Savjeti za učenje Kur'ana napamet 

Šejh, Muhammed eš-Šerif 

Obratite pažnju na braću koja su naučila Kur'an u vašem džematu – već su progurani do začelja džemata kad se obavlja namaz zbog veličine postignutog uspjeha. Oni, na samom, ranom, početku, su primorani da doprinose zajednici i žive značajnim životom. Bi iznillah. To je ono što svi mi želimo. A Kur'an će to obaviti za tebe. Ali ovi darovi su vezani za jedan uslov: bogobojaznost. Postoji jedan nasihat, od suštinske važnosti, koji će jednu osobu ili gurati naprijed ili je slomiti u pokušaju da uči Kur'an napamet. Savjet je: mora se okaniti griješenja! Ibn-Mes'ud, radijallahu anhu, je rekao: „Osjećam da će neko zaboraviti znanje koje je imao zbog grijeha koje čini.“ 

Kada bi se Ebu-Hanife, rahimehullah, susreo sa fihskom mes'elom iz koje ne bi mogao da izvuče neki zaključak, ustao bi i klanjao dva reka'ta kajući se Allahu. Ovi ljudi su znali vrijednost nagrade koju mogu dobiti. Uzvišeni Allah nas uči u Kur'anu: „I bojte se Allaha, Allah vas uči.“ (Sura El-Bekare, 282) Ovo znanje je od Allaha, poklon. Nema smisla da neko provodi noći u griješenju spram Darodavca a da ujutro od Njega očekuje poklon. Bilježi El-Hatib u „El-Džami' “, 2/387, da je Jahja ibn Jahja rekao: „Jedan čovjek je upitao Malika ibn Enesa: 'Ebu-Abdullah, da li postoji nešto što bi ojačalo moje pamćenje?' Malik ibn Enes, rahimehullah, je odgovorio: 'Ako će išta povećati, onda je to ostavljanje grijeha.' “ Bišr el-Hafi, rahimehullah, je rekao: „Rob počini grijeh, i zbog toga je uskraćen obavljanja tehedždžuda.“ 

Jedan od ključeva je: ako želiš da i tvoja djeca budu jaka u vjeri i da uče Kur'an, onda TI moraš da budeš uzor svojoj djeci. Nemoj da dopustiš da oni vide da se sam sebi suprotstavljaš (tako što jedno radiš, a njima drugo govoriš, op. prev.)...

Kada sam ja bio mlađi, nisam htio da pohađam školu Kur'ana. Subhanallah. Na kraju sam je ipak pohađao, pa sam otišao na Univerzitet u Medini, i evo me ovdje. Nedavno sam dobio jedan divan e-mail nakon što sam držao predavanje jednoj grupi kanadskih hadžija, a među njima je bio i moj otac. Dok sam govorio, moj otac je digao glavu, sa osmjehom na licu i plačući. Ovaj brat koji mi je poslao e-mail je posmatrao mog oca tokom dersa. Shvatio je da Muhammed danas ovdje drži ders zbog dove ovog čovjeka! Nisam puno razmišljao o tome sve dok nisam pročitao taj e-mail, a zaista je tako! Nakon tevfika od Allaha, dova roditelja je ta koja mi je pomogla da postanem ono što sad jesam. 

Ibn-'Abbas, da Allah bude zadovoljan sa njim, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ona (čovjek) u čijoj nutrini nema Kur'ana je poput srušenog i napuštenog zdanja.“ Hadis je zabilježio imam Et-Tirmizi.* U kakvoj kući želiš da tvoje srce boravi? Izgovoritis je najteža bolest koja uzvraća ljude od ostvarivanja uspjeha u životu. Ako razgovarate sa uspješnim ljudima, vidjećete da oni ne iznalaze izgovore. Ako želite da uspijete u svojem učenju Kur'ana napamet, ne tražite sebi izgovore. Uradite ono što morate da uradite. Onima oko sebe ja zabranjujem da nalaze izgovore, a isto i vama savjetujem. Uradite ono što morate da uradite da biste ostvarili uspjeh. Ako ne možeš, onda ne iznalazi izgovore! 

Jedan od najzanimljivijih izgovora koje sam čuo je: „Moram prvo da potpuno razumijem Kur'an prije nego da počnem učiti napamet. Moram da poznajem i arapski i fikh i hadis prije nego krenem od Kur'ana.“ Nemoj gledati na ono što jedan učenjak trenutno radi. Pogledaj kako je on počeo. Svaki učenjak kojeg sam ja sreo je počeo od Kur'ana i ničeg drugog. Ako

želiš da skupiš iole veće znanje o ovome Dinu, onda moraš početi od Kur'ana. Djeca u školama hifza su, sa vrijednošću njihovog hifza, na dobrom putu na sticanju ogromnog znanja o ovoj vjeri. 

Dopustite mi da vam predstavim dva pogleda, dva veoma različita čovjeka i kako oni gledaju na izazove u životu: 

Prva osoba: „Čovječe, ma to je ubistvo! Ne mogu ja to; ovog puta odustajem odmah. Izgleda da sam konačno poražen. Nikad neću moći ništa postići. Umoran sam... “ 

Druga osoba: „Odlično! To je izazov kojeg sam čekao. Ja Rabbi, ima da budeš ponosan na mene. Ima da dam sve od sebe. Ima da 110% svoje energije ulijem u ovaj izazov!“ 

A sad pogađajte koji od njih će uspjeti u svome hifzu. Da, tako je: druga osoba. A zašto? Jer druga osoba se ispravno postavila prema izazovu. Kada čujem nekoga kako priča o svojim pokušajima da uči Kur'an, obično mogu da odmah kažem u koju kategoriju ljudi spada. A nije do Kur'ana. Kur'an se lahko pamti. Uzvišeni Allah svjedoči tome u Kur'anu: A Mi smo Kur'an učinili dostupnim za učenje napamet i pouku, pa ima li ikoga ko bi pouku primio?! (Sura El-Kamer, 40.) Dakle, ako i ti misliš da je lahko – i jeste. Ako misliš da je teško – to je do tvod stava prema hifzu. 

Slijedi par brzih savjeta za hifz: 

1. Obavezno moraš imati profesora! Ne uči sam! Moraš imati profesora kojeg ćeš poštovati i koga će te biti strah. Ne postavljaj pitanje „Kako da naučim Kur'an napamet?“ Pitaj gdje da nađeš najboljeg profesora, a on će ti onda dati odgovor na tvoje pitanje. 

2. Odvraćanje pažnje. Kada kreneš sa hifzom, moraš iz svojih misli i svoje okoline odstraniti sve što ti odvraća pažnju. Zamisli da pokušavaš nešto da zapamtiš, a gledaš fudbalsku utakmicu? Teško, a? A luna prak, bi li tu mogao/la da sjedneš i da nešto učiš? Vjerovatno ne. Škola hifza Kur'ana sa profesorom i disciplinom će ti pomoći da oko sebe stvoriš savršenu atmosferu za hifz. 

3. Pamti melodiju ajeta. Mnogi ljudi misle da pamte „izgled“ Mushafa,ali u stvari oni pamte melodiju ajeta. Kada ja ponavljam, ja snimim svoje učenje na CD i onda ga preslušavam. Oni učenici koji najglasnije uče su najbolji učenici. Zato što sebe najviše čuju? Kada sam ja bio u školi Kur'ana, dječak do mene je izuzetno glasno učio! Zamolio sam učitelja da ga zamoli da malo tiše uči. Tada je izgovorio jednu izuzetno snažnu rečenicu, koja je postala moj moto: „Ne, nego ti glasnije uči!“ Tako sam i uradio i nevjerovatno mi je pomoglo. 

4. Pozicija Mushafa. Pravac kojim se tvoje oči kreću zavisi od toga čime su ti misli zaposlene ili šta trenutno radiš. Ako pokušavaš da se sjetiš nečeg vizuelnog, kao na primjer gdje si ostavio/la svoje ključeve, tvoje očne jabučice se okreću nagore. Kada pamtiš, pravac pamćenja je lijevo-desno, a ne nadolje. Greška koju vidim kod ljudi jeste da spuste Mushaf i da ona pokušavaju da nešto zapamte. Da biste u potpunosti iskoristili svoju snagu uma, morate da držite Mushaf na nivou očiju, nikako da pognete glavu. 

5. Hrana za mozak. Svi smo čuli onaj savjet starijih da za jačanje pamćenja treba da jedemo badem. Pa, ovdje sam da vam kažem da su bili u pravu! Hrana i piće koje konzumiraš direktno utiči na tvoju jačinu pamćenja. Nemoj jesti masnu, nezdravu hranu. Izbjegavaj

gazirana pića. Neka ti doručak i ručak budu lahki, ali hranljivi, a bademi neka preuzmu ulogu grickalica. Subhanallah, vidjećeš kako možeš više da ostvariš u toku dana. 

6. Neka ti svaki dan bude pobjeda. Kamen po kamen, i brdo možeš pomjeriti. Uživaj u svakoj stranici svakom ajetu kojeg naučiš! 

Često me pitaju za moju tajnu učenja Kur'ana. Očekuje od mene da im da neku „south-beach-hifz dijetu“** ili tako nešto. (Oni kao odlaze „u šoping savjetima,“ jer od mene očekuje neki poseban savjet.) A ja ponavljam da nema sumnje da postoje tri sastojka. Ako posjedujete ova tri sastojka, onda ćete ostvariti sebi zacrtani cilj. Sastojci su: 

Dova – uvijek moraš svoju želju izražavati pred Allahom. 

Sabur – strpljenje. Hifz je put na kome nailaziš na testove, tako da imaj na umu da svoj ruksak čokoladicama „Sabur“ 

Takvaluk – koji će te štititi od grijeha. 

Ako od ovog teksta ne zapamtiš ništa do DST sastojke (DST – dova, sabur, takvaluk), bi iznillah, biće ti dovoljno. 

Bilježe Ebu-Davud i Et-Tirmizi hadis kojeg prenosi 'Abdullah b. 'Amr b. el-'As da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Reći će se sahibiji Kur'ana: 'Uči i uzdiži se! Lijepo uči i razgovjetno kao što si učio na dunjaluku! Doista, tvoj stepen (u Džennetu) je kod posljednjeg ajeta kojeg proučiš.'“*** 

Koliko stepeni ćeš se ti utdići na Sudnjem danu? Koliko stepeni bi volio da se uzdigneš? 

Bilješke: 

* Sunen Et-Tirmizi, od Ibn-'Abbasa, radijallahu anh. Imam Et-Tirmizi ga je ocjenio sa hasen-sahih. Vidi: Et-Tirmizi, Sunen, Darul-hadis, Kairo, bez godine izdanja, V tom, str. 177, hadis br. 2913 ** South-beach dijeta je jedna dijeta popularna u SAD. Jedna od njenih specifičnosti jeste da se masti i ugljeni hidrati ne uklanjaju u potpunosti iz ishrane. Dakle, može se i lijepo pojesti, a i dotjerati linija. *** Vidi: Et-Tirmizi, Sunen, Darul-hadis, Kairo, bez godine izdanja, V tom, str. 177, hadis br. 2914. Imam Et-Tirmizi ga ocjenjuje sa hasen-sahih.

 Quote     Reply   

Semsa

 Interacttruly friend ;)

Posts: 463

#1 [url]

Oct 21 09 6:25 AM

Učenje Kur'ana napamet, savjeti i metode 

Džamija Muhammeda el-Emina, BejrutAllah čuva Kur'an

Jedan od šest temeljnih imanskih šartova jeste vjerovanje u Božije Knjige. Kur'an je Allahova, dž. š., posljednja Objava, upućena svim ljudima do Kijametskog dana. Jedna od stvari koju muslimani treba čvrsto da vjeruju jeste to da Allah, dž. š., čuva Svoju Knjigu sa svih aspekata i u svim situacijama – kao što ju je On objavio sačuvanu od iskrivljenja, izmjena, dodavanja ili oduzimanja. 

Uzvišeni je rekao: 

„Mi uistinu Kur'an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!“ (El-Hidžr, 9.)

Ovo čuvanje podrazumijeva tri stvari: 

1. Čuvanje kur'anskih slova i riječi u onom obliku u kojem su objavljene Božijem Poslaniku, a.s.,

2. Čuvanje hadisa koji komentarišu Kur'ani Kerim, i

3. Čuvanje nosioca Kur'ani Kerima i postojanja ljudi koji će ga učiti i prenositi do Sudnjeg dana. 

Allah, dž. š., je od vremena ashaba pa do danas, u svakom vremenu i mjestu osposobio odabrane robove koji će učiti i čuvati Njegovu Knjigu. Kur'an je zasigurno nepatvorena Knjiga od Allaha, dž. š. „Laž joj je nepoznata, bilo s koje strane, ona je Objava od Mudroga, hvale Dostojnoga.“ (Fussilet, 42.) 

Vrijednost učenja Kur'ana napamet 

U Kur'anu se kaže:

„A Mi smo Kur'an učinili dostupnim za učenje napamet i pouku, pa ima li koga ko bo pouku primio?“ (El-Kamer, 17.)

Imam Kurtubi u svom Tefsiru ovaj ajet tumači ovako: „Učinili smo ga lahkim za učenje napamet i pomažemo onome ko želi da ga nauči. Pa da li neko želi da nauči Kur'an napamet, pa da bude pomognut u tome?“

O vrijednosti hifza govori i sljedeći ajet: „A to su ajeti jasni, u srcima su onih kojima je razum dat.“ (El-'Ankebut, 49.)

Allah, dž. š., u ovom ajetu o hafizima govori u najljepšem kontekstu, oni su oni koji razum imaju, oni kojima je dato znanje, a ima li veće nauke od Allahove Knjige?!

Mnogo je hadisa Muhammeda, a. s., u koji se govori u vrijednosti Kur'ana i onoga ko ga uči. U Buharijinom Sahihu se nalaze predaje, da je Poslanik, a. s., prilikom slanja deputacija naređivao da namaz klanjaju oni koji znaju najviše Kur'ana napamet; zatim, kada bi sahranjivali šehide od ashaba, lično bi Poslanik, a.s., stavio do dasaka onoga koji zna više od Kur'ana. Čak je odobrio vjenčani dar (mehr) bude ono što čovjek zna iz Kur'ana. 

Poznat je hadis kojeg bilježi Muslim, u kojem je Muhammed, a.s., rekao: 

„Ne smije se zavidjeti osim dvojici ljudi: čovjeku kojem je Allah dao Knjigu pa je on uči po danu i po noći, i čovjeku kome je Allah dao imetak, te on udjeljuje od njega po danu i po noći.“

Prenosi se od Poslanika, a.s., da je rekao: 

„Učaču će na Sudnjem danu biti rečeno: 'Uči i uzdiži se, kao što si na dunjaluku učio. Tvoj stepen će biti kod posljednjeg ajeta kojeg proučiš.'“ (Tirmizi, hasen sahih)

Uvjeti za sticanje znanja

Imam Šafija je u svom Divanu, u 81. stihu, rekao: „Do nauke te, brate, može dovesti samo šest stvari: pamet, trud, rad, ulog, druženje sa učiteljem i dug period.“ 

Pogledajte, sve su ovo stvari na koje mi možemo utjecati, čak je i pamet podložna našem djelovanju. Dakle, sve je do pojedinca, i sve dok je osoba zdrava i pametna, nema opravdanja ni za koga. 

Inteligencija - Ona može biti urođeni dar od Allaha, dž.š., a može se steći trudom. Čovjek može razvijati svoju inteligenciju ako radi na njoj. Isto tako, odgajanje djeteta po savremenim metodama uveliko može promijeniti mentalni sklop, tako da na kraju zajednica dobije oštroumna i korisna čovjeka. Nauka kaže da se inteligencija razvija do 25. godine života, otprilike, a poslije se razvija kritičko mišljenje. Interesantan je primjer obrazovnog sistema u Japanu, gdje djeca sa 3 godine kreću u školu, sa 14 završavaju srednju. I kod nas i kod njih su mozgovi iste građe, ali bolja metoda rada daje za rezultat i mentalno sposobnije učenike. Dakle, opravdanja tipa: 'Ja to ne mogu, glup sam', ili 'Ja nisam inteligencija za to' ne stoje, jer je ovaj uvjet tek jedan od njih više koji su značajno bitniji. 

Trud i pažnja - Kada bi ti neki čovjek povjerio novac da odneseš drugom, kako bi ti pazio taj novac? Zar ga ne bi pipao u džepu bojeći se da ne ispadne? Zar ga ne bi čvrsto držao? Odgovor je zasigurno, da. A to se zove trud i pažnja. Ovako se treba biti brižan u traženju znanja i učenju Kur'ana. Jer, željom i pričom se ne postižu visine. Treba se truditi da sazanajemo ono od čega ćemo imati koristi.

Rad - Rad je, zapravo, realizacija truda i pažnje. On podrazumijeva jaku želju, svakodnevno zalaganje, intenzivno čitanje i obnavljanje. Bez samo jednog od ovih faktora, rad gubi svoj smisao. 

Ulog - To je novac koji ti je potreban da stekneš nivo znanja koji želiš. Ashabi nisu dozvoljali da se hrane od Kur'ana, zbog toga su se ekonomski obezbjeđivali prije traženja nauke. A onaj ko uči Kur'an treba da pazi da mu hrana bude halal u toku učenja.

Druženje sa učiteljem - Sticanje znanja i učenje Kur'ana se ne može odvijati bez iskusnog učitelja. Velika je vrijednost u kontaktu sa nekim ko posjeduju znanje i iskustvo, jer kome knjiga bude učitelj imat će više grešaka nego pogodaka. 

Dug period - Svjedoci smo da jedan dio vjernika dobije žarku želju za naukom i učenjem nakon nekog predavanja ili vaza koje ga nadahne, ali ubrzo taj elan prođe i opet ga malaksalost uhvati. Ovo je posebno bitno u hifzu, hifz iziskuje strpljenje, rad i dug period. Neoguće je nauku preko noći steći. 

Osnovna pravila hifza (učenja Kur'ana napamet) 

a) Ihlas – iskrenost nijjeta; učenje u ime Allaha, dž.š.

Iskren nijjet, istinsko stremljenje Allahu, dobra namjera i učenje Kur'ana napamet radi Allaha i Njegovog zadovoljstva, jesu tajne uspjehe na putu nauke. Onaj ko uči Kur'an da bi se za njega reklo da je hafiz, ili da bi se hvalio time, on nema nikakve nagrade niti sevapa, štaviše, on je grješnik. 

Dobro je poznat hadis Poslanika, a.s., kojeg bilježi Buharija: „Djela se cijene prema namjerama.“ A kada se uči Allaha radi, osjeća se slast i zadovoljstvo u srcu, i toj radosti ništa nije slično. Budući hafiz se jako mora paziti rijaluka (dvoličnjaštva), i stalno treba da se preispituje. U tom kontekstu hazreti Alija kaže: „Dvoličnjak ima tri obilježja: lijen je kad je sam, vrijedan je kad je među ljudima, više radi kad ga neko pohvali.“ U ovom pitanju učitelj igra bitnu ulogu, jer bi previše hvaljenja učenika odvelo u pogrešnom smjeru. Pohvala neka bude umjerena, u vidu ohrabrenja. 

 Učenje u mladosti 

Poznato je da je um djece bistriji zato što ona nisu opterećena problemima i obavezama. Tako da sve ono što se nauči u djetinjstvu ostaje duže urezano u pamćenje. Poznata je arapska izreka: „Učenje u mladosti je poput klesanja u kamenu, a učenje u starosti kao pisanje po vodi.“ U jednom hadisu Muhammeda, a.s., se kaže: „Ko nauči Kur'an prije punoljetstva (prije prve polucije u snu), tome je data mudrost u mladosti.“ (Bejheki, 'Šu'abul-iman') 

U većini slučajeva, najbolji uzrast za učenje počinje od pete godine života, a te „zlatne godine“ traju do, otprilike, 23. godine života. Poznati karija, dr. Ahmed Na'ina hifz je počeo učiti sa tri godine, a završio ga sa pet. Isto tako, oni koji smatraju da im je „prošao voz“ ne smiju se obeshrabriti, jer je mnogo i onih koji u 40-im, pa i poznijim godinama života nauče cijeli Kur'an napamet. 

c) Biranje odgovarajućeg vremena za učenje 

Ovo je vrlo važna stvar kod učenja. Različitim ljudima odgovaraju i različita razdoblja, ali praksa je potvrdila da je najbolje vrijeme za učenje u zoru i poslije sabaha. Mozak je tada svjež, odmoran i lahko prima nove informacije. Ibn Džema'a je rekao: „Najbolje vrijeme za učenje je zora, za istraživanje jutro, za pisanje sredina dana, a za čitanje i obnavljanje noć.“ 

d) Biranje mjesta za učenje 

Ovo je također jako bitno. Mjesto za učenje treba biti jednostavno, nepretrpano stvari, osvježeno, jer je čist zrak uvjet bolje koncentracije. Oko učača ne treba da se nalaze slike, rezbarije ili zelenilo koje bi mu odvraćalo pažnju. Najljepše mjesto za učenje je džamija, jer su u njoj i oko i uho i jezik sigurni od grijeha. 

e) Korištenje samo jednog mushafa

Kada kreneš sa hifzom, odaberi jedan primjerak mushafa iz kojeg ćeš uvijek učiti. Preporučuje se izdanje Haffaza, izdanje štampano u Medini, jer u njemu svaka stranica završava ajetom i počinje sljedećim. Nabavi i džepno izdanje mushafa koji će uvijek biti s tobom kako bi ponavljao kad god ti se ukaže prilika. 

f) Svakodnevno učenje je bolje od isprekidanog

Čovjeku se teško navići na neku obavezu. A učenje napamet predstavlja jedan od najtežih izazova u bilo kakvom učenju. Međutim, postepenost u učenju, dosljednost i upornost, polahko to učenje pretvore u normalnu okolnost bez koje se čovjek više ne bi osjećao isto da ju napusti. Zuhri je rekao: „Uistinu čovjek počinje sa učenjem dok mu je srce poput tjesnaca (klanca). Ubrzo zatim, ono postaje široka rijeka koja guta sve što se stavi u nju.“ Čovjek treba da uči redovno kako bi se navikao na to, pa makar to i ne bilo puno gradiva. Također, učenjaci preporučuju da se napravi dan-dva pauze u sedmici kako bi se osvježila memorija. Ne treba učiti ništa onda kada je čovjek bezvoljan i osjeća dosadu, naprotiv, treba priuštiti sebi malo odmora i dopuštenog zadovoljstva, skupiti energije i opet nastaviti sa učenjem.

g) Koncentrisanje na slične ajete i upotreba arapskog jezika Kur'an je pun ajeta koji su vrlo slični, ili čak isti, tako da je miješanje ajeta neizbježan proces kod svakog onog ko uči hifz. Da bi se to otklonilo potrebno je povećati pažnju kod ajeta koji su slični, u glavi stvoriti naporednu sliku i biti svjestan specifičnosti toga mjesta u Kur'anu. Također, oni koji znaju arapski, neka uče iz mushafa sa prevodom

i prate značenje ajeta. Na taj način će ih povezivanje značenja riječi uputiti na dalji tekst Kur'ana ukoliko se zapne pri učenju. 

h) Povezivanje sa učiteljem, muhafizzom

Ovo je vjerovatno najvažniji faktor u cjelokupnom procesu učenja Kur'ana napamet. Učitelj treba da bude iskusan i strog hafiz koji će učenika znati na pravi način usmjeriti i uputiti na grešku. Učitelj otklanja probleme koje hifz nosi sa sobom, upozorava ga na međusobno slične ajete, podsjeća ga na priklanjanje Allahu, dž.š., i da uči Kur'an radi Allahovog zadovoljstva. Pri izboru učitelja učenik treba da vodi računa o tome koga će sutra slušati; učitelj se mora dobro probrati, da to bude dobar vjernik, jak hafiz, da ima obilno znanje, da bude osoba koja je spremna za tebe izdvajati svoje vrijeme i trud. Ako je potrebno, izvrši konsultacije sa prijateljima koji uče ili su završili hifz, klanjaj istiharu, jer učitelj je ta osoba koja će te, uz Božiju pomoć, dovesti do trijumfa, i sa kojom ćeš zato, ako Bog da, osjećati sentimentalnu povezanost i zahvalnost do kraja života. 

i) Usredsrijediti pogled tokom učenja na ajete da bi se urezali u pamćenje 

Vizuelno pamćenje je najčešći način memorisanja Kur'ana. Dakle, gledanjem u mushaf postići da ti te stranice uđu memoriju i da ih uvijek imaš u podsvijesti kada ih učiš napamet. Stoga je bitno da prilikom učenja pogleda ne luta po prostorji u kojoj učiš, već da maksimalno budeš usredotočen na sahifu koju pokušavaš zapamtiti. Učenje bez fokusiranja je kao i učenje uz gledanje televzije, a takvo učenje ne daje rezultat. 

j) Da učenje i čitanje bude propraćeno djelima – držati se ibadeta, a kloniti se grijeha

Ustrajnost u ibadetima obasjava srce, spušta smirenost, a činjenje grijeha prlja srce i otežava put sticanja znanja. 

Abdullah ibn Mes'ud je rekao: „Ja vjerujem da čovjek zaboravlja ono što je znao radi grijeha koje je počinio.“ 

Kada su Imama Malika upitali šta pomaže pri hifzu, on je rekao: „Ako išta pomaže pri tome, onda je to napuštanje grijeha.“ 

U islamu, suština ibadeta jeste tvrditi riječima i potvrđivati djelima, a Poslanik, a.s., je rekao: „Prvi kojima će se suditi na Sudnjem danu bit će trojica ljudi, a među njima je spomenut čovjek koji je stekao nauku, podučavao druge i učio Kur'an. Bit će mu predočene te blagodati i on će ih priznati. Zatim će mu biti rečeno: 'Šta si uradio s njima?', a on će odgovoriti: 'Učio sam nauku i proučavao je radi Tebe, i učio Kur'an.' Reći će mu se: 'Lažeš! Učio si da se za tebe kaže da si učač, što je i rečeno.' Zatim će se narediti da ga odvedu, pa će ga vući po licu sve dok ga ne uvedu u Vatru.“ (Muslim).

Dakle, islam je povezao riječi sa djelima. Tako rad po ajetima koje si naučio učvršćuje iste u memoriji. Imam Gazali u svom djelu Ejjuhel-veled je rekao: „Čak i kad sticao znanje stotinu godina, i napisao stotinu knjiga, ne bi zaslužio Allahovu milost bez djela.“ Zbog toga, u učenju hifza najvažnije je srce očistiti od grijeha, kako bi i uho i oko i jezik radili za tebe u tvom procesu učenja Kur'ana.

k) Priklanjanje Allahu s dovom i traženje pomoći od Njega 

Većina spomenutih pravila su materijalne i opipljive prirode, osim prvog i evo sad zadnjeg, koja su, na kraju krajeva, i najvažnija. Bez iskrenosti u nijjetu nema nagrade, a bez dove Gospodaru nema nikakva uspjeha. Priklanjanje Allahu, dž.š., olakšava svaku poteškoću. Oslanjanje na Njega, traženje pomoći od Njega u teškoćama u hifzu jeste najbolji lijek. Mnogo je vjerodostojnih dova kojima trebamo dozivati Allaha kako bi nam olakšao. Allah će odgovoriti na svaku iskrenu dovu, a čovjek nikada ne treba gubiti nadu u Allahovu, dž.š., pomoć. 

Nekoliko metoda učenja Kur'ana napamet: 

1. Turska metoda (učenje po krugovima)

Namjerno otpočinjenjem sa predstavljanjem ove metode jer je to metoda po kojoj se uči kod nas u Bosni i Hercegovini. Zove se „turska“ jer je nastala u Turskoj, i danas se primjenjuje u zemljama koje su osvojile Osmanlije. Uči se iz standardnog, Haffazovog mushafa (medinska ili istanbulska varijanta), koji se sastoji od 30 džuzeva, džuz od 20 stranica, a stranica od 15 redova. Učenik prvo nauči zadnju stranicu prvog džuza, zatim zadnju stranicu drugog džuza, i tako sve do 30. džuza, na taj način obiđe jedan krug od 30 stranica. Sljedeći put, učenik uči predzadnju stranicu prvog džuza i ponavlja zadnju, zatim uči predzadnju drugog džuza i ponavlja onu iz prvog kruga, itd. Na taj način, učenik obiđe 20 krugova od po 30 stranica, i završi cijeli Kur'an. Ova metoda je vrlo praktična po pitanju obnavljanja starih stranica jer uvijek se učenik vraća na pređeno gradivo. Međutim, njena mana je to što ukoliko učenik odustane na putu hifza, on nema spojene cjeline koje zna napamet, nema dvije, tri, deset sura u glavi, već stranice iz cijelog Kur'ana, a to otežava njihovo obnavljanje i dovodi do zaborava. 

2. Arapska metoda (učenje od el-Fatihe do en-Nas) 

Ovo je klasična metoda koja se koristi u arapskom svijetu. Učenik ima šejha pred kojim uči malo pomalo od početka Kur'ana pa do kraja. U svakom momentu učenik mora biti spreman da zna ono što je dotad naučio. To ovoj metodi daje posebnu draž, ali ju čini težom onima kojima nisu sa arapskog

govornog područja. Neki zagovornici ove metode ovako postavljaju stvari: hifz se uči 12 godina. Svake godine se nauči po 2,5 džuza. Ali ono što se nauči treba da bude uklesano u memoriju učača kao u kamen. Ova metoda insistira na kvaliteti, a ne na brzini hifza. 

3. Učenje po surama 

Ovo je modifikovana prethodna metoda. Razlika je što učač uči sure bez nekog reda, već sam bira suru koju će učiti. Uglavnom se prvo uče kraće sure, pa onda poslije veće. Ova metoda iziskuje od učača da puno ponavlja, jer je sve na njemu, sistem učenja ga nikad ne vraća na stare stranice. 

4. Učenje slušajući kasete ili CD Ova metoda je karakteristična za djecu koja ne znaju čitati arapsko pismo, te za slijepce. Potrebno je nabaviti audio snimke nekog karije koji tečno i pravilno uči (poput Husarija, Menšavija) te više puta slušati pojedine sure kako bi ušle u memoriju. Djeca brzo pamte, pa im se preporučuje ova metoda, jer i nesvjesno slušajući mogu dosta gradiva usvojiti. Svojevremeno je u Bosni bila najmlađa hafiza koja je cijeli Kur'an sa kaseta zapamtila. A lično sam upoznao od rođenja slijepog mladića koji cijeli Kur'an uči po melodiji karije Muhammeda Ejuba kojeg je slušao dok cijeli Kur'an nije upamtio. 

5. Uzbekistanski način učenja 

Ovu metodu navodimo ibreta radi, a primijenjuje se u bivšim sovjetskim republikama. Učenik pred šejhom čita stranicu s početka Kur'ana. Šejh mu zada da 300 puta pročita stranicu gledajući u mushaf. Poslije toga ga presluša šejh i zadaje mu novu stranicu, i tako sve do kraja mushafa. Pošto završi sa hifzom, šejh mu naređuje da pročita Kur'an još 150 puta, i ako uspije bude prozvan hafizom. 

Mnogo je još metoda kojima se Kur'an uči napamet u svijetu, poput: dovođenja ajeta u vezu sa istinitim pričama i stvarnim prizorima, učenje u hafiskim halkama u džamijama, oslanjanje na razumijevanje značenja ajeta, vezivanje ajeta sa okolinom i ambijentom, vezivanje novog gradiva sa uzbudljivim događajima, učenje uz pomoć računara, učenje stranice red po red, učenje sa kraja stranice, učenje uz korištenje ploče, pisanje ajeta, učenje udvoje, učenje u autu... 

Kur'an treba da bude najvažnija knjiga svakom vjerniku, treba da uz Njega provodimo što više vremena, da ga redovno učimo, prihvatamo Njegove poruke i pouke. Treba da ga memorišemo što više, jer je Kur'an lijek i smiraj za dušu i srce. Kur'an je naš put ka Allahu, dž. š. Na kraju krajeva, Kur'an je taj koji će se sutra zalagati za nas ili protiv nas na Sudnjem danu. Molimo Allaha, dž.š., da se ovim savjetima okoristimo i da spremni dočekamo susret sa Gospodarom, amin! 

Izvor: Dr. Jahja bin Abdur-Rezzak el-Gavsani, Kako ćeš naučiti Kur'ani Kerim, Taibah International, Sarajevo, 2000.