saobraćajna kultura i tehnika (rezime)
DESCRIPTION
Saobraćajna kultura i tehnika.TRANSCRIPT
Saobraćajna kultura
PREGLED MOGUĆIH UZROČNIKA SAOBRAĆAJNIH NESREĆA
I. Čovjek kao uzročnik
- psihofizički nedostaci:a) čula vidab) čula sluhac) slabi refleksid) slabe kretnje organizma
- psihofizička stanja:a) pretjerana uzbuđenost b) alkoholiziranostc) psihička neuravnoteženostd) preosjetljivoste) razne bolesti
- neadekvatna ponašanja:a) neprilagođena brzinab) nepoštivanje saobraćajnih pravila i propisac) nekulturan odnos prema drugima učesnicimad) nestrpljivost u vožnjie) pretjerana samouvjerenost
- slaba obučenost: a) nepoznavanje tehnike vožnjeb) nepoznavanje uslova vožnjec) nepoznavanje vozilad) slabo snalaženje na putue) nepoznavanje uticaja vremenskih prilikaf) nepoznavanje saobraćajne signalizacije i dr.
- Ostali nedovoljno ispitani uzročnici u domenu ljudskog faktora, kao naprimjer :
a) nagle promjene raspoloženjab) iznenadni nastupi odsutnosti i drugi nepoznati uzročnici
1
Saobraćajna kultura
ASPEKTI SA KOJIH SE MOŽE PROUČAVATI SAOBRAĆAJ
STANOVIŠTA SA KOJIH SE SAOBRAĆAJ MOŽE PROUČAVATI I TRETIRATI
PRAVNIEKOLOŠKI
PSIHOLOŠKII
PEDAGOŠKI DIDAKTIČKOMETODIČKI
STK- vozača- putnika- pješaka
SV u OŠ
Naučna zasnovanost:
- pravna- psihološka- edukativna- medicinska- socijalna- fizička- hemijska- energetska- ekološka- tehnička- ekonomska
Definicija:Saobraćaj je takva društ.djelatnost kojom se prenose vijesti, prevoze ljudi i roba, prenose saopštenja i drugo sa jednog mjesta na drugo.
Transport karakterišu:- brzina - pouzdanost- redovnost- bezbjednost
MEDICINSKI
SOCIJALNI
TURISTIČKI
SPORTSKI
GEOGRAFSKIODBRAMBENI
INDUSTRIJSKI
PRIVREDNI
TRGOVINSKI
FUTUROLOŠKITEHNIČKI
2
Saobraćajna kultura
SAOBRAĆAJ se mora tretirati kao važna društvena i integrativna djelatnost.
3
VIDOVI SAOBRAĆAJA I NJEGOVA RAZVIJENOST
JavniNamjenskiZa lične potrebe
Eko
nom
ska
funk
cija
LinijskiSlobodniPo
orga
niza
ciji
MješovitiPutničkiTeretniPTTVojniP
o vr
sti d
jela
tnos
ti
LokalniGradskiMeđugradskiMeđunarodni
Po
podr
učji
ma
Međunarodni
KopneniVodeniVazdušniSvemirski
Po
vrst
i
DrumskiŽeljeznički
MorskiKanalskiRiječniJezers
ki
MeđunarodniČarter
Tranzitni
Uvozni
Izvozni
Pješački
Motorni
Zaprežni
Unutrašnji
Saobraćajna kultura 4
Razvijenost saobraćaja:
Evropa: Najgušća mreža saobraćaja, posebno željezničkog.Najvažnija raskrsnica evropskih transkontinentalnih željezničkih magistrala je PARIZ /Lisabon, Moskva,Valdivostok, Sjeverna Amerika od obala Atlanskog do obala Tihog okeana/.
Najrazvijeniju mrežu puteva imaju SAD-e./600.000 km./Najgušću drumsku mrežu imaju Holandija, Francuska i Švajcarska.
Unutrašnji avionski saobraćaj najrazvijeniji je u : SAD, Rusija, Kina , Kanada, Japan, Australija.U SAD, Kanadi, Australiji više se putnika prevozi avionom nego željeznicom.U pomorskom saobraćaju najvažnije je: Sjeverni atlanski put, zatim Evropa –Panamski kanal, Evropa-Latinska Amerika, Evropa – Afrika i put preko Sredozemlja i Sueski kanal za Bliski Istok.
Tihi okean dobija sve više na značaju. Putevi za Istočnu Aziju, Australiju i Novi Zeland.Indijski okean je zadržao tranzitni značaj.Važni su i Suecki kanal /161 km, širina -132m/, Panamski kanal /82 km, širina 91m dubina 12,5 m/.
Za riječni saobraćaj u Evropi važni su: Rajna /1326 km plovna/, Dunav /2850km plovan/, Volga /3694km plovna /. Ukupna dužina plovnih puteva u svijetu je oko 350.000 km.
Drumski saobraćaj u Evropi veže:
Štokholm – Beograd – Solun Hamburg – Bukurešt – Odesa
Pariz – Milano – LjubljanaBordo – Venecija – TrstLenjingrad – Beč
Moskva – Varšava – Beč – SolunNajveće aerodrome ima:Pariz , London, Minhen, Frankfurt, Moskva, Cirih i Rim
NEKI ELEMENTI SAOBRAĆAJNE GEOGRAFIJE
Geografska karta - elementi:1. razmjer2. sadržina karte3. geografski nazivi
Opšte i specijalne karte:Saobraćajna, hidrografska, turistička, privredna i dr.
Čitanje karata: Snalaženje u prirodi i na osnovu planova snalaženja u gradovima.
Saobraćajna kultura
ŠTA SVE UGROŽAVA SAVREMENISAOBRAĆAJ
LJUDSKI FAKTOR
Loša obuka Neodgovorno ponašanje
Psihofizički nedostatci Alkoholizira-nost i dr.
DRUŠTVENA NEDISCIPLINA
Loša tehnička kontrola vozila
Neodržavanje putne mreže
Neusklađeni redovi vožnje
Neorganizovanost javnog prevoza
Neuskla-đenost sa
evrop. konvenc.
LOŠI PUTEVI
Zastarjelostputeva
Slaba infrastrukturana putevima
OpterećenostNeodržavanje
puteva
STANJE VOZILA
Heterogenost Tehnička neispravnost Visoka frekvencija
ZAKONSKA REGULATIVA
Zaostajanje NepoštivanjeSlaba kaznena
politikaPomanjkanje saobraćajno tehničke kulture
Veliki priliv vozila i vozačaNedovoljan rad na izgrađivanju
saobraćajno tehničke kulturesa mladima u školama.
5
Saobraćajna kultura
NAČELA PONAŠANJA U SAOBRAĆAJU
NAČELOPOVJERENJA
NAČELO
NEPOVJERENJA
NAČELOOGRANIČENOG POVJERENJA
NAČELO DEFANZIVNE VOŽNJE
Voziti u skladu sa sopstvenimpsihofizičkim mogućnostima i sposobnostima
Voziti u skladu sa uslovima na putu i vremenskim uslovima
Voziti u skladu sa mogućnostima vozila
Pridržavati se pravila i propisa o vožnji
Načela su pokušaj da se izgradi nužno potreban kodeks vozača i ponašanja u toku vožnje.
6
Saobraćajna kultura
NEKE ISTORIJSKE NAZNAKE RAZVOJA VOZILA
7
Godina Razvojne naznake
1619
1770
1830
1860
1876
1885
1886
1893
1899
1921
1935
1939
1950
1954
Kolica bez kočijaša i konja-Engleska,
Prvo samovučno vozilo,Kinjo, Francuska,
vladavina parnih vozila
Leonar-motor sa unutrašnjim sagorijevanjem
Oto i LangenPrvi benznski motor,
Karl Benc, Njemačka,na dva i tri točka
Prva kola na mototrni pogon , Dajmler,
Dizel motor na lož ulje
Ford, preduzeće za proizvodnju automobila
Prva sportska kola
Postiže se brzina od 65 km/h
Proizvodnja džipa SAD
Nagli razvoj automobilske industrije
Turbomlazni motor
Saobraćajna kultura 8
Zakon iz 1988. g. sadrži:
- Osnovne odredbe,- Pregled osnovnih
pojmova, sa objašnjenjima,- Putevi,- Saobraćajna pravila,- Dužnosti u slučaju SN,- Vozači,- Vozila,- Posebne mjere
bezbjednosti,- Vozačka dozvola,- Kaznene odredbe,
Napomene:Usklađenost zakona saevropskim konvencijama
Potrebno je poznavati:- Osnovne pojmove iz
zakona,- Određena pravila
saobraćaja koja se odnose na pješaka, biciklistu, vozača,
- Saobraćajne znakove,- Dužnosti u slučaju
saobraćajne nesreće,- Dozvoljene brzine,- Promili alkohola koji se
tolerišu,- Načini pružanja prve
pomoći,- Način sticanja vozačke
dozvole
OSNOVNE POSTAVKE ZAKONA O BEZBJEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA
PUTEVIMA
Saobraćajna kultura
SAOBRAĆAJNA PRAVILA
- Radnje vozilom u saobraćaju,
- Skretanje,- Prvenstvo prolaza,
- Saobraćaj na raskrsnici,
- Zaustavljanje i parkiranje,
- Saobraćaj na prelazu puta preko željeznižke
pruge,- Saobraćaj na
autoputu,
EDUKACIJA- Zvučni i svjetlosni
znaci upozorenja,- Vučenje vozila,
- Upotreba svjetla,- Odstojanje između
vozila,- Saobraćaj tramvaja,- Saobraćaj zaprežnih
vozila,- Saobraćaj u tunelu
- Vozila pod pratnjom,- Vozila sa pravom
prvenstva,- Teretna vozila
- Kretanje vozilom po putu,
- Brzina,- Mimoilaženje,- Preticanje i obilaženje,- Presjecanje kolone
pješaka,- Saobraćaj bicikla, bicikla
sa motorom i motocikla,- Kretanje pješaka,- Obaveze vozača prema
pješacima,
Zastupljenost ovih pravila u nastavnom programu OŠ
INFORMATIVNO POZNAVANJE:
- Uslovi za sticanje saobraćajne dozvole,- Postavljanje i održavanje saobraćajnih znakova,- Registracija motornih vozila i tegnički pregled,- Posebne mjere bezbjednosti,- Prava i dužnosti ovlaštenih lica,- Vozačke zabrane,- Izricanje kazni i dr.
9
Saobraćajna kultura
OSNOVNI POJMOVI
I z v o r i:
- Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima
- Udžbenici za OŠ
- Priručnici iz saobraćajne tehnike
- Testovi za polaganje vozačkih ispita
10
Ujednačavanje saobraćajne terminologije u Evropi
Putevi Učesnici u saobraćaju
Vozači
PješaciVozačiPutniciOstali
PutJavni putAutoputDijelovi putaOstali pojmoviInfrastruktura
VrsteKarakteristikeThenički Pregled
Analiza vožnjeDefanzivna vožnjaNoćna vožnjaSmanjena vidljivostKolona
VožnjaKategorijeObukaVozačka dozvolaSaobraćajna dozvola
Vozila
Ostali pojmovi
Saboraćajna nesrećaPrevencijaSaobraćajna pravilaSaobraćajna kontrola
Saobraćajna kultura
VRSTE SAOBRAĆAJNIH ZNAKOVA
11
Znakovi izričitih naredbi:
znakovi zabrane,znakovi ograničenja,znakovi obaveze,
Dopunske table (svrha i izgled)Znakovi obavještenjaOznake na kolovozu i pločnikuSvjetlosni saobraćajni znaci i svjetlosne oznake
Z n a c i
o p š t e
o p a s n o s t i
Značaj signalizacije na putevima
Osnovna funkcija saobraćajnih znakova i način postavljanja
Saobraćajna kultura
PSIHOFIZIČKE KARAKTERISTIKE UČESNIKA U SAOBRAĆAJU
UČESNICI U SAOBRAĆAJU
PJEŠACI
- najmasovniji učesnici - prava i obavezeKarakteristična ponašanjaObaveze vozača prema pješacima
PUTNICI
Kultura ponašanjau saobraćaju
Odnos prema preventivnim sredstvima i saobraćajnoj
infrastrukturiDjeca kao putnici
VOZAČI
Tko se smatra vozačemPsihofizičke karakteristike
Vrste vozačaDjeca kao vozačiKultura ponašanja
Obuka vozača Trening vozača
Vozačke sposobnosti, problemi sticanja, održanja i
starenja
ZAJEDNIČKI PROBLEMI:
- Karakteristična ponašanja;- Kultura ponašanja;- Uzročnici stradanja;- Saobraćajno – tehnička kultura;- Zakonske obaveze i odgovornosti
12
Saobraćajna kultura
UVOD U PSIHOLOGIJU SAOBRAĆAJA (Elementi saobraćajne psihologije)
ORGANSKI OSNOVI PSIHIČKOG ŽIVOTA
Organizam u cijelini- organska osnova psihičkog života
Za psihički život posebno važni su:
- Čulni organi (receptori) Dijele se : prema vrsti draži na koje reaguju, položaju u tijelu
- Mišići (efektori)- Žlijezde sa unutrašnjim lučenjem: hipofiza, štitna žlijezda,epifiza, nadbubrežna i dr.
- NERVNI SISTEM
Periferni Centralni
Kičmena moždina mozak
zadnji prednji
prod. možd. mali mozak talamus moždana hipotalamus kora
Uloga neurona Zone u mozgu po funkciji:
senzorna - motorna - asocijaciona
Na razvitak jedinke djeluju: Naslijeđe i sazrijevanje Uloga sredine Sazrijevanje počiva na naslijeđu (prirodna, društvena)Razdoblja:Djetinjstvo. Mladaločko doba. Zrelo doba. Doba starosti.Karakteristike mladalačkog doba: puno snage i plamena.
Doba velikih promjena i mogućnosti. Silovitostii. Nepoštivanja autoriteta.
Karakteristika zrelog doba: produkcija, maksimalni razvoj.
SAZNAJNI PROCESI:Osnova svih saznajnih procesa je OPAŽANJE.Proces opažanja se zasniva na OSJETIMA . U nastanku osjeta učestvuju: draži, čulni organ, nervni putevi i mozak Draži i čula: - spoljašnje (fizičke) - unutrašnje (fiziološke)Razlikovanje spoljašnjih : svjetlosni zraci, zvučni talasi, toplotna strujanja mirisi itd.
13
Saobraćajna kultura
VRSTE OSJETA: vida, sluha, mirisa, ukusa, dodira – kože, pokreta organa, utrobe i unutrašnjih organa, pasivnog kretanja i ravnoteže.
POZNAVANJE ELEMENATA KLINIČKE PSIHOLOGIJE U SAOBRAĆAJU:
Vrste psihičkih poremećaja:
1. Neuroze
Blaži poremećaji.Smanjena sposobnost snalaženja.Teškoće u odnosu sa ljudima.
Karakteristike:- osjećanje straha – (neodređenog) - manja frustraciona tolerancija (češće korištenje odbrambenih mehanizama)
2. Psihoze
Teži duhovni poremećaji .Kontakt sa stvarnošću ograničen.Dijele se na: organske i funkcionalne.Organske: poremećaji na mozgu i CNSFunkcionalne: organski uzroci nisu jedini. Šizofrenija i manijačno – depresivna stanja.
3. Psihopatije
Karakterni poremećaji.Poremećeno ponašanje u odnosu na moral i društvene norme.
Raznovrsne opasnosti za vozače i sve učesnike u saobraćaju ako imaju psihičke poremećaje.
MENTALNA HIGIJENA kao aktivnost da se očuva duševno stanje, zdravlje i uspostavljanje ponovne ravnoteže.
Principi mentalne higijene:
- voditi računa o svojim emocionalnim reakcijama,- razvijanje frustracione tolerancije (sposobnost da se podnese vlastiti neuspjeh ili greška),- realistička slika o sebi. Nivo aspiracija podesiti prema vlastitim sposobnostima i
mogućnostima.- pronalaziti aktivnosti koje nam pričinjavaju zadovoljstvo,- uključivanje u društveni život i stvaranje osjećaja ravnoteže u smislu pihvatanja
stvarnosti.
Značaj psiholoških savjetovališta i mogućnost liječenja.Uticaj psihometrijske terapije. Uticaj terapeuta.
14
Saobraćajna kultura
ELEMENTI SOCIJALNE PSIHOLOGIJEVAŽNI ZA PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU:
Oponašanje drugih osoba je SOCIJALNO OPAŽANJE.Ono se razlikuje od opažanja predmeta, jer druge osobe opažamo kao aktivna bića, koja osjećaju, misle, govore, zapažaju itd.
U opažanju drugih osoba poseban značaj ima prvi utisak ili IMPRESIJA.Jednom formirana impresija čvrsto ostaje u nama i utiče na naše dalje opažanje.Važnu ulogu igra i takozvano stereotipno gledanje na druge ljude.(neosnovane naše predstave o drugim ljudima, na primjer drugačije opažamo Engleze, Cigane, Amerikance)
Pored navedenog na opažanje drugih utiče kultura ,naša motivacija, znanje iskustvo, sredina, ali i to da li je osoba koju zapažamo otvorena, zatvorena, da li je ta osoba pripadnik naše generacije, zatim da li smo podlegli “halo efektu” i sl.
Na formiranje sopstvenih STAVOVA o nečemu utiče:
- grupa kojoj pojedinac pripada,- lično iskustvo I informacije o pojavama,- osobine lišnosti pojedinca.
Stavovi su važni za pravilno ponašanje u svim okolnostima.
Stavovi djeluju na naše sjećanje, mišljenje, na naše postupke na primjer u saobraćaju.Stavovi utiču na naše akcije koje preduzimamo.
Stavovi su sastavni dio JAVNOG MNIJENJA.U formiranju javnog mnijenja utiču masovna sredstva informisanja i komuniciranja.Kao ljudi i učesnici u saobraćaju pripadaju određenim grupama.Svaka grupa ima neke zajedničke karakteristike i ciljeve.Tako se grupa homogenizira, ili raspada, ili u njoj svako ima posebne zadatke i određene uloge.
U grupi postoji i hijerarhija statusa i uloga.
15
Saobraćajna kultura
PREGLED OSNOVNIH PSIHOFIZIČKIH KARAKTERISTIKA VOZAČA
Osjeti vida Osjeti sluha Osjeti ravnoteže
SVOJSTVA I KARAKTERISTIKE PAŽNJE - vizuelna, PERCEPCIJE- namjerna i nenamjerna- ometači pažnje kod vozača-
REFLEKSI InstinktiIluzije Halucinacije
REAKCIONO VRIJEME Agresivno ponašanje,uzroci
ULOGA EMOCIJA U VOŽNJI
Temperament Motivacija Euforična stanja
MIŠLJENJE: uočavanje rezonovanje predviđanje
SPOSOBNOSTI
Psihomotorne Intelektualne SenzorneKarakter Etička strana
ličnostiIdentifikacija
NAVIKE I VJEŠTINE, formiranje i odlike
16
Saobraćajna kultura
ULOGA VIDA U VOŽNJI
Kvaliteti oka Očne mane
- Širina vidnog polja, Opasnosti u vožnji od: - Dalekovidost i kratkovidost,
- Oštrina vida, - Zasljepljivanja, - Daltonizam,- Stepen fiksacija, - Sporost adaptacije, - Nesposobnost adaptacije,
- Razlikovanje boja, - Sužavanja vidnog polja - Bolest rožnjače i drugih kod povećanja brzine, dijelova oka,
- Sposobnost adaptacije, - Oštećenje oka,(uloga čunjića i štapića) - Djelovanje umora, - Bolest suznih kanala, (sinestezija)
- Pokretljivost očiju, -Štetno djelovanje na vožnju ostalih
oboljenja očiju
DOBAR VID I PODJEDNAKA SPOSOBNOST OBA OKA SU PRESUDNI
ZA BEZBJEDNU VOŽNJU I PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU
17
Saobraćajna kultura
ULOGA VIDA U VOŽNJI
Kvaliteti oka
OSJETI VIDASposobnosti organa vida su:- sposobnost zahvatanja okoline u vidnom polju,- sposobnost adaptacije na tamu i svjetlo,- sposobnost razlikovanja boja,- oštrina vida,- sposobnost steroskopskog zamjećivanja
VIDNO POLJE je prostor koji zahvaćamo pogledom. To je ustvari granica do koje zamjećujemo predmete i pojave izvan tačke fiksacije.Širina vidnog polja je karakteristična za svakog čovjeka i kreće se od 140 d0 200 stupnjeva u stanju relativnog mirovanja.
Širina vidnog polja vozača ovisi od relativne brzine kretanja.Usmjerenost vizuelne pažnje i naše psihičko usredočenje na neki predmet sužava sposobnost opažanja predmeta vidnog polja koje smo imali u stanju mirovanja. (Primjer obrnute proporcije kod povećanja brzine)
Brzina prilagodbe na tamu ili svjetlost zavisi od intenziteta svjetla kojem je oko bilo prije izloženo.Za prilagođavanje na bljesak zjenici je potrebno 5 – 6 sekundi da se stisne, a 30 –35 sekundi da se ponovo vrati u prvobitni položaj. To je razlika vremena u kojem se vozilo kreće i u toj razlici vremena vozači nisu u mogućnosti da budu gospodari situacija na putu.
Sposobnost razlikovanja boja je osjetljivost organa vida na kromatske kvalitete podražaja.Noću se najbolje vide zelenoplava boja (petrolej), a danju rezedo boja (žutozelena).Dabi se u saobraćaju dobro vidjelo treba davati kontrast boje i to: plava-bijela, zelena-bijela, plava-žuta, žuta-crna, žuta-crvena.
Oštrina vida zavisi o širenju i skupljanju zjenica, akomodacije leće, fotohemijskih procesa u mrežnici.
18
Saobraćajna kultura
OPAŽANJE DUBINE
Opažanje dubine za vozača je veoma bitno, jer je to za uočavanje rastojanja najvažnije.
Dubinu opažamo zahvaljujući:- položaju očiju (razmak oko 5cm između dva oka)- kada se dvije slike u mrežnjači spoje u jedno imamo osjećaj dubine.
O dubini zaključujemo preko indikatora:
- veličina (veći objekat obično ocjenjujemo kao prostorno bliži),- vazdušna perspektiva(detalji bližih objekata vide se mnogo jasnije)- svjetlo i sjenka (bliži objekti izgledaju svjetliji, a udaljeni kao da su u sjenci),- kretanje (kada smo u pokretu izgleda nam da daleki objekti idu s nama, a bliži u
suprotnom smjeru kretanja)- fiksiranje (objekti koje fiksiramo i čije slike padaju u zonu centralnog viđenja izgledaju
bliži od objekata koji padaju u perifernu zonu vida)
Vozači bez jednog oka utisak dubine formira se na osnovu iskustva.Kratkovidi vozači i vozači sa skotomima u vidnom polju otežavaju opažanje i procjenjivanje daljine.
19
Saobraćajna kultura
OPAŽAJI
(Odraz predmeta u cjelini, neposredno saznavanje predmeta putem čula)
Cjelovitost i predmetnost opažanja
Grupisanje draži u cjeline:
- Princip blizine- Princip sličnosti- Princip simetričnosti- Princip kontinuiteta
Stalnost opažanja (opažanje “fiće” i kamiona na drumu)
Uloga iskustva u opažanju
Motivacija i opažanje
Pogreške u opažanju: Iluzije Halucinacije(čulne obmane) (Čovjek opaža a da na njegova
čula ništa ne djeluje)
ILUZIJE ili “pogrešne percepcije” nastaju pod uticajem iskustva.
Vrste:- geometrijske ili optičke
Slika:
- Iluzije brzine,- Iluzija pokretanja (dva voza, lift)
Važno je obratiti pažnju na iluziju brzine do koje dolazi zbog blizine bočnih smetnji uz put .Uzrok je inercija psihičkog sistema (male brzine koje se čine većim ili kod prelaza sa veće na manju čini seda je naglo smanjena brzina –a nije.)Ovaj prirodni fenomen se efikasno otklanja postavljanjem znaka “radarska kontrola” uz obavezan znak “smanjena brzina”.
HALUCINACIJE su percepcije bez objektivnog podražaja iz okoline.
Najčešće se javljaju kao vidne i slušne.Halucinacijama najviše pogoduje umor vozača, prisutnost straha, vožnja noću vožnja pod lošim vremenskim prilikama i sl.
20
Saobraćajna kultura
Posljedice halucinacija su uvijek teške i kobne.San makar koliko bio kratak i manji prekid vožnje eliminira pojavu halucinacija.
PAŽNJA KOD VOZAČA
Pažnja je upravljenost naše svijesti na neki predmet ili pojavu.Veoma složen psihološki proces.Vizuelna pažnja."Slijepa" vožnjaMogućnost upravljenosti svijesti na 4-6 nez. činilaca.
FAKTORI VOŽNJE: UNUTRAŠNJI FAKTORI: VRSTE PAŽNJE:
1. Intenzitet podražaja, 1. Motivi, -Pasivna2. Veličina draži, 2.Interesi nehotična3. Trajanje i učestalost 3.Unutrašnje psihičko stanje -Aktivna
djelovanja draži, 4. Bolest u porodici hotimična,4. Vrste podražaja koje 5.Ostali faktori vezani Habitualna djeluju na organizam za ličnost vozača, pažnja pove-5. Mijenjanje podražaja, zana sa interes6. Kretanje
ŠTETNI FAKTORI
-UMOR, ALKOHOL- Loša raspoloženja
Čist vazduh
Korisne navike-umjesto pogrešnih
Pažnja je povezana sa najdubljim porivima čovjeka, pa i sa autodestruktivnim i agresivnim koji štetno djeluju u vožnji.
Nepažnja se može okvalifikovati kao "slijepa mrlja na duši"koju može da ima svaki čovjek.
21
Saobraćajna kultura
KONCENTRISANA PAŽNJA KAO USLOV ZA PRAVILNO VRŠENJE OPERACIJA U SAOBRAĆAJU:
1. Budnost, čiju fiziološku osnovu čini pokretljivost nervnih procesa što mu omogućava da pažnju prenosi sa jednog objekta na drugi,
2. Izborna ili selektivna pažnja kao sposobnost da se iz skupine pojava odabiraju samo one koje su bitne,
3. Postojanost i trajanje pažnje što sprečava nastajanje tzv. "slijepe mrlje budnosti" što može odvesti u besvjesno stanje,
4. Sprečavanje tzv. "paraproseksije" kada se neke ojave (na primjer zeleno svjetlo na semaforu percipira prije vremena ili se ne primjeti, pa dolazi do pogrešnih reakcija.
5. Pažnja je vezana i za dnevni ritam (jutarnji sati najslabija, 10 do 11 sati najjača itd.)
6. Na pažnju djeluju i takozvani objektivni ili vanjski faktori i subjektivni ili unutarnji faktori.
Objektivni su:
boje, veličina , pokretljivost predmeta, kontrasti, ponavljanje, intenzitet, položaj elemenata u okolini i sl.
Subjektivni:
psihičke karakteristike pojedinca, iskustvo, navike, emocije, očekivanja i dr. stanje organizma, umor, bolest, alkoholiziranost,
22
Saobraćajna kultura
SPOSOBNOSTI
To su osobine po kojima se ljudi međusobno razlikuju kako u životu i radu rješavaju određene probleme.
Dijele se na: mentalne, psihomotorne, senzorne, specijalne
Za vozače su važne psihomotorne posebno.Dijele se na:
psihomotornu koordinaciju, psihomotornu brzinu, spretnost prstiju.
Psihomotorna brzina i psihomotorna koordinacija su od bitnog značaja za učestvovanje u vožnji.Mentalne sposobnosti
INTELIGENCIJA ima sljedeće faktore:G faktor - opšta sposobnost,W fakor (lakoća izražavanja)V faktor - sposobnost razumjevanja verbalnih sadržaja,N faktor - numerički,S fakor - specijalni, opažanje prostora,M faktor -sposobnost pamćenja,P faktor - sposobnost percipiranja,R faktor - rezonovanje
Stepen inteligencije zavisi od naslijeđa i uslova u kojima živi, tj . od sredine.Testovi inteligencije moraju biti:
1. valjani,2. pouzdani,3. osjetljivi,4. objektivni
Količnik inteligencije predstavlja odnos između mentalnog i kalendarskog uzrasta(IQ)
Mentalni uzrast - sposobnost prosječnog djeteta određenog kalendarskog uzrasta.Pojam umne zaostalosti i obdarenosti.Normalna raspoređenost među stanovništvom(82% prosječna, 12% iznad prosječna i oko 9% ispod prosječna)U svakoj zemlji ima oko 2-3 % sa IQ ispod 2%, a oko 2% stanovništva ima vrlo visoku inteligenciju.
23
Saobraćajna kultura
Za svaki posao i rad uz inteligenciju važnu ulogu igra i stalan rad na vlastitom usavršavanju, treniranje i održavanje dostignutog nivoa sposobnosti.Sposobnosti koje se ne razvijaju vremenom zakržljaju.
MENTALNE SPOSOBNOSTI I VOŽNJA
Mentalnim sposobnostima dublje upoznajemo svoju okolinu i tako stičemo mogućnost većeg saznavanja i prodiranja u tajne prirode i svijeta.
Mentalne sposobnosti (pamćenje, mišljenje, učenje i dr.) imaju uticaja i na sigurnost vožnje i ponašanje u vožnji.
INTELIGENCIJA se najčešće uzima kao reprezent mentalnih sposobnosti. Ona se najčešće označava kao snalaženje u datoj situaciji, tj. brzina snalaženja u novim i problemskim situacijama.
Dinamički saobraćaj uvijek predstavlja izmjenu novih situacija i pojavu problemskih u kojima se čovjek mora snaći na odgovarajući način.
Kao najvažnija mentalna sposobnost dolazi do izražaja u mnoštvu situacija.Ne smije se izjednačavati sa znanjem, jer "inteligentan čovjek" nije i onaj koji puno zna.
Čovjek sa većim stupnjem inteligencije u saobraćaju će:
a) brže će shvatati novine, brže će usvajati ono što se uči i lakše će usvajati gradivo,
b) oni sa većom inteligencijom ukoliko to povezuju i sa povećanom marljivošću i trudom postižu i velike rezultate na planu učenja, prezentovanja onoga što znajui sl.
c) inteligencija se dijelom nasljeđuje, ali i ljudi sa skromnom inteligencijom pojačanim radom i vježbom mogu postizati iste rezultate kao i oni sa povećanom inteligencijom,
d) u svim životnim razdobljima čovjeka inteligencija nije jednako razvijena. Intezivno raste i razvija se do 16 - te godine, svoju vrijednost zadržaće do oko 30 - te godine, a onda počinje lagani pad.
Neki autori smatraju da se maksimum obično postiže oko 19/20 godine.Znanja se pak gomilaju i neprekidno rastu od rodjenja pa do smrti.
24
Saobraćajna kultura
OBLICI UČENJA I PONAŠANJA U SAOBRAĆAJU
Učenje je progresivno i relativno trajno mijenjanje individue nastale pod uticajem sredine i izazvane potrebama individue koja se mijenja.Sve ono u PONAŠANJU što nije dato biološkim naslijeđem dato je UČENJEM.
Vrste učenja:
Kako se ostvaruje: Jednostavno (učenje uslovljavanjem i učenje na osnovu asocijacija)Složeno (učenje putem pokušaja i pogrešaka i učenje putem uviđanja)S obzirom na materijal: motorno učenje (sticanje novih pokreta i verbalno sticanje novih pojmova riječima).Učenje uviđanjem počiva na velikoj ulozi mišljenja, a način koji je doveo do uspjeha (do uspjeha se obično dolazi naglo ili dugotrajnim vježbanjem) primjenjuje se i u drugim sličnim situacijama.
Uloga transfera: To je prenošenje dejstva ranijeg učenja na kasnije učenje.Veliki je značaj sticanja navika i vještina kod učenja.Karakterističan put formiranja navika.Važnost poznavanja kod obuke vozača.Plato ili zastoj je usporeno napredovanje ili prestanak napredovanja.
Metode i tehnike uspješnog učenja: učenje u cjelini, učenje po djelovima, kombinovani metod.U saobraćajnoj obuci najbolji je kombinovani metod učenja.Razlikuju se psihološki uslovi uspješnog učenja i objektivni uslovi koje valja zadovoljiti.Važna je i povratna informacija i stalna obavještenost o brzini napredovanja.
O PAMĆENJU
Osnovne funkcije: zadržavanje (retencija), prepoznavanje (rekognicija) i obnavljanje (reprodukcija)
ZABORAVLJANJE je negativan proces pamćenja.
Uzroci zaboravljanja: Aktivnost poslije učenja ometa obnavljanje onoga što se učilo prije.Uloga retroaktivne i proaktivne inhibicije u zaboravljanju.
25
Saobraćajna kultura
PROCES UČENJA I ZABORAVLJANJA
UČENJE se najčešće označava kao proces promjena u doživljajima i ponašanju pojedinaca koje nastaju na temelju izbora i zadržavanja onih oblika doživljavanja i ponašanja koji u toku individualnog iskustva imaju prilagodbenu vrijednost.
Za učenje su bitna dva uslova:- potreba da se nešto nauči, motivacija - mogućnost ponavljanja onih sadržaja koje treba naučiti i kasnije reproducirati.
Razlikuju se četiri oblika učenja:
- učenje uslovljavanjem (povezivanju dvaju reakcija koje ponavljanjem počinju djelovati jedna na drugu. Primjer sa smanjenjem brzine čime se čim se opaze policijska kola)
- instrumentalno učenje (zadržavanjem u svijesti onih reakcija koje u nizu pokušaja i pogreški dovode do cilja)
- učenje imitacijom (usvajanje znanja na osnovu oponašanja drugih)- učenje uvidom u situaciju (misaono razgrađivanje i reorganizovanje datih struktura)
Osnovu svakog učenja čini P AMĆENJE.
Za naša razmatranja važno je mentalno i motorno pamćenje.Zakonitosti učenja i pamćenja su :- plato vježbi i učenja (važno saznanje kod uvježbavanja vještina u saobraćajnoj tehnici)- novo znanje obično potire staro,- prenaučeni materijali duže se pamte,- bolje se pamti ono za čim postoji interes (učenje vožnje, na primjer)- pojava transfera, može biti pozitivno iskorištena,- pojava zaboravljanja
ZABORAVLJANJE je suprotan proces od učenja, a ogleda se u gubitku mogućnosti obnavljanja stečenih znanja i iskustava.
26
Saobraćajna kultura
Zaboravljanje je najjače odmah nakon učenja. (Prvog dana se obično zaboravi i do 40% naučenog, nakon 5 dana i do 75% gradiva, a sljedećih dana zaboravlja se samo 2% gradiva.Zaključci iz ovog su logični i jasni: treba učiti i ponavljati naučeno odmah nakon prijema novih informacija.
ULOGA MIŠLJENJA
Mišljenje je mentalna aktivnost kojom nastojimo da savladamo aktuelnu poteškoću ili neki problem pred kojim smo se našli.
Složenost mišljenja kao psihičkog procesa ogleda se u uviđanju veza i odnosa među pojmovima.
Za mišljenje je karakteristično:
- operisanje opažajima, predstavama, pojmovima, riječima, sredstvima i znacima,- usmjerenost na ono što rješavamo,- uviđanje veza i odnosa, uzročno posljedičnih veza,- predviđanje i- rezonovanje.
Stvaralačko mišljenje karakeriše:
- priprema,- sazrijevanje,- nadahnuće,- provjeravanje
Proces rješavanja nekih PROBLEMA ima svoj tok:
- uviđanje veza i odnosa,- vršenje uopštenih pokušaja,- funkcionalni pokušaj,- sasvim konkretni pokušaji.
POVEZANOST MIŠLJENJA I GOVORA razlikuje čovjeka od drugih živih bića.
MAŠTA je imaginativno mišljenje.
Maštanje je slobodno kombinovanje predstava, a predstavama se reprodukuje ono što smo opažali.
27
Saobraćajna kultura
Uloga SNOVA kao čuvara spavanja, a spavanje kao najbolji lijek u borbi protiv UMORA.
EMOCIJE kao psihički procesi, odnosno doživljaji koji pokazuju stanje pojedinca nastaju kao rezultat odnosa pojedinca prema stvarima i događajima u njegovoj okolini.
Karakteristike emocionalnih doživljaja su:
- hedonistički ton, tj izazivanje u čovjeku osjećajaugode ili neugode,- osjećaj napetosti i popuštanja
Postoji više podjela:
Prema složenosti:- jednostavne: strah, - srdžba,- radost, - ljubav,- tuga
Prema jačini i trajanju:
- afekti (veliki intenzitet a kratko trajanje)- raspoloženje (slab intenzitet ali dugo trajanje)- strasti (nešto slabiji intenzitet ali veoma dugo trajanje, naprimjer strast za automobilima)- Kod SN veoma je bitno oprezno procjenjivati emocionalnu podobnost vozača za nastavak
vožnje.
Ispitivanja vozača u Njemačkoj su pokazala da do pojave agresivnosti kod većine vozača dolazi usljed:
- promjena u režimu ritma vožnje- promjena koje nastaju kao posljedica umora,- promjena u maršruti i vožnja zaobilaznim putevima
28
Saobraćajna kultura
ULOGA EMOCIJA KOD VOZAČA
29
Uticaj emocija na ostale psihičkeprocese
Promjenljivost emocija
Pojava agresivnosti kodvozača i ostalih
učesnika
Pojavastraha
Pojava i štetnost euforičnih
stanja
Štetan uticaj zebnje
Promjenljivost ponašanja u vožnji
Emotivna stanja se morajudržati pod kontrolom
Pojavaafekta
Djelovanjefrustracija
Štetnostnegativnih emotivnih
stanja i vrste
Saobraćajna kultura
“Čovjek ponekad misli, ali osjeća uvijek” – (Gete)
OSNOVNE KOMPONENTE EMOCIJA
To su doživljaji našeg subjektivnog odnosa prema ljudima, događajima i stvarima.
Razlikuju se: jednostavna i složena osjećanja.
Od intelektualnih procesa razlikujemo ih po tome:
- što ih prate i fiziološke promjene u organizmu- što dolazi do promjena u pokretima (ociju, lica, glasa),- što imamo osjećaj prijatnosti ili neprijatnosti .
U razvoju emocija važnu ulogu igraju nasljeđe i učenje.
Vrste:
- prema važnosti i učestalosti javljanja,- prema čulnim utiscima,- prema sadržajima intelektualnih procesa,- prema trajanju.
Primarne su:
1. strah (anksioznost i fobije),2. gnjev (agresivnosti dr.)3. radost i žalost.
Prema trajanju razlikujemo AFEKTE I RASPOLOŽENJA.
Pojam psihosomatskih oboljenja vezan je za trajno prisustvo u nama nekih neprijatnih emocija.
30
Saobraćajna kultura
Za vožnju imaju presudan značaj sve vrste emotivnih stanja.
ZNAČAJ MOTIVACIJE ZA PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU
Pokretačke snage koje izazivaju aktivnost, koje je usmjeravaju i njome upravljaju nazivaju se MOTIVIMA, a čitava ta aktivnost:MOTIVACIJOM.
Kvalifikacija motiva: biološki, socijalni, gregarni – društveni,afirmacija, borbenost sigurnosti
FRUSTRACIJA je sprečavanje zadovoljenja nekog od motiva.
Zadovoljenje motiva – frustraciona situacija, a otpornost prema neuspjehu – frustraciona tolerancija.
Konflikt je sukob motiva, a situacija nastala usljed sukoba motiva naziva se konfliktna situacija.
Vrste konflikta: dvostrukog privlačenja, dvostrukog odbijanja, konflikt privlačenja – odbijanja.
Odbrambeni mehanizmi: projekcija, kompenzacija, sublimacija, racionalizacija, identifikacija, represija, regresija.
U saobraćajnom ponašanju dolazi do različitih frustracionih situacija, konflikata i primjena odbrambenih mehanizama, a čovjek ih upotrebljava i ne znajući za to. Kada ih pak svjesno upotrebljava onda je to svjesna obmana.Učestvovati u vožnji, a biti opterećen frustracionim ili konfliktnim situacijama znači biti nesiguran u sebe i praviti greške u saobraćaju.
Karakteristike voljnih radnji:
1. Znanje o ciljevima koje se voljnom radnjom žele ostvariti. Voljna radnja je uvijek svjesne prirode, a refleksne radnje nisu i voljne radnje.
2. Znanje o mogućnostima ostvarenja želja i sredstava pomoću kojih će radnja biti ostvarena.
3. Prihvatanje određenog cilja kao cilja akcije.Ako postoji prinuda i mi nešto radimo zbog prinude to nije voljna radnja.
4. Pristupanje realizaciji voljne radnje, a bez toga nema ni voljne radnje.
31
Saobraćajna kultura
MOTIVACIJA I MOTIVACIONI CIKLUS
Da bi nastala neka aktivnost čovjeka potrebna je pobuda ili neki podsticaj.Do podsticaja dolazi kada je u čovjeku narušena takozvana biosocijalna ravnoteža na temelju koje nastaje neka od mnogobrojnih potreba.Kako je bisocijalna ravnoteža narušena to je onda i ponašanje čovjeka usmjereno da se ona djelomično ili potpuno uspostavi.Taj stalni proces zove se: motivacioni ciklus.
Potrebe se prema nekim autorima dijele na:
primarne biološke, primarne socijalne i sekundarne potrebe.
Kao uzroci ljudskog ponašanja poremećene biološke ravnoteže organizma spadaju i nagoni i instinkti.
Nagoni su stanja poremećene boiološke ravnoteže organizma koji predstavljaju podsticaj za nekakvom aktivnošću, a ta aktivnosti dovodi do ponovnog uspostavljanja ravnoteže.(potreba za vodom, traženje vode uz određeno ponašanje).
Instikti su nenaučeni ali određeni oblici ponašanja koji su rezultat naslijeđenih organskih karakteristika i sazrijevanja organizma.
Za psihologiju saobraćaja važno je razlikovati instiktivne reakcije ili refleksne i instiktivno ponašanje.
Refleksi su urođene reakcije naših mišića ili žlijezda izazvane određenim podražajem. Taj postupak reagiranja vozača nije praćen posebnim psihičkim doživljajem. Zato treba razlikovati refleksne reakcije vozača i psihomotorne reakcije vozača.
Primjer: reakcije vozača na dijete koje je naglo istrčalo na put. Reakcije u tom slučaju ne moraju biti samo refleksne (naglo kočenje) jer su se mogle preduzeti o druge reakcije da bi se izbjegla opasnost (skretanje, dodavanje gasa i sl.)
Na ponašanje pojedinca u saobraćaju ne djeluju samo biosocijalne potrebe nego i podsticaji izazvani nagradom, kaznom, takmičenjem, saradnjom i sl.
32
Saobraćajna kultura
UTICAJ KARAKTERA I OSOBINA LIČNOSTINA PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU
Ličnost je jedinstvena organizacija, osobina, koja se formira uzajamnim djelovanjem pojedinca i socijalne sredine i određuje način ponašanja koji je karakterističan za svakog pojedinca.
Psihologija ličnosti proučava: jedinstvo, dosljednost, osobenost ličnosti.
Osobine ličnosti razlikujemo kao:- navike, tj. spremnost da se na iste situacije jednako reaguje,- opšte osobine ili crte ličnosti (to je dispozicija da se reaguje na sličan način samo na iste
situacije, ali i na sve ostale situacije koje se ocjenjuju kao slične).
Velike grupe osobina ličnosti su:
1. Temperament,2. Karakter,3. Sposobnosti
TEMPERAMENT:To je karakterističan način reagovanja svakog čovjeka na različite situacije.
Obično se razlikuju:
a) Kolerik (nagle i jake reakcije),b) Sangvinik (brze ali slabe reakcije, osjećanja nisu jaka i ne traju dugo),c) Flegmatik (slabe i spore reakcije)d) Melanholik (rijetke reakcije, spore ali jake)
Pored Hipokrita i Pavlov razlikuje četiri načina funkcionisanja nervnog sistema, kao:
- Živahan tip,- Neobuzdan tip,- Miran tip,- Slabi tip.
33
Saobraćajna kultura
Na sigurnost vožnje i učestvovanje u saobraćaju ove osobine ličnosti igraju važnu ulogu.
- Tretiranje pješaka u Zakonu - Kretanje duž puta,o bezbjednosti saobraćaja - Kretanje pločnikom,
- Dužnosti, prava i obaveze pješaka i vozača - Kretanje po putu, - Prelazak preko kolovoza,
34
PJEŠAK U SAOBRAĆAJU
Šta se mora poznavati o pješaku kao učesniku u saobraćaju.
Definicija:Pješak je lice koje učestvuje u saobraćaju a ne upravlja motornim vozilom niti se prevozi u vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vuče prevozna sredstva, lica u pokretnoj stolici, lica na skijama i klizaljkama, sankama i sl.
Vozač za razliku od pješaka je lice koje na putu upravlja vozilom.
Pravno regulisanje Osnovna pravila
Saobraćajna kultura
- Prelazak preko obilježenih prelazaka
- Kretanje kolone pješaka, - Djeca kao pješaci
35
POJAM KULTURNOG PONAŠANJA U SAOBRAĆAJU
SAOBRAĆAJNO TEHNIČKA KULTURA ZNAČI: - Poštivanje pravila i propisa, - Poznavanje psihofizičkih karakteristika učesnika, posebno vozača, - Elementarna tehnička kultura i poznavanje vozila, - Pažljiv odnos prema svim učesnicima u saobraćaju, - Kulturno ponašanje u svim saobraćajnim situacijama
Posjedovanje opšte kulture
življenja i ponašanja
SAOBRAĆAJNO TEHNIČKA KULTURA DJECE ZNAČI:Aktivna primjena stečenih znanja iz STK u svakodnevnom životu,Kulturan odnos prema svim učesnicima u saobraćaju,Kulturan odnos prema saobraćajnim sredstvima i saob. objektima,Kulturno ponašanje na saobraćajnicama, prevoznim sredstvima i dr.
Glavni cilj edukativnog rada u školama je razvijanje određene kulture ponašanja u saobraćaju.
- Vožnja u skladu sa pravilima i propisima Proširivanje sopstvenog znanja o saobraćaju i saob. tehničkoj kulturi
Saobraćajna kultura
RELATIVNO SIGURAN VOZAČ,REZULTATI STRANIH ISTRAŽIVANJA
36
Drži vozilo u ispravnom stanju, - Poznaje i poštuje saobraćajnu signalizaciju,
Ne vozi u alkoholiziranom stanju - Ne vozi umoran
Drži budnost u vožnji, - Prilagođava vožnju uslovima puta i sopstvenim mogućnost.,
Pazi na rastojanje, - Vozi brže samo kada to uslovi dozvoljavaju,
Pažljivo signalizira svoje namjere - Ne vozi kada je ljut ili u vožnji, psihički uzbuđen,
Rešpektuje druge učesnike u saobraćaju, RELATIVNO SIGURAN JE
Izbjegava da vozi isuviše sporo u I ONAJ VOZAČ:uslovima kada je saobraćaj dinamičan - koji je prešao preko
100. 000 km bez udesa -Vozač bez ličnih i finansijskih problema.
TKO SE MOŽE SMATRATI
DA LI POSTOJI RELATIVNO
SIGURAN VOZAČ
BEZBJEDNIM VOZAČEM?
Saobraćajna kultura
VOŽNJA KAO SLOŽENA PSIHOFIZIČKA RADNJA
VVVVVVVVV
Sposobnosti:a) psihomotorneb) senzornec) mentalne
Tehnička znanja:a) o vozilub) o putuc) o vožnji
Navike o kulturnom ponašanju u saobraćaju.
Vožnja je jedinstvena sposobnost gdje talenat za vožnju ne igra skoro nikakvu ulogu!
37
ANALIZA VOŽNJE
Tehničke vještine u užem i širem smislu
Saobraćajni znaci
Poznavanje uzročnikaSaobraćajna pravila i propisi
Saobraćajna kultura
ZNANJE KAO JEDAN OD ODLUČUJUĆIH FAKTORA ZA UČESTVOVANJE U SAOBRAĆAJU
Za sigurnost u saobraćaju bitne su tri grupe znanja:
1. Poznavanje zakona koji reguliše kretanje i odvijanje saobraćaja,
2. Poznavanje zakona o dinamici kretanja vozila u saobraćaju (put kočenja, putzaustavljanja, načini prevrtanja, preticanje otpori pri kretanju i dr.)
3. poznavanje vlastitih sposobnosti(Invalidi vozači - odlično poznaju svoje sposobnosti pa su i zbog toga relativno dobri vozači)
Na vježbama prodiskutovati: Kakva je uloga znanja u smislu jačanja dbrambenih mehanizama kod čovjeka,
posebno vozača i pješaka Koja bi sve znanja iz saobraćaja trebala da imaju djeca nakon završene
osnovne škole?
SUŠTINA VREMENA REAGIRANJA
Analizom vremenske strukture ili vremena zaustavljanja vozila dolazi se do tačnog proračuna vremenske reakcije u odnosu na brzinu vožnje.Pojedini dijelovi vremena reakcije zavise od:- vremena opažanja (boja, preglednost, veličina i dr.)- vremena prepoznavanja (znaje iskustvo)- vremena motorne reakcije (opuštanje, stezanje)- vremena odlučivanja (iskustvo, broj mogućih riješenja i sl.)- vremena prenošenja odluke (rukom, nogom i sl.)- vremena reagiranja kočionog uređaja,- vremena porasta sile kočenja (snaga vozača, servo uređaj)- vremena kočenja (koeficijent trenja, brzina)Svi se ovi elementi moraju dobro poznavati kod procjene uzročnika SN
38
Saobraćajna kultura
ŠEMA RASPODJELE VREMENA ZAUSTAVLJANJA VOZILA-uraditi na vježbama-
ZAUSTAVLJANJE
Zaustavljanje vozila Zaustaviti vozilo znači smanjiti njegovu brzinu kretanja do potpunog zaustavljanja.Smanjenje brzine mora biti postupno, apodrazumjeva sinhronizovanu upotrebu kočnica, mjenjača, kvačila, a po potrebi i upravljača. Zaustavljanje može biti slobodno i prinudno.Slobodno je kada na horizontalnom ili na putu sa usponom, nakon postignute brzine, samo prebacivanjem u niži stepen prenosa postižemo željeno usporenje, bez upotrebe kočnica.Kočenje pa i vožnja uopšte, sa ručicom mjenjača u neutralnom položaju se ne preporučuje zbog toga što se u tom slučaju lišavamo kočenja motora, pa se vozilom mnogo teže vlada.Prinudno zaustavljanje ide ovim redosljedom:
- pregled situacije na putu ne samo sprijeda nego pozadi posredstvom retrovizora.- uklučivanje odgovarajućeg žmigavca- oduzimanje gasa tj. potpuno skidanje desne noge sa papučice nožnog gasa i njezino
prenošenje na papučicu kočnice- postupno pritiskivanje papučice kočnice- pritisak na papučicu kvačila neposredno prije konačnog zaustavljanja vozila, da ne bi
došlo do “gašenja” motora, što je veoma nepoželjno kako za bezbjednost, tako i za sam motor.
- dok traje prethodna operacija desnom nogom i dalje pritiskati papučicu kočnice do potpunog zaustavljanja vozila pa i nakon toga
- prebacivanje ručice za promjenu stepena prenosa preko neutralnog položaja u položaj prvog stepena prenosa
- povuče se pomoćna kočnica, ne trzajem, već lagano ali energično do kraja- ključ u kontakt-bravi vrati se u nulti položaj - osloboditi nožne komande kvačila i kočnice.
Ukoliko je vozilo zaustavljeno na usponu, prednji točkovi moraju se okrenuti ka kolovozu, a ručica mjenjača ubaciti u prvi stepen prenosa (sl.21. vozilo B)Naravno da pri ovome ne smijemo zaboraviti da upotrijebimo parkirnu kočnicu.
39
%
A
Saobraćajna kultura
Slika 21 A. Vozilo zaustavljeno na uzbrdici: B. Vozilo zaustavljeno na nizbrdici prednji točkovi okrenuti sredini prednji točkovi okrenuti ivičnjaku kolovoza, mjenjač u I stepenu prenosa. mjenjač u položaju hoda unazad (R). Upotrijebljena parkirna kočnica Upotrijebljena parkirna kočnica
ZAUSTAVNI PUT
Pod zaustavnim putem vozila podrazumjeva se ono odstojanje koje vozilo pređe od momenta kada vozač uoči prepreku ili opasnost na kolovozu do trenutka kada se vozilo potpuno ne zaustavi. Ovo odstojanje sastoji se od dvije dionice:- puta reakcije- puta kočenjašto je prikazano na slici 22.
a) Put reagovanja
Put reagovanja vozilo prelazi dok vozač uočava razaznaje i ocjenjuje stepen opasnosti,nakon čega slijedi reagovanje na odgovarajuće komande, ali samo do početka njihovog djelovanja.Ova dionoca naziva se putem reagovanja zatošto je to put kojeg vozilo pređe za vrijeme tzv. >> psihičke sekunde << vozača.Trajanje >> psihičke sekunde << zavisno je isključivo od refleksa vozača tj. njegovih psihičkih sposobnosti u kritičnom trenutku.Treba znati da ovo trajanje ni kod istog vozača nije uvjek iste dužine, već zavisi od stepena zamorenosti, psihičkog opterećenja, uticaja alkohola, droga i medikamenata, težine obroka pa čak i doba dana, odnosno noći. Smatra se da aktivni učesnici u saobraćaju, prvenstveno vozači, treba da imaju vrijeme reagovanja
40
B
Saobraćajna kultura
između o,8 i 1,6 sekundi, pod uslovom da nisu pod izrazitim djelovanjem jednog od pomenutih stanja ili sredstava. Za praktične potrebe može se uzeti da >> psihička sekunda << za prosječnog vozača traje 1,0 sek. Dužina puta reagovanja zavisi osim od >> psihičke sekunde << još i od brzine od kojom se vozilo kreće u momentu uočavanja opasnosti. Ovaj put se dobije ako se trajanje >> psihičke sekunde << pomnoži sa trenutnom brzinom. Pošto smo rekli da je >> psihička sekunda << jednaka 1 sekunda, onda put reakcije iznosi približno onoliko metara koliko je trenutna brzina u m/s. put reakcije u [m] brzina u [m/s].Pošto brzinu očitavamo u km/h moramo je preračunati u m/s.Brzinu u m/s preračunavamo tako što brzinu datu u km/h podjelimo sa 3,6.
Primjeri za brzine kretanja 36,72,108 km/h:
1.
2.
3.
Drugim riječima, put reakcije (Pr) je :1. Pri brzini od 36 km/h Pr 36 = 10 m2. Pri brzini od 72 km/h Pr 72 = 20 m3. Pri brzini od 108 km/h Pr 108 = 30 mNa ovom primjeru vidimo da svake sekunde prije nego bilo šta možemo poduzeti vozilom, pređemo onoliko metara koliko nam je trenutna brzina na kilometar - satu podjeljenja sa 3,6.
b) Put kočenja
Drugu dionicu zaustavnog puta nazivamo putem kočenja .Koliki će biti put kočenja zavisi od trenutne brzine , a zatim i od toga koliko je uredno održavan i pravilno regulisan sistem za kočenje vozila, stanja,vrste,pritiska i pohabanosti pneumatika, ravnomjernosti i veličine opterećenja na vozilu sa jedne strane, i od ostvarenog trenja klizanja između pneumatika i površine puta, odnosno habajućeg sloja kolovoza. Kako ovaj sloj, zavisno od gustine i opterećenja saobraćaja na putu, može biti od različitog materijala to se i veličina ovog trenja mjenja prema vrsti pa i stanju kolovoznog zastora, već prema tome da li je kolovoz suh ili mokar.Približno se može put kočenja na asfaltnoj podlozi za neku trenutnu brzinu u km/h izračunati na sledeći način:
put kočenja u
Primjer za brzine kretanja 36, 72 i 108 km/h:
1. Put kočenja za brzinu od 36 km/h
2. Put kočenja za brzinu od 72 km/h
41
Saobraćajna kultura
3. Put kočenja za brzinu od 108 km/h
( Za mokar kolovoz ove vrijednosti treba udvostručiti, a za zaleđen, treba ih čak udevetorostručiti ).
Ako sada usporedimo dužine puta kočenja za pojedine brzine, vidjećemo da putevi kočenja rastu mnogo brže od brzine za koju ih izračunavamo.Ovo je zbog toga što put kočenja raste skoro sa kvadratom brzine kretanja.
Kad znamo put reakcije i put kočenja, za neku trenutnu brzinu će se dužina zaustavnog puta dobiti samo njihovim sabiranjem:
zaustavni put = put reagovanja + put kočenja Pz = Pr + Pk .
1.2.3.
U interesu bezbjednosti vozač mora u svakom trenutku tokom vožnje da ima u vidu dužinu zaustavnog puta, odabirajući onu brzinu kretanja pri kojoj u slučaju potrebe može vozilo zaustaviti na dovoljno bezbjednom rastojanju od prepreke.
42
Saobraćajna kultura
RELATIVNO SIGURNA VOŽNJA
Ljudi se mijenjaju s godinama, pa tako i sposobnosti za dobru i sigurnu vožnju!
43
P O D R A Z U M J E V A
STALNO VJEŽBANJE – NAJSIGURNIJA VOŽNJA!
OSIGURANJE POTREBNIH PREDUSLOVA ZA VOŽNJU:vozilo, put, kontrola saobraćaja, osvjetljenje, vremenski uslovi idr.
POZNAVANJE UZROČNIKASAOBRAĆAJNIH NESREĆA dejstvo čovjeka, uticaj puta, stanje vozila
OTKLANJANJEZAMORA
Odmor, pravilna ishrana, osvježavanjeKontrola psih. stanja
Uklanjanjeorg. i dr. psih. smetnji
Odgovornosti saob. discip.
STALNO RAZVIJANJE I UVJEŽBAVANJE SPOSOBNOSTI ZA
VOŽNJU
KRETNJE ORGANIZMAVID I SLUHOrgani za ravnotežu
-Nervni sistem-Psihička uravnoteženost
Usklađenost ponašanja
Saobraćajna kultura
VOŽNJA KAO SLOŽENA PSIHOFIZIČKA RADNJA
ZAVISI OD:1. Stanja organizma2. Načina vožnje (Defanzivna vožnja)3. Apstinencije štetnih sastojaka (alkohol, medikamenti)4. Stalna uvježbanost organizma5. Uvažavanje vremenskih uslova6. Pravilna ishrana
UKLJUČUJE:a) Obučenost vozačab) Dobru pripremu za vožnjuc) Psihofizičke sposobnostid) Sigurnosne uređajee) Opremu vozilaf) Izbjegavanje noćne vožnjeg) Držanje rastojanja i efikasno kočenje
Brzina u vožnji predstavlja veliko zadovoljstvo , ali je istovremeno i veliki rizik!
Svjetla na automobilima su oči za noć, a ne sredstvo da se pokaže - moć!
Brže zamaranje
Smanjena vidljivost
Opasnost od zasljepljivanja.
Dodatne smetnje: magla, vlažnost puta padavine
44
BEZBJEDNA VOŽNJA
NOĆNA VOŽNJA(Hendikep vožnja)
Saobraćajna kultura
Pogrešni utisci o brzini kretanja SAVJETIPoslije ponoći-? Kod mimoilaženja ne voziti brže od 60km/hNeadaptiranost Kada god se može izbjegavati noćnu vožnjuPojava “mrtve tačke” U toku vožnje praviti češće odmore,Najkritičnije vrijeme 1.00 – 4.00 Paziti na znake umora,Pojava straha od usamljenosti Pravilno osvijetliti vozilo i dovesti u ispravno
stanje ostale uređaje.
45
KVALITETNA OBUKA TREBA DA SADRŽI
Sticanje pravilnih navika, vještina i sposobnosti za vožnju i učestvovanje u saobraćaju
Poznavanje saobraćajne signalizacije
Poznavanje pravila i propisa o vožnji
Poznavanje tehničkihosobina vozila
Načini pružanja prve pomoći
Opšta informiranost o saobraćaju i učesnicima u saobraćaju
Obuka na poligonu, trenažerima i stvarnim uslovima
Uloga elektronskih sredstava
Problematično:trajanje ,instruktaža,uslovi vožnje,nastavna sredstva.
Poznavanje uzročnika saobraćajnih nesreća
Sticanje neophodne saobraćajno teh. kulture i etičnosti
Saobraćajna kultura
POGREŠNO STEČENE NAVIKE ZA VOŽNJU TEŠKO SE RAZGRAĐUJU, JER JE NAVIKA
JEDNA MUKA, A ODVIKA STO MUKA!
UZROČNICI SAOBRAĆAJNIH NESREĆA- opšti pregled -
46
.
ČOVJEK
Vozila
Putevi
Ljudske pogreške, propusti, nedostaci i prekršaji
Neodgov.ponašanje
Pogrešne odluke i procjene
Psihofiz.stanja
Nedovoljnoznanje i loša obučenost
Psihofizičkinedostatci
Saobraćajna kultura 47
ČOVJEK KAO GLAVNIUZROČNIK
(80%) Psihički nedostatci, Psihička stanja, Obučenost, Neodgovornost, Niska saobraćajno teh. kultura
PREGLED DOSADA SPOZNATIH UZROČNIKA
VOZILO KAO UZROČNIK teh. ispravnost. zamor i zastarjelost uređaji za
kočenje,upravljanje.i signalizaciju način eksploatacije
PUT KAO UZROČNIK neizgrađenost, slabo održavanje, slaba infrastruktura, neinformiranost
Nedovoljno spoznati uzročniciNužnost daljeg istraživanja
Saobraćajna kultura
KADA NASTANE SAOBRAĆAJNA NESREĆA PRVO ŠTO STRADA JE ISTINA!
NAJČEŠĆI UZROČNICI, PREMA NEKIM STRANIM ISTRAŽIVANJIMA
Struktura uzročnika u %
PREBRZA VOŽNJA - 20%
NEPOŠTIVANJE PREDNOSTI - 20%
GREŠKE PJEŠAKA - 12%
LOŠE PRETICANJE - 11%
LOŠE PRESTROJAVANJE - 10%
ALKOHOLIZIRANOST - 9%
OSTALI UZROČNICI - 25%
48
Saobraćajna kultura
Kada se desi saobraćajna nesreća prvo što strada je - istina !
Čovjek za volanom je velika zagonetka, jerse nikada tačno nezna:
stanje njegovih sposobnosti, nivo obučenosti,
ima li ili nema zdravstvenih smetnji, da li je umoran, šta je jeo ili pio,
da li uzima medikamente i koje, da li je psihički uravnotežen itd.
PSIHIČKA STANJA: uzbuđenost,alkoholiziranost,psihička neuravnoteženost idr.
PSIHIČKI NEDOSTATCI: slabost čula vida i sluha, slabi refleksi, organske smetnje i dr.
LOŠA OBUČENOST: nekvalitetna obuka, obuka u neodgovarajućim uslovima idr.
NEODGOVORNOST: slaba društvena disciplina, nevaspitanost i dr.
NISKA TEHNIČKA I SAOBRAĆAJNA KULTURA:potcjenjivanje saobraćajnog vaspitanja,
49
ČOVJEK - kao glavni uzročnik
Rezultati dosadašnjih istraživanja
Saobraćajna kultura
OSTALI UZROČNICI: slaba vozačka kondicija, nepoznavanje problematike saobraćajne ugroženosti i dr.
I strana iskustva pokazuju:Griješe i iskusni vozači!Loše navike stečene u početku i užurbana priprema za vožnju daju slabe i nedisciplinovane vozače.UZRASNA DOB I SPOL VOZAČA
Većina sposobnosti kod čovjeka najviče se razvija do tridesetih godina života, a nakon toga počinje lagani pad da bi poslije 65 godina taj pad bio očitiji.Individualna odstupanja su uvijek moguća.Ali, sposobnosti koje se ne razvijaju vremenom zakržljavaju, naučene vještine obično se dugo zadržavaju ali slabe na kvalitetu.
Mlađi ljudi nisu imuni od grešaka u saobraćaju, pa se kao uzročnici SN navode:
nedovoljno iskustvo, preziranje opasnosti, vožnja noću osjećaj neodgovornosti je prisutniji, procjenjivanje vlastitih sposobnosti, vožnja preko takozvane kritične brzine,
Stariji vozači mnoge nedostatke kompenziraju iskustvom i sporijom vožnjom.
Razlikovanje žena i muškaraca kao učesnika u saobraćaju
Žene se razlikuju od muškaraca u sljedećim glavnim osobinama:
visina žena dostiže oko 90% visine muškaraca, težinu žene dostižu na nivou 80% težine muškaraca, mišićna snaga tek oko 60% mišićne snage muškaraca, fizički se brže umaraju, naročito u periodu mjesečnice, čula žene su senzibilnija, bolje razlikuju boje (nemaju pojavu daltonizma) osjetljivije su na napitke, narkotike i otrove, itd.
Međutim, psihološka istraživanja su pokazala da su u svemu ostalom, tj. na psihičkom planu u potpunosti ravnopravne s muškarcima.Žene kao vozači ne razlikuju se bitno od muškaraca.Nešto su preciznije i smirenije u procjeni opasnosti, odgovornije odgovornije prema saobraćajnim pravilima i propisima i marljivije u procesu obuke.Žena kao vozač sve je prisutnija u savremenom saobraćaju.
50
Saobraćajna kultura
VOZILO KAO UZROČNIK SN
Aktivni parametri su:
karoserija, vrsta vozila, vjetrobranska stakla, smještaj motora, položaj rezervoara, postojanje branika i odbojnika, stanje pneumatika, kočioni mehanizam, konstrukcija osovine, sigurnosni pojasevi, nasloni za glavu idr.
Pasivni parametri:
konstrukcija sjedišta, vidljivost iz vozila, brisači i signalni uređaji
(prijem informacija) klimatizacija unutrašnjosti vozila, oscilacije i vibracije,
jačina buke (faktori koji utiču na čovjeka u vozilu) konstrukcija komandnih uređaja (upravljačka spojka, papučica za gas, mjenjač, kočnica i
druge specifične komande u vozilu)
51
Saobraćajna kultura
VOZILO KAO UZROČNIK
Definicije:Vozilo je svako prevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu, osim pokretnih stolicaVozila na motorni pogon je vozilo koje se pokreće snagom sopstvenog motoraRazlikovanje automobila od autobusa i teretnog vozila .Kod vozila treba poznavati: Nosivost, masu vozila, ukupnu masu, osovinsko opterećenje, najveću dozvoljenu masu,
Pojam: kombinovano
vozilo, traktor, skup vozila, zaprežno vozilo, vrste prikolica, kolona vozila
52
UDIO VOZILA KAO UZROČNIKA
Tehnička ispravnost,Kočioni sistem, Upravljački mehanizam,Stanje pneumatika,Signalizacija na vozilu,Dotrajalost vozila,
stanje motora,vidljivost, uočljivost,oprema za posebne
uslove,oprema za vuču,tovar u vozilukonstrukcija
vozilazamor
materijala i dijelova
Saobraćajna kultura
PUT KAO UZROČNIK SAOBRAĆAJNE NESREĆE
Stanje puta
Način izgrađenosti
Održavanje
Kvalitet habajućeg sloja
Vidljivost i osvijetljenost
Način kako su izvedene krivine
Način regulisanja saobraćaja na putu
Definicije:Put je svaki javni put na kojem se vrši saobraćaj.Javni put je površina od opšteg značaja za saobraćaj koju svako može da koristi pod uslovima propisanim zakonom.
Auto put: posebno izgrađen samo za motorni saobraćaj, dvije ili više fizički odvojenih traka,bez ukrštanja sa infrastrukturom,
Postojanje infrastrukture na putuFrekvencija i heterogenost vozila koja se kreću putem.Kontrola saobraćaja na pojedinim dionicamaPutna signalizacija,Stanje informiranosti
53
Saobraćajna kultura
UTICAJ VREMENA NA VOŽNJU
.cc
SsSSvako pSSsjjjjjjjjjjj
54
Naoblaka Kišovito
Nagle promjene temperature
Atmosferski pritisak
PROMJENLJIVOST VREMENA
Snijeg MaglaMrazPoledicaKlizavostLedOluja
Promjenljivo oblačno
Vedro i sunčano
Suho i sparno
Treperenje vazduha
Promjena raspoloženja kod većine vozača
U T I C A J I
P o s lj e d i c e
Zdravstvene smetnjeOtupljivanje refleksa
PrenapregnutostSlaba koncentracija
Varljivi utisciUmor
Povezanost učestalosti SN sa naglim promjenama vremena
Saobraćajna kultura
Objektivni i subjektivni umor.
Faktori koji uslovljavaju nastajanje:1. Faktori vezani za ličnost,2. Faktori vezani za prirodu posla,3. Faktori vezani za okolnosti pod kojima se neka aktivnost odvija
1. Ličnost: nedovoljna obučenost, zddravstveno stanje, kondicija, režim ishrane, psihičke smetnje, emocionalne tenzije i dr.
2. Priroda posla: dužina vožnje, iskustvo, vrijeme vožnje
3. Okolnosti: kvalitet i vrsta puta, vremenski uticaji
Ispoljavanje umora kod vozača:Umor - signal izmjenjenog psihofizičkog stanja.Promjene u mentalnoj sferi vozača (pažnja, shvaćanja, opažanja, uviđanja, pamćenje)Simptomi naročito u emocionalnoj sferi.Promjene u krvnom pritisku.Uticaj monotonije na pojavu umora.Monotonija izuzetno djeluje na motivaciju.Mjere za sprečavanje umora: pravilno odmaranje, lični stav i odnos vozača prema umoru i vožnji,
56
DEJSTVO UMORA
Saobraćajna kultura
DJELOVANJE ALKOHOLA NA ORGANSKU I PSIHIČKU SFERU
Alkohol prvenstveno djeluje na :
-mozak (90 % slučajeva) -ostecuje pluća,zubne desni i crijeva -izaziva slabljenje rada ruku i nogu -utiče na jetru i izaziva bolove u stomaku (50-60% slučajeva) -ometa rad spolnih žlijezda (85% slučajeva) -loše djeluje na rad bubrega, slezane i srca -izaziva smetnje u želucu (45% slucajeva)
Alkohol istovremeno loše djeluje na:
-pokretljivost očiju -sužava vidno polje -oštećuje nervni sistem
Na psihičkom planu:
-utiče na promjene u ponašanju -slabi stečene i naučene vještine -umanjuje sposobnosti
U saobraćajnoj prevenciji pokušavaju se razriješiti sledeći problemi sa alkoholom:
-kako ga najefikasnije izlučivati iz organizma -kako ga mjeriti u organizmu -kako liječiti osobe koje su sklone alkoholu prije i za vrijeme vožnje -kako odrediti količine pojedinih alkoholnih pića koje izazivaju promjene kod vozača i ostalih učesnika u saobraćaju.
60
Saobraćajna kultura
KONCETRACIJA ALKOHOLA U KRVI
Prema postojećim propisima, vozači motornih vozila koji vrše javni prevoz ne smiju nikako uzimati alkoholna pića za vrijeme dok upravljaju motornim vozilom. Ostali
vozači mogu uzimati alkoholna pića u količinama od kojih koncetracija alkohola u krvi na može biti veća od 0,5 promila.
Koncetracija alkohola u krvi ovisi od vrste i količine alkoholnog pića kao i od tjelesne težine lica koje uživa alkohol, što se vidi iz navedenog crteža.
61
Saobraćajna kultura
Sljedeći crtež pokazuje koliko određena koncetracija alkohola u krvi utiče na vrijeme reagovanja vozača, a time i na dužinu zaustavnog puta vozila.
Zaustavni put vozila kod trijeznog i kod pijanog vozača za suh asfaltni put
Udaljenost koju pređe vozilo za vrijeme reagovanja kod trijeznog vozača. Ovo vrijeme traje prosječno 0,75 sek.
Udaljenost koju pređe vozilo za vrijeme reagovanja kod vozača koji ima koncetraciju 0,8 alkohola u krvi. Vrijeme reagovanja u tom slučaju traje 1,25 sek.
Udaljenost koju pređe vozilo od trenutka aktiviranja kočnica dok se zaustavi. Ova udaljenost je kod iste brzine vozila jednaka i za trijeznog i za pijanog vozača, različito je samo vrijeme reakcije.
62
Saobraćajna kultura
DUŽNOSTI U SLUČAJU SAOBRAĆAJNE NESREĆE
KADA SE DESI SAOBRAĆAJNA NESREĆA
Definicija:
63
Ostati na
licu mjesta
Obavijestitisaobraćajnu
policiju
Dužnosti lica koje je izazvalo SN
Pozvati prvu pomoć
Pružiti prvu pomoć
povrijeđenom
Osigurati svjedoke
Ukloniti vozilo zbog odvijanja saobraćaja
Dati potrebnepodatke o sebi i drugima u SN,
Obilježiti mjesto,
Pripremiti izjavu,
Ne uzimati alkohol
Uviđaj str.organa:1) Skica mjesta,2) Opis,3) Izjave,4) Fotografije,5) Prijava,6) Uzrok saobraćajne
nesreće,7) Stanje povrijeđenih,8) Broj poginulih,9) Stanje vozila,10) Vrijeme,11) Eventualni
alkoholizam
Saobraćajna kultura
SAOBRAĆAJNA NESREĆA je nezgoda na putu u kojoj je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili više lica povrijeđeno ili poginulo ili je izazvana
materijalna šteta.
64
VRSTE POVREDAKrvarenja
ŠokoviPovrede kostijuNesvjest
OpekotinePovrede ocijuPovrede
glavePovreda ekstremitetaPovreda
grudnog koša
POSTUPCI U SPASAVANJUZaštita mjesta udesa
od većih žrtavaSprečavanje gušenjaSprečavanje krvarenjaPoziv
za hitnu pomoć
NEPOSREDNA POMOĆPrevijanje
BlokadaOstali postupci
Transport povrijeđenihPostupc
i sa poginulim
ORGANIZACIJA PRUŽANJA PRVE POMOĆI
Saobraćajna kultura
SAOBRAĆAJNA PREVENCIJA
Efikasna kontrola saobraćaja
SAOBRAĆAJNA PREVENCIJAZAVISI OD SLEDEĆIH FAKTORA
Razvijanje STK
Porodično vaspitanje škole i stručne organizacije
Kvalitetna obuka
Tehnička ispravnost vozila
Saobraćajna disciplina
Uloga AMD
Značaj sredstava informisanja
Preventivne mjere saobraćajne policije
Propagandni i stručni rad sa vozačima
Zakonska regulativa
Pročavanje problematike saobraćaja
Poznavanje uzročnika saobraćajnih nesreća
Sadejstvo svih faktora bezbjednosti
Održavanje i razvijanje saobraćajne infrastrukture i putne mreže
65
Saobraćajna kultura
66
Razvijanje saobraćajno tehničke kulture kod mladih Kvalitetna obuka budućih vozača Poznavanje osnovnih psihofizičkih karakteristika
učesnika u saobraćaju Razvijanje sposobnosti predviđanja i opažanja
EFIKASNA KONTROLA I KAZNENA POLITIKA
Češća zdravstvena kontrola vozača Poznavanje uslova vožnje kao složene psihofizičke radnje Propagandni rad Tehnička ispravnost vozila Održavanje puteva Poznavanje uzročnika
saob. nesreća Kultura ponašanja
svih učesnikau saobraćaju
MJERE I POSTUPCI ZA SPREČAVANJE SAOBRAĆAJNIH NESREĆA
Saobraćajna kultura
KARAKTERISTIČNA PONAŠANJA
IdentifikacijaEuforičnost
HendikepiranostMonoideizam
NeobavještenostNeiskustvo
Probe hrabrostiPojava straha
Nepredvidivost reakcijaVaspitna zapuštenost
Porodična zapostavljenostPrezauzetost školskim obavezamaOstali oblici negativnog ponašanja
DJECA SU JEDINI UČESNICI U SAOBRAĆAJU KOJI IMAJU PRAVO NA
67
DJECA KAO RAVNOPRAVNI UČESNICI SAOBRAĆAJU
Djeca kao putnici
U automobilu,U vozu,U autobusu,Na traktoru,U brodu,U avionu
Djeca kao pješaci
Na ulici,Na otvorenom
drumu
Djeca kao vozači
Bicikla,Mopeda,Traktora
Saobraćajna kultura
GREŠKU!
Tamo gdje su djeca tu su i opasnosti!
Problemske situacije u saobraćaju
Hendikepiranost djece i pravo na grešku
68
STRADANJU DJECE
SAOBRAĆAJU
Šta je potrebno znati o
u
Šta treba proučavati?
DJECA IVOŽNJA DJECA I STICANJE
SAOBRAĆAJNO TEHNIČKE KULTURE
UZROČNICI STRADANJA DJECE U
SAOBRAĆAJU
Saobraćajna kultura
Psihofizički nedostatci
Porodične prilike
Neadekvatno ponašanje u školi
Vaspitna zapuštenost
Intelektualna nedozrelost
Spolne razlike
Niska saobraćajno tehnička kultura
Greška vozača
Hendikepiranost djeteta
Euforična stanja i dokazivanja
Teritorijalni status
Neopreznost i monoideizam
TAMO GDJE SU DJECA TAMO SU I OPASNOSTII NEPREDVIDLJIVE DJEČIJE REAKCIJE
Mladi veoma rano prihvataju alternativne mogucnosti saobracajaa tada i počinju nevolje sa djecom u dinamičnom saobraćaju
PROBLEMATIČNA SITUACIJA U ODNOSU NA DJECU U SAOBRAĆAJU:
- dijete kao pješak- dijete kao vozač- dijete kao putnik- djeca i brzina- djeca i vozila
69
ZAŠTO STRADAJUDJECA U SAOBRACAJU
(rezultati novijih istraživanja)
Najugroženiji je uzrast od 4 do 9 godina i uzrast od 10 do 12
godina starosti
Saobraćajna kultura
- djeca i saobračajni znaci- neprilagođenost saobračajne infrastrukture dječijem uzrastu
STRADANJE DJECE U SAOBRAĆAJU
KOJA DJECA NAJVIŠE STRADAJU U SAOBRAĆAJU(Rezultati dosadašnjih istraživanja koja je neophodno i dalje vršiti)
Uzrast od 4 do 9 godina Uzrast od 9 do 11 godina
Muška djeca Ženska djeca
Djeca iz gradskih sredina Djeca sa sela
Djeca bez oba roditelja Djeca iz razvedenih brakova Djeca bez jednog roditelja
Djeca sa slabim uspjehom u školi Vaspitno zapuštena djeca
Djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju Normalna djeca
Djeca sa nižim obrazovnim i socijalnim statusom
Djeca ostalih statusa
Djeca bez odgovarajuće poduke iz saobraćaja Djeca koja su imala poduku
Djeca koja se nalaze na saobraćajnicama u kritično vrijeme (10-17 č.)
Stradali su noću
Djeca kao pješaci Djeca kao vozači bicikla
70
Saobraćajna kultura
ZAŠTITA DJECE U SAOBRAĆAJU
šš
Š
RODITELJI MORAJU DOBITI
ŠŠŠŠ
71
Nepoznavanje pravila i propisa
Izmjena ponašanja
Nemogućnost procjene brzine
Jednostranost u ponašanju
Želja i sklonost za dokazivanjem
Pravo na grešku
Neodgovorno ponašanje
Nerazvijena saob tehnička kultura
Igre na putu
Pomanjkanje iskustva
Nepoz. reakcija i ponašanja vozača
Oponašanje starijih
Neprilagođenost djeteta savrem. saobraćaju
ŠTARODITELJI TREBA DA ZNAJU O STRADANJU DJECE U SAOBRAĆAJU?
PREGLED OSNOVNIH UZROČNIKA
Saobraćajna kultura
ODGOVARAJUĆU POMOĆ DRUŠTVA U EDUKACIJI IZ DOMENA SAOBRAĆAJNO
TEHNIČKE KULTURE
ZA SVE NEDAĆE DJECE U SAOBRAĆAJU NAJVIŠE SU KRIVI ODRASLI !
ZAŠTITA DJECE U SAOBRAĆAJU
Poznavanje svih uzročnika
Udio čovjeka u SN
ŠTA NASTAVNICI MORAJU POZNAVATI KADA SU U
PITANJU DJECA U SAOBRAĆAJU
Zašto stradaju djeca?
Koji su osnovni uzročnici SN?
Osnovno je:Poznavanje psihologije djeteta i
načina razvijanja saob. teh. kulture kod djece!
Udio puta
Neodgovorno ponašanje vozača
Udio vozila
Neefikasna zaštita djece Dejstvo vremena
Opšta ugroženost saobraćaja Hendikepiranost djeteta
Uticaj alkohola Nagla promjena ponašanja kod djece
Neefikasna kontrola Nepredvidivost reakcija
Slaba regulacija Jednostranost u ponašanju
72
Saobraćajna kultura
Stvaranje odbrambenih mehanizama pod uticajem znanja
o saobraćajuNedovoljna obučenost
vozačaVisoka frekvencija i heterogenost vozila
Saobraćajni poligon treba da obezbijedi:
predstavljanje saobraćajne infrastrukture, saobraćajnu signalizaciju, uslove za uvježbavanje vožnje, dočaravanje ulice, puta, raskrsnice,zebre i drugih putnih dionica, dovoljno prostora za demonstraciju vožnje takmičenje i smotre
Skica saobraćajnog poligona treba da ima:
1. startnu i ciljnu poziciju,2. oznake pojedinih prepreka,3. raznovrsnost saobraćajnih situacija,4. dovoljna rastojanja za sporu vožnju,5. usklađenost sa propozicijama za takmičenja i smotre
OSTALA NASTAVNA SREDSTVA:
bicikl, moped, modeli vozila, semafor, grafofolije, slike, šeme, crteži, trenažer – simulator, dijafilmovi i filmovi, aplikacije, responder za provjeru, oprema za ŠSP,
73
SAOBRAĆAJNI POLIGONI U ŠKOLI
Saobraćajna kultura
pištaljka idr.
Tema: Strana iskustva u razvijanju STK
74
ISKUSTVA U POJEDINIM ZEMLJAMA
NORVEŠKA-zadatak svih
predmeta,-obuka u školi,
-saradnja sa policijom
JAPAN- saobraćajni propisi
u školskom gradivu,- angažovanje
roditelja,-spec. uređaji na
saobraćajnici-obuka na biciklu
RUSIJA-pionirske patrole,-uticaj porodice,
propagandna sredstva,
aktivna uloga škole
ŠVAJCARSKA-Posebna služba u kantonima,- trening klubovi,- sl. aktivnosti,- okvalifikovani nastavnici
AUSTRIJA- STK kao princip u nastavi,- angažovanje roditelja,mnoštvo publikacija,edukacija nastavnika
NJEMAČKASP u školama,pokretna oprema za škole,edukativna uloga policije,saradnja sa roditeljima i starateljima
FRANCUSKAbesplatni udžbenici,uloga predškolskih institucija,školske patrole,propagandna sredstva
Saobraćajna kultura
Tema:Strana iskustva
75
ITALIJA
Posebna ovlaštenja saobraćajne policije u odnosu na škole i djecu.
Saradnja, Pomoć predškolskim i školskim ustanovamaPropagandni rad auto klubova.Javnost je dosta kritična u vezi potcjenjivanja saobraćajno tehničke kulture kod obrazovanja mladih.
Dosta se pažnje i sredstava daje na naučna istraživanja saobraćajne prevencije.Usavršavaju se testovi i drugi mjerni instrumenti za analiziranje vozača i ostalih učesnika u saobraćaju.U školama Automobil je vozački kursevi. postao velika
preokupacijamladih.
U svim vrstama obrazovnih ustanova nastoji se poboljšati saobraćajno tehnička kultura.Poznato je istraživanje o relativno sigurnim vozačima.Sprovode se obimna istraživanja o uzročnicima saobraćajnih nesreća.Rezultati svih istraživanja obimno se koriste u edukaciji mladih.
Forme, oblici i sadržaji rada su veoma raznovrsni, zavisno od razvijenosti saobraćaja u pojedinim
državama.
ITALIJA
SAD
Saobraćajna kultura
DEFINICIJE I OSNOVNI POJMOVI IZ PSIHOLOGIJE ZNAČAJNI ZA PSIHOLOGIJU SAOBRAĆAJA:
Psihologija kao nauka koja sistematski izučava psihički život ljudi, a osnova proučavanja je objektivno i subjektivno ponašanje i neposredno iskustvo.
Osjeti su najjednostavniji psihički procesi, a opažaji se odnose na saznavanje cjeline predmeta.Iluzije su opažanja spoljašnjosti objekata na pogrešan način, a halucinacije opažanje nekog objekta koga u stvarnosti nema.Pažnja se može označiti kao povećana budnost organizma i stanje usredsređenosti naše svijesti na neki predmet ili pojavu.Emocije su cjelokupni tok unutrašnjih i spoljašnjih tjelesnih promjena i svjesnih doživljaja i predstavljaju skup suptilnih i mnogostrukih reakcija ličnosti na fizičku i socijalnu sredinu.Motivacija kao pokretač organizma.Motivacioni pojmovi su:potrebe, nagoni,želje, težnje, namjera. U osnovi su motivi različitih vrsta i porijekla.Frustracije nastaju kada se javi neka prepreka ili nesposobnost da zadovoljimo naša htijenja.U frustracijama razlikujemo konflikte, odbrambene mehanizme i pojedina stanja.Mišljenje se označava kao složen psihički proces uviđanja bitnih odnosa i veza među pojavama u stvarnosti.
ZA PONAŠANJE U SAOBRAĆAJU TREBA UPOZNATI:
1. Reakciono vrijeme,2. Sinesteziju,3. Dejstvo alkohola na veliki mozak,4. Uzročnike umora kod vozača,5. Pojave agresivnosti kod vozača,6. Stanje refleksa,7. Vrste opažanja,8. Defanzivnu vožnju,9. Emocionalna stanja,10. Ulogu oka u vožnji,11. Analizu vožnje,12. Čovjek kao uzročnik SN,13. Vizuelna pažnja,14. Greške u prosuđivanju,15. Ponašanje i stradanje djece u saobraćaju.
76