(savnik)opsti podaci

3
Osnovni podaci o opštini Šavnik.je grad u Drobnjačkoj kotlini na ušću rijeka Bukovice, Bijele i Šavnika. Zahvata prostor od 553 km2 a u njemu zivi 2947 stanovnika po popisu stanovništva iz 2003. godine. Teritoriju opstine Šavnik čine varošice Šavnik i Boan i sela: Bare, Borovac, Godijelji, Grabovica, Gradac, Gornja Bijela, Donja Bijela, Gornja Bukovica, Donja Bukovica, Vrtoč Polje, Duži, Dubrovsko, Dobra Sela, Komarnica, Kosorići, Krnja Jela, Malinsko, Miloševići, Mljetičak, Mokro, Petnjica, Pošćenje, Pridvorica, Previš, Provalija, Sirovac, Slatina, Strug, Timar i Tušinja. Administrativni centar opštine, varošica Šavnik nalazi se na sastavu tri rijeke Bukovice, Bijele i Šavnika na nadmorskoj visini 840m.To je naselje na najnizoj koti u opštini. Za razliku od većine naselja u opštini koja datiraju po nekoliko vjekova naselje Šavnik je novo, osnovano je 1861. godine. Osnovali su ga doseljenici iz drugih krajeva Crne Gore i Hercegovine. To su bili trgovci, tufegzije i kovači zanimanja koja su bila neophodna drobnjačkim stočarima i ratnicima. Šavnik je poznat i po dva prirodna fenomena. Prvi, u danima oko ravnodnevnice sunce se raña i zalazi dva puta u toku dana. Ujutru sunce izadje iza brda Kravice i oko dva sata poslije podne zañe za brdo Gradac. Kasnije, oko tri i po sata sunce opet izgrije i pojavi se u kanjonu Bukovice da bi na kraju dana zašlo za planinu Vojnik. Drugi, u toku dana narocito ljeti kad je suša rijeku Šavnik u toku dana po nekoliko puta "uhvati mukavica". Mukavica je vrsta kraškog vrela koje čine dva podzemna izdana meñusobno povezana. Zbog toga što se u doba suše izdani neravnomjerno pune i prazne pojavljuju se vazdušni jastuci i izvor odjednom presuši. Voda u koritu rijeke nestane i to traje po nekoliko minuta ili do pola sata u toku dana, zavisno kolika je suša. RELJEF I KLIMA Reljef je jako dinamičan i složen. Čine ga planinski masivi, visoravni i doline rijeka i kanjoni. Nagle visinske promjene su karakteristika ovog prostora, vise od 90% površine je iznad 1000 m nadmorske visine. Planina Vojnik je prirodna granica prema opštini Nikšić. To je planinski masiv koji je dug 17, a širok do 8 km. Durmitor je najimpozantnija planina Dinarida. On zauzima prostor izmeñu kanjona Tare, Pive, Komarnice i planine Sinjavine. Dio prema Sinjavini i kanjonu Komarnici pripada opstini Šavnik, a to su planinski grebeni Ranisava (1.750 m), Lojanik (2.027 m) i Boljske grede (2.066 m). Durmitor je 1952.god proglašen za Nacionalni park kako bi zakonski bili zaštićeni prirodno bogatstvo i istorijko nasleñe. Zbog prirodnih ljepota, raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta, kao i zbog geomorfoloških i hidrografskih osobenosti, Nacionalni park “Durmitor” je 1980.god. upisan u Registar kulturne i prirodne baštine svijeta koji se vodi kod UNESCO-a.

Upload: webotpad

Post on 25-Sep-2015

218 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

(Savnik)opsti podaci

TRANSCRIPT

  • Osnovni podaci o optini avnik.je grad u Drobnjakoj kotlini na uu rijeka Bukovice, Bijele i avnika. Zahvata prostor od 553 km2 a u njemu zivi 2947 stanovnika po popisu stanovnitva iz 2003. godine. Teritoriju opstine avnik ine varoice avnik i Boan i sela: Bare, Borovac, Godijelji, Grabovica, Gradac, Gornja Bijela, Donja Bijela, Gornja Bukovica, Donja Bukovica, Vrto Polje, Dui, Dubrovsko, Dobra Sela, Komarnica, Kosorii, Krnja Jela, Malinsko, Miloevii, Mljetiak, Mokro, Petnjica, Poenje, Pridvorica, Previ, Provalija, Sirovac, Slatina, Strug, Timar i Tuinja. Administrativni centar optine, varoica avnik nalazi se na sastavu tri rijeke Bukovice, Bijele i avnika na nadmorskoj visini 840m.To je naselje na najnizoj koti u optini. Za razliku od veine naselja u optini koja datiraju po nekoliko vjekova naselje avnik je novo, osnovano je 1861. godine. Osnovali su ga doseljenici iz drugih krajeva Crne Gore i Hercegovine. To su bili trgovci, tufegzije i kovai zanimanja koja su bila neophodna drobnjakim stoarima i ratnicima. avnik je poznat i po dva prirodna fenomena. Prvi, u danima oko ravnodnevnice sunce se raa i zalazi dva puta u toku dana. Ujutru sunce izadje iza brda Kravice i oko dva sata poslije podne zae za brdo Gradac. Kasnije, oko tri i po sata sunce opet izgrije i pojavi se u kanjonu Bukovice da bi na kraju dana zalo za planinu Vojnik. Drugi, u toku dana narocito ljeti kad je sua rijeku avnik u toku dana po nekoliko puta "uhvati mukavica". Mukavica je vrsta krakog vrela koje ine dva podzemna izdana meusobno povezana. Zbog toga to se u doba sue izdani neravnomjerno pune i prazne pojavljuju se vazduni jastuci i izvor odjednom presui. Voda u koritu rijeke nestane i to traje po nekoliko minuta ili do pola sata u toku dana, zavisno kolika je sua. RELJEF I KLIMA Reljef je jako dinamian i sloen. ine ga planinski masivi, visoravni i doline rijeka i kanjoni. Nagle visinske promjene su karakteristika ovog prostora, vise od 90% povrine je iznad 1000 m nadmorske visine. Planina Vojnik je prirodna granica prema optini Niki. To je planinski masiv koji je dug 17, a irok do 8 km. Durmitor je najimpozantnija planina Dinarida. On zauzima prostor izmeu kanjona Tare, Pive, Komarnice i planine Sinjavine. Dio prema Sinjavini i kanjonu Komarnici pripada opstini avnik, a to su planinski grebeni Ranisava (1.750 m), Lojanik (2.027 m) i Boljske grede (2.066 m). Durmitor je 1952.god proglaen za Nacionalni park kako bi zakonski bili zatieni prirodno bogatstvo i istorijko naslee. Zbog prirodnih ljepota, raznolikosti biljnog i ivotinjskog svijeta, kao i zbog geomorfolokih i hidrografskih osobenosti, Nacionalni park Durmitor je 1980.god. upisan u Registar kulturne i prirodne batine svijeta koji se vodi kod UNESCO-a.

  • Sinjavina je prostrani planinski predio dug oko 40 km i sirok 10 do15 km. Nalazi se na istonoj strani Drobnjaka, izmeu visoravni Jezera i rijenih dolina Tare, Morae, Tuinje i Bukovice. To je najvea krenjaka zaravan na Balkanu visine od 1.600 m do 1.800 m. Planina Javorje (1.683 m) nalazi se oko izvornog toka rijeke Tuinje, na granici Drobnjaka i Gornje Morae. Opstina avnik nalazi se u podruju u kome vlada izrazito planinska klima, s dugim hladnim i snijenim zimama i kratkim ljetima. Snijene padavine poinju rano, jos u novembru. Meutim klima u samoj varosi avniku i u cijeloj uvali drobnjakoj je umjerena sa ne velikim padavinama zimi i toplim ljetom. Tako na primjer srednja godisnja temperatura avnika je 8 C, a broj sunanih dana kree se do 210 dana u godini. Prosjena godinja koliina padavina iznosi oko 2023mm. PRIRODNA BOGASTVA Prirodna bogastva optine cini: vode (vode za pice i hidro potencijal rijeka), livade i pasnjaci,ljekovito bilje, sume. U Podmalinsku, na manastirskom imanju, sa obadvije strane rijeke Bukovice, nalaze se znaajne koliine vrlo kvalitetnog kamena-siga, koji se u manjim koliinama eksploatie. Znaajne koliine kvalitetnog sljunka i pijeska se nalaze u koritima rijeka Bukovice, Tuinje i Komarnice. Vode avnike optine pripadaju slivu Crnoga mora. Svi potoci, sve rijeke i rjeice alju svoju vodu Bukovicom odnosno Komarnicom rijeci Pivi i pune akumulaciju hidroelektrane Mratinje. U avnickoj optini ima pet rijeka, i mogu se njenom u pravom smislu nazvati, jer u njoj sve izviru i gube svoja imena. To su: Tuinja, Bukovica, Bijela, avnik i Komarnica. Kanjon Nevidio koga NIKO NIJE VIDIO do avgusta 1965. god kada su ga osvojili planinari nikickog Javorka, dugacak je 4,5km, a na mjestima sirok 2 do 3m, je izuzetna turstica atrakcija .Visina kanjona je do 300m. dok je ukupna duzina rijeke 48km. Od ukupno 20 durmitorskih jezera dva se nalaze u avnickoj optni; to su Poenska jezera koja svojom zivopisnom ljepoto ine selo Poenje jedno od najljepsih sela u Dravi.

  • Organizaciona struktura Organ lokalne uprave optine avnik obrazovan je kao jedan sekretarijat-Sekretarijat lokalne uprave. Za vrenje specifinih poslova osnovana je Sluba zatite, dok je za vrenje strunih poslova osnovana Zajednika struna sluba.

    Javna preduzea i javne institucije iji je osniva optina avnik

    - JP" Odravanje i izgradnja" - JU "Centar za kulturu sport i medije" - JU "Turistika organizacija avnik"

    Optina avnik

    Sekretarijat lokalne uprave

    Zajednika struna sluba

    Sluba zatite