SCHUBERT i WAGNERSCHUBERT i WAGNER

Mentor: Student:Tvrtko Sarić, prof. Danijel Čorić

Seminarski rad iz kolegija; Glazbena kultura

RomantizamRomantizam

- umjetnički pokret koji se javlja potkraj 18. st., a svoju punu afirmaciju doživljava u prvim desetljećima 19. st.

- javlja u vrijeme velikih društvenih potresa i nacionalnih pokreta u razdoblju raspadanja feudalnih društvenih oblika i jačanja građanstva

- u glazbenoj umjetnosti romantizma tendencije su slične kao i u ostalim umjetnostima: težnja za potpunom slobodom izraza i misli

Temeljna je karakteristika romantičarske glazbe;

- inzistiranje na neposrednosti glazbenog izričaja, raznolikosti glazbenih formi, naglašenoj melodioznosti i obojenosti muzičke fraze. Skladatelji tog doba inspiraciju za svoja djela često pronalaze u stvaralaštvu značajnih književnika (Lamartinea, Hugoa, Byrona, Goethea, Schillera i dr.)

FRANZ SCHUBERTFRANZ SCHUBERT• rođen (31. siječnja 1797) i umro (19. studenog

 1828.) je u Beču, • Otac mu je bio direktor jedne osnovne škole u

jednom mjestu blizu Beča. Prenio mu je osnove glazbe i u dobi od 11 godina ga dao upisati u zbor bečke dvorske kapele. Tamo je mladi Franz dobivao poduku iz orgulja i klavira, ali i skladanja.

• Sa 17 godina morao je napustiti zbor, kako zbog promjena u glasu tako i zbog ipak nezadovoljavajućeg školskog uspjeha. Po izlasku iz zbora počeo je skladati.

• U to vrijeme bilo je uobičajeno kratiti večeri u okupljanju u društvo u kojem se naizmjence prezentiraju pojedini kreativni dosezi pojedinih članova tog društva.

• Bilo je to i zabavno i zanimljivo, jer je uvijek postojalo nešto novo – nova pjesma, nova drama, nova skladba ili nešto četvrto za poslušati i raspraviti.

• Prvi veći uspjeh i slavu donijele su mu njegove pjesme za glas i klavir. No, ipak je uz skladanje i pokoji koncert, Schubert prihvatio i ponudu da podučava klaviru kćeri grofa Esterhazyja. Iz toga razdoblja potiču Schubertove skladbe za klavir četveroručno

• Schubert je skladao i scensku glazbu, od kojih je najpoznatija prateća glazba za predstavu Rosamunde. Predstava je bila neuspjeh, ali je glazba preživjela. 

• Schubert je također skladao i crkvenu glazbu, ali najopsežniji mu je opus pjesama za glas  - od njegovih ciklusa pjesama najpoznatiji su Lijepa mlinarica i Zimsko putovanje. Zimsko putovanje je ciklus od 24 pjesme za muški glas i klavir na stihove Wilhelma Müllera. Često se ističe dramatska upečatljivost ciklusa, pogotovo kada se ciklus pjesama izvodi u cjelini, integralno – što traje oko sat vremena.

• Jedna od neosporno najpoznatijih njegovih skladbi za glas je i Ave Maria. Malo je poznato da je Ave Maria zapravo pjesma napisana na stihove Sir Waltera Scotta, a ne originalno kao glazba na molitvu. Pjesma Waltera Scotta na koju je Schubert skladao ovu glazbu zove se 'Elenina treća pjesma' po junakinji Ellen koja je u bijegu i moli se Djevici Mariji. Tijekom godina neimenovana je osoba prilagodila tekst molitve Ave Maria Schubertovoj glazbi i ta se verzija vrlo često danas izvodi.  Sir Walter Scott, pisac i pjesnik (1771-1832) napisao je epsku pjesmu Gospu od jezera 1810. godine, čiji je jedan dio Schubert upotrijebio za Ave Mariu

Schubert za klavirom tijekom jednog nastupa.

• Schubert je napisao 10 simfonija, s time da su dvije (osma i deseta) nedovršene.

• Schubertova deveta simfonija ima nadimak 'Velika' ili 'Veličanstvena' radi svoje impresivne glazbene materije i trajanja. No, da nije bilo skladatelja Roberta Schumanna i Felixa Mendelssohna koji su note za tu simofniju deset godina nakon Schubertove smrti izvukli iz prašine i javno izveli na koncertu pitanje je da li bismo danas znali za to djelo.

• Komorna glazba za različite sastave i glazba za klavir solo preostala su dva područja u kojima je Schubert napisao mnoga prekrasna djela.

• Schubert nije nikada zarađivao neke veće svote novaca, živio je skromno, ponekad i na samom rubu onoga što nazivamo 'vezivanje kraja s krajem'. 

• Od (1822.) svoje 25-te godine borio se s infekcijama, za koje mnogi tvrde da je u osnovi bio sifilis. Bolest ga je uništavala nekoliko godina i sa samo 31 godinom (1828. ) – godinu dana nakon Beethovena umro je u stanu svoga brata u Beču. Pokopan je pored Beethovena kojega je štovao nemjerljivo. 

Beethoven, Mozart, Schubert

Pastrva je kvintet objavljen nakon skladateljeve smrti pod brojem op. post. 114 (opus posthumus – posmtrno objavljeno djelo) zalaganjem bečkog izdavača nota, koji je original kupio na rasprodaji stvari nakon skladateljeve smrti. Naslov je kvintet dobio po pjesmi Pastrva, koju je na stihove njemačkog pjesnika i orguljaša Christiana Schubarta, Schubert uglazbio još ranije. Smatra se da je kvintet Schubert napisao 1819. godine. Kvintet je u A duru i predivan je vedri glazbeni odlazak u prirodu, u kojoj se vrlo lako može zamisliti izlet i lijepi pejzaž, sunčano vrijeme, rijeka, bistra voda, pastrve u brzom i elegantnom prolazu kroz rijeku... Djelo je navodno nastalo na poticaj ljubitelja glazbe i čelista Silvestera Paumgartnera, kojemu je i posvećeno.  

• Velika je šteta da je tako nadareni glazbenik i skladatelj poput Franza Schuberta umro tako mlad, no možemo s divljenjem ponirati u njegova djela koja nam je ostavio. 

• “Premda vrijeme rađa toliko mnoštvo ljepota, ono nikada više neće donijeti jednoga Schuberta”- rekao je Robert Schaumann 

• Povodom 200-te obljetnice Schubertovog rođenja, 1997. godine,  poznati proizvođač vrhunskih klavira Bösendorfer proizveo je specijalnu liniju koncertnih klavira nazvanih Franz Schubert.

Po riječima Schubertovog prijatelja Alberta Stadlera, Schubert je bio:

„Jednostavan, dobrodušan prema svima, potpuno nepretenciozan, na rubu nemara u pogledu svoje vanjštine. Svako prenemaganje bilo mu je strano i mrsko. Najbolje se osjećao u krugu svojih prijatelja, u vedrom društvu. Na prvi pogled nekima je djelovao flgmatično, no temperamenta mu nije nedostajalo u dosjetljivosti i britkom, ali pozitivnom humoru.“

RICHARD WAGNERRICHARD WAGNER• Njemački skladatelj, dirigent,

reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća.

• Rođen je 22. svibnja 1813. u Leipzigu kao deveto dijete u braku policijskog službenika Carla Friedricha i Johanne Wagner.

• Šest mjeseci nakon Richardova rođenja Carl Friedrich će umrijeti od tifusa. Već naredne godine (1814.) u kolovozu Johanna će se udati za glumca, dramskog pjesnika i slikara Ludwiga Geyera. Za Carlova života njih dvojica su bili dobri prijatelji.

• Nakon vječanja obitelj se seli u Dresden (a s njima i Richard). Prvih 14 godina života Wagner će nositi ime Wilhelm Richard Geyer, a sam Richard kasnije će sumanjati da je njegov biološki otac upravo Ludwig Geyer.

• Prvo zaposlen je Richardu sređuje njegov stariji brat Karl Albert (1833.) kada Richard postaje ravnatelj zbora u Würzburgu. Iste godine sklada svoju prvu operu Die Feen, ali premijeru će ova opera imati tek 50 godina kasnije (1883.).

• U ljeto 1837. Richard dobiva posao ravnatelja opere u Rusiji te se sa suprugom seli u Rigu.

• 1839. bračni par Wagner u velikim je dugovima i spas od vjerovnika pronalaze u bijegu. Iz latvijske prijestolnice odlaze brodom za London. Na tom putu zahvaća ih oluja tijekom koje Wagner dobiva nadahnuće za pisanje opere Der Fliegende Holländer (Leteći Holandez).

• Iz Londona prelaze u Pariz (1840.) gdje Richard radi aranžmane za opere drugih skladatelja. Bračni par se iz Pariza seli (1841.) u Dresden gdje se Richard politički aktivira.

• U travnju 1849. saksonski kralj Friedrick August II raspušta parlament i priječi usvajanje novog ustava kojim se teži stvaranju jedinstvene njemačke države. Već narednog mjeseca izbija ustanak u kojem manju ulogu ima i Wagner. Narednih 12 godina provest će u izbjeglištvu sve dok se politička klima u domovini ne promijeni.

• Pod pseudonimom je 1850. objavio djelo Das Judenthum in der Musik (Židovstvo u glazbi) koje je izravno bilo usmjereno protiv židovskih skladatelja. U tom djelu optužuje Židove da su štetan i stran element u njemačkoj kulturi. Također tvrdi da Židovi nemaju "vezu s njemačkim duhom" te da stoga nisu sposobni stvarati kvalitetnu glazbu. Tvrdi kako je njihov interes u glazbi prventsveno usmjeren na skladanje glazbe koja će biti popularna i tako im donijeti financijske uspjehe, a što je u opreci sa stvaranjem umjetničkih djela.

• Nakon što su se 1861. političke prilike promijenile Wagner se vraća u domovinu i nastanjuje u Biebrichu gdje započinje sa stvaranjem novog djela nazvanog Die Meistersinger von Nürnberg. Radeći na ovom djelu uporedo pokušava uglaviti izvedbu svog djela Tristan und Isolde u Beču. Nakon tri godine neuspješnih pokušaja i ocjenjivanja ovog djela kao "neigrivog" odustaje od ovog cilja.

Dolaskom na bavarsko prijestolje velikog ljubitelja Wagnerovih opera kralja Ludwiga II za Wagnera dolaze bolji dani. Bavarski kralj dovodi Wagnera u bavarsku prijestolnicu, podmiruje skladateljeve dugove i pomaže mu u izvedbi njegovih djela.

Tako 1865. Wagner uspjeva uprizoriti svoje djeloTristan und Isolde u bavarskom nacionalnom kazalištu u Münchenu. Na premijernom izvedbi dirigent je bio Hans von Bülow čija je supruga Cosima u travnju rodila kćerku nazvanu Isolde. No, otac dijeteta je bio Wagner. Ova izvanbračna veza bila je toliko velik skandal da je Ludwig II morao popustiti pritisku javnosti te je zamolio Wagnera da napusti München u prosincu 1865.

Wagner za klavirom

To je kralja toliko pogodila da se jedno vrijeme bavio mišlju da se odrekne prijestolja i pridruži svom idolu. Wagner ga uspijeva odgovoriti od tog nauma, a Ludwig mu osigurava smještaj u vili Tribschen na obali Lucernskog jezera (Švicarska). Tu je Wagner dovršio djelo Die Meistersinger koje je premijeru imalo u lipnju naredne godine u Münchenu.

U listopadu Cosima je konačno uvjerila supruga da pristane na razvod braka. No, prije toga ona će roditi još dvoje Wagnerovo djece (Eva, Siegfried). Nakon što je Minna preminula (1869.) Cosima i Richard vjenčali su se 25. kolovoza 1870. i taj će brak trajati sve do Wagnerove smrti.

• Posljednje desetljeće života proveo je u gradiću Bayeruthu gdje je prema njegovoj zamisli izgrađeno kazalište Festspielhaus Prilikom otvaranja ovog kazališta izvodi se čitava njegova tetralogija Prsten Nibelunga.

• U glazbenim dramama koje sklada poslije 1850. ostvaruje svoju zamisao o sveobuhvatnom umjetničkom djelu Gesamkunstwerk tj. djelu u kojem se sve umjetnosti (pjesništvo, glazba, gluma i scenski dekor) sjedinjuju u službi drame. To jedinstvo odnosi se prvenstveno na pjesnički tekst i glazbu. Izvanredno nadaren glazbenik i uz to darovit pjesnik Wagner je sve tekstove svojih glazbenih drama spjevao imajući pred očima njihovo glazbeno-scensko ostvarenje. Wagnerova umjetnička djela (kao i njegova pisma i spisi) na svojevrstan način odražavaju raznorodna strujanja njegova vremena.

• Preminuo je u Veneciji 13. veljače 1883.

• Njegovu je glazbu Hitler obožavao, prvenstveno zbog njemačkih mitova koja obrađuje u svojim djelima (npr. Prsten Niebelunga). Zbog toga Wagnerova je glazba bila neka vrsta službene glazbe u Hitlerovoj Njemačkoj.

• Nakon uspostave države Izrael Wagnerova je djela bilo zabranjeno izvoditi u Izraelu sve do kolovoza 2001. Nakon te premijerne izvedbe njegova su djela izvođena na državnom radiju i televiziji unatoč prosvjedima onih koji su preživjeli stradanja u nacističkim logorima smrti.

• Reforma opere; Wagner je smatrao da svrha izraza u operi mora biti drama, te je njegova reforma rezultat tog mišljenja.

• 3 postavke reforme su:- uveo je lajtmotive, te na taj način učvrstio vezu između

glazbe i drame i olakšao snalaženje u glazbeno-scenskom zbivanju. Provodio je lajtmotive poput tema u simfonijama, pa kažemo da je simfonizirao orkestar.

- podjelu opere na brojeve zamijenio je podjelom na prizore.

- orkestru je dao novo značenje. Umjesto da služi samo za pratnju pjevača, kod Wagnera orkestar postaje nositeljem dramske radnje. Pojačao je sastav puhačih instrumenata, uveo u orkestar basklarinet, engleski rog te Wagnerove tube.

THE ENDHvala na pažnji!