sazetak-godisnje izvjesce o konkurentnosti 2006

34
GODIŠNJE IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2006. sažetak HRVATSKA NA PUTU PREMA ČETRDESET NAJKONKURENTNIJIH ZEMALJA?

Upload: znenadic

Post on 14-Jun-2015

67 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI

HRVATSKE

2006.sažetak

HRVATSKA NA PUTU PREMA ČETRDESET

NAJKONKURENTNIJIH

ZEMALJA?

Page 2: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006
Page 3: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Nacionalno vijeće za konkurentnost Zagreb, lipanj 2007.

HRVATSKA NA PUTU PREMA ČETRDESET NAJKONKURENTNIJIH ZEMALJA?

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O KONKURENTNOSTI HRVATSKE

2006.sažetak

Page 4: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

GospodarstvoDarko Marinac Podravka, predsjednik Uprave mr. Željko Čović Pliva, predsjednik UpraveFranjo Luković Zagrebačka banka, predsjednik Upravemr. Božo Prka Privredna banka Zagreb, predsjednik Upravemr.sc. Goran Radman predsjednik Microsofta za jugoistočnu Europu dr.sc. Mladen Vedriš Sonder, predsjednik UpraveIvan Vidaković IBM Hrvatska, glavni direktorŠime Klarić Udruga vlasnika obiteljskih pansiona

Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik

SindikatiKrešimir Sever Nezavisni hrvatski sindikati, predsjednikAna Knežević Savez samostalnih sindikata Hrvatske,

predsjednicaBoris Kunst Udruga radničkih sindikata Hrvatske,

predsjednikVilim Ribić Matica hrvatskih sindikata javnih i državnih

službi, dopredsjednik

Tajništvo Nacionalnog vijeća za konkurentnostdr.sc. Mira Lenardić glavna tajnicaMartina Hatlak istraživač-suradnikJadranka Pepelugoski-Gable stručna suradnica

Vlada RHDamir Polančec Vlada RH, potpredsjednik za gospodarstvoprof.dr.sc. Dragan Primorac Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,

ministar Ivan Šuker Ministarstvo financija, ministar Branko Vukelić Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva, ministarZdenko Mičić Ministarstvo mora, turizma, prometa i

razvitka, državni tajnik za turizam

Znanost i obrazovanjeprof.dr.sc. Aleksa Bjeliš Sveučilište u Zagrebu, rektorakademik Daniel Rukavina Sveučilište u Rijeci, rektorprof.dr.sc. Slavko Krajcar Fakultet elektrotehnike i računarstvaprof.dr.sc. Slavica Singer Ekonomski fakultet Osijek

Institucije Nadan Vidošević Hrvatska gospodarska komora, predsjednik

Članovi Nacionalnoga vijeća za konkurentnost

Page 5: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Poštovani,

Ovogodišnje izvješće pokazuje da se Hrvatska na ljestvici konkurentnosti kreće prema gore. No, to kretanje nije dovoljno brzo, drugi se kreću još brže. Ulazak u prvih četrdeset, što je imperativ neposredne budućnosti, i pomak sa 51. mjesta na svijetu, gdje se sada nalazimo, predstavlja velik izazov. Taj se pomak neće dogoditi ako se sadašnji trendovi nastave. Hrvatska će izazovu dorasti ako prepozna pokretače konkurentnosti, iskori-sti unutarnje poticaje za njezino povećanje i povećanja konkurentnosti priđe neovisno o izbornim ciklusima. Konkurentnost odnosno projekt ulaska u „Klub 40“ mora postati neupitno političko opredjeljenje.

Konkurentnost pritom treba razumjeti kao dinamičnu kategoriju. Na putu dostizanja prosječne razine razvoja EU-a Hrvatska mora najprije povećati gospodarsku efikasnost. Nakon što smo razriješili temeljne razvojne pre-duvjete, poput makroekonomske stabilnosti i prometne infrastrukture, a prije nego što uđemo u fazu u kojoj ćemo glavne pokretače konkurentnosti nalaziti u inovacijama i poslovnoj sofisticiranosti, naš je glavni zada-tak jačanje faktora konkurentnosti koji pridonose jačanju efikasnosti i investicijama. Prvenstveno se radi o unaprjeđenju funkcioniranja tržišta, snaženju sustava visokog obrazovanja i povećanju sposobnosti apsorpcije novih tehnologija. No, već danas treba razmišljati i o poticanju inovativnih čimbenika konkurentnosti, jer to su faktori prema kojima su najrazvijeniji ujedno i najkonkurentniji.

Neke druge zemlje, koje, kao ni mi, donedavno nisu bile tako uspješne, pokazuju da se na tom putu može napre-dovati brže. Za Estoniju, Litvu i Slovačku, pa i Češku, Letoniju i Sloveniju, pristupanje EU-u nije se pokazalo kao problem, već prvenstveno kao prigoda i poticaj. To je ujedno poruka nama u Hrvatskoj. Pregovarački proces s EU-om kreće se velikom brzinom. Reforme su odlučujuće, kako za sam proces pregovaranja, tako i za podizanje naše konkurentnosti. Zbog toga reforme treba ubrzati.

Kao i uvijek u povijesti, međunarodna politika samo definira okvir u kojem se ne mora nužno napredovati. Na-predovanje ovisi samo o nama. Zbog toga je ovogodišnji sažetak izvješća usmjeren prema temama koje Vijeće u ovom razvojnom trenutku smatra za Hrvatsku najvažnijim. To su teme o našim sposobnostima i potrebi njihove nadogradnje radi što skorijeg ulaska Hrvatske u klub četrdeset najkonkurentnijih zemalja svijeta.

S poštovanjem,

Darko MarinacPredsjednik Nacionalnoga vijeća za konkurentnost

Page 6: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006
Page 7: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

SADRŽAJ

ZAKLJUČCI I PREPORUKE

1. KONKURENTNOST HRVATSKE U BROJKAMA

1.1. Globalna i poslovna konkurentnost Hrvatske

1.2. Rezultati konkurentnosti: gospodarski rast i investicije

1.3. Hrvatsko gospodarstvo temeljeno na faktorima efikasnosti

2. PODUZEĆE U SREDIŠTU KONKURENTNOSTI

2.1. Tržište rada i obrazovanje

2.2. Informacijsko komunikacijska tehnologija: važnost Interneta

2.3. Financijski sustav: kapital za konkurentnost

2.4. Izvoz i troškovna konkurentnost

3. SIMULACIJA RASTA KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA

GOSPODARSTVA: KOLIKO SE MORA BRŽE TRČATI DA BI SE UŠLO MEĐU

ČETRDESET NAJKONKURENTNIJIH ZEMALJA?

Dodatak: Rang globalne konkurentnosti 2005. i 2006. (WEF)

7

8

8

11

14

16

17

20

21

22

24

26

Page 8: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006
Page 9: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 7

Zaključci i preporuke

Hrvatska je zabilježila velik skok na međunarodnim ljestvicama konkurentnosti i sada se nalazi između 51. i 59. mjesta, ovisno o sustavu mjerenja. U optimističnom scenariju i uz nastavak sadašnjih trendova, Hrvatska bi za 3-5 godina mogla sustići prosjek EU 6, koji čine nove članice EU-a iz srednje Europe te ući u skupinu 40 vodećih zemalja na ljestvici konkurentnosti. Za to su potrebni znatno pojačani napori i ubr-zane promjene.

Stanje i

trendovi

Mikroekonomska razina - kritični faktori konkurentnosti

•snažan porast broja studenata, postotka onih koji završavaju studij i broja stude-nata prirodnih i tehničkih znanosti

•poticaji za cjeloživotno učenje, vođenje promotivnih kampanja •poticaji privatnom sektoru kao potrošaču obrazovnih usluga i investitoru u obra-

zovni sektor•promocija obrazovanja kao temeljnog preduvjeta osobnog i društvenog razvoja•povezivanje obrazovanja s potrebama gospodarstva

Obrazovanje i

tržište rada

•zaštita ulagatelja i kontrola menadžmenta – jačanje korporativnog upravljanja i poboljšanje raspoloživosti rizičnog kapitala

•privlačenje visokotehnoloških izravnih stranih ulaganja•veće korištenje i smanjenje troškova u području informacijsko komunikacijske teh-

nologije•liberalizacija i orijentacija izvozu uz snažnu javnu potporu izlasku kompanija na

strana tržišta•općenito jačanje poduzetničke i investicijske klime

Investicijska klima, tehnologijai

poduzetništvo

•internetizacija i profesionalizacija kao način reforme javne uprave, postizanje troškovne efikasnosti i borba protiv korupcije

•strogo mjerenje efikasnosti javnih usluga i propisa•ukidanje nepotrebnih propisa, ubrzanje i pojednostavljenje javnih usluga •visoko profesionalno i nezavisno pravosuđe

Efikasnostdržave

Page 10: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK8

1. Konkurentnost Hrvatske u brojkama

Slika 1. Piramida konkurentnosti

Konkurentnost je sposobnost zemlje da u uvjetima globalizacije osigura održivi rast produktivnosti, zaposleno-sti i kvalitete života. U same temelje konkurentnosti ugrađeni su obrazovanje, poduzetničko okruženje, kvalite-ta poslovnoga sektora te infrastruktura i okoliš. Oni putem rasta produktivnosti, izvoza, efikasnosti ulaganja i uz troškovnu efikasnost omogućuju održivi rast. Mikroekonomska konkurentnost tj. tržišni uspjeh poduzeća od ključne je važnosti za postizanje nacionalne konkurentnosti.

Pokazatelji konkurentnosti što ih izrađuju različite međunarodne institucije u različitoj mjeri opisuju elemente piramide konkurentnosti, kao što je prikazano na slici 1. Najširi metodološki obuhvat ima indikator IMD-a. Sre-dnji obuhvat ima indeks globalne konkurentnosti (GCI) Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji prikazuje dugoročnu sposobnost države da osigura održivi rast, dok je nešto uži obuhvat indeksa poslovne konkurentnosti (BCI), koji je više usmjeren mjerenju konkurentnosti poduzeća.

1.1. Globalna i poslovna konkurentnost Hrvatske

Prema indeksu globalne konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma Hrvatska se u 2006. u odnosu na 2005. pomaknula za 13 mjesta, sa 64. na 51. mjesto od 125 država. Istodobno se prema indeksu poslovne konkurentnosti popela na ljestvici za 15 mjesta, sa 70. na 55. mjesto. Te promjene jasno govore da Hrvatska počinje smanjivati jaz konkurentnosti koji je razdvaja od skupine šest europskih tranzicijskih zemalja - Češke, Slovačke, Poljske, Slovenije, Mađarske i Estonije. Premda je prosječni rang te skupine EU zemalja malo oslabio (pad sa 33. mjesta 2005. na 36. mjesto 2006.), Hrvatska unatoč tim pozitivnim pomacima i dalje bilježi ozbiljan zaostatak – otprilike 15 mjesta.

IMD - Indeks svjetske konkurentnosti

GCI - Indeks globalne konkurentnosti

BCI - Indeks poslovne konkurentnosti

WB - Indeks lakoće poslovanja Svjetske banke

Page 11: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 9

Izvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Econo-mic Forum

Godine 2006. Hrvatska je znatnije poboljšala svoju poziciju, dok su zemlje EU 6 i EU 15 učinile neznatne korake naprijed u odnosu na 2005. godinu. Najbolje rangirane europske tranzicijske države jesu Estonija na 25. mjestu i Češka na 29. mjestu. Najslabije ran-girane su Rumunjska na 68. mjestu i Bugarska na 72. Hrvatska je među prvih pedesetak zemalja svijeta - zauzima 51. mjesto.

U izračunu indeksa globalne konkurentnosti anketni pokazatelji imaju udjel oko dvije trećine, a statistički pokazatelji oko jedne trećine. Mjeri se 9 faktora: kvaliteta institucija, kvaliteta fizičke infrastruktu-re, makroekonomska stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, više obrazovanje i izobrazba, efika-snost tržišta, tehnološka spremnost, sofisticiranost poduzeća i inovacije.

Izvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Econo-mic Forum

Hrvatska u posljednje dvije godine bilježi znatno poboljšanje relativne pozicije i u 2006. zauzima 55. mjesto – jednako kao i 2002. godine. No, Hrvatska još uvijek zaostaje za novim članicama EU-a iz srednje Eu-rope (EU 6) i to uz vrlo sličnu strukturu konkurentskog zaostajanja.

Indeks poslovne konkurentnosti mjeri sposobnost konkurentskog rasta polazeći od mikroekonomskog pristupa. Oslanja se gotovo isključivo na anketne po-datke i zasniva se na podindeksima kvalitete poslov-nog sektora i kvalitete poslovnog okruženja. Treba ga promatrati odvojeno od indeksa globalne konkurent-nosti, jer ovaj indeks prvenstveno vrednuje faktore koji utječu na konkurentnost poduzeća.

Slika 2: Globalna konkurentnost Slika 3: Poslovna konkurentnost

Odstupanja Hrvatske i EU 6 od prosječne ocjene za EU 15 pokazuju najmanje zaostajanje u osnovnim i inovacijskim faktorima konkurentnosti, dok je najveće zaostajanje zabilježeno kod poticatelja efikasnosti (slika 4). Poticatelji efikasnosti su sljedeći faktori ključni za efikasnije poslovanje: visoko obrazovanje i izo-brazba, tržišna efikasnost i, osobito, tehnološka spremnost. Najmanja zaostajanja bilježe se za infrastrukturu, makroekonomiju, zdravlje i primarno obrazovanje, a malo veća za kvalitetu institucija, poslovnu sofisticiranost i inovacije.

2005. 2006.

Page 12: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK10

Analiza konkurentnosti pokazuje da je Hrvatska tipično gospodarstvo čije konkurentske prednosti ovise o poticateljima efikasnosti. Prerasli smo probleme s osnovnim konkurentskim uvjetima, osim u dijelu institucija, ali još uvijek nismo dosegnuli razvojni stupanj na kojem se presudnima pokazuju inovacijski faktori konkurent-nosti, poput poslovne sofisticiranosti i inovacija. Ključ povećanja konkurentnosti Hrvatske u kratkom i srednjem roku ovisi o povećanju efikasnosti.

I alternativno mjerenje razine konkurentnosti, utemeljeno na pokazateljima indeksa konkurentnosti IMD-a, potvrđuje te nalaze i ocjenu. Godine 2007. Hrvatska je zauzela 53. mjesto od 55 zemalja uključenih u ocjenji-vanje IMD-a. Objašnjenje razloga za takvo rangiranje Hrvatske nalazi se u ocjenjivanju čimbenika poslovne efikasnosti, koji Hrvatsku drže pri dnu IMD-ove ljestvice. Riječ je o faktorima koji mjere kvalitetu poduzeća, upravljačka znanja, stavove i vrijednosti te neposredno okruženje – tržište rada, efikasnost financijskog tržišta, koji također upućuju na vrlo nisku mikroekonomsku konkurentnost Hrvatske. Prema preostale tri skupine kri-terija – ekonomska uspješnost, efikasnost vlade i kvaliteta infrastrukture (slika 5), Hrvatska stoji razmjerno bolje. Usporedno kretanje linija za EU 6 i Hrvatsku tog mjerenja konkurentnosti potvrđuje da Hrvatska s novim članicama EU-a dijeli iste probleme, ali da su oni u nas izraženiji.

Slika 5: Usporedba ranga Hrvatske, EU 6 i EU 15 prema kriterijima konkurentnosti IMD-a

Slika 4: Odstupanja Hrvatske i EU 6 prema kategorijama konkurentnosti, %

Izvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Economic Forum

EU 15=100

OSNO

VNI F

AKTO

RI

FAKT

ORI E

FIKA

SNOS

TI

Više

obr

azov

anje

iiz

obra

zba

Izvor: IMD World Competitiveness Yearbook, 2006, 2007

2007.

2006.

Page 13: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 11

Stoga ocjena glasi: Hrvatska se na ljestvici konkurentnosti uspinje, ali i dalje zaostaje za skupinom zemalja u kojoj su Estonija, Slovenija, Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska. Uzroke trenutačnog hrvatskog zao-stajanja prvenstveno treba tražiti u nedovoljnoj efikasnosti na mikrorazini, na kojoj se kao ključni prepoz-naju: obrazovanje, tržišna efikasnost i tehnološka spremnost. Dodatne faktore daljnjeg brzog uspinjanja na ljestvici konkurentnosti treba tražiti u poslovnoj sofisticiranosti i inovacijama, koje već danas obilježavaju konkurentnost razvijenijih zemalja u svijetu, a sutra će obilježiti i konkurentnost Hrvatske.

1.2. Rezultati konkurentnosti: gospodarski rast i investicije

Rast hrvatskoga gospodarstva iznad 4%, koliko je u prosjeku zabilježeno proteklih godina, razmjerno je so-lidan rezultat. Dinamika gospodarskoga rasta u ovom je desetljeću u pojedinim zemljama bila veoma različita. U svim novim članicama rast je ubrzan, dok je posljednje tri godine Hrvatska počela zaostajati (slika 6). Prema tome, iako Hrvatska ide naprijed, drugi idu brže (slika 7). Zbog toga treba učiniti sve da se predstojeće pristu-panje EU-u iskoristi kao poticaj za ubrzanje gospodarskoga rasta.

Slika 6: Kretanje stope rasta realnoga BDP-a*, %

* Procjena Eurostata za 2007.; ** Estonija, Letonija, Litva; *** Češka, Poljska, Slovačka, SlovenijaIzvor: Eurostat

Slika 7: Prosječna godišnja stopa rasta realnoga BDP-a, 2000-2007, %

Napomena: Za 2007. godinu procjena EurostataIzvor: Eurostat

**

***

Page 14: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK12

Usporedba BDP-a po stanovniku prema paritetu kupovne moći pokazuje da je Hrvatska na 50% europskog prosjeka. Istodobno je Hrvatska jedina zemlja o kojoj izvještava Eurostat, a koja još nije provela prilagodbu me-todologiji Eurostata. Ako bi se, prema nekim procjenama, zbog veličine sive ekonomije hrvatski BDP korigirao za oko 18%, hrvatski BDP po stanovniku bio bi blizu 60% prosjeka EU 25 (slika 8).

Slika 8: BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći u % od prosjeka EU 25, 2007. (procjena)

Izvor: Državni zavod za statistiku

Izvor: Eurostat

Vrijednost i kvaliteta investicija najvažnije dugoročne su odrednice gospodarskoga rasta. Premda su inve-sticije u Hrvatskoj razmjerno velike, njihova je struktura nepovoljna i ne jamči efikasnost ulaganja. Omjer investicija prema BDP-u od oko 30% vrlo je visok, no glavno je obilježje ulaganja izrazito visok udjel državnih investicija. U privatnom sektoru razmjerno su visoka ulaganja u sektore poput graditeljstva i drugih usluga, dok su ulaganja u prerađivačku industriju razmjerno mala (slika 9). To sputava tehnološki razvoj, koji je dobrim dijelom vezan uz prerađivačku industriju.

Slika 9: Sektorska struktura investicija – prema namjeni investicija, 2001-2005, %

Rezultat opisane strukture investicija, unatoč njihovoj visini, jest tehnološko zaostajanje hrvatskoga gospo-darstva. Od usporednih zemalja Hrvatska uz Bugarsku trajno bilježi najmanji udjel sofisticiranih – složenih proizvoda u ukupnom izvozu, premda u ovome desetljeću bilježimo prve pozitivne pomake (slika 10).

Prijevoz / promet, skladištenje i komunikacije

Page 15: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 13

Slika 10: Udjel složenijih proizvodnih skupina* u hrvatskom izvozu u EU, 2000. i 2006., %

2006.

2000.

* strojevi, električni uređaji, vozila (osim brodova), instrumenti i precizni uređajiIzvor: Eurostat; baza podataka COMEXT; vlastiti izračun

Razloge treba tražiti u tome što, za razliku od drugih zemalja, gdje su izravna strana ulaganja pridonijela ubrzanom tehnološkom restrukturiranju tijekom 1990-ih, taj proces u Hrvatskoj zaostaje. Sa oko 2.000 € kumulativnih izravnih stranih ulaganja po stanovniku u razdoblju 2003-2006, Hrvatska je četvrta tranzicijska zemlja primateljica ulaganja. Ispred nas su samo Češka, Mađarska i Estonija. Međutim, ta su ulaganja bila kon-centrirana u sektorima koji proizvode za domaće tržište i samo je 2,6% ukupnih ulaganja bilo u visokotehnološke izvozne sektore te 2,8% u turizam (slika 11). Doprinos konkurentnosti, troškovnoj efikasnosti i kvaliteti ponude bio je očit, npr. u sektorima telekomunikacija, financija i trgovine, no problem izvoza ostao je strukturalno nerazriješen. Većina novih članica EU-a restrukturirale su svoj izvoz privlačenjem izravnih stranih ulaganja u visokotehnološke industrijske pogone (npr. elektronika i autoindustrija), što Hrvatska još nije uspjela postići.

Aktivnije privlačenje tehnološki intenzivnih izravnih stranih ulaganja nameće se kao nužnost u kontekstu potrebe restrukturiranja i rasta hrvatskoga izvoza.

Slika 11: Sektorska struktura izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj 1993-2006, %

* trgovina uključuje veleprodaju, maloprodaju i trgovinu motornim vozilima i dijelovima Izvor: Hrvatska narodna banka, statistika stranih ulaganja, www.hnb.hr

Page 16: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK14

1.3. Hrvatsko gospodarstvo temeljeno na faktorima efikasnosti

Hrvatska je danas suočena s konkurentskim izazovom u kojem gospodarski razvoj i konkurentsko napre-dovanje ovise o efikasnosti investicija. Glavni izvori sadašnjih konkurentskih prednosti sadržani su u makroe-konomskoj stabilnosti, velikim ulaganjima u infrastrukturu, te proizvodima i uslugama koji su sofisticirani, ali dominantno utemeljeni na uvoznoj tehnologiji, razvoju i dizajnu. Suočavanje s problemima efikasnosti zbiva se na područjima tržišne efikasnosti, visokog obrazovanja i tehnološke spremnosti tj. sposobnosti apsorpcije no-vih tehnologija. To je tipično i za Hrvatsku, koja se nalazi na drugom stupnju razvoja konkurentnosti (slika 12).

Slika 12: Faze razvoja konkurentnosti

Izvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Economic Forum

Napredovanje radi ulaska hrvatskoga gospodarstva u višu fazu razvoja, u kojoj će faktori poslovne sofisti-ciranosti (npr. marketing, kvaliteta, nadzor nad distribucijskim kanalima, inovacije, napredna potražnja i jaka podupiruća industrija) postati glavnim odrednicama konkurentnosti, zahtijevaju rješavanje proble-ma ukupne poslovne efikasnosti – kako efikasnosti investicija i ulaganja u tehnologiju, tako i poslovnih procesa te kvalitetne i stručne radne snage. Ključni je problem Hrvatske to što ti kritični faktori konkurentno-sti djeluju kao utezi. Uspjeh ćemo polučiti kada te faktore konkurentnosti poboljšamo tako da postanu potpora poduzeću kao glavnom subjektu konkurentnosti. Tek tada će poduzeća u Hrvatskoj moći snažnije ulagati u ino-vacije i poboljšati poslovnu sofisticiranost (slika 13).

Gospodarstvo temeljenofaktorima efikasnosti

Page 17: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 15

Daljnje konkurentsko napredovanje hrvatskoga gospodarstva zahtijeva promjenu društvene i gospodarske strukture i temeljitu promjenu gledanja na problem. Osnovni cilj treba biti obrazovana i sofisticirana Hrva-tska koja je jače okrenuta prema svijetu i otvorena za svijet, otvorenija poduzetništvu i inovacijama.

Takvu Hrvatsku može stvoriti samo poduzetnik svojim idejama, ulaganjima i organizacijskim sposobnostima, u suradnji s dobro nagrađenim, stimuliranim, obrazovanim i inovativnim djelatnicima. Poduzeća koja su sada zarobljena u mreži kritičnih faktora konkurentnosti, oslobodit će se samo ako poduzetnička kultura zavlada ne samo trgovačkim društvima, vlasnicima, menadžerima i radnicima, već svim organizacijama i institucijama koje okružuju tržište – od institucija tržišta rada do organizacija javne uprave. Sve mora biti uređeno tako da pogo-duje poduzetništvu i poduzeću, te da se sačuva socijalna kohezija.

Slika 13. Konkurentnost hrvatskoga poduzeća danas i sutra

DANASfaktori efikasnosti

SUTRAinovacijski faktori

Page 18: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK16

2. Poduzeće u središtu konkurentnosti

Kada se „spuštamo“ od makroekonomske prema mikroekonomskoj razini, problemi konkurentnosti počinju jače izbijati na površinu. Sve analize konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u protekle dvije godine upućuju na ocjenu da je, bez obzira na to razumijevamo li pod mikroekonomskom razinom poduzeće u užem smislu – tehnološke faktore i investicijske procese, ili njegovo neposredno okruženje – regulativu, zaštitu inve-stitora, kontrolu i kvalitetu menadžmenta, tržište rada i obrazovanje, dozvole i registre – to područje na kojem problemi nedostatne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva postaju vidljiviji.

Usporede li se kritični čimbenici konkurentnosti Hrvatske sa zemljama EU-a, pokazuje se da upravo u investi-cijskoj efikasnosti bilježimo veliko zaostajanje ili vrlo lošu ocjenu konkurentnosti. Slika 14 prikazuje pet odabra-nih kritičnih čimbenika, pri čemu za četiri čimbenika (zaštita manjinskih dioničara, administrativna regulacija, obrazovanje za konkurentno gospodarstvo i tehnološka spremnost) bilježimo veliko zaostajanje za Europskom unijom.

Slika 14: Usporedba kritičnih faktora konkurentnosti Hrvatske s EU 6 i EU 15

Napomena: Mjerna skala je od 1 do 7 te niža ocjena znači veći problemIzvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Economic Forum

Prikazani problemi prelamaju se upravo preko hrvatskoga poduzeća. Poduzeće je to koje se nalazi u središtu problema konkurentnosti, kao što prikazuje slika 15. U gornjem desnom kutu vidimo da je učenje na poslu kao dio cjeloživotnoga učenja jedan od najvažnijih unutarnjih čimbenika konkurentnosti, koji je povezan sa srodnim činiteljima koji djeluju iz okruženja – s obrazovnim sustavom i tržištem rada. Hrvatsko poduzeće ima problema s pronalaženjem kvalificirane i motivirane radne snage koja ima vještine i sposobnost brzog učenja nužne za prihvaćanje novih tehnologija i efikasnost investicijskih procesa. Dodaju li se tome problemi na koja poduzeća nailaze, a koji su povezani s korupcijom i regulacijom, dobivamo cjelovitu sliku čimbenika koji sprječavaju brz, zdrav i održiv rast hrvatskoga poduzeća.

Page 19: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 17

Slika 15: Kritični faktori konkurentnosti u Hrvatskoj: poduzeće u središtu problema efikasnosti

2.1. Tržište rada i obrazovanje

Tržište rada predstavlja jednu od najvećih prepreka za ostvarenje tehnoloških strukturnih promjena u Hrvatskoj. S udjelom od 3% studenata u ukupnoj populaciji zaostajemo za usporednim zemljama EU-a, premda se taj postotak iz godine u godinu povećava (slika 16). Struktura hrvatskih diplomiranih studenata je loša - samo je 5,4% diplomanata u području znanosti i tehnologije. Hrvatska time ozbiljno zaostaje za pro-sjekom EU-a (12%), dok se u Sloveniji i Poljskoj taj pokazatelj kreće oko 9%. Također, Hrvatska je pri dnu europ-ske ljestvice prema odnosu broja studenata koji diplomiraju i ukupnog broja studenata, premda je ohrabrujuće da taj postotak od 2003. naovamo raste. Procjenjuje se da će obrazovna reforma koja je u tijeku kroz primjenu bolonjskog procesa pridonijeti povećanju tog postotka.

Slika 16: Udjel studenata u ukupnoj populaciji 2000-2005, %

Izvor: Eurostat; Državni zavod za statistiku

Naglasak na obrazovanje važan je i zbog demografskih trendova, veličine zemlje i dostignutog stupnja razvoja, na kojem cijena rada više ne može biti faktor konkurentske prednosti. Hrvatska na svjetskom tržištu više ne može konkurirati proizvodnjama s jeftinom radnom snagom. To znači da se zaposlenost i veći rast BDP-a moraju zasnivati na konkurentnosti u sektorima s visokim udjelom dodane vrijednosti, dakle u proizvodnjama robnih marki i proizvodnjama s velikom važnošću razvoja i kreacije, lokacije i ambijenta.

Page 20: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK18

Takvo restrukturiranje moguće je uz fleksibilno tržište rada koje je prilagođeno potrebama poduzetništva i moderne tehnologije. Hrvatska danas nema takvo tržište. Stopa nezaposlenosti smanjena je na ispod 12%, ali je uz Poljsku (oko 17%) i Slovačku (oko 16%) i dalje među najvišima u Europi. Pritom je više od polovice, od oko 200 tisuća nezaposlenih, prema anketi radne snage nezaposleno dulje od godine dana (slika 17). Riječ je u prosjeku o starijem i slabije obrazovanom dijelu populacije nezaposlenih.

Slika 17: Stope ukupne i dugotrajne nezaposlenosti 2006., %

Napomena: Nezaposleni dulje od 12 mjeseci prema anketi radne snageIzvor: Eurostat

I podaci o obrazovanju zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih pokazuju da je obrazovanje najvažnija odre-dnica aktivnosti, dohotka, osobnog razvoja, te razvoja i konkurentnosti zemlje. Na slici 18 vidljiva je razlika u obrazovnom stupnju ta tri segmenta populacije. Hrvatska ima čak 52% radno sposobnog stanovništva u neaktivnoj populaciji. Ta društvena skupina nije zaposlena niti traži posao i vrlo je slabo obrazovana, jer više od polovice neaktivnih imaju završenu samo osnovnu ili nekoliko razreda osnovne škole. Istodobno, udjel neobra-zovanih osoba u dijelu aktivne populacije (zaposleni i nezaposleni) iznosi oko 20%.

Slika 18: Obrazovna struktura radnog kontingenta 2006., %

Izvor: DZS, Anketa radne snage, studeni 2006.

4-godišnja škola za zanimanja

Do 3 g. srednje škole za zanimanja

Page 21: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 19

Prema tome u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji veliki jaz između iznimno niske obrazovne razine popu-lacije i pozitivnih trendova u obrazovanju koji se danas uočavaju. Pored općenito loše obrazovne strukture, Hrvatska je sa 2,1% odraslih uključenih u neki oblik cjeloživotnoga učenja na europskome začelju (slika 19). Istodobno, nalazimo se u samome europskom vrhu prema udjelu učenika koji su završili srednje obrazovanje u dobi između 20 i 24 godine (93,8%, odmah iza Norveške). Zbog toga će pokrenute obrazovne reforme utjecati na povećanje broja osoba uključenih u tercijarno obrazovanje, a spomenuti udjel završenih srednjoškolaca trebao bi biti dobra osnova za regrutiranje visokoobrazovanih u budućnosti.

Za deset do petnaest godina obrazovna bi se slika Hrvatske – a time i njezin potencijal za postizanje visokog stupnja globalne konkurentnosti, trebali znatno promijeniti. No, to ne znači da je dovoljno čekati da se obra-zovna struktura promijeni po sili demografske promjene. Cjeloživotno učenje mora postati jedan od temelja razvojne strategije kao i važna poslovna funkcija poduzeća.

Slika 19: Udjel populacije u dobi od 25 - 64 godine koja je uključena u neki program učenja, 2005., %

Napomena: Uključenost u neki oblik edukacije u četiri tjedna prije provedbe anketeIzvor: Eurostat

Vlada RH prepoznala je važnost obrazovanja i pokrenula odgovarajuće inicijative na području reforme obrazovanja. Međutim, kada se promatraju proračunska izdvajanja za znanost i obrazovanje, koja su prema proračunu za 2007. manja od 5% BDP-a, kada se tome doda nedostatak poticaja za ulaganja u istraživanje i razvoj te obrazovanje, posebno kada je riječ o poticanju ponude obrazovnih i znanstveno-istraživačkih usluga u privatnom sektoru, postaje očito da znanost i obrazovanje još uvijek nisu dobili odgovarajuću i zadovoljavajuću ulogu u hrvatskome društvu i politici.

Budući da Hrvatska nije dovoljno konkurentna u segmentu učenja i obrazovanja, ali se primjećuju pozitiv-ne promjene, potrebno je provesti još dublje reforme u ponudi obrazovnih usluga kako bi obrazovni sektor odgovarajućom količinom i kvalitetom ponude odgovorio na očekivanu potražnju novih generacija i onih nešto starijih, koji će prihvatiti važnost i nužnost cjeloživotnoga učenja. A takvih će biti sve više.

Page 22: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK20

2.2. Informacijsko komunikacijska tehnologija: važnost Interneta

Veća sposobnost apsorpcije novih tehnologija i viša kvaliteta obrazovanja postići će se uz odgovarajuće raširenu uporabu infrastrukturnih tehnologija. Jedna od njih danas je i Internet. Hrvatska prema stup-nju njegovoga korištenja zaostaje za referentnom skupinom zemalja, no zaostaci su nadoknadivi. Postotni udjel tvrtki s vlastitom internetskom stranicom u ukupnom broju tvrtki s više od 10 zaposlenih (58%) nalazi se samo 3 postotna boda ispod prosjeka EU-a. Interne mreže koristi 29% takvih tvrtki, što je samo 5 bodova ispod prosjeka EU-a. Veće zaostajanje bilježi se pri korištenju širokopojasnog pristupa Internetu (zaostatak za 17 po-stotnih bodova), što je posljedica njegove relativno visoke cijene u ranoj fazi korištenja. Od populacije između 16 i 74 godine 44% imalo je 2005. godine pristup Internetu, što je samo 4 postotna boda manje nego u EU 251. Udjel u istoj populaciji osoba koje barem jedanput na tjedan pristupaju Internetu u istoj godini iznosio je 35% za Hrvatsku, a 43% u EU 25.

Vladin sektor, međutim, pokazuje veće zaostajanje u korištenju novih tehnologija. Iako je internetizacija javne uprave učinkovit mehanizam postizanja troškovne efikasnosti zbog ušteda novca poreznih obveznika, suz-bijanja korupcije i općenito širenja transparentnosti, uvođenje Interneta u sektor javnih usluga tek je počelo. Projekti poput Hitro.hr, e-PDV, e-Katastar, elektronički zdravstveni karton i slično predstavljaju prve korake u tom smjeru. S obzirom na ambicioznost i sveobuhvatnost plana e-Hrvatska, veliki koraci stoje pred vladinim sektorom kako bi dosegao europske norme transparentnosti i efikasnosti uvođenjem novih tehnologija u javnu upravu i usluge.

Razmjerno malo zaposlenih u računarskim djelatnostima u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama (slika 20) posljedica je djelovanja više čimbenika, među kojima su najvažniji: zaostajanje u uvođenju visokih tehnologija u javnu upravu i nedostatak visokih tehnologija u gospodarskoj strukturi. Para-lelne promjene u obrazovnom sustavu stvorit će ponudu, a u državnom sektoru i investicijskim procesima potražnju, čijim će se međudjelovanjem ta brojka početi brzo uspinjati. Stoga je odgovarajućim politikama potrebno taj proces ubrzati.

Slika 20: Udjel zaposlenosti u računarskim djelatnostima u ukupnoj populaciji, 2005., %

1 http://www.e-hrvatska.hr/repozitorij/dokumenti/downloads/Studija_razvoja_informacijskog_drustva_2005.pdf

Izvor: Državni zavod za statistiku; Eurostat

Page 23: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 21

2.3. Financijski sustav: kapital za konkurentnost

Hrvatska mora razriješiti i problem financiranja poduzeća. Slika 21 pokazuje da korporativni sektor ima poteškoće s pribavljanjem kapitala. Odabrane sastavnice indeksa globalne konkurentnosti pokazuju ozbiljno zaostajanje u pogledu pristupa poduzeća kreditima bez sredstava osiguranja i u pronalaženju rizičnog kapitala, premda se stupanj razvoja bankarskog sustava ocjenjuje vrlo povoljno. Istodobno, bankarski je sustav relativno zdrav i solventan.

Slika 21: Financijska komponenta tržišne efikasnosti, usporedba s EU 6 i EU 15

Izvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Economic Forum

Tržište kapitala, međutim, nije dovoljno razvijeno, naročito ako se mjeri likvidnošću dioničkog tržišta. S druge strane, postoji razmjerno velika sklonost dužničkim oblicima financiranja, ne samo u stanovništvu već i među poduzećima. Izravno ili posredstvom banaka, to utječe na vanjski dug (slika 22). U takvim uvjetima, sklo-nost zaduživanju i nedovoljna razvijenost tržišta kapitala mogu postaviti ograničenja razvoju i restrukturiranju poduzeća, jer za to je potreban „strpljiv“ i svjež vlasnički kapital. Zaduživanje ne može zamijeniti takve izvore financiranja, čije širenje treba poticati radi povećanja tržišne efikasnosti.

Slika 22: Vanjski dug kao % izvoza roba i usluga 2005.

Izvor: EBRD

S omjerom vanjskoga duga prema BDP-u od 84,8% i izvozu od 171% u 2006. godini, Hrvatska se kreće prema gornjem pragu umjerene zaduženosti. U sažetku konzultacija temeljem članka IV. Statuta MMF-a mi-sija Fonda zaključuje da je rast omjera vanjskoga duga donekle stavljen pod kontrolu i da rizici nisu visoki u sadašnjim uvjetima visokih rezervi i lakog pristupa međunarodnom financijskom tržištu. Međutim, visina duga čini Hrvatsku ranjivom u slučaju preokreta globalnih financijskih uvjeta. Jedina prilagodba koja u tom slučaju preostaje jest ona restriktivnom fiskalnom politikom.

Pristup kreditimatemeljem poslovnogplana, bez jamstva

Page 24: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK22

Slika 23: Promet dionicama na burzama kao % BDP-a 2005.

Izvor: The Global Competitiveness Report 2006-2007, World Economic Forum

Unatoč medijski praćenom uzletu na hrvatskim burzama (gornji podatak za 2006. kreće se oko 4,5%), stvarna važnost trgovanja dionicama na tržištu kapitala u Hrvatskoj je mala i vidljivo zaostaje za uspore-divim zemljama (slika 23). O prosjeku EU-a da i ne govorimo. To znači da je sistemska važnost tržišta kapitala kao glavnog institucionalnog alokatora i osiguravatelja kvalitete i održivosti privatnih ulaganja mala u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, premda ni ondje još nije dovoljna.

Istodobno, izvoz robe raste brže od izvoza usluga (slika 24). Dio rasta ukupnog izvoza može se pripisati uspjehu u kontroli ulaznih troškova. S iznimkom troškova širokopojasnog pristupa Internetu i međunarodnih telefonskih poziva, Hrvatska danas ima razmjerno konkurentne cijene bazičnih inputa poput energije i komu-nikacija. Također, od početka ovoga desetljeća uspostavljen je kvalitetan odnos između nadnica i produktivnosti

Izvor: Platna bilanca Republike Hrvatske – svodna tablica, HNB SDDS, www.hnb.hr

2.4. Izvoz i troškovna konkurentnost

Zahvaljujući ubrzanom oporavku turizma Hrvatska je zabilježila snažan rast izvoza roba i usluga prema BDP-u do razine 50% u 2003. godini, od kada izvoz ne raste brže od BDP-a, što je nedostatno. To znači da turizam više ne može osigurati odgovarajuću ekspanziju hrvatskoga izvoza. Daljnji rast bitno ovisi o vrijednosti i kvaliteti ulaganja, pa se turizam tako smješta uz bok većega dijela hrvatskih izvoznih grana koje više ne mogu znatnije rasti bez novih investicija koje će uvesti nove tehnologije i zahtijevati nove vještine.

Slika 24: Izvoz roba i usluga 2003 – 2006, % BDP-a

Page 25: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 23

rada, tako da relativni troškovni problemi nisu ograničavali rast izvoza (slika 25). Takvi bi se trendovi trebali nastaviti, premda ne treba izgubiti iz vida da relativne cijene i troškovi predstavljaju važan preduvjet, ali ne i glavni uzrok izvozne ekspanzije.

Slika 25: Indeks produktivnosti, plaća i jediničnoga troška rada 2000 – 2006

Jedini pravi, dugoročni pokretači izvozne ekspanzije jesu poboljšanje stručnosti radne snage, tehnološko restrukturiranje stranim ulaganjima, povezivanje s velikim svjetskim proizvođačima i okretanje prema global-nom tržištu. U toj promjeni orijentacije prema inozemnim tržištima važnu ulogu mora imati i vlada. Pri tome je potrebno jače i kvalitetnije uključenje diplomatskih i drugih stručnih organizacija, prvenstveno Hrvatske go-spodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca kao kanala koji pružaju usluge dinamičnim poduzetnicima spremnim na iskorake prema novim tržištima.

Izvor: Državni zavod za statistiku; izračun NVK

Page 26: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK24

3. Simulacija rasta konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva: koliko se mora brže trčati da bi se ušlo među četrdeset najkonkurentnijih zemalja?

Koje su i kolike promjene potrebne danas da bi Hrvatska na svjetskim rang listama mjerenja konkurentno-sti zabilježila nov skok i pridružila se skupini četrdeset najkonkurentnijih zemalja svijeta?

Nacionalno vijeće za konkurentnost razmotrilo je tri moguća scenarija povećanja konkurentnosti Hrvatske u sljedećih 3-5 godina. Prvi scenarij predstavlja nastavak trenda poboljšanja konkurentske pozicije koji je započeo 2004. godine. Taj scenarij nazivamo trend. Drugi scenarij je optimističan i nazivamo ga optimist, jer u njemu dostižemo i prestižemo skupinu EU 6. Treći scenarij se zasniva na procjenama skupine eksperata o tome što je moguće postići u sljedećih 3-5 godina, stoga ga nazivamo realni optimist.

Tri scenarija ranga i ocjene globalne konkurentnosti Hrvatske za 3-5 godina

Rezultati simulacija ta tri scenarija pokazuju da Hrvatska ima izgleda da konkurentski napreduje i uhvati priključak s najkonkurentnijim zemljama u svijetu, ali ne uz nastavak sadašnjih trendova. Hrvatska postiže taj cilj samo u vrlo optimističnom scenariju. Naime, razlike u rezultatima triju scenarija nisu beznačajne te upućuju na važnost političke volje, znanja i svijesti o nužnosti kvalitetnih promjena. Pri tome se ne smije zabo-raviti pokazatelj koji mjeri napor potreban za postizanje tako željenog rasta konkurentnosti. Taj napor nije ma-len i zanemariv. Brojke u retku „Napor“ u gornjoj tablici nisu potrebna povećanja za podizanje ranga u odnosu na sadašnje stanje konkurentnosti, već pokazuju koliko Hrvatska treba brže povećavati konkurentnost u odnosu na zemlje koje su trenutačno rangirane ispred nas.

Simulacija poboljšanja u pojedinim elementima naših slabosti pokazuje da do radikalnog poboljšanja neće doći promjenama u jednom ili dva područja i da su za to potrebna poboljšanja ukupnih osnova poslovanja na razini poduzeća i poslovne okoline. Poboljšanje konkurentnosti je proces prepun izazova i neizvjesnosti na svim razi-nama poduzeća i na makro nivou. Nijedna analiza pa tako ni ova ne može dati konačna rješenja za sva područja, ali upozorava na područja u kojima su rješenja prioritetna.

Vijeće procjenjuje da su do priključenja Hrvatske Europskoj uniji potrebne intenzivnije strukturne promje-ne prvenstveno u sljedećim područjima:

Poslovno okruženje 1. Nastaviti strukturne institucionalne reforme koje bi trebale zatvoriti jaz između relativno bolje konkurent-

nosti i znatno lošije kvalitete poslovnog okruženja. Time u osnovi treba izgraditi poslovno okruženje koje će osigurati lakoću poslovanja i tržišnu utakmicu.

2. Povećati ulogu tržišta kapitala u financiranju poduzeća kao i ulogu banaka u financiranju korporativnog sek-tora.

3. Poboljšati koordinaciju monetarne i fiskalne politike radi osiguranja daljnje stabilnosti makroekonomskog okvira kao važnog faktora kvalitete poslovnog okruženja.

Rezultati WEF-a 2006.1. scenarij

trend2. scenarij

optimist3. scenarij

realni optimist

Rang globalne konkurentnosti 51. 44. 29. 43.

Ocjena globalne konkurentnosti* 4.26 4.41 4.76 4.44

„Napor“ povećanja konkurentnosti, %

+ 3,5 +11,7 +4,2

* skala od 1-7, pri čemu 1 je najslabija, a 7 najbolja ocjena

Page 27: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 25

Obrazovanje, tehnologija, inovacije

1. Ubrzati promjene tehnološke strukture gospodarstva temeljem domaćeg poduzetništva, znatno većeg privlačenja izvozno orijentiranih inozemnih investicija i javnih programa koji potiču obrazovnu i tehnološku modernizaciju. U tom pogledu iznimno je važno iskoristiti priključenje EU-u, odnosno pristupne i strukturne fondove za jačanje primarnih faktora konkurentnosti.

2. Modernizacija sveučilišta mora prerasti iz usko sektorskog problema u problem od šireg znanstveno-tehnološkog, ekonomskog i poslovnog interesa. Jedan od važnih nacionalnih ciljeva mora postati podizanje kvalitete hrvatskih sveučilišta. U novim uvjetima sveučilišta moraju postati ne samo izvori širenja znanja kroz njihovu tradicionalnu ulogu učilišta, već i mjesta generiranja novih istraživanja kao i korištenja odnosno komercijalizacije znanja.

3. Stalno stručno usavršavanje treba postati briga ne samo javnih institucija, već svih poduzeća koja imaju dugoročnu strategiju poslovanja. U tom smislu potrebno je na radikalno nov način promisliti koji bi za Hr-vatsku bili najpogodniji programi javno-privatnog partnerstva kojima bi se poticalo ulaganje poduzeća u stručno usavršavanje.

4. Proširiti fokus s potpore novim tehnološki zasnovanim poduzećima na sufinanciranje inovacijskih projekata postojećih poduzeća.

5. Promisliti kako iskoristiti fondove EU-a za promicanje domaće inovativne aktivnosti, širenja i difuzije progra-ma kvalitete te za inovacijske strategije na razini regija.

Izvoz

1. Dosljedno provoditi elemente strategije “Hrvatska izvozna ofenziva”.2. Sagledavati izvozne proizvode i usluge u širem kontekstu odnosno preko njihova uvoznog i tehnološkog

sadržaja.3. Promatrati izvoz kao rezultantu ukupne razvojne i tehnološke politike, zavisnu od isplativosti novih investi-

cija u izvoznu proizvodnju i usluge.

Javni sektor

1. Unaprijediti kvalitetu javnog sektora kao važnog servisa za poduzeća smanjenjem administrativnih prepreka, uklanjanjem korupcije i povećanjem učinkovitosti i transparentnosti rada javne uprave.

2. Potrebno je razmotriti učinkovitost dosadašnjih vladinih programa na neposrednom promicanju poduzetništva i još ga više osuvremeniti.

Informacijsko komunikacijska tehnologija

1. Potrebno je razmotriti koji su najbolji načini podizanja obrazovanosti zaposlenih i mlađih za korištenje ICT-a kao i za uvođenje građanstvu prihvatljivih ICT aplikacija.

2. Potrebno je razviti više javno-privatnih programa kojima bi se stimuliralo korištenje i uvođenje novih tipova javnih i privatnih poslovnih usluga zasnovanih na Internetu.

3. Strateški pristupiti pitanju širenja i korištenja Interneta, i to posebno razmotriti je li učinjeno sve kako bi se osigurala pravedna i oštra tržišna konkurencija u području telekomunikacija i internetskih usluga.

Page 28: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK26

Dodatak: Rang globalne konkurentnosti 2005. i 2006. (WEF)

Zemlja Rang 2005 Rang 2006

Švicarska 4 1

Finska 2 2

Švedska 7 3

Danska 3 4

Singapur 5 5

SAD 1 6

Japan 10 7

Njemačka 6 8

Nizozemska 11 9

Velika Britanija 9 10

Hong Kong 14 11

Norveška 17 12

Tajvan, Kina 8 13

Island 16 14

Izrael 23 15

Kanada 13 16

Austrija 15 17

Francuska 12 18

Australija 18 19

Belgija 20 20

Irska 21 21

Luksemburg 24 22

Novi Zeland 22 23

Republika Koreja 19 24

Estonija 26 25

Malezija 25 26

Čile 27 27

Španjolska 28 28

Češka 29 29

Tunis 37 30

Barbados 31

Ujedinjeni Arapski Emirati

32 32

Slovenija 30 33

Portugal 31 34

Tajland 33 35

Letonija 39 36

Slovačka 36 37

Katar 46 38

Malta 44 39

Litva 34 40

Mađarska 35 41

Italija 38 42

Indija 45 43

Kuvajt 49 44

Južnoafrička Repu-blika

40 45

Zemlja Rang 2005 Rang 2006

Cipar 41 46

Grčka 47 47

Poljska 43 48

Bahrein 50 49

Indonezija 69 50

Hrvatska 64 51

Jordan 42 52

Kostarika 56 53

Kina 48 54

Mauricijus 55 55

Kazahstan 51 56

Panama 65 57

Meksiko 59 58

Turska 71 59

Jamajka 63 60

El Salvador 60 61

Rusija 53 62

Egipat 52 63

Azerbajdžan 62 64

Kolumbija 58 65

Brazil 57 66

Trinidad i Tobago 66 67

Rumunjska 67 68

Argentina 54 69

Maroko 76 70

Filipini 73 71

Bugarska 61 72

Urugvaj 70 73

Peru 77 74

Gvatemala 95 75

Alžir 82 76

Vijetnam 74 77

Ukrajina 68 78

Sri Lanka 80 79

Makedonija 75 80

Bocvana 72 81

Armenija 81 82

Dominikanska Repu-blika

91 83

Namibija 79 84

Gruzija 86 85

Moldavija 89 86

Srbija i Crna Gora 85 87

Venezuela 84 88

Bosna i Hercegovina 88 89

Ekvador 87 90

Pakistan 94 91

Page 29: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Godišnje izvješće NVK 27

Zemlja Rang 2005 Rang 2006

Mongolija 90 92

Honduras 97 93

Kenija 93 94

Nikaragva 96 95

Tadžikistan 92 96

Bolivija 101 97

Albanija 100 98

Bangladeš 98 99

Surinam 100

Nigerija 83 101

Gambija 109 102

Kambodža 111 103

Tanzanija 105 104

Benin 106 105

Paragvaj 102 106

Kirgistan 104 107

Kamerun 99 108

Zemlja Rang 2005 Rang 2006

Madagaskar 107 109

Nepal 110

Gvajana 108 111

Lesoto 112

Uganda 103 113

Mauritanija 114

Zambija 115

Burkina Faso 116

Malawi 114 117

Mali 115 118

Zimbabve 110 119

Etiopija 116 120

Mozambik 112 121

Timor-Leste 113 122

Čad 117 123

Burundi 124

Angola 125

Izvor: Global Competitiveness Report 2006-2007, World Economic Forum

Page 30: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006
Page 31: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006

Suradnici

Znanstveno-istraživačke podloge za ovaj dokument izradila je skupina istraživača i vanjskih suradnika Instituta za međunarodne odnose (IMO) u Zagrebu:

dr.sc. Krešimir Jurlin, IMO, koordinator istraživačkog projektadr.sc. Ana-Maria Boromisa, IMOSaša Cerovac, HNBdr.sc. Nevenka Čučković, IMOmr.sc. Jakša Puljiz, IMOdr.sc. Višnja Samardžija, IMOdr.sc. Sanja Tišma, IMOmr.sc. Davor Galinec, HNB

NakladnikNacionalno vijeće za konkurentnost

Za Nakladnikadr.sc. Mira Lenardić

Copyright ©Nacionalno vijeće za konkurentnost 2007.

Izvršni urednicidr.sc. Mira Lenardićmr.sc. Velimir Šonjedr.sc. Slavo Radoševićdr.sc. Krešimir Jurlin

Recenzentiprof.dr.sc. Vladimir GligorovVladimir Kreačić

Tehnička pripremaMartina Hatlak

LektoricaMirjana Paić-Jurinić

Grafički dizajndizajn studio MIT

Tisak i uvezIBL d.o.o.

Page 32: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006
Page 33: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006
Page 34: Sazetak-godisnje Izvjesce o Konkurentnosti 2006