saobraĆajni fakultet univerziteta u beogaradu · odmah posle ulaza, pravo ispred nalazi se stanica...
TRANSCRIPT
SAOBRAĆAJNI FAKULTET UNIVERZITETA U BEOGARADU
ZAVRŠNI RAD
Tema: ANALIZA FUNKCIONISANJA TERMINALA SP „LASTA“
Profesor: Student:
Dr Nada Milosavljević, dis Aleksandar Rogić 2003-1-328 DT
BEOGRAD, 2009.
Završni rad_______________________________________________________________
2
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
SADRŽAJ:
PREGLED TABELA : ............................................................................................ 3
PRE PREGLED GRAFIĈKIH PRILOGA ................................................................. 4
PREGLED SLIKA : ................................................................................................ 5
0. UVOD ............................................................................................................... 6
1. ULOGA I MESTO TERMINALA U TRANSPORTNOM SISTEMU I U
POSLOVNOM SISTEMU SP „LASTA“ ............................................................ 7
2. KARAKTERISTIKE MAKRO I MIKRO LOKACIJE TERMINALA ....................... 8
3. DEFINISANJE MAKROTEHOLOŠKOG PROCESA U TERMINALU .............. 13
3.1. OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA U PRIGRADSKOM
SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU .. 13
3.2. OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA U MEĐUGRADSKOM,
MEĐUNARODNOM I SOLO VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU ... 15
3.3. OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA KOJA SE UPUĆUJU NA
TEHNIĈKI PREGLED I ŠEMA KRETANJA VOZILA TREĆIH LICA
KOJA DOLAZE NA TEHNIĈKI PREGLED ............................................. 17
3.4. OSNOVNA ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU ELEMENATA
TERMINALA VOZILA U PRIGRADSKOM SAOBRAĆAJU I
ZGLOBNIH VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU ............................. 20
3.5. OSNOVNA ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU ELEMENATA
TERMINALA VOZILA U MEĐUGRADSKOM, MEĐUNARODNOM I
SOLO VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU ..................................... 23
4. DEFINISANJE KRITERIJUMA ZA RAZMEŠTAJ ELEMENATA SADRŢAJA
TERMINALA ............................................................................................... 26
5. ANALIZA POSTOJEĆEG REŠENJA TERMINALA ........................................ 28
6. PREDLOG MERA ZA POBOLJŠANJE FUNKCIONISANJA TERMINALA ...... 30
7. ZAKLJUĈNA RAZMATRANJA .................................................................... 32
8. PRILOG ....................................................................................................... 34
9. LITERATURA .............................................................................................. 37
Završni rad_______________________________________________________________
3
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
PREGLED TABELA :
TABELA 1. BROJ VOZILA PO ELEMENTIMA SADRŢAJA
TERMINALA U MAKROTEHNOLOŠKOM
PROCESU VOZILA KOJA UĈESTVUJU U
PRIGRADSKOM SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH
VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU....................................... 20
TABELA 2. BROJ VOZILA PO ELEMENTIMA SADRŢAJA
TERMINALA U MAKROTEHNOLOŠKOM
PROCESU VOZILA KOJA UĈESTVUJU U
MEĐUGRADSKOM I MEĐUNARODNOM
SAOBRAĆAJU I SOLO VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU ................................................................................... 23
TABELA 3. MATRICA KORIŠĆENJA ELEMENATA
TERMINALA OD STRANE VOZILA U
PRIGRADSKOM SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH
VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU ..................... PRILOG
TABELA 4. MATRICA KORIŠĆENJA ELEMENATA
TERMINALA OD STRANE VOZILA U
MEĐUGRADSKOM, MEĐUNARODNOM I
SOLO VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU ................................................................. PRILOG
Završni rad_______________________________________________________________
4
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
PREGLED GRAFIČKIH PRILOGA
GRAFIKON 1. BROJ VOZILA U PRIGRADSKOM
SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH VOZILA U
GRADSKOM SAOBRAĆAJU NA DAN
ISTRAŢIVANJA .................................................................. 21
GRAFIKON 2. BROJ VOZILA U MEĐUGRADSKOM,
MEĐUNARODNOM I SOLO VOZILA U
GRADSKOM SAOBRAĆAJU NA DAN
ISTRAŢIVANJA .................................................................. 24
Završni rad_______________________________________________________________
5
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
PREGLED SLIKA :
SLIKA 1. TERMINAL SP “LASTA” , AUTOPUT BEOGRAD-NIŠ 4, BEOGRAD ............... 8
SLIKA 2. ULAZ (IZLAZ) .......................................................................................................... 9
SLIKA 3. UPRAVNA ZGRADA SP “LASTA” ........................................................................ 9
SLIKA 4. SSG I HALA “DNEVNE NEGE” ............................................................................ 10
SLIKA 5. ULAZ U HALU ZA REMONT .............................................................................. 10
SLIKA 6. “VDL” HALA .......................................................................................................... 11
SLIKA 7. PERIONICA ............................................................................................................. 11
SLIKA 8. SMEŠTAJ “PREKO MOSTA” ................................................................................ 12
SLIKA 9. SMEŠTAJ “IZNAD PERIONICE” .......................................................................... 12
SLIKA10.OSNOVNI MAKROTEHNOLOŠKI PROCES VOZILA U
PRIGRADSKOM SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH VOZILA U
GRADSKOM SAOBRAĆAJU ............................................................................... 14
SLIKA11.OSNOVNI MAKROTEHNOLOŠKI PROCES VOZILA U
MEĐUGRADSKOM, MEĐUNARODNOM I SOLO VOZILA U
GRADSKOM SAOBRAĆAJU ............................................................................... 16
SLIKA12.OSNOVNI MAKROTEHNOLOŠKI PROCES “LASTINIH” VOZILA
UPUĆENIH NA TEHNIĈKI PREGLED ............................................................... 18
SLIKA13.OSNOVNI MAKROTEHNOLOŠKI PROCES VOZILA TREĆIH LICA
KOJA KORISTE USLUGU TEHNIĈKOG PREGLEDA ..................................... 19
SLIKA14.OSNOVNA ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU ELEMENATA
SADRŢAJA VOZILA U PRIGRADSKOM SAOBRAĆAJU I
ZGLOBNIH VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU. ..................................... 22
SLIKA15.OSNOVNA ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU ELEMENATA
SADRŢAJA VOZILA U MEĐUGRADSKOM I MEĐUNARODNOM
SAOBRAĆAJU I SOLO VOZILA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU ................. 25
SLIKA16.ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU ELEMENATA TERMINALA
AUTOBUSA U PRIGRADSKOM I ZGLOBNIH AUTOBUSA U
GRADSKOM SAOBRAĆAJU .................................................................... PRILOG
SLIKA17.ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU ELEMENATA TERMINALA
AUTOBUSA U MEĐUGRADSKOM, MEĐUNARODNOM I SOLO
AUTOBUSA U GRADSKOM SAOBRAĆAJU .......................................... PRILOG
CRTEŢ 1.POSTOJEĆE REŠENJE TERMINALA SP „LASTA“, SA
PRIPADAJUĆIM ELEMENTIMA ......................................................... PRILOG
CRTEŢ 2.OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA U PRIGRADSKOM
SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU ....................................................................................... PRILOG
CRTEŢ 3.OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA U MEĐUGRADSKOM,
MEĐUNARODNOM I SOLO VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU ....................................................................................... PRILOG
CRTEŢ 4. PREDLOG REŠENJA TERMINALA SP „LASTA“ ............................... PRILOG
Završni rad_______________________________________________________________
6
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
0. UVOD
Da bi se u potpunosti definisao terminal neophodno je upoznati se sa makrotehnološkim
procesom koji se odvija u okviru terminala. Neophodan uĉesnik u procesu koji se odvija u
terminalima u okviru autotransportnih preduzeća jesu transportna sredstva. Za realizaciju
svakog mogućeg transportno-tehnološkog zahteva neophodna je operativna površina
namenjena transportnim sredstvima, kao deo ukupne operativne površine terminala.
Optimalno funkcionisanje operativne površine postiţe se optimizacijom procesa, resursa i
organizacije, a u skladu sa funkcijom cilja. Funkcija cilja operativne površine moţe se
definisati kao minimizacija ukupno angaţovanih materijalnih sredstava u resurse za zadati
nivo kvaliteta izvršavanja svog osnovnog procesa, odnosno zadovoljavanja tehnoloških
zahteva transportnih sredstava, a u cilju realizacije osnovnog transportnog procesa [2].
Definisanje makrotehnološkog procesa u terminalu, kao i odreĊivanje osnovne šeme
kretanja vozila i osnovne šeme inteziteta tokova izmeĊu elemenata terminala znaĉajni su za
optimizaciju funkcionisanja terminala.
Završni rad predstavlja analizu funkcionisanja terminala Saobraćajnog Preduzeća (u daljem
tekstu SP) „Lasta” sa ciljem definisanja mera za unapreĊenje funkcionisanja terminala, koja
će biti obraĊena kroz narednih sedam poglavlja.
Na samom poĉetku je data uloga i mesto terminala u transportnom i poslovnom sistemu SP
„Lasta”. Zatim je obraćena paţnja na makro i mikro karakteristike lokacije terminala,
odnosno poloţaj terminala u prostoru i raspored elemenata sadrţaja unutar terminala.
Definisan je makrotehnološki proces koji se odvija unutar terminala i kriterijumi za
razmeštaj elemenata sadrţaja. Potom je analizairano postojeće rešenje terminala i nakon
toga je dat predlog mera za poboljšanje funkcionisanja terminala. Na kraju su izneta
zakljuĉna razmatranja.
Za realizaciju završnog rada bilo je neophodno sprovesti neposredno istraţivanje u samom
terminalu. Prikupljanje podataka o kretanju vozila unutar terminala sprovedeno je 6. 4.
2009 godine uz pomoć zaposlenih u SP „Lasta”.
U prilogu, na kraju rada, date su tabele sa obraĊenim podacima dobijenim u toku
istraţivanja. TakoĊe u prilogu se nalaze i tehniĉki crteţi kojima su predstavljeni terminal
SP „Lasta” i osnovne šeme kretanja vozila u terminalu.
Završni rad_______________________________________________________________
7
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
1. ULOGA I MESTO TERMINALA U
TRANSPORTNOM SISTEMU I U POSLOVNOM
SISTEMU SP „LASTA“
Terminali koji se nalaze u sastavu autotransportnih preduzeća (autobaze) predstavljaju
mesta na kojima se zadovoljavaju transportno-tehnološki zahtevi vozila koja se nalaze u
sastavu voznih parkova preduzeća koja se bave transportom putnika ili tereta. U
terminalima vozila ispostavljaju razliĉite tehnološke zahteve za opslugom. U osnovne
zahteve vozila spadaju: zaustavljanje radi registracije ulaska, prijem vozila, smeštaj,
snabdevanje pogonskim materijalom, tehniĉko opsluţivanje, otprema vozila na novi radni
zadatak i zaustavljanje radi registracije izlaska vozila iz terminala. Od stepena sloţenosti
terminala zavisi da li će imati sve ili neke od navedenih funkcija [3].
SP „Lasta“ je osnovano 18. februara 1947. na predlog tadašnjeg Ministarstva trgovine i
snabdevanja, Vlade NR Srbije sa osnovnim zadatkom da se bavi javnim saobraćajem,
prevozom putnika i prtljaga u meĊugradskom saobraćaju na teritoriji NR Srbije. SP „Lasta“
je tada osnovano pod imenom Autobusko preduzeće „Lasta“ i poĉelo je sa radom 1. aprila
1947 [1].
Delatnost SP „Lasta“ i danas je podeljena na šest oblasti i obuhvata: saobraćaj, turizam,
ugostiteljstvo, trgovinu, usluge i turizam. Svaka od ovih delatnosti je organizovana u okviru
pojedinih profitnih organizacija, zavisno od potreba i mogućnosti. Osnovna delatnost,
putniĉki saobraćaj, obavlja se kroz meĊunarodni, meĊugradski, prigradski, gradski,
vanlinijski i ugovoreni prevoz. Sa preko 800 vozila u svom sastavu predstavlja lidera u
drumskom prevozu putnika, ne samo u Srbiji, nego i u regionu.
SP „Lasta“ ima pogone u Beogradu, Mladenovcu, Obrenovcu, Sopotu, Barajevu, InĊiji,
Staroj Pazovi, Smederevu, Valjevu, Lazarevcu i Smederevskoj Palanci. Terminal u
Beogradu u okviru svog poslovanja obuhvata dve delatnosti, saobraćajnu i tehniĉko-
tehnološku koje su meĊusobno tesno povezane. U ovom pogonu SP „Lasta“ svoje zahteve
za opslugom ispostavlja 341 vozilo u meĊunarodnom, meĊugradskom, prigradskom i
gradskom saobraćaju. U okviru ovog terminala opsluţuju se vozila iz više poslovnih
organizacija i to: Poslovna Organizacija (u daljem tekstu PO) „Beograd“ koje obavlja
meĊugradski i meĊunarodni prevoz, PO „Lasta-Avala“, koje je zaduţeno za obavljanje
prigradskog prevoza i PO „Lasta-Gradski saobraćaj“, ĉija vozila obavljaju gradski prevoz.
Ove tri poslovne organizacije obuvataju sve vrste autobuskog prevoza putnika kojima se SP
„Lasta“ bavi. Terminal je sloţenog karaktera jer ima sve funkcije koje jedan takav terminal
zahteva. SP „Lasta” u svom terminalu pruţa i usluge trećim licima, prvenstveno na
obavljanju tehniĉkog pregleda. Pored ovoga, „Lasta” je ovlašćeni serviser VDL autobusa
(Berhkof, Bova), Sanos, SOR, Ayats, Mercedes i interni serviser za autobuse Ikarbusa [4].
Završni rad_______________________________________________________________
8
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
2. KARAKTERISTIKE MAKRO I MIKRO LOKACIJE
TERMINALA
Terminal SP „Lasta” nalazi se sa desne strane autoputa Beograd-Niš, na samom izlazu iz
Beograda. Adresa na kojoj je smešten terminal jeste, Autoput Beograd-Niš 4 (slika 1). Na
ovoj adresi terminal „Laste” je izgraĊen 1971. godine, kada su se konaĉno na jednoj adresi
našli direkcija, garaţa i servis za odrţavanje i remont vozila, koji su pre ovoga bili
rasporeĊeni na više lokacija u Beogradu, u jednom trenutku ĉak na devet razliĉitih lokacija.
Slika 1: Terminal SP “Lasta” , Autoput Beograd-Niš 4, Beograd
Neposredna blizina saobraćajnice visokog ranga (Autoput E75) omogućava vozilima brzo
ukljuĉenje u saobraćaj prilikom izlaska iz terminala i po povratku u terminal lako
iskljuĉenje sa saobraćajnice (slika 1). Ovakav poloţaj terminala naroĉito je pogodan za
vozila koja napuštaju autobazu u smeru ka Nišu, jer direktnim ukljuĉenjem na autoput
izbegava se gradska voţnja.
Osnovni elementi sadrţaja su: ulaz/izlaz, upravna zgrada, hale za dnevnu negu i kontrolu
vozila, stanice za snabdevanje gorivom (u daljem tekstu SSG), hala za remont vozila,
objekat za pranje vozila (perionica) i smeštaj.
Razmeštaj elemenata osnovnog sadrţaja terminala prikazan je na crteţu 1 (Prilog).
Završni rad_______________________________________________________________
9
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Terminal ima objedinjeni ulaz i izlaz koji se nalazi na severo-istoĉnoj strani pogona
(pozicija 1, crteţ 1, Prilog). Na ulazu u pogon, odnosno izlazu iz pogona nalazi se rampa,
kao i senzori za registraciju vozila prilikom ulaza, tj. izlaza. Senzori za registraciju tagova
na vozilima trenutno nisu u funkciju, tako da se registracija ulaska vozila u terminal, kao i
izlaska iz terminala obavlja manuelno uz pomoć ovlašćenog radnika na portirnici, koja se
nalazi neposredno na ulazu. Radno vreme ovlašćenog radnika na portirnici je ograniĉeno na
8 radnih ĉasova, tako da se registracija ulaska i izlaska vozila vodi od 8 do 16 ĉasova.
Pored vozila „Laste” vodi se i evidencija ulaska i izlaska vozila trećih lica. Prostor na
ulazu, tj. izlazu je natkriven. Sa leve strane od ulaza nalazi se upravna zgrada terminala SP
„Lasta” (pozicija 2, crteţ 1, Prilog). U upravnoj zgradi smešteno je rukovodstvo kao i
struĉne sluţbe preduzeća. Sa desne strane ulaza, odmah po ulasku u terminal, nalazi se
objekat u kojem su takoĊe smeštene neke od sluţbi saobraćajnog preduzeća.
Slika 2: Ulaz (izlaz) Slika 3: Upravna zgrada SP „Lasta”
Odmah posle ulaza, pravo ispred nalazi se stanica za snabdevanje gorivom, koja je
postavljana taĉno ispred ulaza u halu dnevne nege i kontrole (pozicija 3.1, crteţ 1, Prilog).
Stanica za snabdevanje gorivom (u daljem tekstu SSG) raspolaţe sa ĉetiri automata za
istakanje goriva i to dizel goriva D2 i Evrodizela.
Hala za negu i kontrolu ispravnosti vozila ili kako je meĊu zaposlenima uobiĉajen naziv
hala „dnevne nege”, nalazi se odmah iza SSG-om (pozicija 4, crteţ 1, Prilog) i moţe se reći
da se ova dva elementa nadovezuju jedan na drugi. Hala za dnevnu negu i kontrolu je
prolazna, vozila ulaze hodom unapred i isto tako napuštaju objekat. U ovom objektu svoje
zahteve za opslugom ispostavljaju vozila u prigradskom saobraćaju i zglobna vozila u
gradskom saobraćaju. Hala „dnevne nege” ima ĉetiri ulaza, po dva za solo i zglobna vozila.
U hali „dnevne nege” se obavlja svakodnevna provera ispravnosti vozila, po dolasku u
terminal, odnosno pre izlaska na radni zadatak narednog dana ili istog dana. Hala raspolaţe
sa tri kanala i jednim platoom, na koja vozila nailaze odmah po ulasku. U produţetku
krajnjeg desnog ulaza u halu nalazi se linija za redovana tehniĉki servis vozila, a u
produţetku krajnjeg levog ulaza, na drugom kraju hale, nalazi se linija za tehniĉki pregled.
Završni rad_______________________________________________________________
10
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Pored obavljanja tehniĉkog pregleda svojih vozila, SP „Lasta” pruţa ovu uslugu i trećim
licima, tako da i ova vozila neizbeţno moraju da proĊu kroz stanicu za snabdevanje
gorivom koja se nalazi odmah ispred hale (pozicija 3.1, crteţ 1, Prilog). Iz hale postoji tri
fiziĉki odvojena izlaza, jedan izlaz za vozila koja su u halu ušla zbog redovne dnevne
kontrole ispravnosti, jedan izlaz za vozila koja napuštaju liniju za tehniĉki pregled i jedan
izlaz za vozila sa tehniĉkog servisa.
Sa leve strane objekta za „dnevnu negu” nalazi se hala za remont i opravku vozila (pozicija
5, crteţ 1, Prilog), sa radionicama za opravku pojedinih delova i agregata vozila. Hala
raspolaţe sa više specijalnih radnih mesta za vozila u vidu kanala i dizalica na kojima se
vrše opravke vozila. Ulaz u halu se nalazi na zadnjoj strani objekta gledano od ulaza u
terminal, a izlaz na suprotnoj strani, tako da je hala prolazna, odnosno vozila ulaze i izlaze
iz hale hodom unapred.
IzmeĊu objekta „dnevne nege” i hale za remont nalazi se centralni magacin, koji je na ovoj
lokaciji poĉeo sa radom u prethodnih nekoliko meseci.
Slika 4: SSG i hala „dnevne nege” Slika 5: Ulaz u halu za remont
Naspram „dnevne nege”, magacina i hale za remont nalazi se pogon za tehniĉko odrţavanje
vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju (pozicija 6,
crteţ 1, Prilog). Uobiĉajeni naziv za ovaj objekat jeste „VDL” hala, jer je SP „Lasta”
ovlašćeni serviser ovog proizvoĊaĉa vozila. U „VDL” hali se takoĊe obavlja redovan
dnevni pregled vozila po dolasku u terminal, odnosno pre upućivanja na narednu voţnju.
Ispred ulaza u „VDL” halu se takoĊe nalazi stanica za snabdevanje gorivom (pozicija 3.2,
crteţ 1, Prilog), sa tri automata za istakanje Evrodizela. Pošto ova SSG raspolaţe samo sa
ovom vrstom dizel goriva, vozila koja koriste D2 moraju tankiranje svojih rezervoara da
obave na stanici za snabdevanje gorivom koja se nalazi ispred hale „dnevne nege”. Postoje
dva ulaza u halu i tri izlaza iz „VDL” hale. Hala raspolaţe specijalnim radnim mestima za
vozila, odnosno kanalima i dizalicama.
Završni rad_______________________________________________________________
11
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Iza „VDL” pogona za tehniĉko odrţavanje vozila nalazi se objekat za pranje vozila,
odnosno perionica (pozicija 7, crteţ 1, Prilog), koja raspolaţe sa dve linije za automatsko
pranje vozila. Perionica za obavljanje pranja vozila koristi tehniĉku vodu, ĉime se postiţe
znaĉajna ušteda u ovom resursu.
Terminal raspolaţe sa pet razliĉitih prostora za smeštaj vozila, ali na ĉetiri postoje
obeleţena parking mesta za vozila. Ukupan broj obeleţenih parking mesta u terminalu je
140. Do ove vrednosti se došlo neposrednim brojanjem u periodu istraţivanja.
Slika 6: „VDL” hala Slika 7: Perionica
Smeštaj koji se nalazi pored remontne hale (pozicija 8.1, crteţ 1, Prilog) predviĊen je za
vozila u prigradskom i gradskom saobraćaju, mada u toku dana kada je većina ovih vozila
na svojim radnim zadacima, pojedina vozila koja uĉestvuju u meĊugradskom saobraćaju
borave na ovim parking mestima. Parking mesta su obeleţena i postavljena su pod uglom
od 60° u odnosu na pravac kretanja. Postoji ukupno 34 obeleţena parking mesta na ovom
smeštaju, od kojih je ĉetiri postavljeno pod uglom od 0° uz samu remontnu halu. Na izlazu
iz remontne hale takoĊe postoje obeleţena parking mesta za autobuse, ali uz manji broj
autobusa, ova parking mesta su obiĉno popunjena reţijskim vozilima i putniĉkim vozilima
zaposlenih i drugih.
Vozila u prigradskom, gradskom i meĊugradskom za svoj smeštaj koriste i parking prostor
uz „VDL” halu (pozicija 8.2, crteţ 1, Prilog), odmah naspram ulaza u remontnu halu. Ovde
se nalazi ukupno 24 obeleţena parking mesta za autobuse postavljenih pod uglom od 90° u
odnosu na pravac kretanja.
Smeštaj koji se nalazi sa desne strane hale za „dnevnu negu” (pozicija 8.3, crteţ 1, Prilog)
namenjen je iskljuĉivo vozilima u meĊugradskom i meĊunarodnom saobraćaju. Ovde se
nalazi ukupno 28 obeleţena parking mesta, od kojih je pet postavljeno uz samu halu
„dnevne nege” pod uglom od 0° namenjenih za poduţno parkiranje vozila.
Završni rad_______________________________________________________________
12
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Kako kroz terminal prolazi Mokroluški potok, tako je sa suprotne strane potoka izgraĊen
smeštaj za vozila koji je sa ostatkom terminala povezan jednim mostom za prelaz vozila
(pozicija 8.4, crteţ 1, Prilog). Ovde se nalazi i znak vertikalne signalizacije za prvenstvo
prolaza vozila iz suprotnog smera ( II-3 ), jer most nije dovoljne širine da dva autobusa
bezbedno proĊu jedan pored drugog mimoilaţenjem. Ovaj parking prostor je namenjen
iskljuĉivo vozilima u meĊunarodnom i meĊugradskom saobraćaju. Smeštaj raspolaţe
kapacitetom od 54 obeleţena parking mesta, koja su rasporeĊena na najbolji naĉin u
zavisnosti od prostora koji je nepravilnog oblika. Najviše je onih postavljenih pod uglom
od 60°, ukupno 33 parking mesta, zatim 19 parking mesta obeleţenih za poduţnu
parkiranje pod uglom od 0° i na kraju dva parking mesta koju su obeleţena pod uglom od
90° i postavljena sa leve strane odmah po prelasku mosta i ulazu na smeštaj.
Slika 8: Smeštaj „preko mosta” Slika 9: Smeštaj „iznad perionice”
Jedini smeštaj na kome ne postoje obeleţena parking mesta nalazi se iznad perionice
(pozicija 8.5, crteţ 1, Prilog) i njega iskljuĉivo koriste vozila koja se koriste u
meĊugradskom i meĊunarodnom saobraćaju. Vozila se uglavnom parkiraju pod uglom, dok
se neznatan broj vozila postavlja i poduţno uz komunikaciju. Tokom sprovedenog
istraţivanja u razgovoru sa vozaĉima, napomenuto mi je da se na ovom smeštaju tokom
noći ne dozvoljava parkiranje vozila.
Izuzev na smeštaju koji se nalazi „preko mosta” horizontalna signalizacija kojom su
parking mesta obeleţena na većini mesta je dotrajala i izbledela, mada i dalje dovoljno
prepoznatljiva.
Komunikacije unutar terminala su po pravilu jednosmerne, izuzev izmeĊu remontne hale i
„VDL” hale i komunikacije kod izlaza iz perionice koje su zbog rasporeda elemenata i
fiziĉkim uslovima prostora dvosmerne za saobraćaj.
Oko celog terminala se nalazi ograda koja odvaja pogon od spoljašnjeg prostora.
(Detaljan prikaz svih elemenata terminala dat je u prilog na crteţu 1).
Završni rad_______________________________________________________________
13
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
3. DEFINISANJE MAKROTEHOLOŠKOG
PROCESA U TERMINALU
Neposrednim istraţivanjem u terminalu SP „Lasta” koje je sprovedeno 6.4.2009., došlo se
do saznanja da u okviru makrotehnološkog procesa u terminalu postoje dve šeme kretanja
vozila, pa samim tim i dva makrotehnološka procesa. U zavisnosti od toga da li vozila
pripadaju gradskom, prigradskom, meĊugradskom ili meĊunarodnom saobraćaju zavisi i
kom od dva makrotehnološka procesa pripadaju. Jedna šema kretenja se odnosi na vozila u
prigradskom i zglobna vozila u gradskom saobraćaju, a druga šema kretanja na vozila u
meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju. Poslovne
organizacije kojima vozila pripadaju odreĊuju kom makrotehnološkom procesu vozila
pripadaju, a samim tim i koje elemente sadrţaja koriste.
Posebno će se analizirati šeme kretanja vozila koja se upućuju na tehniĉki pregled, kao i
vozila trećih lica koja u terminal dolaze zbog tehniĉkog pregleda, koji SP „Lasta” pruţa kao
jednu od svojih usluga.
3.1. OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA U PRIGRADSKOM
SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU
Vozila koja obavljaju prigradski prevoz pripadaju PO „Lasta-Avala”, dok zglobna vozila u
gradskom prevozu pripadaju PO „Lasta-Gradski saobraćaj”. Unutar terminala vozila obe
ove poslovne organizacije imaju isti makrotehnološki proces i istu šemu kretanja koja je
uslovljena poloţajem u okviru lokacije stanice za snabdevanje gorivom, hale za dnevnu
negu i kontrolu vozila. Naĉin korišćenja smeštaj ovih vozila, izmeĊu dva radna zadatka,
takoĊe je definisan makrotehnološkim procesom.
Makrotehnološki proces koji se odvija unutar terminala posmatraće se od trenutka povratka
vozila u terminal i njihovog pojavljivanja na ulazu do ponovnog izlaska vozila iz terminala
po odlasku na novi radni zadatak.
Na samom ulazu u terminal, gde se nalazi rampa, vozila po povratku sa radnog zadatka
obavljaju funkciju registracije ulaska u terminal.
Nakon registracije ulaska vozila dalje nastavljaju ka stanici za snabdevanje gorivom koja se
nalazi nedaleko iza ulaza, a ispred hale u kojoj se obavlja dnevna nega i kontrola vozila. Na
stanici za snabdevanje gorivom da bi vozaĉ obavio tankiranje rezervoara potrebno je da u
automat ubaci identifikacionu karticu vozila i identifikacionu karticu vozaĉa. Pomoću obe
kartice moguće je praćenje i kontrola istoĉene koliĉine goriva, vremena tankiranja,
identifikacija vozila i vozaĉa koji je vršio istakanje goriva, kao i mogućnost praćenja
potrošnje goriva kod vozila (crteţ 2, Prilog).
Završni rad_______________________________________________________________
14
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Kako se objekat za dnevnu negu i kontrolu vozila nalazi odmah iza SSG-om i praktiĉno se
nadovezuju jedan na drugi sledeća funkcija u makrotehnološkom procesu jeste obavljanje
dnevne nege i kontrole vozila u hali za „dnevnu negu”. Vozila po dolasku u halu „dnevne
nege” nailaze na jedan od tri kanala koji se nalaze unutar hale. Ovde se obavlja provera
upravljaĉkog i koĉionog mehanizma, kao i dotoka goriva. Pored kontrole od strane
zaduţenih mehaniĉara, uzimaju se u obzir i primedbe vozaĉa na rad vozila koje vozaĉi
podnose pismeno zaduţenim mehaniĉarima. U sluĉaju da je na vozilu utvrĊen kvar i da
vozilo treba da se uputi na opravku otvara se radna lista vozila. Po završetku kontrole
ispravnosti, vozila napuštaju halu na izlazu koji je predviĊen za ova vozila, jer su ostala dva
predviĊena za vozila koja su u halu došla zbog tehniĉkog pregleda ili obavljanja redovnog
tehniĉkog servisa (crteţ 2, Prilog).
Osnovna šema makrotehnološkog procesa vozila u prigradskom saobraćaju i zglobnih
vozila u gradskom saobraćaju prikazana je na slici 10.
Slika 10: Osnovni makrotehnološki proces vozila u prigradskom saobraćaju i zglobnih
vozila u gradskom saobraćaju
Sledeći element kome vozila pristupaju jeste objekat za pranje vozila, odnosno perionica,
gde se po makrotehnološkom procesu obavlja funkcija pranja vozila. Perionica raspolaţe sa
dve linije za automatsko pranje vozila, dok se unutrašnje ĉišćenje obavlja uz pomoć
zaduţenih radnika po obavljenom spoljnom pranju vozila (crteţ 2, Prilog).
Završni rad_______________________________________________________________
15
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Nakon pranja, vozila odlaze na predviĊeni smeštaj ili u sluĉaju da je utvrĊen kvar na vozilu
i prethodno otvorena radna lista odlaze u remontnu halu gde se pristupa otklanjanju kvara.
Po završetku opravke vozilo odlazi na smeštaj i ĉeka upućivanje na novi radni zadatak
(crteţ 2, Prilog).
U sluĉaju da je vozilo potpuno ispravno odlazi na jedan od dva smeštaja na kome vozila iz
ovog tehnološkog procesa borave izmeĊu dva radna zadatka. Vozila u prigradskom
saobraćaju i zglobna vozila u gradskom saobraćaju koriste smeštaje kod remontne hale i
smeštaj uz „VDL” halu, koja ukupno broje 58 obeleţena parking mesta (pozicije 8.1 i 8.2,
crteţ 2, Prilog).
Prilikom izlaska iz terminala i odlaska na novi radni zadatak na izlazu se obavlja funkcija
registracije izlaska vozila iz terminala. Registracija izlaska se, na izlaznoj rampi, obavlja uz
pomoć zaduţenog radnika (crteţ 2, Prilog).
Osnovna šema kretanja, koja je posledica makrotehnološkog procesa, vozila u prigradskom
i zglobnih vozila u gradskom saobraćaju data je u prilogu na tehniĉkom crteţu 2 sa
primerom korišćenja jednog smeštaja.
3.2. OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA U
MEĐUGRADSKOM, MEĐUNARODNOM I SOLO VOZILA U
GRADSKOM SAOBRAĆAJU
Drugi makrotenhološki proces, kao i šema kretanja koja se izdvojila tokom istraţivanja u
terminalu SP „Lasta” jeste ona koja se odnosi na vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i
solo vozila u gradskom saobraćaju (crteţ 3, Prilog). Profitne organizacije kojima pripadaju
ova vozila jesu PO „Beograd” i PO „Lasta-Gradski saobraćaj”. Sam makrotehnološki
proces je uslovljen pravilom, kao i poloţajem u okviru lokacije objekta za dnevnu negu i
kontrolu, stanice za snabdevanje gorivom i smeštajem na kojem vozila borave.
Šema kretanja vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom
saobraćaju data je u prilogu na tehniĉkom crteţu 3, sa primerom boravka vozila na smeštaju
„preko mosta” (pozicija 8.4, crteţ 3, Prilog).
Kao i u prethodnom sluĉaju, makrotehnološki proces i u jedno šema kretanja, će se pratiti
od trenutka povratka vozila u terminal do ponovnog izlaska iz terminala po dobijanju
novog radnog zadatka.
Pojavljivanjem vozila na ulazu u terminal obavlja se registracija ulaska vozila, upisivanjem
garaţnog broja vozila ( konta) u evidenciju ulazaka vozila u terminal SP „Lasta”.
Nakon ovoga vozilo se upućuje na pranje, dakle sledeći element na kome vozilo boravi
jeste perionica sam proces koji se odvija prilikom dolaska vozila u objekat za pranje isti je
kao i u prethodnom makrotehnološkom procesu koji se odnosi na vozila u priradskom i
zglobnih vozila u gradskom saobraćaju (crteţ 3, Prilog).
Završni rad_______________________________________________________________
16
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Po završetku pranja vozila odlaze u halu za dnevnu negu i kontrolu ispravnosti, koja je
meĊu zaposlenima poznatija kao „VDL” hala. Ovde se sliĉno kao i u prethodnom
makrotehnološkom procesu obavlja pregled ispravnosti upravljaĉkog i koĉionog
mehanizma, dotoka za gorivo i uzimaju u obzir prigovori i napomene vozaĉa u vezi
ispravnosti vozila (crteţ 3, Prilog).
Pored obavljanja svakodnevnog pregleda i kontrole ispravnosti vozila u „VDL” hali se
obavlja i redovan tehniĉki servis na vozilima ovog Holandskog proizvoĊaĉa autobusa. Hala
raspolaţe sa više kanalskih radnih mesta za vozila postavljenih pod uglom od 45° na koja
vozila pristupaju po dolasku u halu (crteţ 3, Prilog).
Osnovni makrotehnološki proces vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u
gradskom saobraćaju prikazan je na slici 11.
Slika 11: Osnovni makrotehnološki proces vozila u međugradskom, međunarodnom i
solo vozila u gradskom saobraćaju
U sluĉaju da na vozilu nije ustanovljen nikakav veći kvar koji zahteva agregatnu zamenu,
odnosno upućivanje u remontnu halu, vozila odlaze na smeštaj predviĊen za vozila u ovom
makrotehnološkom procesu. Vozila koja obavljaju meĊugradski i meĊunarodni saobraćaj i
solo vozila u gradskom saobraćaju za svoj boravak u terminalu koriste ĉetiri od mogućih
pet smeštaja (pozicije 8.2, 8.3, 8.4 i 8.5, crteţ 3, Prilog). Na smeštaju „preko mosta”, „iznad
perionice” i smeštaju koji se nalazi sa desne strane hale „dnevne nege” po ulasku u
Završni rad_______________________________________________________________
17
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
terminal, nalaze se iskljuĉivo vozila iz ovog makrotehnološkog procesa, dok smeštaj uz
„VDL” halu dele sa vozilima iz prigradskog i zglobnim vozilima iz gradskog saobraćaja.
U suprotnom, ako se u objektu dnevne nege i kontrole, tj. „VDL” hali, utvrdi kvar na
vozilu, koji zahteva upućivanje vozila u remontnu halu otvara se radna lista i vozilo
upućuje na otklanjanje kvara. Nakon obavljene korektivne intervencije na vozilu u
remontnoj hali vozilo odlazi na smeštaj i tamo provodi vreme dok ne bude ponovo vraćeno
u saobraćaj, odnosno upućeno na novi radni zadatak (crteţ 3, Prilog).
Vozilo napušta smeštaj kada se upućuje na novi radni zadatak i tada se na izlazu iz
terminala obavlja funkcija registracije izlaska vozila iz terminala, ĉime je zatvoren
makrotehnološki proces vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom
saobraćaju (crteţ 3, Prilog).
3.3. OSNOVNA ŠEMA KRETANJA VOZILA KOJA SE UPUĆUJU
NA TEHNIČKI PREGLED I ŠEMA KRETANJA VOZILA
TREĆIH LICA KOJA DOLAZE NA TEHNIČKI PREGLED
Zakonom je definisano da autobusi obavljaju tehniĉki pregled prilikom registracije vozila i
obavezan tehniĉki pregled na svakih šest meseci. Pored ovoga autobus moţe biti upućen i
na vanredni tehniĉki pregled u sluĉaju ako se obavlja prevoz dece ili ako je vozilo upućeno
na vanredni tehniĉki pregled od strane saobraćajne policije.
Linija za tehniĉki pregled u SP „Lasta” nalazi se u hali „dnevne nege” i to u zadnjem levom
delu hale. Linija je odvojena od ostatka hale i moţe da se izoluje pokretnim vratima koja se
nalaze na ulazu i na izlazu sa tehniĉkog pregleda. Tehniĉki pregled raspolaţe
najsavremeniom opremom za tehniĉki pregled koja podrazumeva dobijanje rezultata
merenja uz pomoć kompjutera i savremenih software-skih paketa. Linija za tehniĉki
pregled je opremljena za obavljanje tehniĉkog pregleda komercijalnih i putniĉkih vozila,
odnosno autobusa, teretnih vozila i putniĉkih automobila.
Završni rad_______________________________________________________________
18
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
„Lastina“ vozila se upućuju na tehniĉki pregled (slika 12) pre nego što je potrebno obaviti
registraciju vozila, u sluĉaju kad je vreme za redovan šestomeseĉni tehniĉki pregled ili ako
se vozilo upućuje na prevoz dece, odnosno Ċaka. U sluĉaju prevoza dece tehniĉki pregled
vaţi 5 dana. U sva tri sluĉaja, vozilo, koje boravi na smeštaju, odlazi do hale „dnevne nege”
gde se nalazi linija tehniĉkog pregleda. Pošto se ispred hale „dnevne nege” nalazi stanica za
snabdevanje gorivom, svako vozilo koje odlazi na tehniĉki pregled mora da proĊe kroz ovaj
element bez obavljanja funkcije tankiranja vozila. Po ulasku na krajnji levi ulaz u halu
„dnevne nege” vozilo odlazi na liniju za tehniĉki pregled. Nakon završetka tehniĉkog
pregleda vozilo se vraća na smeštaj.
Osnovni makrotehnološki proces „Lastinih“ vozila upućenih na tehniĉki pregled prikazan
je na slici 12.
Slika 12: Osnovni makrotehnološki proces „Lastinih” vozila upućenih na tehnički
pregled
Završni rad_______________________________________________________________
19
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
SP „Lasta” uslugu tehniĉkog pregleda (slika13) pruţa i trećim licima u okviru svog
poslovanja u terminalu. Vozila trećih lica po dolasku u terminal na ulazu moraju obaviti
obaveznu registraciju ulaska vozila u terminal. Kako je u pitanju ista linija tehniĉkog
pregleda koju koriste i „Lastina” vozila i vozila trećih lica moraju da proĊu kroz stanicu za
snabdevanje gorivom pre ulaska u halu „dnevne nege” i odlaska na liniju tehniĉkog
pregleda. Po obavljanju tehniĉkog pregleda vozila napuštaju halu i odlaze na izlaz iz
terminala gde se obavljaju registracija izlaska vozila iz terminala.
Osnovni makrotehnološki proces vozila trećih lica koja koriste liniju za tehniĉki pregled
prikazan je na slici 13.
Slika 13: Osnovni makrotehnološki proces vozila trećih lica koja koriste uslugu
tehničkog pregleda
Završni rad_______________________________________________________________
20
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
3.4. OSNOVNA ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU
ELEMENATA TERMINALA VOZILA U PRIGRADSKOM
SAOBRAĆAJU I ZGLOBNIH VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU
Osnovna šema inteziteta tokova izmeĊu elemenata terminala vozila u prigradskom
saobraćaju i zglobnih vozila u gradskom saobraćaju utvrĊena je istraţivanjem u
karakteristiĉnom danu ( ponedeljak, 6. 4. 2009.) i na osnovu dokumentacije koju vode
izvršioci na pojedinim elementima sadrţaja o korišćenju datog elementa u toku dana
istraţivanja.
Vozila koja uĉestvuju u prigradskom saobraćaju i zglobna vozila koja uĉestvuju u
gradskom saobraćaju koriste elemente sadrţaja po istom makrotehnološkom procesu. Na
osnovu prikupljenih podataka o ovim vozilima i neposrednim istraţivanjem u terminalu SP
„Lasta” utvrĊena je šema inteziteta tokova izmeĊu elemenata terminala. Na dan istraţivanja
u dokumentaciji koja se vodi u hali „dnevne nege“ ubeleţeno je ukupno 86 vozila koja su
koristila ovaj elemenat. U tabeli 3 (Prilog) u obliku matrice je predstavljeno da li je vozilo
na dan istraţivanja, odnosno 6. 4. 2009., koristilo elemenat terminala iz osnovne šeme
kretanja vozila u prigradskom saobraćaju i zglobnih vozila u gradskom saobraćaju (crteţ 2,
Prilog). Broj 1 u matrici oznaĉava da je vozilo bilo na datom elementu, odnosno izvršilo
funkciju koja je predviĊena odreĊenim elementom, a sa brojem 2 je oznaĉeno da vozilo na
dan istraţivanja nije bilo na datom elementu terminala. Vozila su predstavljena svojim
garaţnim brojem, odnosnom kontom.
Na osnovu matrice korišćenja elemenata terminala izvedena je tabela o broju vozila na
svakom elementu sadrţaja posebno (Tabela 1), na osnovu koje je utvrĊen intezitet tokova
izmeĊu elemenata terminala (Slika 14 ) .
Tabela 1: Broj vozila po elementima sadržaja terminala u makrotehnološkom procesu
vozila koja učestvuju u prigradskom saobraćaju i zglobnih vozila u gradskom
saobraćaju
Zbog specifiĉnosti istraţivanja i dolaska do relevantnih podataka uzeto je da su sva vozila
boravila na elementu nege i kontrole. Osim što u objektu „dnevne nege” postoji celodnevno
praćenje i evidencija vozila koja pristupaju sadrţaju, ova funkcija je u samom
makrotehnološkom procesu obavezna i najvaţnija sa aspekta samih korisnika transportne
usluge. Prema tome svih 86 vozila su bila na elementu za negu i kontrolu, odnosno u hali
Ulaz SSG Nega i kontrola Pranje Remont Smeštaj Izlaz
82 79 86 72 28 77 76
4 7 0 14 58 9 11
86 86 86 86 86 86 86
Broj vozila koja su koristila elemenat sadržaja
Broj vozila koja nisu koristila elemenat sadržaja
Ukupno
Završni rad_______________________________________________________________
21
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
„dnevne nege“. Elementi sa kojih su mogli da se dobiju podaci o korišćenju od strane
vozila u toku 24 sata su stanica za snabdevanje gorivom, remontna hala i perionica. Dok je
na ulazu i izlazu iz terminala bilo moguće dobiti podatke samo u toku osmoĉasovnog
radnog vremena odgovornog radnika na tom mestu.
Vozila koja nisu koristila ulaz kao elemenat sadrţaja, odnosno nisu mogla biti evidentirana
na ulazu, smatraju se da su na dan istraţivanja zateĉena u terminalu i istog dana napustila
terminal, ali se nisu istog dana vratila sa radnog zadatka u terminal.
Podaci iz tabele 1 su predstavljeni grafiĉki na Grafikonu broj1.
Grafikon 1: Broj vozila u prigradskom saobraćaju i zglobnih vozila u gradskom
saobraćaju na dan istraživanja
Praćenje vozila po pojedinim elementima sadrţaja terminala omogućilo je definisanje
osnovne šeme inteziteta tokova izmeĊu elemenata sadrţaja. Na slici 14 (i slici 16, Prilog)
data je osnovna šema inteziteta tokova izmeĊu elemenata sadrţaja vozila u
makrotehnološkom procesu koji se odnosi na vozila u prigradskom i zglobnih vozila u
gradskom saobraćaju. Na slici se vide veze izmeĊu svih elemenata sadrţaja u terminalu
koje odgovaraju utvrĊenom makrotehnološkom procesu ovih vozila. Zelenom bojom su
predstavljena vozila koja su evidentirana na ulazu u terminal, dok su crvenom bojom
predstavljena ona vozila koja su zateĉena u terminalu na dan istraţivanja i sa jednog od
sadrţaja, smeštaj ili remontna hala otišla do narednog, sve dok nisu napustila terminal i bila
evidentirana na izlazu.
Završni rad_______________________________________________________________
22
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Na slici 14 ( i slici 16, Prilog) se vidi da najveći tok vozila prati osnovni makrotehnološki
proces odreĊen za vozila u prigradskom saobraćaju i zglobnih vozila u gradskom
saobraćaju. Vozila se po ulasku u terminal kreću do stanice za snabdevanje gorivom, izuzev
manjeg broja vozila koja neposredno odlaze na objekat za negu i kontrolu. Nakon kontrole
vozila u najvećem broju odlaze na pranje, dok neznatan broj direktno odlazi na smeštaj.
Vozila kojima su otvorene radne liste upućuje se u remontnu halu, dok ona koja se upućuju
na novi radni zadatak sa smeštaja odlaze na izlaz iz terminala i tamo se evidentiraju
prilikom izlaska iz terminala.
Slika 14: Osnovna šema inteziteta tokova između elemenata sadržaja vozila u
prigradskom saobraćaju i zglobnih vozila u gradskom saobraćaju.
Na osnovu razlike broja vozila koja dolaze i odlaze na odreĊenom elementu sadrţaja
utvrĊeno je da je jedno vozilo preostalo na remontu i tri vozila na smeštaju po završetku
istraţivanja. Intezitet tokova vozila izmeĊu elemenata sadrţaja koji je dobijen ovim
istraţivanjem, merodavan je za svaki radni dan, jer većih odstupanja nema, kako u broju
vozila, tako i u šemi kretanja vozila izmeĊu elemenata terminala.
Završni rad_______________________________________________________________
23
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
3.5. OSNOVNA ŠEMA INTEZITETA TOKOVA IZMEĐU
ELEMENATA TERMINALA VOZILA U MEĐUGRADSKOM,
MEĐUNARODNOM I SOLO VOZILA U GRADSKOM
SAOBRAĆAJU
Osnovna šema inteziteta tokova izmeĊu elemenata terminala vozila u meĊugradskom i
meĊunarodnom saobraćaju i solo vozila u gradskom saobraćaju utvrĊena je istraţivanjem u
karakteristiĉnom danu ( ponedeljak, 6. 4. 2009.) i na osnovu dokumentacije koju vode
izvršioci na pojedinim elementima sadrţaja o korišćenju datog elementa u toku dana
istraţivanja.
Drugi makrotehnološki proces se odnosi na vozila u meĊugradskom i meĊunarodnom
saobraćaju, kao i na solo vozila u gradskom saobraćaju (crteţ 3, Prilog). Kao i u
prethodnom sluĉaju, sprovedeno je istraţivanje kretanja ovih vozila po pojedinim
elementima sadrţaja terminala odreĊenih makrotehnološkim procesom (Tabela 2).
Istraţivanjem je obuhvaćeno ukupno 31 vozilo. U prilogu ovog rada, takoĊe, je data
matrica korišćenja elementa terminala u vidu Tabele 4. Sa brojem 1 je oznaĉeno da je
vozilo bilo na datom elementu na dan sprovedenog istraţivanja, a sa brojem 2 da vozilo
nije evidentirano na datom elementu. Iz matrice je proizašla tabela o broju vozila koja su
koristila i broju vozila koja nisu koristila dati elemenat terminala SP „Lasta”. Tabela 2 je
predstavljena i grafiĉki u vidu Grafikona 2.
Tabela 2: Broj vozila po elementima sadržaja terminala u makrotehnološkom procesu
vozila koja učestvuju u međugradskom i međunarodnom saobraćaju i solo vozila u
gradskom saobraćaju
Kao i u prethodnom sluĉaju i ovde je uzeto da su sva vozila ispunila svoju funkciju
kontrole ispravnosti u objektu za negu i kontrolu, odnosno u „VDL” hali. Vozila koja nisu
evidentirana na ulazu u terminal, zateĉena su na smeštaju na poĉetku istraţivanja i sa tog
elementa su pristupila narednom.
Ulaz SSG Pranje Nega i kontrola Remont Smeštaj Izlaz
24 26 28 31 18 27 20
7 5 3 0 13 4 11
31 31 31 31 31 31 31
Broj vozila koja su koristila sadržaja
Broj vozila koja nisu koristial sadržaja
Ukupno
Završni rad_______________________________________________________________
24
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Grafikon 2: Broj vozila u međugradskom, međunarodnom i solo vozila u gradskom
saobraćaju na dan istraživanja
Na slici 15 (i slici 17, Prilog) je data detaljna šema inteziteta tokova izmeĊu elemenata
sadrţaja terminala vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom
saobraćaju. Zelenom bojom predstavljena su vozila koja su evidentirana na ulazu i u
najvećoj meri prate osnovni makrotehnološki proces definisan za ova vozila. Crvena boja
se odnosi na broj vozila koja nisu evidentirana na samom ulazu u terminal, nego su sa
jednog od elementa terminala zapoĉela svoj makrotehnološki proces. Na slici 15 (i slici 17,
Prilog), vidi se da je njihov broj neznatan u odnosu na ostala vozila. Razlika izmeĊu
dolaska vozila na odreĊeni elemenat terminala i odlaska vozila sa istog elementa daje broj
vozila koja su preostala po završetku istraţivanja na tom elementu sadrţaja. Tako su
dobijene vrednosti od pet vozila koja su preostala na smeštaju i jednog vozila na remontu.
Završni rad_______________________________________________________________
25
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Slika 15: Osnovna šema inteziteta tokova između elemenata sadržaja vozila u
međugradskom i međunarodnom saobraćaju i solo vozila u gradskom saobraćaju
Data šema inteziteta tokova vozila izmeĊu elemenata sadrţaja merodavna je za svaki radni
dan, jer ne postoji bitnije odstupanje u broju vozila, kao i u redosledu korišćenja elemenata.
Manja odstupanja u redosledu korišćenja elemenata definisanog osnovnim
makrotehnološkim procesom, već su data na samoj šemi inteziteta tokova.
Završni rad_______________________________________________________________
26
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
4. DEFINISANJE KRITERIJUMA ZA RAZMEŠTAJ
ELEMENATA SADRŽAJA TERMINALA
Elementi sadrţaja terminala mogu se razmestiti na razliĉite naĉine. Prilikom izbora
pravilnog rasporeda elemenata potrebno je u što većoj meri poštovati makrotehnološki
proces i šemu inteziteta tokova.
Da bi smo došli do pravilnog rasporeda elemenata unutar terminala potrebno je u što većoj
meri poštovati sledeće kriterijume [3]:
da se omogući kasnije širenje elemenata terminala za koje se oĉekuje takva potreba
bez većeg narušavanja postojećeg tehnološkog procesa
U okviru terminala SP „Lasta” ovaj kriterijum je ispoštovan kroz izgradnju novog smeštaja
za vozila (pozicija 8.4, crteţ 1, Prilog), tzv. smeštaja „preko mosta”, ĉime je proširen
kapacitet ovog elementa.
da se obezbede najkraće putanje za najfrekventnija kretanja vozila i radnika kroz
terminal
Najfrekvetnija kretanja vozila unutar terminala odgovaraju osnovnim šemama kretanja
vozila (crteţi 2 i 3, Prilog), tako da je poloţaj elemenata uslovio osnovni makrotehnološki
proces. Hala „dnevne nege“ (pozicija 4, crteţ 1, Prilog) i hala za remont (pozicija 5, crteţ 1,
Prilog) su spojene tako da omogućava najkraće kretanje za zaposlene izmeĊu ova dva
elementa terminala.
da kretanja vozila kroz terminal budu jednosmerna, bez preseĉnih taĉaka
Unutar terminala SP „Lasta” ovaj kriterijum nije u potpunosti ispoštovan, jer zbog
definisanog tehnološkog procesa, razmeštaja elemenata i same fiziĉke uslovljenosti unutar
terminala postoje dvosmerna kretanja i preseĉne taĉke vozila.
da sva kretanja vozila kroz terminal budu bez dodatnog manevrisanja
Najveće odstupanje od ovog kriterijuma jeste na stanici za snabdevanje gorivom (pozicija
3.1, crteţ 1, Prilog) koja se nalazi ispred hale „dnevne nege” (pozicija 4, crteţ 1, Prilog) jer
na toj SSG-om se snabdevaju i vozila iz makrotehnološkog procesa koji se odnosi na vozila
u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju, a koja kao
pogonski materijal koriste dizel gorivo D2. Da bi nastavila dalje ka sledećem elementu ova
vozila moraju da napuste SSG-om uz dodatno manevrisanje.
da se obezbedi najjednostavnija veza izmeĊu terminala i javnih saobraćajnica
Ovaj kriterijum je ispoštovan samim poloţajem terminala u odnosu na saobraćajnice, jer se
u neposrednoj blizini nalazi Autoput E75 ( autoput Beograd-Niš) i saobraćajnice kojima se
vozila ukljuĉuju na autoput ili sa njega iskljuĉuju.
Završni rad_______________________________________________________________
27
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
da površina za smeštaj bude jedinstvena
Unutar terminala postoji pet razliĉitih površina za smeštaj vozila, a jedan smeštaj potpuno
fiziĉki odvojen od ostatka terminala, tako da je odstupanje od ovog kriterijuma upeĉatljivo.
Nemogućnost poštovanja ovog kriterijuma je uslovljeno i samim rasporedom drugih
elemenata sadrţaja unutar terminala.
da delovi terminala kao tehnološke celine budu najbliţe delovima sa kojima najviše
komuniciraju
Ako se izdvoje stanice za snabdevanje gorivom i objekti za negu i kontrolu u oba
definisana makrotehnološka procesa moţe se videti da su ovi elementi praktiĉno
nadovezuju jedan na drugi, ali ovo pored obezbeĊivanja najkraćeg kretanja izmeĊu dva
elementa stvara i brojne nedostatke, koji će u narednoj taĉki rada biti analizirani.
da se obezbedi što je moguće manja specifiĉna površina za jedno radno mesto za
vozila, radno mesto za radnika i parking mesto za vozila
Radna mesta za vozila i radna mesta za radnike su definisana u okviru pojedinih elemenata
sadrţaja teminala i njihova specifiĉna površina je dimenzionisana na najbolji mogući naĉin
sa aspekta iskorišćenja ukupne površine elementa sadrţaja.
Tehnološki proces koji se odvija unutar terminala predstavlja vaţan parametar koji utiĉe na
razmeštaj elemenata sadrţaja [3]. Ako se posmatraju oba makrotehnolška procesa koja se
odvijaju unutar terminala, moţe se reći da je do odreĊene mere raspored elemenata sadrţaja
uslovio makrotehnološki proces. Pošto se ispred obe hale za negu i kontrolu ispravnosti
vozila nalazi stanica za snabdevanje gorivom (pozicije 3.1, 3.2, 4 i 6, crteţ 1, Prilog), kod
oba makrotehnološka procesa funkcija tankiranja goriva se obavlja pre nege i kontrole
ispravnosti vozila. Sam tehnološki proces uslovljava odlazak vozila na pranje pre nego što
pristupe na radna mesta za vozila, odnosno pre ulaska vozila u hale za negu i kontrolu ili
remontne hale. Kod makrotehnološkog procesa vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i
solo vozila u gradskom saobraćaju ovaj uslov je ispoštovan, dok je kod makrotehnološkog
procesa vozila u prigradskom i zglobnih vozila u gradskom saobraćaju, zbog poloţaja
samog objekta za pranje u odnosu objekta „dnevne nege” ovaj uslov zanemaren, odnosno
vozila prvo nailaze na kanal u hali „dnevne nege”, a zatim odlaze na pranje.
Poslednji neophodan parametar koji se uzima u obzir prilikom razmeštaja elemenata
terminala je intezitet tokova vozila u terminalu. Na slikama 14 i 15 (i slikama 16 i 17,
Prilog) su dati inteziteti tokova vozila izmeĊu elemenata terminala, na kojima se vidi da
najveći broj vozila prati osnovnu šemu kretanja vozila definisanu osnovnim
makrotehnološkim procesom. Uslovi eksploatacije dovode do manjih odstupanja u
redosledu elemenata sadrţaja.
Završni rad_______________________________________________________________
28
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
5. ANALIZA POSTOJEĆEG REŠENJA
TERMINALA
U terminalu SP „Lasta” ustanovljena su dva posebna makrotehnološka procesa koja se
odvijaju unutar terminala. Oba procesa su uslovljena profitnim organizacijama kojima
vozila pripadaju, elementima sadrţaja koja vozila koriste i ustanovljenom tehnologijom
rada.
Prvi makrotehnološki proces se odnosi na vozila koja uĉestvuju u prigradskom prevozu
putnika i zglobna vozila u gradskom prevozu putnika. Šema kretanja ovih vozila je
zajedniĉka i data je u prilogu na crteţu broj 2. Nakon registracije ulaska vozila, koja se
obavlja samo u periodu od 8 do 16 ĉasova u toku dana, vozila produţavaju do stanice za
snabdevanje gorivom, koja raspolaţe sa ĉetiri aparata za istakanje dizel goriva D2 i
Evrodizela. U sluĉaju da veći broj vozila ispostavi zahtev za opslugom formira se red
ispred SSG-om, a najupeĉatljiviji primer ovoga jeste kada se vozila u gradskom saobraćaju
iskljuĉuju sa linija u periodu od 22 ĉasa do 1 ĉas iza ponoći. Tada se red formira i pre
samoga ulaza u terminal. Po povratku sa radnog zadatka sva vozila su duţna da proĊu kroz
halu „dnevne nege” gde se vrši kontrola ispravnosti vozila. Kako se hala „dnevne nege”
nadovezuje na stanicu za snabdevanje gorivom, vozila tek po završetku funkcije tankiranja
gorivom, nailaze na kanal u objektu „dnevne nege”. Iako postoji ĉetiri ulaza u halu, tri sa
kanalom i jedan sa obiĉnim radnim mestom za vozila, odnosno platoom, za ova vozila je
predviĊen samo jedan izlaz iz hale. Druga dva izlaza su ostavljena za vozila koja napuštaju
liniju za tehniĉki pregled i radno mesto za obavljanje redovnog servisa na vozilima. Dalje
se vozila upućuju u perionicu koja se nalazi u zadnjem delu terminala. Objekat za pranje je
zajedniĉki za vozila iz oba makrotehnološka procesa, pa stoga u sluĉaju povećanog zahteva
za opslugom formira se red ispred obe linije za automatsko pranje. Izlaskom vozila iz
perionice i sa završenim spoljnim pranjem, pristupa se unutrašnjem ĉišćenju vozila, koje se
obavlja dok vozilo stoji u neposrednoj blizini perionice. Lokacija vozila je nasumiĉno
odabrana od strane zaduţenog radnika i ĉesto se nalazi na samoj komunikaciji koja se
nalazi kod izlaza iz perionice. Nakon pranja vozilo odlazi na smeštaj ili u sluĉaju izdate
radne liste u halu za remontu. U najvećem broju sluĉaja vozila se po utvrĊivanju kvara i
završenog pranja odmah upućuju u halu za remont, izuzev u sluĉaju kada za opravku vozila
ne postoje uslovi da se odmah uputi na radno mesto za vozila u remontnoj hali. U tom
neznatnom broju sluĉaja vozilo odlazi na smeštaj, najĉešće u blizini remontne hale i ĉeka
svoj red na opslugu. Za vozila u prigradskom saobraćaju i zglobna vozila u gradskom
saobraćaju predviĊena su dva smešaja unutar terminala, jedan kod remontne hale i drugi uz
„VDL” halu. Na smeštaju koji se nalazi kod remontne hale postoje i oznake garaţnih
brojeva vozila na parking mestima, ali neposrednim istraţivanjem nije uoĉeno da se vozila
parkiraju na parking mestu oznaĉenim njihovim garaţnim brojem (kontom).
Završni rad_______________________________________________________________
29
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Vozila se uglavnom parkiraju tamo gde naĊu slobodno parking mesto na smeštaju.
Izlaskom iz terminala i odlaskom na novi radni zadatak, obavlja se registracija izlaska
vozila iz terminala, koja se isto kao i na ulazu vrši u periodu od 8 do 16 ĉasova, zbog
neupotrebe automatskog sistema registracije vozila.
Drugi makrotehnološki proces se odnosi na vozila koja uĉestvuju u meĊugradskom i
meĊunarodnom saobraćaju, kao i solo vozila u gradskom saobraćaju. Šema kretanja ovih
vozila je data na crteţu broj 3 u prilogu. Sam poĉetak tehnološkog procesa je isti kao i kod
prethodne šeme kretanja, gde se vozila na ulazu u terminal registruju u istom vremenskom
period od osam radnih ĉasova. Vozila zatim produţavaju do perionice koja se nalazi u
zadnjem delu terminala, gde se odvija identiĉan proces koji je naveden kod prvog
makrotehnološkog procesa. Potom vozila koristeći komunikaciju izmeĊu remontne hale i
smeštaja uz „VDL” halu odlaze do stanice za snbdevanje gorivom koja se nalazi odmah
ispred „VDL” hale. Izuzetak ĉine vozila koja koriste dizel gorivo D2, jer ta vozila
tankiranje moraju da obave na stanici za snabdevanje gorivom koja se nalazi ispred hale
„dnevne nege”. Ova vozila zbog samog nedostatka terminala, odnosno nedostatka D2 dizel
goriva na stanici za snabdevanje gorivom ispred „VDL” hale, stvaraju poremećaj u šemi
kretanja vozila u ovom makrotehnološkom procesu. Po završetku snabdevanja gorivom
vozila odlaze na redovan dnevni pregled u „VDL” halu. Ako je vozilo predviĊeno za
remontnu halu odlazi na taj elemenat sadrţaja, izuzev u sluĉaju da ne postoje uslovi da se
odmah postavi na neko od radnih mesta za vozila u remontnoj hali. U ovom, brojno
neznatnom sluĉaju vozilo se ostavlja na smeštaju, najĉešće u blizini remontne hale. Na
crteţu broj 3 u prilogu dat je primer odlaska vozila na smeštaj „preko mosta” (pozicija 8.4,
crteţ 3, Prilog). U ovom sluĉaju vozila po izlasku iz „VDL” hale skreću desno i kretanje im
se ukršta sa vozilima koja napušataju perionicu ili vozilima koja odlaze sa istog smeštaja ili
smeštaja koji se nalazi iznad perionice. Zbog postojanja jedinog mosta za prelaz na smeštaj
i nedovoljnog radijusa krivine za direktno skretanje na most sa komunikacije koja vodi
direktno od ulaza terminala, vozila su prinuĊena da iz ovog pravca odlaze na smeštaj
„preko mosta” i da istim putem napušataj smeštaj. Most koji povezuje smeštaj sa ostatkom
terminala nije dovoljne širine da omogući bezbedan prelaz dva autobusa istovremeno, što je
i regulisano znakom vertikalne signalizacije (II-33). Na smeštaj koji se nalazi iznad
perionice vozila odlaze iz istog pravca kao i u malopre opisanom sluĉaju. Vozila koja
koriste smeštaj neposredno pored hale za „dnevnu negu” da bi stigla na ovaj smeštaj
moraju po izlasku iz „VDL” hale da obiĊu remontnu halu kako bi bez većeg narušavanja
jednosmernog kretanja u terminalu stigli do svog parking mesta. Vozila koja koriste
smeštaj uz „VDL” halu imaju najmanju putanju kretnja.
Komunikacije kod izlaza iz perionice i izlaza iz „VDL” hale, kao i komunikacija iznad
perionice, odnosno kod smeštaja iznad perionice su dvosmerne zbog mogućnosti odvijanja
samog tehnološkog procesa unutar terminala. U praksi se ĉesto ne poštuje pravilo o
jednosmernom kretanju vozila kroz terminal.
Završni rad_______________________________________________________________
30
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
6. PREDLOG MERA ZA POBOLJŠANJE
FUNKCIONISANJA TERMINALA
Uporednom analizom makrotehnološkog procesa vozila u prigradskom i zglobnih vozila u
gradskom saobraćaju i makrotehnološkog procesa vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom
i solo vozila u gradskom saobraćaju koji se odvijaju u terminalu, realizovane odgovarajuće
šeme inteziteta tokova u terminalu (Taĉka 3) i kriterijuma koje treba poštovati pri
definisanju razmeštaja elemenata sadrţaja (Taĉka 4) moguće je uvoĊenjem odgovarajućih
mera unaprediti funkcionisanje terminala.
Na samom ulazu, odnosno izlazu iz terminala, neophodno je obnoviti automatski sistem
registracije ulaska, odnosno izlaska vozila iz terminala. Tagovi na vozilima i senzori na
ulazu u terminal, tj. izlazu iz terminala pruţili bi mogućnost celodnevnog praćenja ulaska i
izlaska vozila i obezbedili potpune podatke neophodne za kontrolu i praćenje.
Kako se ispred obe hale za dnevnu negu i kontrolu nalaze stanice za snabdevanje gorivom
njihovim izmeštanjem na pogodniju lokaciju (izmena C, crteţ 4, Prilog) oslobodio bi se
ulazu u halu „dnevne nege” i „VDL” halu. Vozila trećih lica koja dolaze u terminal SP
„Lasta” zbog tehniĉkog pregleda, izmeštanjem SSG-om, ne bi morala da prolaze kroz ovaj
elemenat sadrţaja. Proširenjem kapaciteta stanice za snabdevanje gorivom koju koriste
vozila u meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju, odnosno
uvoĊenje rezervoara i automata za istakanje dizel goriva D2, vozila iz ovog
makrotehnološkog procesa koja koriste ovu vrstu pogonskog goriva ne bi morala tankiranje
da obavljaju na stanici za snabdevanje gorivom koja se nalazi ispred „dnevne nege”
(pozicija 3.1, crteţ 1, Prilog). Time bi se oslobodili kapaciteti na stanici za snabdevanje
gorivom, smanjilo presecanje tokova vozila iz razliĉitih makrotehnoloških procesa i
smanjilo dodatno manevrisanje vozila unutar terminala.
Obnavljanje postojeće horizontalne signalizacije i postavljanje nove unutar terminala, kao i
detaljno obeleţavanje parking mesta na smeštajima (izmena A, crteţ 4, Prilog) uz
mogućnost dodeljivanja svakom vozilu odreĊeno parking mesto na osnovu garaţnog broja
(konta), doprinelo bi poboljšanju tehnolgije rada.
Postojeći raspored elemenata sadrţaja uslovljava postojanje dvosmernog kretanja vozila
unutar terminala, ali da bi se izbegla nepotrebna odstupanja od jednosmernog kretanja,
tamo gde je moguće treba striktno naglasiti jednosmerno kretanje uz pomoć znakova
vertikalne signalizacije (II-43, II-43.2, II-44 i II-44.1 ) i definisati pravilima voţnje unutar
terminala (crteţ 4, Prilog). Tako bi jedine komunikacije sa dvosmernim kretanjem bile na
izlazu iz perionice i „VDL” hale i komunikacija iznad perionice koja se koristi kad vozila
odlaze na smeštaj „preko mosta”.
Završni rad_______________________________________________________________
31
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Most kojim je spojen smeštaj na kome borave vozila koja se koriste u meĊunarodnom i
meĊugradskom saobraćaju sa ostatkom terminala nije dovoljne širine da bi omogućio
bezbedan prelaz i mimoilaţenje dva autobusa. Izgradnjom novog mosta za prelaz, na
pogodnoj lokaciji mogli bi se kanalisati tokovi dolaska vozila na smeštaj i odlaska sa
smeštaja, tako što bi sam ulaz i izlaz sa smeštaja bili razdvojeni. Ovim bi se povećalo i
iskorišćenje kapaciteta smeštaja. Moguće rešenje jeste i proširenje postojećeg mosta i
povećanje radijusa krivine kojim bi se omogućilo direktno skretanje vozila sa komunikacije
koja vodi od ulaza u terminal (izmena B, crteţ 4 i crteţ 5, Prilog) i time bi se svi tokovi
unutar terminala mogli definisati kao jednosmerni. Nedostatak koji prati uvoĊenje svih
jednosmernih tokova unutar terminala jeste povećeno kretanje vozila kroz terminal.
Tehnologija procesa koja se odnosi na svaki terminal, odnosno objekte gde vozila
ispostavljaju svoje zahteve za opslugom u vidu nege, kontrole ispravnosti, remonta i
smeštaja, utvrĊuje da svako vozilo pre dolaska na radno mesto za vozilo, zahteva da
prethodno bude oprano. Funkcija pranja bi trebalo da doĊe pre funkcije kontrole ispravnosti
ili remonta. Kod makrotehnolškog postupka koji se odnosi na vozila u meĊugradskom,
meĊunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju ovo pravilo je ispoštovano kroz
pravilo kojim se zahteva da vozila prvo proĊu perionicu, pre ulaska u „VDL” halu, dok se
kod makrotehnološkog procesa koji se odnosi na prigradska vozila i zglobna vozila u
gradskom saobraćaju, ovaj postupak zbog samog rasporeda elemenata ne sprovodi.
Tehnološki proces moţe da se promeni postavljanjem objekta za pranje vozila na drugu
lokaciju, koja bi omogućila vozilima da pre odlaska na redovnu kontrolu ispravnosti, obave
funkciju pranja. Sliĉno rešenje bi se dobilo i otvaranjem nove lokacije za ulaz u terminal u
blizini postojećeg objekta za pranje, odnosno odvajanjem ulaza i izlaza terminala.
Završni rad_______________________________________________________________
32
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
U ovom radu je predstavljena analiza funkcionisanja terminala SP „Lasta”. Izrada ovog
rada je omogućila da se kroz neposredno istraţivanje stekne slika o realnom funkcionisanju
terminala jednog od najvećih prevoznika putnika.
Postojeće rešenje terminala SP „Lasta” se razvijalo više od 30 godina, a samim tim su se
usklaĊivali makrotehnološki procesi koji se odvijaju i šeme kretanja vozila u okviru
terminala.
Definisanje makrotehnološkog procesa, osnovne šeme kretanja vozila i osnovne šeme
inteziteta tokova vozila izmeĊu elemenata terminala omogućilo je da se utvrdi
funkcionisanje terminala i da se uoĉe odreĊeni nedostaci, kao i moguće odgovarajuće mere
za unapreĊenje funkcionisanja terminala.
Funkcija registracije vozila na ulazu i izlazu zajedniĉka je za makrotehnološki proces vozila
u prigradskom i zglobnih vozila u gradskom saobraćaju i makrotehnološki proces vozila u
meĊugradskom, meĊunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju, prema tome obuhvata
sva vozila koja ispostavljaju zahteve za opslugom u terminalu, ali zbog disfunkcionalnosti
senzora za tagove na vozilima ne obavlja se dovoljno efikasno. Evidencija vozila na ulazu i
izlazu ograniĉena je na 8 radnih ĉasova i prepuštena odgovornom radnikom. Vraćanjem u
funkciju senzora za registraciju vozila omogućilo bi se evidentiranje vozila tokom celih 24
ĉasa i unapredilo samo funkcionisanje terminala.
Poloţaj stanica za snabdevanje gorivom ispred hale „dnevne nege“ i „VDL“ hale uslovljava
formiranje redova ispred SSG-a kada je povećan zahtev za opslugom. TakoĊe vozila trećih
lica pri odlasku na tehniĉki pregled moraju da proĊu kroz SSG, koja se nalazi ispred hale
„dnevne nege“ (pozicija 3.1, crteţ 1, Prilog). Izmeštanjem stanica za snabdevanje gorivom
na pogodniju lokaciju otklonili bi se navedeni nedostaci.
Nedovoljna širina mosta preko kojeg se dolazi na smeštaj (pozicija 8.4, crteţ 1, Prilog)
uslovljava dvosmerno kretanje na pojedinim komunikacijama unutar terminala. Nedovoljan
radijus krivine onemogućava vozilima da skrenu na smeštaj „preko mosta“ sa komunikacije
koja ide pravo od ulaza pored objekta za pranje. Povećanje širine mosta omogućilo bi
vozilima, odnosno autobusima duţine 12 i 15 metara (crteţ 5, Prilog) da skrenu u desno
dolazeći komunikacijom koja vodi pravo od ulaza. Kao moguće rešenje za otklanjanje ovog
nedostatka jeste izgradnja novog mosta na pogodnoj lokaciji, ĉime bi se odvoijo ulazak na
smeštaj od izlaza sa smeštaja koji se nalazi „preko mosta“. UvoĊenjem ovih izmena
obezbedilo bi se jednosmerno kretanje vozila na svim komunikacijama unutar terminala.
Završni rad_______________________________________________________________
33
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Mere poboljšanja koje se odnose na obnavljanje postojeće horizontalne signalizacije i
postavljanje nove, tamo gde je potrebno, zahtevaju manje tehniĉke intervencije od
prethodno iznetih mera za unapreĊenje funkiconisanja terminala, a mogu da doprinesu
boljem funkcionisanju terminala.
Svaka od navedenih izmena u ovom radu uticala bi i na promenu makrotehnološkog
procesa, kao i na osnovnu šemu kretanja vozila, ali bi se unapredilo funkcionisanje
terminala.
Dalji razvoj u poslovanju preduzeća, kao i razvoj tehnologije rada omogućiće nove i bolje
izmene sa aspekta funkcionisanja terminala, jer dobro funkcionisanje terminala u okviru
saobraćajnog preduzeća se najviše odraţava na kvalitet usluge koja se pruţa korisnicima
transportne usluge, odnosno putnicima „Laste”.
Završni rad_______________________________________________________________
34
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
8. PRILOG
Tabela 3: Matrica korišćenja elemenata terminala od strane vozila u prigradskom saobraćaju i
zglobnih vozila u gradskom saobraćaju
Ulaz SSG Nega i kontrola
Pranje Remont Smeštaj Izlaz
Konto vozila
1 5805 1 1 1 1 2 1 1
2 5811 1 1 1 1 2 1 1
3 5817 1 1 1 1 1 1 1
4 5307 1 1 1 1 2 1 1
5 6202 1 1 1 2 1 1 1
6 5156 1 1 1 1 2 1 1
7 5198 1 1 1 1 2 1 1
8 5196 1 1 1 2 2 1 1
9 5280 1 1 1 1 2 1 2
10 8064 1 1 1 1 2 1 1
11 8038 1 2 1 2 2 1 1
12 8081 1 1 1 1 2 1 1
13 5176 1 1 1 1 2 1 1
14 5191 1 1 1 1 2 1 1
15 8023 1 1 1 1 1 1 2
16 8054 1 1 1 1 2 1 1
17 6303 1 2 1 2 2 1 1
18 5405 1 1 1 1 2 1 1
19 5190 1 1 1 1 1 1 2
20 5172 1 1 1 1 1 1 1
21 5181 1 1 1 1 2 1 1
22 5302 1 1 1 1 1 1 1
23 5301 1 1 1 2 2 1 1
24 8013 1 1 1 1 2 1 1
25 9304 1 1 1 1 2 1 1
26 5296 1 1 1 1 1 2 1
27 5312 1 1 1 1 1 1 1
28 5195 1 1 1 1 2 1 1
29 6402 1 1 1 1 1 1 1
30 6307 1 1 1 1 2 2 1
31 6319 1 1 1 1 2 2 1
32 8049 1 1 1 1 2 2 1
33 5136 1 2 1 2 2 1 1
34 7014 1 1 1 1 1 1 2
35 5407 1 1 1 1 2 1 2
36 5408 1 1 1 1 2 2 1
37 5148 1 1 1 1 2 1 1
38 6316 1 1 1 2 2 1 2
39 5292 1 1 1 1 2 2 1
40 5177 1 1 1 2 2 1 2
41 7013 1 2 1 2 1 1 2
42 5157 1 1 1 2 2 2 1
43 5147 1 1 1 2 2 1 2
44 5164 1 1 1 1 1 1 1
45 5170 2 1 1 2 1 1 1
46 5197 1 1 1 1 1 2 1
47 5806 1 1 1 1 2 1 1
48 5807 1 1 1 1 1 1 1
49 5295 1 1 1 2 1 1 1
50 5159 1 1 1 1 2 1 2
51 5809 1 1 1 1 1 1 1
52 5178 1 1 1 1 2 1 1
53 5161 2 2 1 2 2 1 1
54 5171 1 1 1 1 1 1 1
55 8039 1 1 1 1 2 1 1
56 8063 1 1 1 1 2 1 1
57 5100 2 1 1 1 2 1 1
58 5812 1 1 1 1 2 1 1
59 5323 1 2 1 1 2 1 1
60 5833 1 1 1 1 2 1 1
61 5830 1 1 1 1 1 1 1
62 5831 1 1 1 1 2 1 1
63 5832 1 1 1 1 2 1 1
64 5806 1 1 1 1 2 2 1
65 5834 1 1 1 1 1 1 1
66 5821 1 1 1 1 2 1 1
67 5802 1 1 1 1 1 1 1
68 5818 1 1 1 1 2 1 1
69 5813 1 1 1 1 2 1 1
70 5829 1 1 1 1 1 1 1
71 5822 1 1 1 1 2 1 1
72 5166 1 1 1 1 2 1 1
73 5816 2 1 1 1 1 1 1
74 5825 1 1 1 1 1 1 1
75 5828 1 1 1 1 2 1 1
76 5810 1 1 1 1 1 1 1
77 5169 1 1 1 1 2 1 1
78 5814 1 1 1 1 2 1 1
79 5824 1 2 1 1 1 1 1
80 5815 1 1 1 1 2 1 1
81 5826 1 1 1 1 2 1 1
82 5823 1 1 1 1 2 1 1
83 5804 1 1 1 1 1 1 1
84 5827 1 1 1 1 2 1 1
85 5808 1 1 1 1 1 1 1
86 5801 1 1 1 1 2 1 1
1- vozilo koristilo elemenat sadržaja
2- vozilo nije koristilo elemenat sadržaja
Tabela 4: Matrica korišćenja elemenata terminala od strane vozila u međugradskom,
međunarodnom i solo vozila u gradskom saobraćaju
Ulaz SSG Pranje Nega i kontrola Remont Smeštaj Izlaz
Konto vozila
1 9053 1 1 1 1 1 1 2
2 9048 1 1 1 1 2 2 1
3 9216 2 2 1 1 1 1 1
4 9073 2 2 1 1 2 1 1
5 9124 2 2 1 1 1 1 1
6 9217 1 1 1 1 2 1 1
7 9067 2 2 1 1 1 1 1
8 9034 1 1 1 1 1 1 1
9 9126 2 1 2 1 2 1 1
10 9029 1 1 1 1 2 1 1
11 9057 1 1 1 1 2 1 1
12 9033 2 1 1 1 1 2 1
13 9302 1 1 2 1 1 2 1
14 9037 1 1 1 1 1 2 1
15 9127 1 2 1 1 2 1 1
16 9120 1 1 2 1 1 1 1
17 9068 1 1 1 1 1 1 2
18 9130 1 1 1 1 2 1 1
19 9087 1 1 1 1 1 1 2
20 9032 1 1 1 1 2 1 2
21 9141 1 1 1 1 1 1 2
22 9088 1 1 1 1 1 1 2
23 9098 1 1 1 1 1 1 1
24 9021 1 1 1 1 1 1 2
25 9084 1 1 1 1 1 1 2
26 9035 1 1 1 1 2 1 2
27 9099 1 1 1 1 2 1 2
28 9149 1 1 1 1 1 1 1
29 9045 1 1 1 1 2 1 2
30 9027 1 1 1 1 2 1 1
31 9064 2 1 1 1 1 1 1
1- vozilo koristilo elemenat sadržaja
2- vozilo nije koristilo elemenat sadržaja
Završni rad_______________________________________________________________
35
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Završni rad_______________________________________________________________
36
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
Završni rad_______________________________________________________________
37
Aleksandar Rogić__________________________________________________________________
9. LITERATURA
[1] Bošković, L. , Lasta-pola veka putovanja, Beograd, Srbija, SP “Lasta”, 1997.
[2] Dr Milosavljević, N. , Elementi za tehnološko projektovanje objekata u drumskom
saobraćaju i transportu (III izdanje), Beograd, Srbija, Saobraćajni fakultet Univerziteta
u Beogradu, 2007.
[3] Dr Putnik, N. , Autobaze i autostanice (VI izdanje), Beograd, Srbija, Saobraćajni
fakultet Univerziteta u Beogradu, 2007.
[4] web: http://lasta.co.yu/