih zadataka vođenje
projektnog tima, projektni menadžer ima i značajnu ulogu vođe tima. On organizira,
usmjerava i usklađuje rad članova projektnog tima, rješava probleme i konflikte, i daje upute,
sve u cilju efikasnog završetka projekta. Projektni menadžer donosi veliki broj odluka u
realizaciji projekta. On ima ulogu donosioca odluka. Odluke se donose za sve aspekte
realizacije projekta i vezane su za realizaciju aktivnosti na projektu, osiguravanje i trošenje
resursa, trošenje financijskih sredstava, koordinaciju i usmjeravanje rada članova projektnog
tima. Ova uloga projektnog menadžera je veoma teška i izuzetno značajna uloga.
U izboru projektnog menadžera mogu se slijediti dva realna pristupa. U prvom pristupu
najprije se identificiraju svi zahtjevi koje treba ispuniti jedan projektni menadžer, pa se zatim
bira onaj kandidat koji ispunjava najveći broj specificiranih zahtjeva. U drugom pristupu se iz
svih zahtjeva koje treba ispuniti projektni menadžer, odrede zahtjevi koji su značajniji za
konkretni projekt , a zatim se bira kandidat koji ispunjava sve tražene zahtjeve ( Milčić D. ,
Uloge i zadaci projektnog menadžera,
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Downloads/ww
w2_upi_pr3.pdf , pogledano 11.04. 2014. ).
2.2.2 Karakteristike učinkovitog projektnog menadžera
Projektni menadžer mora biti. (Omazić, Baljkas, 2005., p.119): § odlučan i sklon inicijativi,
§ inteligentan,
§ interpersonalno osjetljiv,
§ samouvjeren i siguran,
§ organizator i planer,
10
§ graditelj tima i disciplinirani lider,
§ motivator,
§ sposoban u rješavanju konflikata,
§ pošten, fleksibilan i prilagodljiv,
§ dominantan,
§ spreman na rizik,
§ otvoren,
§ komunikator i govornik.
Posebne osobine projektnog menadžmenta- odlučan, sklon inicijativi, inteligentan, samouvjeren I siguran, organizator i planer, motivator, graditelj tima, pošten, fleksibilan i prilagodljiv, dominantan, otvoren, zna kada treba riskirati (Šunjić D., Projektni menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com ).
Od projektnog menadžera se traže sljedeća opća i specifična znanja: specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu, stručna znanja i poznavanje tehnika projektnog menadžmenta,
§ poznavanje projekta- razumjevanje cija,
§ opća znanja o psihologiji, socijologiji i političkim znanostima,
§ administrativna i organizacijska znanja (Preprotić i Kostešić, 2008.,p.127).
Prema W. Brineru, C. Hastingsu i M. Geddesu projektni menadžer mora imati 6 gledišta:
§ prema van (klijent, korisnik, dobavljač),
§ prema naprijed (stalno gledati u budućnost),
§ prema natrag (što se do određenog trenutka dogodilo u prošlosti i koje lekcije je
naučio),
§ prema dolje (članovi projektnog tima),
§ prema unutra (sebi, kako bolje organizirati svoj posao),
§ prema gore (sponsor, nadređeni) (http://web.efzg.hr, pogledano 12.04.2014.).
Projektni menadžer mora objedinjavat dva načina razmišljanja:
§ divergentni- on uvijek mora imati veliki broj alternativnih rješenja,
§ konvergentni- od niza rješenja mora se opredijeliti za jedno i to za ono pravo
(http://web.efzg.hr, pogledano 12.04.2014.).
11
2.3. Vrste projekata
Projekti se razlikuju i mogu se klasificirati prema brojnim kriterijima- namjeni projekta,
objektu projekta, kompleksnosti realizacije, okolini izvođenja i sl. U znanstvenoj i stručnoj
literature, kao ni u praksi, ne postoji jedinstvena klasifikacija projekta, već se projekti
diferenciraju ovisno o fokusu istraživanja.
Projekte je s obzirom na objekt i način određivanja cilja primjereno diferencirati kao:
§ determinističke projekte i
§ stohastičke projekte.
Projekti kod kojih je prije pokretanja moguće precizno, s velikom sigurnošću ostvarenja,
rezultatno definirati konačan cilj iz kojeg se u procesu planiranja regresivnom metodologijom
izvode značajni podciljevi i tehnologija realizacije mogu se definirati kao deterministički
projekti.
Projekti kod kojih se prilikom pokretanja postavlja konačan cilj s manje zadanih mjernih
kriterija, tj. kod kojih je konačan cilj rezultatno tek vjerojatno odrediv i ostvariv, definiraju se
kao stohastički projekti.
S obzirom na namjenu i učinke projekte je primjereno diferencirati kao:
§ projekte s izravnim ekonomskim učincima i
§ projekte s neizravnim ekonomskim učincima.
Projekti s izravnim ekonomskim učincima imaju za očekivanje povrat financijskih ulaganja iz
novostvorene vrijednosti, odnosno profita stvorenog ili realizacijom ili eksploatacijom
projekta.
Projekti s neizravnim ekonomskim učincima ne polaze od očekivanja povrata financijskog
ulaganja u njihovu realizaciju neposredno komercijalizacijom ili eksploatacijom projekta, već
neizravno poboljšanjem uspješnosti funkcioniranja višeg sustava koji definira namjenski cilj
projekta (Zekić, 2008.p.16).
Podjela projekata (Hauc, 2007.,p.69) na:
§ determinirane,
§ stohastičke,
§ primarne unutarnje,
§ primarne vanjske,
§ jednokratne projekte,
§ multiprojektne procese,
12
§ velike projekte,
§ programne projekte,
§ projekte s neposrednim ekonomskim učincima,
§ projekte s posrednim ekonmskim ili drugim učincima.
Determinirani projekti su oni kod kojih pri pripremi njihova pokretanja izvođenja postoji
uvjerenje da će svi podciljevi i konačan cilj biti postignuti, osim ako se ne pojave
nepredviđene poteškoće tijekom izvođenja projekta.
Stohastički projekti su oni projekti koji se oblikuju prema ciljno progresivnom načinu,
najprije se oblikuju početne aktivnosti, koje će svojim rezultatima i rezultatima sljedećih
aktivnosti omogućiti usporedno postavljanje svih ciljeva projekta , pa time i konačnog cilja.
Primarni unutarnji projekti su oni koji svojim djelomičnim ili konačnim rezultatima uvjetuju
početak daljnjeg izvođenja ili završetak jednoga ili više drugih projekata u tvrtki ili drugom
organiziranom sustavu, a moraju biti izvedni prije svršetka ovih projekata, jer inače nije
moguća njihova ekspolatacija.
Primarni vanjski projekti su oni koji svojim djelomičnim ili konačnim rezultatima uvjetuju
početak, daljnje izvođenje ili svršetak jednog ili više projekata u tvrtkama ili drugim
organizacijama, a u njima se ne izvode, iako je moguće da se na razne načine angažiraju pri
izvođenju.
Jednokratni projekti su oni koji se u tvrtkama ili drugim organiziranim sustavima izvode samo
jednom ili vrlo rijetko u duljim vremenskim razdobljima.
Multiprojektni procesi su projekti koji se ponavljaju, a po načinu izvedbe su slični i
zahtijevaju ustaljen način izvedbe i vođenja.
Osnovna mjerila za svrstavanje projekata među velike su ona koja vrijede za sve slučajeve
projekata, bez obzira na specifičnost pojedinog projekta za naručitelja. Ta su mjerila:
složenost, trajanje, vrijednost projekta i rizik projekta.
Program projekata je ciljno usmjeren kompleksan process izvođenja pojedinih logički
međusobno ovisnih projekata.
Projekti s neposrednim ekonomskim učincima su projekti koji u eksploataciji objekata-
rezultata, osiguravaju povrat uloženih sredstava i u daljnjem tijeku eksploatacije stvaranje
prihoda i dobiti, dakle sredstava za daljnji razvoj tvrtke.
Projekti s posrednim ekonomskim učincima su projekti koji u eksploataciji objekata ne
osiguravaju vraćanje uloženih sredstava, nego ti objekti omogućuju posredne ekonomske ili
druge učinke, kao namjenske ciljeve za tvrtku odnosno druge organizirane sustave (Hauc,
2007.,p.86).
13
2.4 Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta
Suvremena poslovna okolina u kojoj se javlja sve veća konkurencija, globalizacija, kraće
trajanje ekonomskog korištenja proizvoda/usluga, te raspoloživo vrijeme za razvoj, stvara vrlo
dinamične i brzo promijenljive okolnosti u kojima djeluju poslovni sustavi. Odgovor
poslovnih sustava na te promjene mora biti, ako želi osigurati uspješnost na dugi rok,
mijenjanje vlastitih temelja, odnosno promjene u djelovanju poduzeća i širenje ponude
proizvoda/usluga. Te promjene su nužne, moraju se provesti s ciljem, brzo i točno, one su
jednokratne i moraju biti inovativne. To su ujedno i karakteristike uspješnih projekata zato se
potrebne promjene moraju postizati pomoću njih. Projektni menadžment danas postaje sve
nužniji i ima značajnu ulogu u svim poslovnim sustavima.
Čimbenici znanstveno- tehnološke, gospodarske, institucionalne i socio- kulturne okoline
realizacije projekta značajno utječu na djelovanje projektnog menadžmenta i ponašanje
interesno- utjecajnih skupina projektne realizacije. Projekte se inicira i realizira u okviru
određenih postojećih organizacija koje determiniraju čimbenike interne okoline projektne
realizacije. Organizacijski sustavi značajno utječu na koncept projektnog menadžmenta i na
uspješnost projektne realizacije. Ovisno o tome izvode li se projekti u projektno ili procesno
orijentiranim organizacijama, organizacijama koje su razvile projektno upravljanje
poslovanjem i razvojem ili u organizacijama koje su tradicionalno linijski organizirane,
projektni menadžment imat će pogodniji ili ne pogodniji ambijent za uspješno vođenje
projektne realizacije (Zekić, 2010., p.50).
Ključ projektnog uspjeha su ljudi koje se ne smije doživljavati samo kao (potrošne) resurse.
Interesno-utjecajne skupine projekta su osobe, grupe ili organizacije koje su aktivno
uključene ili imaju utjecaj, bilo pozitivan ili negativan, na obavljanje projektnih aktivnosti i
konačni rezultat projekta (
http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment%20-
%202011/20111115%20-%205%20-%20Projektni%20menadzer%20i%20interesno-
utjecajne%20skupine%20na%20projektu.ppt.pdf, pogledano 12.04.2014.).
Tablica 2: Balans između različitih očekivanja
14
Interesno- utjecajna
skupina
Očekivanja
Primarna Sekundarna
Vlasnici Povrat financijskih
sredstava
Dodana vrijednost
Menadžeri Financijska zarada Povećanje konkurentske
prednosti
Zaposlenici Plača Sigurnost i zadovoljstvo
poslom
Konkurenti Komparativna prednost Lojalna konkurencija
Kupci Ponuda dobara i usluga Protuvrijednost za novac
Vjerovnici Bonitet Sigurnost naplate
Dobavljači Sigurnost i brza naplata Duguročni odnosi
Zajednica Sigurnost Doprinos potrebama
zajednice
Država Udovoljavanje
regulatornom okviru
Održivi razvoj
Izvor: Izrada studenta, prema podacima
:http://web.efzg.hr/dok/OIM/momazic//projektni%20menadzment (pogledano 10.04.2014.)
Tablica 2 navodi primarna i sekundarna očekivanja interesno-utjecajnih skupina od realizacije
projekta.
Relizacijom projekta stvara se i speifično okruženje koje oblikuju interesno- utjecajne skupine
projektne realizacije. Projektni mendžment mora od početka realizacije projekta identificirati
zainteresirane strane i njihova očekivanja od realizacije projekta kako bi u zadanom
kontekstu, izbjegavanjem prijetnji i korištenjem prilika, razvojem optimalne organizacijske
strukture i poduzetničke organizacijske kulture s raspoloživim organizacijskim resursima
uspješno realizirao primarne ciljeve glavnih interesno- utjecajnih skupina projekta,
zadovoljavajući i očekivanja posredno zainteresiranih skupina projektne realizacije (Zekić,
2010.,p.50).
15
2.5. Faze životnog ciklusa projekta
Da bi se umanjili rizici u provedbi, koji su dio svakog projekta, organizacije koje provode
projekt dijele ga u više faza što olakšava samu provedbu. Te faze se nastavljaju jedna na
drugu, a svaka ima vlastite aktivnosti i ishode. Svaki projekt prolazi kroz različite faze koje
označavaju životni ciklus projekta.
Radi osiguranja djelotvorne upravljačke kontrole, to jest smanjenja rizika uspješne realizacije
projektnih ciljeva, projekti se dijele na projektne faze koje zajedno čine njegov životni ciklus.
Životni ciklus projekta sastoji se od određenog broja projektnih faza utvrđenih sukladno
potrebama sustava projektne proaktivne upravljačke kontrole, neophodnog za učinkovito
upravljanje realizacijom projekta do ostvarenja projektnih ciljeva.
Projekti se primarno dijele u faze kako bi se pospješilo ciljno integrirano upravljanje
njihovom realizacijom. Općenite faze životnog ciklusa kroz koje prolazi realizacija projekta
mogu se sintetizirano prikazati kao:
· iniciranje i aktiviranje realizacije projekta,
· planiranje i organizacija logistike projektne realizacije,
· organiziranje i vođenje projektne realizacije,
· evaluiranje i zaključivanje realizacije projekta (Zekić, 2010., p.17).
Grafikon 1.: Faze životnog ciklusa projekta
Izvor:
https://www.google.hr/search?noj=1&tbm=isch&sa=1&q=%C5%BEivotni+ciklus+projekta&
oq=%C5%BEivotni+ciklus+projekta&gs_l=img.3 (pogledano 19.04. 2014.)
Inicijacija je najvažnija faza u životnom ciklusu projekta jer se u njoj donosi odluka o
prihvaćanju i izvođenju samog projekta. U fazi inicijacije postavljaju se ciljevi projekta,
16
izabiru projektni menadžer i projektni sponzor, utvrđuje se rizik projekta, te donosi odluka o
nastavku planiranja projekta.
Aktivnosti koje se odvijaju u fazi inicijcije su brojne, ali se mogu grupirati u četri temeljne
skupine:
· definiranje projekta,
· formiranje projektnog tima,
· izrada studije izvodivosti,
· selekcija projekta.
Definiranje projekta - prva etapa u fazi inicijacije u kojoj treba utvrditi sve ono što se treba
uraditi da bi se započelo s radom na projektu. Trebaju se odrediti ciljevi, te resursi kojima će
se zadani ciljevi ostvariti.
Formiranje projektnog tima – projektni tim predstavlja radnu grupu čiji su članovi
posvećeni zajedničkoj misiji u ostvarivanju određenih ciljeva. U toj interakciji oni nastoje
povećati svoju kreativnost, inovativnost, predanost, komunikaciju, koordinaciju, rješavanje
problema i odlučivanje. Pronalaženje pravih ljudi za rad u učinkovitom timu jedan je od
najtežih poslova te predstavlja veliki izazov svakom projektnom menadžeru. Za uspješnost
tima bitno je definirati uloge svakom članu tima.
Izrada studije izvodivosti- Studija izvodivosti je analiza mogućnosti da se projekt uspješno
dovrši, uzimajući u obzir pravne, ekonomske, tehničke i druge čimbenike. Cilj studije je
objektivno i racionalno razotkriti prednosti i slabosti postojećeg poslovanja ili predloženih
ulaganja, mogućnosti i prijetnje, sredstva koja su potrebna za provedbu, i na kraju izglede za
uspjeh.
Selekcija projekta- predstavlja sustav vrednovanja projekta, te izbor onog koji najbolje
ispunjava ciljeve poduzeća. Rezultat procesa selekcije je odluka o tome koja od alternativa uz
najmanje troškove i rizike daje najviše koristi. Najveća odgovornost na izbor pada na
projektnog menadžera s obzirom da on mora donijeti konačnu odluku, te odluke o
postupcima, modelima, metodama, tehnikama i kriterijima izbora (Buble, 2010., p. 113).
Planiranje projekta je jedna od najdelikatnijih faza u kojoj se definiraju sve projektne
aktivnosti i opisuje načine njihove provedbe uz uporabu odgovarajućih resursa u zadanim
rokovima i sa zadanim budžetom.
U fazi planiranja određuje se što potrebno napraviti, tko će što uraditi, kad i na koji način,
gdje i kako će to uraditi. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje od njega te
točno odrediti obuhvat projekta.
17
Svrha procesa planiranja je:
· detaljna razrada projekta,
· precizno utvrđivanje troškova i kalendara aktivnosti,
· raspisivanje organizacije posla,
· osiguranje potpore rukovodstva organizacije,
· osiguranje okvira za pregled i kontrolu nad cjelokupnim projektom (Buble, 2010.
p.127).
Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja
projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva projekta.
Ključne aktivnosti u fazi izvođenja projekta su:
· upravljanje kvalitetom,
· upravljanje nabavom i ugovaranjem,
· upravljanje komunikacijama,
· upravljanje rizikom (Buble, 2010., p.141).
Nadzor i kontrola kvalitete najčešće se definiraju kao proces mjerenja i nadziranja
napredovanja projekta, a svha im je identificirati odstupanja od plana kako bi se na vrijeme
poduzele aktivnosti neophodne za ostvarenje zadanih ciljeva.
Temeljne aktivnosti nadzora i kontrole kvalitete su:
· izvještavanje o performansama projekta,
· odobravanje ili odbacivanje zahtjeva za promjenama na projektu
· odobravanje preventivnih i korektivnih akcija
· predviđanje napredovanja projekta.
Nadzor i kontrola nisu sinonimi, ali su međusobno usko povezani. Nadzor obuhvaća
prikupljanje, bilježenje, izvještavanje o napredovanju i stanju projekta. Kontrola je proces koji
koristi podatke prikupljene procesom nadzora kako bi se komparirale stvarne i planirane
performanse, te poduzele korektivne mjere u slučaju odstupanja.
Kontrola obuhvaća slijedeće parametre:
· kontrolu troškova,
· kontrolu kvalitete,
· kontrolu rasporeda,
· kotrolu opsega (Buble, 2010, p.147).
Zatvaranje projekta je faza u životnom ciklusu projekta u kojoj se završavaju sve aktivnosti
ili faze projekta, isporučuje završeni proizvod drugima ili se pak zatvara otkazani projekt. To
18
je faza u kojoj projektni tim mora osigurati da se projekt završi pravovremeno i uspješno.
Završetak projekta usmjeren je na operativne poslove koje treba obaviti da bi se projekt
završio, a to uključuje njegovu predaju klijentu i post projektne aktivnosti. Završetak projekta
je faza u kojoj prestaju sve projektne aktivnosti, te dolazi do prihvaćanja i verificiranja
projektnog proizvoda. Završni izvještaj prikazuje povijest projekata u kojem je kronološki
evidentirano što je dobro, a što krivo na projektu (Buble, 2010., p.159).
3. PROJEKT SELO - GORIĆI
Ruralni turizam, kao značajan element održivog turističkog, ekonomskog i socijalnog razvoja
ruralnih područja, nailazi na sve veće razvojne, marketinške, menadžerske i ekonomske
poteškoće u svom razvoju, dok se istovremeno na strani turističke potražnje iskazuje sve
značajniji interes za ovakvim oblikom turizma. Razvojna rješenja treba tražiti u
implementaciji adekvatnog modela upravljanja ovim, vrlo osjetljivim područjem društvenog i
ekonomskog razvoja te njegovom kvalitetnom operacionalizacijom na svim razinama. Pri
tome je nužno umrežavanje, kako gospodarskih subjekata, prvenstveno agroturističkih
19
domaćinstava međusobno, tako i s drugim segementima i interesnim skupinama u segmentu
ruralnog turizma i općenito ruralnog razvoja regionalne zajednice. Ovaj rad ukazuje na
osnovne probleme u području strateškog razvoja ruralnog turizma, a ujedno predstavlja i
pokušaj da se prikažu smjernice na koji način donijeti strateški plan njegovog razvoja,
uspješno ga implementirati i pratiti njegovu realizaciju.
Koncept održivosti u ruralnom turizmu treba promatrati sa šireg aspekta. Održivost se ne
može
zasnivati samo na uskim načelima zaštite okoliša, već kao ciljeve održivosti treba postaviti još
i:
· očuvanje lokalne kulture i identiteta lokalne zajednice,
· očuvanje krajolika,
· očuvanje i održivi razvoj ruralne ekonomije,
· održivi razvoj turizma na dugoročnom planu,
· razvoj i poticanje podrške, razumijevanja i senzibiliziranja "donositelja odluka",
posebno lokalne, regionalne i državne vlasti, ali i drugih institucija odgovornih za
dugoročan razvoj ruralnih područja (Krajnović A., 2011., Strateško upravljanje
razvojem ruralnog turizma – problemi i smjernice,
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Down
loads/Krajnovic_Cicin_Sain_Predovan_Stratesko_upravljanje_razvojem_ruralnog_
turizma.pdf , pogledano 19.04. 2014. ).
Selo Gorići koje se nalazi u Vinodolskoj općini ima veoma jaki potencijal za razvoj ruralnog
turizma. Selo zbog svog izuzetnog geografskog položaja i prirode koja ga okružuje nudi
brojne mogućnosti. Svrha ovog projekta je detaljno razraditi troškove ulaganja u obnovu sela,
te dobiti točnu informaciju o povratu cijelokupnog ulaganja. Osnovna ideja obnove sela je da
se turistima pruži mogućnost da dožive kako su živjeli naši predci.
U ovom djelu rada bit će detaljno prikazan projekt rekonstrukcije sela Gorići, kroz:
· iniciranje projekta,
· analizu tržišta,
· utvrđivanje raspoloživosti resursa,
· ekonomsko – financijsku analizu,
· pokazatelje učinkovitosti,
· sažetak ekonomsko-financijske analize,
20
· upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva,
· analizu rizika.
3.1. Iniciranje projekta
Iniciranje ideje za pokretanje projekta predstavlja okidač cijelog projektnog ciklusa. Svaki
projekt prolazi prvu fazu iniciranja.
Ovaj projekt će nam dati odgovore na slijedeća pitanja:
· Što je projektni rezultat?
· Koji su poslovni razlozi i ciljevi pokretanja projekta?
· Koje su glavne aktivnosti?
· Koje su osnovne pretpostavke i ograničenja?
· Koliki je okvirni budžet?
· Kad je predviđeni završetak projekta?
· Kako mjerimo uspješnost projekta?
3.1.1. Definiranje novog projekta, ideja te ciljeva projekta
Hrvatska ima značajnu i brojnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u
svim njezinim područjima. Ali postavlja se pitanje da li je ona dovoljno i na pravi način
iskorištena te da li postoji prava i provediva strategija razvoja ne samo turizma već i ostalih
aktivnosti vezanih za održivi razvoj ruralnog prostora. Važnost ruralnog turizma, prije svega,
ogleda se u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih
proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga. Razvoj
ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće,
tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena, ona turistička.
Fotografija 1: Selo Gorići prije obnove
21
Izvor: Izrada autora
Ideja za projekt rekonstrukcije sela Gorići vezana je uz povećanu potražnju za turističkim
smještajem i sadržajem na području Vinodolske općine.
Glavni razlog pokretanja projekta rekonstrukcije sela Gorići je prepoznavanje potencijala i
trendova u segmentu potražnje za obiteljskim ruralnim turizmom, uzimajući u obzir da
ozbiljnija konkurencija nije prisutna u neposrednom okruženju.
Ruralni turizam predstavlja širi pojam od samog seoskog turizma, jer predstavlja turizam na
ruralnom odnosno seoskom području sa svim aktivnostima koje se provode na tom području,
a njegove najznačajnije karakteristike su mirna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš,
komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seljačkih poslova. Tome se također
može dodati i cijeli niz posebnih oblika turističke ponude tj. usluga koje se mogu pružati na
ruralnom prostoru. Investitor u ovom projektu je tvrtka San d.o.o., a predmet navedenog
projekta je obnova četri postojeće kuće u selu Gorići, izgradnja 4 bazena, te obnova postojeće
štale za držanje domaćih životinja.
Namjera investitora je proširenje ruralnog turističkog sadržaja, iz razloga što iz godine u
godinu sve više raste potražnja za takvim načinom provođenja godišnjeg odmora.
Projektne ideje koje se nastoje ostvariti su 6 spavaćih mjesta u svakoj kući, što ukupno iznosi
24 spavaća mjesta, te obnova postojeće štale, za držanje domaćih životinja.
Osim definiranja projektne ideje potrebno je definirati i ciljeve projekta. Određivanje ciljeva
je važan korak u identificiranju onog što turist stvarno želi, što znači da su ciljevi projekta
suglasni sa zahtjevima posjetitelja. Ciljevi također moraju biti i jasno izneseni svakome tko je
neposredno uključen u projekt.
Kao glavni cilj navedenog projekta identificira se pružanje usluga turističkog sadržaja, na
način da se profesionalnošću ponude stekne povjerenje posjetitelja, tako da se postigne
njihovo zadovoljstvo, te da se odluče na ponovni dolazak u selo Gorići.
Projekt će se pridržavati suvremenih i ekoloških zahtjeva uvođenjem najmodernije
tehnologije.
22
Zemljovid 1: Lokacija sela Gorići
Izvor : Izrada autora
Sažetak projekta: 1. Podaci o investitoru
Investitor: San d.o.o.
Sjedište: Tončićevo 55, 51260 Crikvenica
OIB: 35478898121
Osnivač: Marko Car
Registarski sud: Trgovački sud u Crikvenici
Djelatnost prema NKD 2007. Iznajmljivanje turističkog smještaja u selu Gorići
2. Sudionici projekta
Projektni menadžment: Tvrtka San d.o.o
Projektni menadžer: Direktor Marko Car
Projektni izvođač: Građevinsko poduzeće IPS d.o.o.
Projektni sponzor: San d.o.o., Vinodolska općina, Ministarstvo
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog turizma
Projektni klijenti: Turisti, izletnici
23
2. Opis projekta
Naziv projekta: Rekonstrukcija sela „Gorići“
Cilj ulaganja: Rekonstrukcija sela „Gorići“ u svrhu razvoja
ruralnog turizma na području Vinodolske
općine. Glavni cilj projekta je povećanje
kapaciteta za smještaj turista.
Lokacija: Selo Gorići nalazi se u Vinodolskoj općini.
Selo je od mora udaljeno dva i pol kilometra,
a okruženo je stoljetnom šumom.
3. Struktura izvora financiranja (kn)
Vlastita sredstva: 2.000.000 (100%)
UKUPNO: 2.000.000 (100%)
4. Terminski plan
Početak ulaganja: 01.07.2014.
Kraj ulaganja: 24.02.2015.
5. Dokumentacija
Pri izradi projekta korištena je postojeća građevinska dokumentacija (idejni projekt, glavni
projekt, troškovnik) te ponude za opremu.
3.1.2. Projektni menadžer i interesno utjecajne skupine na projektu
Projektni menadžer je osoba odgovorna za realizaciju svih poslova i aktivnosti na određenom
projektu, koji su dio svakog projekta, bez obzira na njegovu veličinu, vrijednost i trajanje, a
koja je izravno odgovorna direktoru poduzeća (Dujanić, 2010, p.78).
24
Osobe ili organizacije koje su aktivno uključene u projekt, a mogu imati ili pozitivan ili
negativan utjecaj na obavljanje projektnih zadataka i konačni rezultat projektne realizacije
nazivaju se interesno utjecajne skupine projekta.
U navedenom projektu interesno utjecajnu skupinu koja dolazi izvan organizacije čine turisti
(osobe koje će koristiti usluge sela Gorići), investitori, suradnici, dobavljači, zakonodavci,
lobisti, mediji, javnost, dok su to unutar organizacije projektni menadžer Marko Car, projektni
sponzor ( San d.o.o.), klijent, projektni tim, inicijator te više razine menadžera.
3.1.3. SWOT analiza projekta
Swot analizu projekta potrebno je izvršiti kako bi se pravilno odlučilo koja će se strategija
koristiti za izvođenje projekta. Spomenuto je moguće postići analiziranjem situacije vanjskog
i unutrašnjeg okružja, utvrđivanjem prilika i opasnosti za poduzeće te prednosti i slabosti
poduzeća.
Prilike i opasnosti za poduzeće pripadaju vanjskom okruženju, kao i analiza demografskog
rasta, pravnih, političkih, socijalnih, kulturnih te tehnoloških čimbenika koji utječu na
poduzeće. U unutarnje okruženje spadaju svi oni čimbenici na koje poduzeće može
neposredno utjecati, a jedan od najvažnijih je konkurencija koja bitno utječe na rad poduzeća
što se može pretvoriti u prednost ili slabost.
Swot analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četri čimbenika nastoji prikazati
snage, slabosti, prilike i prijetnje određenog projektnog pothvata.
Snaga je nešto u čemu je poduzeće uspješno ili neko svojstvo koje pojačava njegovu
konkurentnost.
Slabost je nešto što poduzeću nedostaje ili nešto u čemu je neuspješno (u usporedbi s
konkurentima), ili uvjet koji uzrokuje nepovoljan položaj na tržištu.
Prilika je povoljan trend ili događaj u okruženju koji poduzeću otvara prostor za nove
poslovne mogućnosti. Prijetnja je nepovoljan trend ili događaj u okruženju koji može ugroziti
poslovanje poduzeća.
Tablica 3: SWOT analiza projekta
SNAGE SLABOSTI
25
- povoljan zemljopisni položaj područja
- bogata kulturno- povijesna baština
- prethodno razvijene marketinške
aktivnosti
- dugogodišnje iskustvo u turističkoj
djelatnosti
- kuće stečene obiteljskim nasljeđem
- iskustvo u bavljenju s turizmon
- prepoznatljiva turistička destinacija
- uzlazni trend ruralnog turizma
- kvalitetan, inovativan, uporan i stručan
voditelj tima
- administrativne zapreke lokalne
zajednice
- nedovoljna iskorištenost i promocija
prirodnih bogatstva
- nedovoljna uključenost kulturno-
povijesne baštine u turističku ponudu
- sezonski orijentiran turizam
- loše uređena prilazna cesta
PRILIKE PRIJETNJE
- rastući segment ruralnog turizma
- razvoj dodatnih usluga
- velika potražnja za turističkim
sadržajem na području Vinodolske
općine i šire okolice
- mogućnost korištenja EU fondov za
ruralni razvoj
- kreiranje jedinstvenog europskog
modela održivog turizma koji čuva
okoliš i kulturno- povijesno naslijeđe
- kratka turistička sezona
- globalna ekonomska kriza u okruženju
- klimatske promjene
- ograničeno korištenje sredstava EU
fondova uslijed visokih kriterija
prihvatljivosti korisnika
Izvor: Izrada studenta
Tablica 3 navodi snage, slabosti, prilike i prijetnje koje znatno utječu na projekt
rekonstrukcije sela Gorići. Navedene su snage i prilike koje imaju povoljan utjecaj na
uspješnu realizaciju projekta. Nabrojene snage i prilike mogu uvelike smanjiti troškove same
rekonstrukcije sela, te također imati povoljan utjecaj na daljnje poslovanje sela. Navedene
slabosti i prijetnje imaju nepovoljan utjecaj na rekonstrukciju i daljnje poslovanje sela.
3.2. Analiza tržišta
26
Temeljna stvar na kojoj počiva svaki poslovni plan je kvalitetna analiza tržišta. Svaki
poduzetnik na početku svoga poslovanja mora odgovoriti na nekoliko važnih pitanja, a jedno
od njih je i postoji li potreba na tržištu upravo za tim proizvodom.
Krive procjene mogu dovesti do velikih financijskih gubitaka i svima se obavezno
preporučuje analiza tržišta jer je uvijek isplatljivije ne ulaziti u posao koji nije isplativ, nego
to otkriti naknadno. Analiza tržišta nije jeftina stavka, ali kriva procjena košta daleko više.
S druge strane, analiza tržišta također treba za poslovni plan koji će tražiti financijske
institucije u trenucima kad se traži investitore (kredite). Analiza tržišta se sastoji od analize
tržišta nabave i tržišta prodaje, te od procjene prihoda/zarade.
Analiza tržišta doista mora biti sveobuhvatna jer kreće od procjene svih mogućih faktora: od
našeg proizvoda (cijena, marketing, distribucija) do proizvoda konkurencije. Poduzetnici
često rade pogreške jer misle da znaju što potrošačima treba. Ni najkvalitetniji proizvod neće
proći na tržištu ako ljudima ne treba. Treba se zapitati po čemu je naš proizvod specifičan u
odnosu na konkurenciju - ako nemamo odgovor, radije se ne upuštat u posao. Svaki proizvod
ima svoju ciljnu grupu ( Arežina S., 2013., Analiza tržišta, http://www.marketing-
seo.org/analiza-trzista.html , pogledano 27. 04.2014.).
3.2.1. Razvojne mogućnosti Vinodolske općine
Rimsko ime Vinodolske općine Vallis Vinearia ukazuje na njezinu dugu povijest. Brojni
kulturni spomenici i arheološka nalazišta ukazuju na prisutnost rimske imperije na ovim
prostorima, a poznatoj hrvatskoj srednjovjekovnoj plemićkoj obitelji Frankopan pripisuje se
razvoj i kulturni procvat ovoga kraja. Iz toga doba sačuvani su brojni ostaci koji mogu biti
veoma zanimljivi posjetiocima za razgledavanje.
Mogućnost boravka i odmora danju na moru, a noću na brdovitom dijelu općine, gdje
osvježava čist planinski zrak, ugodan je velikom broju turista.
Ljubiteljima prirode osiguran je veći broj obilježenih planinskih i biciklističkih staza, te
prekrasni vidikovci na atraktivnim mjestima s pogledom na Kvarner.
U Triblju, selu u blizini Gorića, je i uzletište za paraglajdere, koji ljepotu Vinodolske rivijere
mogu doživjeti s planinskih vrhunaca.
Fotografija 2: Bribirska gradina
27
Izvor: http://www.tz-vinodol.hr/hr/bribir/1/9 , pogledano 27.04.2014.
3.2.2. Turistički smještaj u Vinodolskoj općini
Blizina mora i šume čini Vinodolsku općinu idealnim mjestom za odmor. U svim mjestima
Vinodolske općine može se pronaći smještaj u sobama i apartmanima ugodnih obiteljskih
kuća. U udobnom pansionu osim smještaja domaćini nude i domaću hranu. Za turiste koji su
željni nešto drugačijeg tipa odmora, nudi se smještaj u ruralnim kućama za odmor. Ruralne
kuće omogučuju turistu da doživi kako su nekoć živjeli Vinodolci, te da provedu svoj odmor
u kući uređenoj u autentičnom vinodolskom stilu, ali ipak moderno opremljenoj.
U Vinodolskoj općini se smještaj također može pronaći duboko u šumi, u planinarskom
domu.
Svake je godine sve veći broj iznajmljivača i ležaja u Vinodolskoj općini. U 2013. godini je
bilo ukupno 116 registriranih iznajmljivača, broj raspoloživih ležaja 661, no s pomoćnim
ležajevima taj broj je iznosi i više od 700 registriranih ležajeva na području cijele Vinodolske
općine.
Udio u ostvarenim noćenjima u ruralnim objektima dostiže trećinu od ukupnog ostvarenog
broja noćenja u registriranom komercijalnom smještaju. To ukazuje na činjenicu da iz godine
u godinu raste potražnja turista za ruralnim smješajem, te da Vinodolska općina postaje
prepoznatljiva i reprezentativna destinacija. Najkvalitetniji ruralni objekti bez problema su
popunjeni četiri mjeseca, a cijene dnevnog najma izražavaju se u stotinama eura. Na području
cijelog Vinodola je tridesetak ruralnih objekata. 2013. godine zabilježen je znatan porast
28
dolazaka turista iz Austrije, Francuske i Slovenije kojima je primamljiviji boravak u mirnoj i
zelenoj dolini od gužvanja na prenapučenoj obali.
Prema evidenciji Ureda Turističke zajednice Vinodolske općine do kraja kolovoza 2013.
godine Vinodolski kraj je posjetilo 5.136 turista, a ostvareno je 47.841 noćenja (2012. godina
– 46.978), što je porast od 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema statističkim
podacima vidljivo je da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih
gostiju. Posljednjih devet godina, odnosno kumulativno od 2005. – 2013. godine broj
dolazaka domaćih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noćenja porastao za
preko 85%.
3.2.3. Kulturalni i sportski turizam
Tradicijska baština Vinodola bogata je i zanimljiva, proizašla iz načina života kroz stoljeća i
raznih povijesnih utjecaja.
Tradicionalna arhitektura Vinodola uvjetovana je klimom, tlom te načinom života. Kamen je
osnovni materijal kojim se grade vinodolske kuće s dvorom, a posebno su zanimljivi osebujni
ulazi u dvorišta i kuće – portuni.
Bogata povijest na području Vinodolske općine ostavila je dubok trag. Kneževi Frankopani su
na području nekadašnje Vinodolske knežije izgradili devet kaštela, čiji su predstavnici bili
potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se
tri od devet kaštela - Bribir, Grižane i Drivenik, i još jedan iz antičkih vremena - Badanj.
Badanj je podignut na temeljima antičke utvrde i gospodario je prodolom što se pruža od srca
Vinodola prema moru. Drivenički kaštel najočuvaniji je i najatraktivniji kaštel Vinodola koji
je zajedno sa Crkvom sv. Dujma i Crkvom sv. Stjepana smješten na brijegu ponad Tribaljskog
jezera. Na krševitim liticama koje ovdje zovu “griže” izgrađen je grižanski kaštel, po čemu je
dobio ime. Danas na slavnu prošlost Grižana podsjećaju samo ostaci zidina grižanskog
kaštela. Od nekadašnjeg bribirskog kaštela ostala je sačuvana samo četverokutna kula iz 1302.
godine i dio gradskog bedema.
Vinodolska općina također nudi bogati kulturalni sadržaj.
29
Manifestacija „Čuvar kroz povijest” je dvodnevno događanje oživljene srednjovjekovne
povijesti unutar i izvan kaštela u Driveniku. Unutar kaštela Drivenik prikazuje se niz
povijesnih, edukativnih, zabavnih i glazbenih predstava na pozornici. Uokolo utvrde Drivenik
postavljeni su srednjovjekovni viteški tabori koji interaktivno daju posjetiteljima uvid u
srednjovjekovni život. Oko kaštela održava se niz interaktivnih radionica poput radionice
mačevanja, radionice streličarstva, radionice srednjovjekovnog plesa, radionice
srednjovjekovnih igara, radionice glagoljice, radionice srednjovjekovne kuhinje i drugo.
Jedna od manifestacija na području Vinodolske općine su i Vinodolske ljetne večeri. Cilj je
ove manifestacije da pruži publici vrhunske umjetničke događaje i da privuče pažnju javnosti
na Vinodolsku dolinu, njene crkve i kaštele.
U kolovozu poslijednjih 11 godina održava se Ružica Vinodola. Ružica Vinodola suvremena
je fešta nadahnuta vinodolskom prošlošću. Ružica Vinodola pokazala se kao izuzetno dobro
pogođen projekt koji je odmah našao svoju publiku, jer radi se o novom, interesantnom
turističkom proizvodu. Interesantan je prije svega stoga što prezentiramo jedan dio naše
bogate tradicije i folklora turistima, ali i domicilnom stanovništvu.
"Dani smokav i sportskog ribolova" zamišljeni su kao manifestacija integralnog proizvoda
turističke ponude vinodolskog područja, koja će implementiranjem raznih sadržaja i
ponude pokušati privući čim veći broj posjetitelja i potrebnu medijsku pozornost, te time dati
svoj doprinos razvoju sportsko-ribolovnog i ostalih selektivnih grana turizma kako bi se
obogatila turistička ponuda, te produžila turistička sezona.
Što se tiče sportskog sadržaja, Vinodolska općina također nudi brojne mogućnosti.
U Vinodolu je obilježeno preko 300 km biciklističkih staza koje se protežu od mora, preko
Vinodola do šumskog područja. Ukupno ima šest staza i svaka ima svoje ime i boju, a
razlikuju se težinom vožnje, duljinom i visinom uspona. Sve biciklističke staze prolaze
prekrasnom, nedirnutom prirodom Vinodola i njegovog šumskog zaleđa i svaki će biciklist
uživati u vožnji Vinodolom.
Najviši dijelovi Vinodola: Medviđak (1.077 m), Kobiljak (1.119 m), Zagradski vrh (1.187 m)
te Viševica (1.428 m) kao i niža brda pružaju mnogobrojne mogućnosti za aktivni odmor
između ostaloga za planinarenje odnosno šetnju. Obilježeno je 7 staza za šetnju.
Turisti na svom aktivnom odmoru u Vinodolskoj općini, imaju mogućnosti otići i u ribolov.
Uz morski ribolov, moguć je i ribolov na Tribaljskom jezeru. Specifičnost i jedinstvenost
Tribaljskog jezera ogleda se u samoj lokaciji, odnosno Tribaljsko jezero smješteno je samo
30
nekoliko kilometara od mora. Na takvom geografskom položaju i sa takvom klimom, ribolov
na jezeru se odvija tijekom cijele kalendarske godine.
Na području Vinodolske općine se nalaze i tri vidikovca:
- iznad naselja Drivenik – vidikovac "Mahavica",
- iznad naselja Grižane/Tribalj – vidikovac "Pridva",
- iznad naselja naselja Bribir – vidikovac "Slipica"
3.3. Utvrđivanje raspoloživosti resursa
Resursom se smatraju sredstva, mogućnosti, zalihe, rezerve, izvor, prirodna bogatstva…
Resursi od suštinskog značenja za primjenu i ostvarivanje politike i ciljeva organizacije
vezanih za sustav upravljanja trebaju biti utvrđeni i dostupni. Oni mogu obuhvaćati: 1)
ljudske potencijale, 2) dobavljače i partnerstva, 3) informacije, 4) infrastrukturu, 5) radnu
sredinu, 6) prirodne resurse i 7) financijska sredstva. Resursi su predmet upravljanja. To
podrazumijeva odgovornost menadžmenta za osiguravanje raspoloživosti resursa nužnih za
odvijanje poslovnih procesa (Drljača M., 2012., Resursi kao strukturni element sustava
upravljanja, http://kvaliteta.inet.hr/t_Resursi_%20Drljaca.pdf , pogledano 29.04.2014.
).
3.3.1. Financijska sredstva
Investicija u rekonstrukciju sela Gorići procijenjena je na 2.000.000 kuna te su sve vlastita
sredstva, dakle nema kredita od poslovne banke. Projekt u cijelosti financira vlasnik
postojećih objekata Marko Car. Izvori financiranja projekta prikazani su u tablici broj 4.
Tablica 4: Izvori financiranja projekta
Izvor sredstava Iznos (kn) Učešće
31
Vlastita sredstva 2.000.000 100,00%
Kredit banke 0 0,00%
UKUPNO 2.000.000 100,00%
Izvor: Izrada studenta
Tablica 4 prikazuje da projekt rekonstrukcije sela Gorići u potpunosti financira vlasnik
objekata, učešće njegovih vlastitih sredstava iznosi 100%. Vlasnik postojećih objekata za
proces rekonstrukcije sela Gorići neće zatraživati kredit od banke.
3.3.2. Osnovna i obrtna sredstva
Osnovne karakteristike osnovnih sredstava su: koriste se u poslovnim aktivnostima poduzeća
u dužem vremenskom razdoblju, u vijeku uporabe ne mijenjaju svoj fizički oblik, postepeno
se troše, tako što dio svoje vrijednosti prenose na gotove proizvode ili usluge, te podliježu
obračunu amortizacije kojom se mjeri postupno trošenje osnovnih sredstava. Osnovna
sredstva mogu biti stečena kupnjom, izgradnjom odnosno izradom u vlastitoj izvedbi,
razmjenom za drugo sredstvo ili darivanjem. Osnovna sredstva u materijalnom obliku se
mogu podijeliti na prirodna bogatstva i sredstva za rad. Prirodna bogatstva su zemljišta i
šume, te čine dio imovine koja ne podliježe obračunu amortizacije. Sredstva za rad su najveća
i najznačajnija grupa osnovnih sredstava. Sredstva za rad obuhvaćaju građevinske objekte,
postrojenja i opremu (strojevi, alati, pogonski, skladišni i uredski inventar, namještaj,
transportna sredstva) (http://www.poslovni.hr/trzista , pogledano 10.07.2014.).
Obrtna sredstva ili kratkotrajna imovina dio su ukupne imovine kojom raspolaže poduzeće, a
koja traje manje od jedne godine. U proizvodnom procesu imovina mijenja svoj oblik, te se
poslije završenog ciklusa ponovno pojavljuje u prvobitnom obliku. Za obrtna sredstva
karakteristično je da su to materijalne vrijednosti koje se troše u proizvodnji, tako da se
njihova supstanca i vrijednost jednokratnom uporabom potpuno prenosi na novi proizvod i pri
tome mijenja njihov prvobitni oblik (http://www.unizd.hr/portals, pogledano 14.07. 2014.).
U tablicama broj 5. i 6. prikazana je struktura trajnih i obrtnih sredstava potrebnih za
realizaciju projekta.
32
Tablica 5: Struktura osnovnih sredstava
Popis osnovnih sredstava Vrijednost (kn) Struktura
1. Zemljište 50.000 3,79 %
2. Građevinski objekt 80.000 6,06 %
3. Vatrogasni pristup 40.000 3,03 %
4. Ostala materjalna imovina 900.000 68,19 %
5. Dozvole 30.000 2,27 %
6. Ostala nematerjalna
imovina
220.000 16,66 %
UKUPNO 1.320.000 100,00%
Izvor: Izrada studenta
Vidljivo je iz tablice 5 da je iznos trajnih sredstava procijenjen na 1.320.000 kuna, a čine ih
zemljište, građevinski objekt, vatrogasni pristup, dozvole te ostala materijalna i nematerijalna
imovina.
Tablica 6: Struktura obrtnih sredstava
Popis osnovnih sredstava Vrijednost (kn) Struktura
1. Materjal 600.000 88,24 %
2. Sitni inventor 60.000 8,82 %
3. Ostala obrtna sredstva 20.000 2,94 %
UKUPNO 680.000 100,00 %
Izvor: Izrada studenta
Tablica 6 prikazuje obrtna sredstva koja su procijenjena na 680.000 kuna, a sastoje se od
materijala, sitnog inventara i ostalih obrtnih sredstava.
3.3.3. Račun dobiti i gubitka
33
Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća
kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog
financijskog rezultata poslovanja za promatrano (obračunsko) razdoblje.
Temeljne sastavnice računa dobiti i gubitka su:
· prihod,
· rashodi,
· dobit prije oporezivanja ili bruto dobit,
· dobit poslije oporezivanja ili neto dobit.
Prihodi su vrijednosti prodanih dobara i usluga koje su iskazane kroz obračunsko razdoblje.
Ostvarenje prihoda utječe na povećanje kapitala (bilančne promjene). Prodajom dobara ili
izvršenjem usluga povećava se ukupna imovina poduzeća (priljev novca na žiro račun,
povećanje potraživanja od kupaca). U izvorima imovine obveze ostaju nepromijenjene, pa
povećanje ukupne imovine povećava kapital poduzeća. Osim prihoda koje poduzeće ostvaruje
prodajom dobara i obavljanjem usluga, u redovnom poslovanju mogu se javiti i druge vrste
prihoda kao na primjer prihodi od kamata, tečajnih razlika, s osnove viškova na zalihama,
uporabe robe za vlastite potrebe i slično.
Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama. Oni uključuju troškove
plaća zaposlenika, najamnine, troškove usluga, postupnog trošenja (amortizacije) zgrada i
opreme, kamata na primljene kredite i slično. Zbog toga se često nazivaju i „troškovima
poslovanja“.
Rashodi dovode do smanjenje kapitala. Promjene koje uzrokuju mogu biti smanjenje imovine
ili povećanje obveza. Rashodi smanjuju imovinu ako plaćanje prethodi ili nastane u vrijeme
nastanka rashoda (odljev novca sa žiro računa). Kada je plaćanje odgođeno za kasnije,
evidentiranje rashoda povećava obveze. Rashodi se priznaju prema načelu sučeljavanja
prihoda i rashoda, tj. na temelju pridruživanja nastalih troškova prihodima u funkciji kojih su
nastali ( https://www.pfst.hr/old/data ,pogledano 30.04.2014.).
Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit jednaka je razlici između prihoda i rashoda.
Dobit poslije oporezivanja utvrđuje se tako što se porezna osnovica umanjuje za jedinstvenu poreznu stopu od 20%.
Financijski rezultat, i to pozitivan, najvažniji je segment u poslovanju svakog poduzeća. Pozitivan je rezultat pretpostavka sigurnosti i kontinuiteta poslovanja. U tržišnom privređivanju mnoga poduzeća osciliraju u obujmu proizvodnje i prodaje, pa tako i u
34
ostvarenju bruto i neto financijskog rezultata, odnosno novčanih primitaka i izdataka, što ima za posljedicu postojanje permanentne prijetnje gubitaka i likvidnosti (solventnosti) u
poslovanju poduzeća (Sorić I., 2012., Analiza povezanosti između poslovnog rezultata i likvidnosti, file:///C:/Documents%20and%20Settings, pogledano 30.04.2014.).
Tablica 7: Račun dobiti i gubitka projekta Godina UKUPNI
PRIHOD (kn)
UKUPNI
RASHOD (kn)
BRUTO
DOBIT (kn)
POREZ
(20%)
NETO
DOBIT (kn)
2015. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488
2016. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488
2017. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488
2018. 576.000 334.140 241.860 48.372 193.488
2019. 576.000 36.640 539.360 107.872 431.488
Ukupno 2.880.000 1.373.200 1.506.800 301.360 1.205.440
Izvor: Izrada studenta
Tablica 7 prikazuje račun dobiti i gubitka poslovanja sela Gorići kroz narednih 5 godina. Iz tablice su vidljivi podaci da su ukupni prihodi kroz svaku godinu poslovanja veći od ukupnih rashoda, što rezultira s dobiti. Sukladno izračunatim podacima, vidljivo je da projekt svake godine ostvaruje dobit, što govori o isplativosti projekta. Od 2019. godine selo Gorići će poslovati sa znatno većom dobiti. Ukupna neto dobit nakon 5 godina poslovanja sela iznosi
1.205.440 kn.
Tablica 8: Prihodi i rashodi ostvareni od broja noćenja u kućama sela Gorići Broj turista (dnevno) 16
Cijena noćenja po turistu (kn) 300
Trošak po turistu (kn) 17
Izvor: Izrada studenta
Projekcije su bazirane na 16 novih turista koji dnevno borave u selu Gorići, te je uzeta cijena od 300 kuna za dnevni boravak u selu Gorići, dok su troškovi procijenjeni na 17 kuna po posjetitelju dnevno. U te troškove ulaze plaće, materijalni troškovi te ostali troškovi poslovanja, osim amortizacije.
Godišnji prihod od turista (kn) 576.000
Godišnji trošak od turista (kn) 32.640
Izvor: Izrada studenta
Ukupni godišnji prihod od turista se dobije tako da se dnevni prihod po osobi pomnoži s maksimalnim brojem osoba koje mogu istovremeno noćiti u selu, te s brojem dana koliko se očekuje da će selo biti maksimalno popunjeno. Potpuna popunjenost sela Gorići procjenjuje se na 120 dana. Iznos koji se dobije nakon izračuna iznosi 576.000 kn. Ukupni godišnji trošak od turista se dobije tako da se dnevni trošak po osobi pomnoži s maksimalnim brojem osoba koje mogu istovremeno noćiti u selu, te s brojem dana koliko se očekuje da će selo biti maksimalno popunjeno. Za izračun je uzeta potpuna popunjenost sela od 120 dana. Iznos koji se izračunom dobije iznosi 32.640 kn.
35
Amortizacija je postupno umanjivanje vrijednosti imovine poduzeća, a obračunava se godišnje prema zakonom predviđenim postupkom. Tablica 9: Troškovi amortizacije po godinama projekta Redni
broj
Stavke
sredstava
Nabavna
vrijednost
(kn)
Stopa
amortizaci
je
2015.
1.god.
(kn)
2016.
2.god.
(kn)
2017.
3.god.
(kn)
2018.
4.god.
(kn)
2019.
5.god.
(kn)
Ukupna
amortizacija
(kn)
Ostatak
vrijdnosti
(kn)
I. STALNA
SREDSTVA
1.320.000 - 0 0 0 0 0 0 1.320.000
A Materjalna
Imovina
1.070.000 - 0 0 0 0 0 0 1.070.000
1. Zemljište 50.000 0,00 0 0 0 0 0 0 50.000
2. Građrvinski
objekt
80.000 5,00 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 20.000 60.000
3. Vatrogasni
pristup
40.000 25,00 10.000 10.000 10.000 10.000 - 40.000 0
4. Ostala mater.
Imovina
900.000 25,00 225.000 225.000 225.000 225.000 - 900.000 0
B Nematerjalna
imovina
250.000 - 0 0 0 0 0 0 250.000
1. Dozvole 30.000 25,00 7.500 7.500 7.500 7.500 - 30.000 0
2. Ostala
nemat.
imovina
220.000 25,00 55.000 55.000 55.000 55.000 - 220.000 0
II. OBRTNA
SREDSTVA
680.000 - 0 0 0 0 0 0 680.000
1. Materjal 600.000 - 0 0 0 0 0 0 600.000
2. Sitni
inventor
60.000 - 0 0 0 0 0 0 60.000
3. Ostala obrtna
sredstva
20.000 - 0 0 0 0 0 0 20.000
UKUPNO 2.000.000 - 301.500 301.500 301.500 301.500 4.000 1.210.000 1.977.500
Izvor: Izrada studenta
U tablici 9 prikazani su troškovi amortizacije po godinama projekta. Ukupna amortizacija
nakon 5 godina iznosi 1.210.000 kn, a ostatak vrijednosti 1.977.500 kuna.
3.3.4. Ekonomski tok projekta
Ekonomski tok je prikaz svih primitaka, izdataka i njihove razlike. Čini podlogu za
izračunavanje rentabilnosti i primjenu dinamičnih metoda ocjene investicijskog projekta. Širi
je pojam od novčanog toka. Primici u ekonomskom toku nisu samo prihodi od prodaje
učinaka već i ostatak vrijednosti projekta. Izdaci u ekonomskom toku su: investicije i ostali
izdaci vezani uz investicije, rashodi poslovanja bez amortizacije, posebna izdavanja za
društveni standard, porezi iz dobiti te izdvajanja za rezerve. Neto primici u ekonomskom toku
36
definirani su kao razlika između primitaka i izdataka (
http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page , pogledano 01.05.2014.).
Tablica 10: Ekonomski tok projekta
Redni
broj
Stavke
2014.
0.godina
Projekta
(kn)
2015.
1.godina
Projekta
(kn)
2016.
2.godina
Projekta
(kn)
2017.
3.godina
Projekta
(kn)
2018.
4.godina
Projekta
(kn)
2019.
5.godina
Projekta
(kn)
1. PRIMICI 0 877.500 877.500 877.500 877.500 580.000
Ukupan
Prihod
- 576.000 576.000 576.000 576.000 576.000
Amortizacija - 301.500 301.500 301.500 301.500 4.000
2. IZDACI 2.000.000 81.012 81.012 81.012 81.012 140.512
A Investicije u
osnovna
sredstva
- - - - - -
B Troškovi
novih turista
- 32.640 32.640 32.640 32.640 32.640
C Otplata
kredita
- 0 0 0 0 0
D Porez na
dobit
- 48.372 48.372 48.372 48.372 107.872
3=1-2 NETO
PRIMITCI
-2.000.000 796.488 796.488 796.488 796.488 439.488
KUMILATIV -2.000.000 - 1.203.512 - 407.024 389.464 1.185.952 1.625.440
Izvor: Izrada studenta
U tablici broj 10 prikazan je ekonomski tok projekta obnove sela Gorići. Vidljivo je da
kumulativ čistih primitaka dobiva pozitivan predznak u 3. godini eksploatacije projekta.
3.3.5. Financijski tok projekta
Financijski potencijal projekta podrazumijeva raspoloživa sredstva plaćanja u vijeku
projekta, a ovisi o primicima i izdacima u ekonomskim fazama životnog ciklusa projekta.
Financijski tokovi definiraju likvidnost projekta i preduvjet su učinkovite realizacije i
uspješne eksploatacije projekta. Izvor informacija za ocjenu financiranja i likvidnosti je
37
financijski tok projekta, izvještak koji se izrađuje u obliku tablice u kojoj retci prikazuju
strukturu financijskih tokova (primitci, izdaci, neto primitci), a stupci pojedina razdoblja u
vijeku projekta, odnosno dinamiku financijskih tokova realizacije i eksploatacije projekta.
Financijski tok pokazuje likvidnost projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja
projekta i doprinosa projekta jačanju financijskog potencijala investitora (Zekić, 2010.,p.106).
Tablica 11: Financijski tok projekta
Redni
broj
Stavke 2014.
0.godina
projekta
(kn)
2015.
1.godina
projekta
(kn)
2016.
2.godina
projekta
(kn)
2017.
3.godina
projekta
(kn)
2018.
4.godina
projekta
(kn)
2019.
5.godina
projekta
(kn)
UKUPNO
(kn)
1. PRIMICI 2.000.000 576.000 576.000 576.000 576.000 2.553.500 6.857.500
A Ukupni prihod 576.000 576.000 576.000 576.000 576.000 2.880.000
B Vlastiti izvori
financiranja
2.000.000 2.000.000
C Kredit
poslovne
banke
0 0
D Ostatak
vrijednosti
stalnih
sredstava
1.977.500 1.977.500
2. IZDACI 2.000.000 81.012 81.012 81.012 81.012 140.512 2.464.560
A Ulaganja u
stalna sredstva
2.000.000 2.000.000
B Rashodi(bez
amortizacije i
kamata)
32.640 32.640 32.640 32.640 32.640 163.200
C Porez na dobit 48.372 48.372 48.372 48.372 107.872 301.360
D Anuitet
bankovnih
zajmova
0 0 0 0
3=1-2 NETO 0 494.988 494.988 494.988 494.988 2.412.988 4.392.940
38
PRIMICI
4. KUMULATIV
NETO
PRIMITAKA
0 494.988 989.976 1.484.964 1.979.952 4.392.940 -
Izvor: izrada studenta
U tablici broj 11 prikazana je projekcija financijskog tijeka projekta tijekom nulte godine
(aktivizacijsko razdoblje) te 5 promatranih godina eksploatacije projekta. Vidljivo je da će
projekt tijekom svih 5 promatranih godina eksploatacije omogućavati redovito i pravodobno
podmirivanje svih obveza, odnosno uočljivo je da je projekt likvidan u svim godinama
poslovanja.
3.4. Dinamička ocjena rentabilnosti projekta
Dinamička ocjena rentabilnosti projekta omogućuje procjenu ekonomskog potencijala
projekta u njegovom cjelokupnom životnom vijeku. U tu svrhu razvijene su brojne metode, od
kojih se navode tri temeljne, koje je preporučljivo koristiti u kombinacijama budući da svaka
od njih ocjenjuje samo određene aspekte isplativosti projekta (Zekić, 2010.,p.110). U sklopu
ovoga projekta biti će prikazane: metoda neto sadašnje vrijednosti projekta i metoda perioda
povrata ulaganja u projekt.
3.4.1. Neto sadašnja vrijednost projekta
Metoda neto sadašnje vrijednosti projekta je metoda ocjene financijske isplativosti projekta ,a
smatra se temeljnom metodom projektnog odlučivanja. Neto sadašnja vrijednost projekta
definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto primitaka u ekonomskom toku svedenih na
njegovu vrijednost u početnoj godini vijeka projekta. Proračunati čisti novčani tok za svaku
godinu diskontira se na sadašnju vrijednost sa zadanom stopom povrata i taj se zbroj
uspoređuje s planiranim iznosom investicijskog ulaganja koji se smatra početnim novčanim
tokom. Projekt je po metodi neto sadašnje vrijednosti prihvatljiv ako je njegova neto sadašnja
vrijednost pozitivna, a neprihvatljiv ako je negativna (Zekić, 2010.,p.111.).
Diskontna stopa pomoću koje se izračunava čista sadašnja vrijednost jednaka je kamatnoj
stopi po kojoj se odobrava kredit u banci.
39
Formula za izračun neto sadašnje vrijednosti:
NSV=
n
t
n
e
n pNP
÷÷÷÷
ø
ö
çççç
è
æ
+å=
1001
1
1
NSV- neto sadašnja vrijednost NPe – neto primitci u ekonomskom toku
p – diskontna stopa
n – godina u vijeku projekta
Tablica 12: Neto sadašnja vrijednost vrijednost projekta Godina projekta Godina Neto primitci iz
ekonomskog tijeka
(kn)
Diskontna stopa Sadašnja
vrijednost
primitaka (kn)
0. godina projekta 2014. - 2.000.000 5,00%
1. godina 2015. 796.488 5,00% 758,559
2.godina 2016. 796.488 5,00% 722.438
3.godina 2017. 796.488 5,00% 688.036
4.godina 2018. 796.488 5,00% 655.273
5.godina 2019. 439.488 5,00% 344.350
A) Ukupna sadašnja vrijednost primitaka 3.168.656
B) Neto sadašnja vrijednost projekta A + 0 1.168.656
Izvor: Izrada studenta
3.4.2. Period povrata ulaganja u projekt
Razdoblje povrata uloženih sredstava u projekt označava vrijeme koje je potrebno da se iz
čistih primitaka ekonomskog tijeka povrati uloženi novac u realizaciju projekta, dakle kada
kumulativ čistih primitaka ekonomskog tijeka dobije pozitivan predznak. Poželjno je da to
razdoblje bude što kraće, da se projekt i ulaganje u njega čim prije isplati. Vrijeme povrata u
svakom poduzetničkom pothvatu vrlo je važno i u novije vrijeme postaje glavni kriterij
alokacije ulaganja. Kraće vrijeme povrata privlači, a dulje odvlači ulagače.
Tablica 13: Vrijeme povrata ulaganja
40
Godina vijeka projekta Godina Neto primici iz
ekonomskog tijeka
Kumulativni neto
primitak
0. godina projekta 2014. -2.000.000 kn -2.000.000 kn
1. godina 2015. 796.488 kn - 1.203.512 kn
2. godina 2016. 796.488 kn - 407.024 kn
3. godina 2017. 796.488 kn 389.464 kn
4. godina 2018. 796.488 kn 1.185.952 kn
5. godina 2019. 439.488 kn 1.625.440 kn
UKUPNO 1.625.440 kn
Izvor: Izrada studenta
U tablici broj 13 vidljivo je da se u projekt uložena sredstva vraćaju u 3. godini, jer tada
kumulativ neto primitaka dobiva pozitivan predznak.
3.5. Pokazatelji učinkovitosti
Tablica 14: Ukupni prihodi, ukupna ulaganja, broj zaposlenih, bruto i neto dobit i
vlastita sredstva Opis 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.
1.godina 2.godina 3.godina 4.godina 5.godina
Ukupni prihod 576.000 kn 576.000 kn 576.000 kn 576.000 kn 576.000 kn
Ukupna ulaganja 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn
Broj zaposlenih 0 0 0 0 0
Bruto dobit 241.860 kn 241.860 kn 241.860 kn 241.860 kn 539.360 kn
Neto dobit 193.488 kn 193.488 kn 193.488 kn 193.488 kn 431.488 kn
Vlastita sredstva 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn 2.000.000 kn
Izvor: Izrada studenta
3.6. Tehničko- tehnološka analiza
41
U nastavku rada je prikazana tehničko- tehnološka analiza projekta. Obuhvat i opće karakteristike
Investicija u obnovu četri postojeće kuće u selu Gorići može se podijeliti na:
1. Investicija u obnovu krovova
2. Investicija u plastičnu stolariju
3. Investicija u kompletne instalacije u kućama
4. Investicija u zidarske radove
5. Investicija u uređenje interjera i eksterjera
6. Investicija u izgradnju 4 bazena
Tehničko- tehnološka analiza sastavni je dio projekta “Rekonstrukcija sela „Gorići“ u svrhu
razvoja ruralnog turizma na području Vinodolske općine” i ona sadrži definirane aktivnosti i
njihov opis.
Popis aktivnosti radova na projektu:
1. Investicija u obnovu krovova
1.1. Skidanje 4 stara krova
1.2. Montaža 4 nova krova
2. Investicija u plastičnu stolariju
2.1. Skidanje starih prozora i vrata
2.2. Ugradnja novih 16 prozora i 8 vrata
3. Investicija u kompletne nove instalacije u kućama
3.1. Polaganje elektroinstalacija
3.2. Polaganje vodoinstalacija
3.3. Polaganje instalacija odvoda
4. Investicija u zidarske radove
4.1. Poslovi gletanja zidova
4.2. Poslovi ličenja zidova
4.3. Uređenje fasade kuća
5. Investicija u uređenje interjera i eksterjera
5.1. Uređenje podova kuća (pločice, parket)
42
5.2. Kupovina novog namještaja
5.3. Kupovina dvorišnog namještaj
6. Investicija u izgradnju 4 bazena
6.1. Poslovi iskopa 4 bazena
6.2. Poslovi uređenja bazena
Poslovi rekonstrukcije 4 postojeće kućice u selu Gorići započeti će s obnovom krovova kuća.
Stari krovovi su u prilično lošem stanju, te sadrže azbest, pa je njihova zamjena obvezna. Za
zamjenu i postavljanje krovova zadužena je riječka firma Roof d.o.o. Njihov zadatak
obuhvaća skidanje i odvoz starih krovova, te dovoz i montažu novih krovova. Nakon obnove
krovova kreće polaganje instalacija po kućama, struje, vode i odvoda. Za poslove polaganja
instalacija zadužena je crikvenička firma Stream d.o.o. Njihovi radovi obuhvačaju nabavku
svog potrebnog materjala, te njegovu ugradnju. Nakog završetka radova polaganja instalacija,
slijedi uređenje zidova kuća. Za poslove uređenja zidova zadužena je bribirska firma ART
d.o.o. U cijenu njihovih radova uključenja je cijena kompletnog materjala te izvedba radova.
Uređuju se svi zidovi unutar kuća, te vanjski zidovi kuća. Nakon što su završeni svi ti radovi,
slijedi unutrašnje i vanjsko uređenje kuća s namještajem. Za poslove unutrašnjeg i vanjskog
uređenja zadužena je riječka firma Design d.o.o. Njihov zadatak je u dogovoru s investitorom
namjestiti unutrašnjost i urediti okučnicu oko kućica. U cijenu posla uključena je samo cijena
rada, dok investitor sam pokriva sve troškove namještaja i sveg materjala potrebnog za
uređenje. Paralelno dok se izvode svi radovi na uređenju kuća, vode se radovi izgradnje i
uređenja 4 bazena. Svaka kućica će imati svoj odvojeni bazen. Poslove iskopa i uređenja
bazena izvodi crikvenička tvrtka Pool d.o.o. U cijenu izgradnje bazena, je ukljućena cijena
svog potrebnog materjala i radova.
3.7. Upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva
Projektni menadžment nastoji realizirati projekt na način da ostvari optimalan sustav
primarnih projektnih ciljeva – vremena, troškova i kvalitete. U realizaciji projekta treba voditi
računa o tome da se ne prekorači planirani budžet, da se sve projektne faze i završetak
43
projekta realiziraju sukladno planu te da se osigura zadovoljenje projektnih potreba,
specificiranjem standarda kvalitete. Upravljanje realizacijom primarnih projektnih ciljeva
uključuje: upravljanje projektnim vremenom, upravljanje projektnim troškovima i upravljanje
projektnom kvalitetom.
Projekt rekonstrukcije sela Gorići objašnjava upravljanje projektnim vremenom i projektno
upravljanje kvalitetom.
3.7.1. Upravljanje projektnim vremenom
Upravljanje projektom, odnosno projektnim vremenom zahtijeva bolje poznavanje teorije i
prakse o upravljanju vremenom. Upravljanje projektnim vremenom provodi se kroz više faza,
a faze kod upravljanja projektnim vremenom su sljedeće:
a) definicija projektnih aktivnosti,
b) prognoziranje duljine trajanja projekta,
c) izrada vremenskog rasporeda projekta,
d) vremensko sekvenciranje projektnih aktivnosti,
e) kontrola vremenskog rasporeda projekta (Škreblin D., 2012., Upravljanje projektnim
vremenom, http://upravljanje-vremenom.bloger.index.hr/post/upravljanje-projektnim-
vremenom/17702807.aspx, pogledano 03.05.2014.).
Projekt rekonstrukcije sela Gorići primjer je projekta koji se tek treba realizirati. Realizacija
se planira od 01.07. 2014. do 24.02.2015. godine, ukupno 234 dana. Unutar tog razdoblja
moraju se dovršiti svi planirani radovi.
Projekt rekonstrukcije predmetnih građevina uključuje građevinske i obrtničke radove. U
građevinske radove spadaju: pripremni radovi, zemljani radovi, betonski radovi, zidarski
radovi, izolatorski radovi, fasaderski radovi.
U obrtničke radove spadaju: stolarski radovi, PVC bravarija, limarski radovi, krovopokrivački
radovi, gipserski radovi, soboslikarsko-ličilački radovi, keramičarski radovi, radovi dobave i
ugradbe.
Za prikaz projektnih aktivnosti i njihovog vremena trajanja upotrijebit će se gantogram.
44
Gantogram ima izgled tablice u koju se projekti, odnosno projektne aktivnosti smještaju u
redcima redoslijedom od vrha prema dnu, a vremena realizacije u stupcima s lijeva na desno.
Gantogram je vrlo pregledan i lako razumljiv alat kojim sudionici u realizaciji projekta mogu
brzo i lako doći do informacija o svim aktivnostima i vremenskom rasporedu projektne
realizacije. Njegov je osnovni nedostatak ograničenost informacijskog sadržaja, budući da ne
pokazuje međuovisnost projektnih aktivnosti, odnosno međuovisnost realizacije projekta
(Zekić, 2010., str. 119.).
U izradi gantograma uzete su samo glavne skupine radova, a vrijeme realizacije podijeljeno je
po danima.
Gantogram – prikaz projektnih aktivnosti i njihovog trajanja
Izvor: Izrada studenta
3.7.2. Projektno upravljanje kvalitetom
Upravljanje projektnom kvalitetom uključuje identifikaciju standarda kvalitete koje projekt
treba zadovoljiti kao i utvrđivanje načina osiguranja kvalitete. Kvalitetu treba promatrati i u
odnosu na mogućnost zadovoljavanja potreba svih sudionika realizacije projekta te kao
suprotnost nedostacima i šteti. Najčešći su problemi u realizaciji projekata prekoračenje
45
rokova, loša kvaliteta radova i prekoračenje planiranih troškova. U Republici Hrvatskoj je
prihvaćena međunarodna norma HRN ISO 10006:2002 Upravljanje kvalitetom – Smjernice
za kvalitetu u vođenju projekata.
Shema 1: Kvaliteta projekta
Izvor: Izrada studenta prema podacima sa http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-
kvalitetom-projekta
ISO 9001:2008 Sustav upravljanja kvalitetom - Zahtjevi jest dokument od oko 30 stranica
kojem pristup omogućuje organizacija zadužena za ISO standard. Standard je nadopunjen s
još dva standarda - ISO 9000:2005 Sustav upravljanja kvalitetom - Temeljna načela i
terminološki rječnik te ISO 9004:2009 Upravljanje u svrhu trajne uspješnosti organizacije -
Pristup upravljanju kvalitetom.
Međunarodna norma EN ISO 14001:2004 je norma koja govori o zahtjevima koji se
odnose na sustav upravljanja okolišem organizacije.
Potpuno upravljanje kvalitetom (eng. Total Quality Management, TQM) je pristup
upravljanju koji podrazumijeva dugoročnu orijentaciju ka trajnom poboljšanju kvalitete koja
će zadovoljiti i premašiti očekivanja kupaca.
46
Six Sigma je metodologija za unapređivanje kvalitete ključnih procesa bazirana na
činjenicama. Fokusirana je na kontinuirano usavršavanje i ima za cilj dostizanje 99,9997%
ispravnosti procesa, utjecanjem na svaki dio procesa koji sadrži varijacije ili gubitke.
Projektom rekonstrukcije sela Gorići su jasno specificirani standardi kvalitete u vezi sa svim
radovima koji će se izvoditi na predmetnim građevinama i materijalima koji će se koristiti.
Kod izvedbe svih radova obavezno je u svemu primjenjivati važeće zakone, propise,
pravilnike i standarde. Izvođač je odgovoran za sigurnost i nepovredivost susjednih parcela i
građevina, te je dužan izraditi elaborat o zaštiti na radu na gradilištu. Sav građevinski
materijal i oprema koji se dobivaju, upotrebljavaju i ugrađuju moraju biti novi, osim ako
troškovnikom nije drugačije određeno. U opisu pojedine vrste radova, koji će se izvoditi na
predmetnom objektu, specificirani su standardi kvalitete za sve osnovne materijale, a kod
nabave i ugradnje za izmijenjene radove i materijale također se treba pridržavati
odgovarajućih standarda i važećih propisa. Izvođači svih radova dužni su za sve materijale
koje upotrebljavaju, a za koje ne postoje hrvatski standardi, prethodno pribaviti ateste od
priznate i registrirane ustanove za ispitivanje materijala.
Shema 2: Procesi upravljanja kvalitetom projekta
Izvor: Izrada studenta prema podacima sa: http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-
kvalitetom-projekta
Kvaliteta procesa određuje se: · osiguravanjem odgovarajućih resursa,
· definiranjem ključnih parametara u procesu na najvišoj razini i po koracima,
· obukom zaposlenih za funkcioniranje procesa,
· pribavljanjem novih znanja (potrebnih u procesu),
· mjerenjem parametara i provjerama procesa,
47
· analizama, preispitivanjima i poboljšanjima procesa
· validacijom rezultata procesa, mjerenjima zadovoljstva kupaca.
(http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-kvalitetom-projekta, pogledano
14.07.2014.)
3.8. Analiza projektnih rizika
Projektni rizik je mogući događaj ili stanje koje, ako se pojavi, ima pozitivan ili negativan
učinak na najmanje jedan od parametara projekta: trošak, vrijeme, opseg ili kakvoću rezultata.
Rizik je svojstven svakom projektu ili procesu. Prepoznavanje rizika ili ukazivanje na rizik
smatra se korisnom aktivnošću. Prvo valja odrediti rizike, a potom upravljati njima. Potrebno
je stalno procjenjivanje rizika, iz razloga što je proaktivnost isplativija od čekanja.
Područja nastupa (klasifikacije) rizika:
• Međuljudski odnosi
– komunikacija s ulagačima
– komunikacija unutar tima, sukobi
• Složenost projekta
– preveliki zahtjevi za upravljanjem
– nedostatak iskustva voditelja projekta
• Vanjski čimbenici
– politički utjecaj (novi zakoni, smjena sponzora nakon izbora)
Mogući rizici na projektu rekonstrukcije sela Gorići:
· Izvođač radova na objektu može kasniti s izvođenjem radova, što uvelike otežava
ostvarenje projektnih ciljeva i kašnjenje isporuke projektnog proizvoda korisniku, a
to se može spriječiti odabirom više izvođača ili zamjenom izvođača radova.
· Nekvalitetno izvedeni radovi na projektu, što se može ukloniti preciznim sklapanjem
ugovora o izvođenju radova.
· Uz ostale rizike mogu se navesti financijski rizik, tj. opasnost da investitor neće biti
u mogućnosti financijski pratiti projekt.
· Manjak radne snage određene kvalifikaijske strukture potrebne za projekt.
48
· Najnepredvidljiviji rizik je ljudski potencijal, tj. ako netko od članova projektnog
tima ne ispuni svoj dio odgovornosti i ne ispuni planirani projektni zadatak, projekt
će kasniti i neće ostvariti svoj cilj.
4. PERSPEKTIVE RAZVOJA RURALNOG TURIZMA
VINODOLSKE OPĆINE
Razvoj ruralnih područja sastoji se od mnogobrojnih faktora koji predstavljaju veliki izazov.
Prostorna disperzija ruralne populacije često zahtijeva velike troškove i složena je za
organizirano i učinkovito korištenje i pružanje dobara i usluga u odnosu na urbana područja.
Ekonomske razvojne mogućnosti su specifične i manjeg su raspona nego u urbanim
područjima. Tržišta ruralnih područja su mala i ograničena te je veoma kompleksno definirati
jedinstven ključni pokretač ukupnog razvoja koji bi doveo do mobilizacije i općeg rasta svih
razvojnih sektora i kvalitete života svih lokalnih stanovnika. Ruralni razvoj stavlja naglasak
49
na široke promjene okruženja koje stanovnicima ruralnih prostora pružaju mogućnosti
stjecanja prihoda jačanjem vlastitih kapaciteta.
4.1. Ruralni turizam na području Republike Hrvatske
Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već
postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička.
Ovaj posebni oblik turizma u Hrvatskoj se operativno i organizirano počeo razvijati 1996.
godine, kada je tadašnji ministar turizma, temeljem tada važećeg Zakona o ugostiteljskoj
djelatnosti, donio Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu i tada je
stvoren pravni okvir reguliranja ove vrste turizma. Od tada pa do danas, broj registriranih
turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava na razini RH, koja ima čak 92% ruralnog
prostora od ukupne
površine Hrvatske, neprekidno je u uzlaznom trendu. Turistička seljačka gospodarstva su
zaživjela u jedan novi turistički proizvod, čijem brzom kvantitativnom rastu i kvalitativnom
razvoju svjedočimo iz godine u godinu. Međutim, unatoč pozitivnom trendu razvoja, analize
pokazuju da taj razvoj nije ravnomjeran u svim hrvatskim područjima, te da među
gospodarstvima postoje strukturne i druge razlike. Kao rezultat svega toga, u pojedinim
županijama postoji velik broj vrlo razvijenih turističkih seljačkih gospodarstva, dok se u
drugim tek registriraju prva mala gospodarstava za bavljenje turizmom kao dopunskom
djelatnošću, a negdje ih još uopće nema.
Grafikon 2: Broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstva u 2012. godini po županijama
50
Izvor: Izrada studenta prema podacima s: http://www.zpc.hr (pogledano 14.04.2014.)
Grafikon 2 prikazuje izrazito neravnomjeran prostorni raspored turističkih seljačkih
gospodarstava u Hrvatskoj. Čak 6 županija nemaju registriranih turističkih seljačkih
gospodarstava, dok 7 kontinentalnih županija ima registrirano manje od 10 turističkih
seljačkih gospodarstava. Najviše registriranih seoskih turističkih gospodarstava imaju Istarska
i Dubrovačko – neretvanska županija.
Grafikon 3: Kretanje broja registriranih turističkih seljačkih gospodarstva u razdoblju od 1998.- 2007. godine
51
Izvor: Izrada studenta prema podacima s: http://www.zpc.hr (pogledano 14.04.2014.)
Iz grafikona 3 možemo izčitati podatke da od 1998. godine broj registriranih turističkih
seljačkih gospodarstava uglavnom raste. Godine 2004. je zabilježen manji pad, no od 2005.
godine taj broj ponovno raste.
Tablica 15: Prikaz registriranih turističkih seljačkih gospodarstva od 1998.- 2007. godine
Godina Broj ukupno registriranih TSOG u RH
1998. 32
1999. 65
2000. 151
52
2001. 175
2002. 269
2003. 269
2004. 254
2005. 310
2006. 330
2007. 352
Izvor: Izrada studenta prema podacima s: http://www.zpc.hr, pogledano (14.04.2014.)
Tablica 15 prikazuje broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstava od 1998- 2007.
godine. Broj registriranih turističkih seljačkih gospodarstava raste iz godine u godinu, tako je
za 10 godina od 1998. do 2007. taj broj porastao za 320 gospodarstava.
4.2. Značaj rekonstrukcije sela Gorići za Vinodolsku općinu
Izvedba projekta rekonstukcije sela Gorići od iznimnog je značaja za turizam Vinodolske
općine. Rekonstrukcijom sela Gorići Vinodolska općina dobiva 16 novih smještajnih
kapaciteta, iz čega proizlazi da bi se navedenim projektom u određenoj mjeri rješio problem
povećane potražnje za smještajem turista na području Vinololske općine.U današnje vrijeme
kada su ljudi svakodnevno pod velikim stresom, te im manjka vremena za kvalitetne
aktivnosti, Vinodolska općina predstavlja odličnu mogućnost bijega iz takve svakodnevnice.
Selo će posjetiocima omogućiti da se bolje upoznaju sa ljepotama, te brojnim sadržajima i
događanjima koje nudi Vinodolska općina. Prvenstveni razlog obnove sela je ostvarivanje
prihoda za vlasnika objekata, ali to izravno utjeće i na veću posjećenost događanja koje
organizira Općina. Veći broj turista, dakle veća posjećenost događanja svakako rezultira i
većim prihodima za samu Općinu. Samim time rekonstrukcija sela Gorići će omogućiti veću
zaposlenost stanovnicima Općine.
Budući da se selo Gorići sastoji od sedam ruševih kuća, a ovim projektom rekonstrukcije su
obuhvaćene četri kuće, postoji mogućnost daljnjeg ulaganja u obnovu kuća. Ukoliko se
projekt obnove četri kuće kroz slijedećih nekoliko godina pokaže kao iznimno uspješan,
53
postoji velika mogućnost daljnjeg ulaganja u obnovu navedene tri ruševne kuće. Daljnim
ulaganjem selo bi dobilo dodatnih 12 smještajnih kapacitata, što bi također bilo od velikog
značaja za Vinodolsku općinu. Velika potražnja turista za smještajem u selu, također bi kroz
nekoliko godina omogućila i izgradnju dodatnih sadržaja, poput teniskog i košarkaškog
terena.
5. ZAKLJUČAK
Projekt je vremenski određena aktivnost s ciljem da se proizvede jedinstven proizvod, usluga
ili rezultat. Za razliku od operacija, koje su neprekidne i mogu se ponavljati, projekti
su vremenski ograničeni i jedinstveni. Projekti se poduzimaju na svim razinama organizacije i
mogu uključivati od jedne osobe do više tisuća osoba u nekoliko različitih timova. Definiranje
projekta je aktivnost kojom se određuje što se očekuje kao rezultat, koje je predviđeno
vrijeme za izvršenje, te koji resursi se rabe ili sudjeluju u radu. Upravljanje projektima je
skup procesa u kojima se primjenjuju znanja, vještine, alati i tehnike s ciljem da se realiziraju
ciljevi projekta. Vodeću ulogu u realizaciji projekta ima projektni menadžer i njegov projektni
tim, te okolina koja bitno utječe na projekt.
Ruralni turizam određen je ruralnim prostorom, u kome se mogu odvijati svi oblici
ugostiteljske i turističke ponude. Nudi se seoski, lovni, ribolovni, etno-gastronomski,
ekoturizam, avanturistički, zdravstveni, kulturni, vjerski, i mnogi drugi tipovi turizma. Kako
je turizam postao masovni fenomen, brojne turističke destinacije postale su jednako tako
napućene kao i sredine iz kojih turisti dolaze. Stoga sve veći broj turista danas bježi iz
prenapučenih, modernih, bučnih destinacija i u stalnoj je potrazi za novim, idiličnim
sredinama, lijepim krajolikom, nedirnutom prirodom, te jednostavnim načinom života.
Turistička atraktivnost samog kraja mora biti takva da ima snagu privući turiste. Seosko
gospodarstvo blizu nekog zagađivača ili proizvođača buke u okolišu nema šansu razvoja tog
54
oblika turizma. Osim toga turisti traže uvjete za rekreaciju i razonodu te mogućnost odlaska
na izlete u bližu okolicu koja ima neke sadržaje koje turist ocjenjuje vrijednim za vidjeti.
Projekt rekonstrukcije sela Gorići vezan je uz postizanje održivog turizma na području
Vinodolske općine. Aktivnosti vezane uz ovaj projekt dovode do namjenskog cilja, a to je
povećanje turističkog sadržaja na području Vinodolske opiće. Projektom se povećava broj
smještajnog kapaciteta, što je izričito važno za turizam općine, jer potražnja za smještajem iz
godine u godinu znatno raste. Selo koje se nalazi na iznimnoj lokaciji, okruženo stoljetnom
šumom, zasigurno će ispuniti želje za odmorom svakog posjetitelja.
Provedenim analizama došlo se do zaključka da je projekt prihvatljiv za izvedbu. Prihodi koje
projekt ostvaruje tijekom razdoblja, dovoljni su za podmirenje svih dospijelih obveza te se
može reći da je investicijski projekt likvidan. Neto primitci su pozitivni u svim godinama
promatranja projekta, što znaći da projekt ostvaruje pozitivne vrijednosti, odnosno poslovnu
dobit.
55
LITERATURA:
KNJIGE: 1. Buble M., 2010., Projektni menadžment, Minerva- Visoka poslovna škola, Dugopolje
2. Dujanić M., 2010., Projektni menadžment, Veleučilište u Rijeci, Rijeka
3. Hauc A., 2007., Projektni menadžment i projektno poslovanje, Visoka škola za
poslovanje i upravljanje Baltazar Adam Krčelić, Zaprešić, Zagreb
4. Kerzner H., Project Management: A Systems Approach to Planning, Scheduling, and
Controlling, Eighth Edition. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons, Inc, 2003.
5. Kleim R.L. and Ludin I.S., 1998., Project Management Practitioner's Handbook,
AMACOM Books
6. Omazić, M. A., Baljkas S., 2005., Projektni menadžment, Sinergija d.o.o., Zagreb
7. PMI, 2004., A Guide to the Project Management Body of Knowledge, Third Edition
(PMBOK Guide). Newtown Square, PE: Project Management Institute
8. Zekić Z., 2010., Projektni menadžment: upravljanje razvojnim promjenama, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka
ČLANCI: 9. Arežina S., 2013., Analiza tržišta, http://www.marketing-seo.org/analiza-trzista.html ,
pogledano online 27. 04.2014.
10. Drljača M., 2012., Resursi kao strukturni element sustava upravljanja,
http://kvaliteta.inet.hr/t_Resursi_%20Drljaca.pdf , pogledano online 29.04.2014.
11. Krajnović A., 2011., Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma – problemi i
smjernice,
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Downloads
56
/Krajnovic_Cicin_Sain_Predovan_Stratesko_upravljanje_razvojem_ruralnog_turizma.pd
f , pogledano online 19.04. 2014.
12. Sorić I., 2012., Analiza povezanosti između poslovnog rezultata i likvidnosti,
file:///C:/Documents%20and%20Settings, pogledano online 30.04.2014.
INTERNETSKI IZVORI: 13. http://web.efzg.hr, pogledano online 12.04.2014.
14. http://www.etfos.unios.hr, pogledano online 10.04.2014.
15. Milčić D. , Uloge i zadaci projektnog menadžera,
file:///C:/Documents%20and%20Settings/Gradonacelnik/My%20Documents/Downloads
/www2_upi_pr3.pdf, pogledano online 11.04. 2014.
16. Preprotić B., Kostešić A.V., 2008., Projektni menadžer i interesno- utjecajne skupine,
http://nastava.tvz.hr., pogledano online 11.04.2014.
17. http://www.poslovni.hr/trzista , pogledano online 10.07.2014.
18. https://www.google.hr/search?noj=1&tbm=isch&sa=1&q=%C5%BEivotni+ciklus+proje
kta&oq=%C5%BEivotni+ciklus+projekta&gs_l=img.3 , pogledano online 19.04. 2014.
19. https://www.pfst.hr/old/data, pogledano online 30.04.2014.
20. http://limun.hr/main.aspx?id=10414&Page , pogledano online 01.05.2014.
21. Škreblin D., 2012., Upravljanje projektnim vremenom, http://upravljanje-
vremenom.bloger.index.hr/post/upravljanje-projektnim-vremenom/17702807.aspx,
pogledano online 03.05.2014.
22. Špundak M., 2012., Upravljanje projektima - definicije i metodologije,
http://www.fer.unizg.hr , pogledano online 10.04. 2014
23. http://www.slideshare.net/kathairo/upravljanje-kvalitetom-projekta, pogledano 14.07.2014.
24. http://hr.wikipedia.org/, pogledano online 10.04.2014.
25. Šunjić D., Projektni menadžment- upravljanje projektima, http://bs.scribd.com,
pogledano online 10.04.2014.
26. http://www.unizd.hr/portals, pogledano online 14.07. 2014.
57
POPIS TABLICA
Redni broj Naziv tablice Stranica
1. Područja projektnog menadžmenta (prema
PMI)
7.
2. Balans između različitih očekivanja 14.
3. SWOT analiza projekta 26.
4. Izvori financiranja projekta 32.
5. Struktura osnovnih sredstava 33.
6. Struktura obrtnih sredstava 34.
7. Račun dobiti i gubitka projekta 36.
8. Prihodi i rashodi ostvareni od broja noćenja u
kućama sela Gorići
36.
9. Troškovi amortizacije po godinama projekta 38.
10. Ekonomski tok projekta 40.
11. Financijski tok projekta 41.
12. Neto sadašnja vrijednost vrijednost projekta 43.
13. Vrijeme povrata ulaganja 44.
14. Ukupni prihodi, ukupna ulaganja, broj
zaposlenih, bruto i neto dobit i
vlastita sredstva
45.
15. Prikaz registriranih turističkih seljačkih
gospodarstva od 1998.- 2007. godine
57.
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naziv grafikona Stranica
1. Faze životnog ciklusa projekta 16.
58
2. Broj registriranih turističkih seljačkih
gospodarstva u 2012. godini po županijama
55.
3. Kretanje broja registriranih turističkih seljačkih
gospodarstva u razdoblju od 1998.- 2007.
godine
56.
POPIS SLIKA, FOTOGRAFIJA I ZEMLJOVIDA
Redni broj Naziv slike/ fotografije/zemljovida/shema Stranica
1. Selo Gorići prije obnove 22.
2. Lokacija sela Gorići 23.
3. Bribirska gradina 28.
4. Gantogram- prikaz projektnih aktivnosti i
njihovog trajanja
49.
5. Kvaliteta projekta 50.
6. Procesi upravljanja kvalitetom projekta 51.
59