sektorska politika - orah.hr · pdf filehrvatska vanjska trgovina je u dugogodišnjem...
TRANSCRIPT
SEKTORSKA POLITIKA
MEĐUNARODNE TRGOVINE
Osijek, rujan, studeni, prosinac 2014.
2
SADRŽAJ
1 Uvod . .......................................................................................................................... 3
2 Analiza stanja ........................................................................................................................ 4
2.1 Postojeće stanje uvoza i izvoza RH ................................................................................ 4
2.2 Izvoz po industrijskim granama ..................................................................................... 8
2.3 Pregled stranih tržišta ................................................................................................... 11
3 Ciljevi .................................................................................................................................. 15
4 Strategija (okvirni plan, plan svih planova)......................................................................... 17
5 Taktički alati i vremenski tijek aktivnosti ........................................................................... 18
6 Financijski instrumenti ........................................................................................................ 26
7 Mjerenje učinaka / evaluacija .............................................................................................. 27
8 Povezanost s ostalim sektorskim politikama ....................................................................... 28
9 Sažetak ................................................................................................................................. 29
10 Literatura ............................................................................................................................. 30
3
1 UVOD .
Jedan od osnovnih elemenata globalizacije je internacionalizacija. Internacionalizacija pored
ostalog uzrokuje širenje ekonomskih aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije, tj. izvan
granica domaćeg tržišta. Osnovni cilj svake nacionalne ekonomije je što uspješnije
uključivanje u međunarodnu ekonomiju gdje je konkurentnost glavni alat u postizanju toga
cilja. Najčešći način ostvarivanja uspješnog uključivanja u međunarodnu ekonomiju pored
konkurentnosti je i specifičnost pojedine nacionalne ekonomije. Sveprisutna globalizacija
znatno utječe na sve aspekte života pa tako i na ekonomiju.
Hrvatska vanjska trgovina je u dugogodišnjem deficitu. Prosjek pokrivenosti izvoza uvozom
EU zemalja je preko 102 % dok Hrvatska nikada nije bila ni blizu 100% pokrivenosti. Od
svog osnutka Hrvatska uvozi velike količine roba i usluga koje je dijelom potencijalno
sposobna sama proizvoditi s obzirom na svoje resurse, a zbog trgovinskih lobija, kontinuirane
devastacije proizvodnje, loše politike, neorganiziranog tržišta, nepostojanjem nikakve
strategije ni plana izvoza i drugih čimbenika, ima nezadovoljavajući izvoz. Uz sve ljudske,
prirodne i gospodarske resurse kojima Republika Hrvatska raspolaže poražavajući su podaci o
količini i strukturi roba i usluga koje hrvatsko gospodarstvo plasira na svjetsko tržište.
Statistički pokazatelji upućuju na alarmantno stanje koje poziva na hitnu i temeljitu
strukturalnu promjenu pristupa cjelokupnoj reorganizaciji izvozne strategije Republike
Hrvatske.
Cilj ove politike je u najkraćem mogućem terminu po stvaranju pravnih uvjeta angažirati sve
raspoložive resurse Republike Hrvatske u cilju pokretanja izvozno i proizvodno orijentiranih
aktivnosti, povećanja broja radnih mjesta, upošljavanja cijele infrastrukture, korištenja novih
tehnologija i time dati neophodno potrebno animiranje srca hrvatskom gospodarstvu.
4
2 ANALIZA STANJA
2.1 Postojeće stanje uvoza i izvoza RH
Od 2008. godine pa do ulaska RH u EU (01.07.2013.) uvoz i izvoz, a samim tim i
vanjskotrgovinska razmjena pokazuju pad, odnosno smanjenje u navedenom razdoblju. Sa
30,4 (2008.) na 25,8 milijardi € (2012.), odnosno za preko 17%. Istovremeno
vanjskotrgovinski deficit je smanjen sa 11,232 na 5,483 milijarde €, odnosno preko 41%.
Pokrivenost uvoza izvozom se povećala sa 46% (2008.) na 59,3% (2012.) isključivo
smanjenjem uvoza uzrokovano padom kupovne moći stanovništva jer je u istom razdoblju
smanjen i izvoz kako je prikazano na Slici 1.. U odnosu na 2008. godinu, izvoz je u 2013.
godini bio 12% veći dok je uvoz bio 17% manji.
Slika 1. Kretanje uvoza i izvoza RH od 2008. – 2013. [1]
U razdoblju od 2008. – 2013. padom industrijske proizvodnje najviše je smanjen uvoz nafte,
vozila, metalnih te prehrambenih proizvoda. (Slika 2.).
5
Slika 2.Industrijski obujam proizvodnje RH, za period 2008. - 2013. [2]
Vanjskotrgovinska razmjena sa zemljama EU iznosi oko 80%, ukupne vanjskotrgovinske
razmjene RH. Najveći vanjskotrgovinski partneri su Bosna i Hercegovina, Srbija, Njemačka,
Italija, Austrija Slovenija i Rusija.
Ulazak RH u EU utjecao je na vanjskotrgovinsku razmjenu. Ukinute su sve carine koju su do
1. srpnja 2013. štitile RH od uvoza poljoprivrednih proizvoda. Prema prvim podacima dolazi
do povećanja izvoza do dvoznamenkastih brojki, što se pokazuje poprilično netočno. Naime,
izvoz raste za otprilike 3,8% dok se istovremeno bilježi porast uvoza za preko 8%. Veliki pad
izvoza zbog ulaska RH u EU posljedica je smanjenog izvoza u Republiku Bosnu i
Hercegovinu kao jednog od najvećih vanjskotrgovinskih partnera do tada.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do srpnja 2014., prema
privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu) DSZ-a, iznosio je
44,9 milijardi kuna. Za isto vremensko razdoblje uvoz je iznosio 76,8 milijardi kuna.
Vanjskotrgovinski deficit bio je 31,9 milijardi kuna dok je pokrivenost uvoza izvozom bila
samo 58,5%.
Izvoz Izvoz Uvoz Uvoz
Godina 2012. 2013. 2012. 2013.
Ukupno 72.380.725 72.594.640 121.899.361 125.051.938
Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo 3.126.754 3.232.430 3.342.412 3.542.088
Biljna i stočarska proizvodnja,
lov i uslužne djelatnosti 2.093.019 2.047.242 3.239.332 3.406.878
Šumarstvo i sječa drva 443.557 570.118 20.056 23.395
6
Ribarstvo 590.178 615.070 83.024 111.815
Rudarstvo i vađenje 889.656 1259.296 16.204.172 16.454.518
Vađenje ugljena i lignita 659 15.187 577.767 631.169
Vađenje sirove nafte i prirodnog
plina 717.268 992.973 15.182.643 15.348.604
Vađenje metalnih ruda 4 134 60.597 70.120
Ostalo rudarstvo i vađenje 171.724 251.002 383.165 404.625
Prerađivačka industrija 64.852.906 63.633.914 97.840.833 100.671.925
Prerada drva i proizvoda od drva
i pluta, slame i pletarskih
materijala
2.756.752 3.248.506 1.222.713 1.249.757
Proizvodnja koksa i rafiniranih
naftnih proizvoda 8.496.034 7.590.521 8.683.193 7.469.438
Proizvodnja kemikalija i
kemijskih proizvoda 4.409.161 4.551.744 10.094.928 10.451.448
Proizvodnja osnovnih
farmaceutskih proizvoda i
pripravaka
3.292.723 3.193.266 5.026.898 5.054.432
Proizvodnja proizvoda od gume
o plastike 1.258.133 1.555.124 4.659.584 4.872.245
Proizvodnja ostalih nemetalnih
mineralnih proizvoda 2.583.045 2.859.728 2.105.241 2.096.750
Proizvodnja metala 3.160.603 2.661.420 7.189.044 7.081.972
Proizvodnja gotovih metalnih
proizvoda, osim strojeva i
opreme
3.933.793 4.966.009 3.893.713 4.298.331
Proizvodnja računala te
elektroničkih i optičkih
proizvoda
1.968.716 2.544.558 6.488.500 7.854.755
Proizvodnja električne opreme 5.408.503 5.180.296 4.921.886 5.247.148
Proizvodnja strojeva i uređaja 5.043.804 5.489.777 9.071.056 9.484.445
Proizvodnja motornih vozila,
prikolica i poluprikolica 1.288.000 1.310.335 4.971.904 5.707.427
Proizvodnja namještaja 1.798.105 2.022.243 1.640.236 1.551.318
Ostala prerađivačka industrija 389.460 462.387 2.107.050 2.236.823
Proizvodnja ostalih prijevoznih
sredstava 5.705.533 2.771.735 3.414.647 1.528.245
Opskrba el.energijom, plinom,
parom i klimatizacijom 536.044 1.350.820 3.768.130 3.554.695
Ostalo 2.975.365 3.118.180 743.814 828.712
Tablica 1. Tablica izvoza i uvoza prema NKD-u (u tisućama kuna)1
1 Izvor: DZS
7
Slika 3. Grafički prikaz za razdoblje od VII. 2013. do VII. mjeseca 2014. [3]
I u prošloj su godini među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Republike Hrvatske
bile zemlje Europske unije. Među članicama EU Hrvatskoj su najvažniji partneri Italija i
Njemačka. Podaci DZS-a pokazuju da je u Italiju u 2013. godine izvezeno robe u vrijednosti
1,2 milijarde € ili 14,8% manje nego u godini prije, uz istodobni pad uvoza za 12,6%, na
nešto manje od dvije milijarde eura.
Izvoz u Njemačku lani je pao za 0,7% (na 974,7 milijuna eura) dok je uvoz iz te zemlje
povećan za 0,8% (na 2,2 milijarde eura).
Nakon zemalja EU, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje sa zemljama
CEFTA-e, u koje je hrvatski izvoz lani iznosio nešto manje od 1,9 milijardi eura ili 6,6%
manje nego 2012., dok je iz njih uvezeno roba u vrijednosti 982,7 milijuna eura ili 5,2%
manje.
Među njima, Hrvatska je najviše, u vrijednosti od 1,2 milijardu eura ili 4,6% manje nego
2012., izvezla u Bosnu i Hercegovinu, dok je uvoz iz BiH lani pao za 1,2%, na 583 milijuna
eura [4].
8
2.2 Izvoz po industrijskim granama
Poljoprivreda
Po podacima DSZ-a prvih šest mjeseci 2014. godine vidljiv je ukupan rast izvoza
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 20% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.
Tako je u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine izvezeno proizvoda u vrijednosti od
skoro 810 milijuna USD.
Tablica 2. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda izraženu milijardama USD za razdoblje
od 2008. do 2013. godine [5].
Godina izvoz uvoz razlika
2008 1,399 2,625 -1,226
2009 1,360 2,239 -879
2010 1,355 2,168 -813
2011 1,560 2,592 -1,032
2012 1,593 2,541 -949
2013 1,593 2,541 -949
U 2013. godini uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,541
milijardi USD te u ukupnom uvozu u RH sudjeluje sa oko 13%. U odnosu na prethodnu
godinu vrijednost uvoza je povećana za 6%. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda ostvareno je 1,593 milijardi USD gdje izvoz hrane u ukupnom izvozu RH sudjeluje
s 13%. U odnosu na prethodnu 2012. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda smanjen je za 6%.
U 2013.g od 26 skupina izvoznih proizvoda samo je šest skupina prošle godine bilo
suficitarno – u granicama od 6,4 milijuna eura za duhan do 70,3 milijuna eura za žitarice.
Suficit pokazuju riba na ledu, mesne prerađevine, ulja i sirova koža. Deficit pokazuju i sve
ostale skupine proizvoda, a najviše sve vrste mesa kojeg se prošle godine uvezlo više od 200
9
milijuna eura. Mliječnih proizvoda se uvezlo za 220 milijuna eura, a voća za 122 milijuna
eura.
Iz sljedeće tablice za 2013. godinu može se vidjeti kako RH izvozi veću količinu
poljoprivrednih proizvoda (2.346.000 tona) nego što uvozi (2.065.000 tona). Svoje
poljoprivredne proizvode RH prodaje po daleko nižoj cijeni – 2.700 milijuna prema 1.499
milijuna USD. Većina izvoza se temelji na izvozu sirovine, ponajviše žitarice koje su
sufinancirane iz državnog proračuna, dok se uvoze gotovi proizvodi po znatno višim
cijenama. Ovakva neproizvodna filozofija vanjskotrgovinske razmjene RH direktno negativno
utječe na (uništava) vlastite proizvođače.
Tablica 3. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda za 2013. godinu [5]
Šumarstvo
„O važnosti i velikom potencijalu daljnjeg rasta drvne industrije za gospodarstvo RH govore i
podaci o ukupnoj robnoj razmjeni za prvih šest mjeseci 2014. godine. U prvoj polovici 2014.
drvni sektor bilježi izvoz od 677 milijuna dolara i suficit trgovinske bilance s inozemstvom od
391 milijun dolara. To je 40,2% veći iznos u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je
vrijednost izvoza iznosila 483 milijuna dolara. U ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom za
10
prvih šest mjeseci 2014. udio drva, drvnih proizvoda i namještaja iznosi 10% kada govorimo
o izvozu i 2% kada govorimo o uvozu.“ (Izvor: HGK, predsjednik Udruženja drvno-
prerađivačke industrije HGK Zdravko Jelčić)
Samo djelomičnim pregledom podataka iz sljedeće tablice može se primijetiti da je u 2013.
izvezeno drva i drvnih proizvoda u iznosu od 2.256.000 tona prema 46 tona namještaja.
Dakle, udio namještaja u izvozu iznosi 2,039% dok je istovremeno udio namještaja u uvozu
RH 28,25% što ukazuje na orijentaciju izvoza drvene sirovinske osnove.
Tablica 4. Izvoz drva i drvnih proizvoda za razdoblje 2010-2013. [5]
Turizam RH u razdoblju 2012-2014.
Prihodi od turizma zadnjih su godina u stalnom porastu:
2012. - 6,83 milijardi €
2013. -7,2 milijardi €
2014. - u prvih 9 mjeseci su u porastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, za 4,7%.
Sukladno tome prema podacima HNB-a očekivani prihodi od turizma za 2014 su oko 8
milijardi €.
U posljednjih 13 godina prihodi od turizma izračunavaju se kombinacijom prikupljenih anketa
od putnika na graničnim prijelazima, podataka MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju
domaćih i stranih gostiju. Takvi podaci uopće ne pokazuju rashode niti daju realnu sliku
financijskog učinka turizma. Italija, Španjolska i Austrija koriste tzv. satelitsku bilancu
turizma, koja pokazuje realnu zaradu od turizma, za razliku od prihoda od turizma, koji sami
za sebe ne govore mnogo. RH je uvela satelitsku bilancu ali opet kao prikaz prihoda a ne
dobiti ili stvarnih financijskih učinaka.
11
2.3 Pregled stranih tržišta
Pregled stranih tržišta pokazuje postojanje velikog potencijala za plasman proizvoda hrvatske
industrije.
Hrvatska ima izvozne prednosti u odnosu na države u okruženju koje se pronalaze u
zemljopisnom položaju, prometnoj povezanosti i vlastitim pristupom Jadranskom moru.
Tržište EU je jedno od tržišta gdje je evidentiran porast izvoza te tržište s ogromnim
potencijalom i mogućnošću daljnjeg rasta hrvatskog izvoza prema istome.
Države bivše Jugoslavije su također standardno kvalitetna tržišta na kojima roba hrvatskih
proizvođača treba biti prisutna i ostvarivati bolje rezultate. Trenutno zanemarena tržišta
hrvatskih izvoznika su tržišta Afrike, Bliskog istoka, Indije, Latinske Amerike, Azije, Turske i
ostalih zemalja u razvoju koje bilježe iznimne ekonomske uspjehe i rastuću kupovnu moć.
Trenutno potencijalna brzorastuća tržišta su Afrički kontinent te je prijedlog ORaH-ove
politike međunarodne trgovine hitno intenziviranje poslovanja s tržištima Afričkog
kontinenta. Pregled tržišta Afrike pokazuje da se radi o tržištu s iznimno velikom i brzo
rastućom mladom populacijom, da su to tržišta s velikim uvoznim potencijalom koji svake
godine raste.
To su tržišta koja imaju velike potrebe za poluproizvodima, proizvodima i tehnologijama
odnosno know-how znanjima kojima kompanije u hrvatskoj raspolažu. Razina razvijenosti i
potrebe afričkih zemalja odgovaraju razini kvalitete proizvoda koje hrvatske kompanije
proizvode.
12
Prema UN-ovoj klasifikaciji svjetskih ekonomija vidljivih na slici 4., potrebno je obratiti
pozornost na ekonomije u razvoju, označene crvenom bojom, koje bilježe višegodišnje
uzastopne poraste. Ova tržišta se smatraju kao perspektivna u nadolazećim godinama.
Slika 4. Zemljopisni prikaz svjetskih ekonomija 2 [6]
Analizom podataka Svjetske banke izdvojeno je vodećih 50 zemalja prema godišnjem porastu
BDP-a izrađena je slika 8. koja pokazuje kojih 50 država su u posljednje četiri godine imale
najveći porast BDP-a te time pokazuju svoj gospodarski porast i potencijal za uvoz.
2 Izvor: UN, http://www.un.org/en/development/desa/policy/wesp/wesp_current/2012country_class.pdf, iz
tabličnih podataka stvoren je grafički prikaz
13
Slika 5. Zemljopisni pregled vodećih 50 zemalja prema sumi porasta BDP-a 2010-2013 [7]
Slično prethodnoj analizi, podacima Svjetske banke izdvojeno je 50 zemalja prema ukupnom
uvozu u udjelu vlastitog BDP-a. Obradom ovih podataka učinjena je slika 9.. koja prikazuje
koje države i u kojem omjeru svojih BDP-a su proteklih godina uvozile najviše roba i usluga.
Slika 6. Zemljopisni prikaz vodećih 50 zemalja u uvozu roba i usluga 2010-2013 (% BDP)
[7]
14
Analizom podataka Svjetske banke o bruto domaćem proizvodu per capita dobiva se lista 50
država, prikazane na slici 10., koje svojim ekonomskim statusom i prikazanim vrijednostima
u US$ predstavljaju tržišta koja potražuju visoko kvalitetne proizvode i usluge te kojima se
isti mogu ponuditi iz hrvatskog izvoza.
Slika 7. Zemljopisni prikaz vodećih 50 zemalja po BDP per capita (2013. godina) [8]
15
3 CILJEVI
Cilj je poticati proizvodno orijentiranu trgovinu (pogotovo u intelektualnom sektoru), otvarati
nova tržišta i harmonizirati te aktivnosti na razini čitave države u skladu s nacionalnom
(proizvodnom i izvoznom) politikom i uspostaviti ideju izvozne konkurentnosti. Prva
aktivnost u tom smjeru je pravilnim definiranjem izvoznih grana i tržišnih niša te izradom
studija sa detaljnim analizama stranih tržišta stvoriti strategiju izvoza te odrediti regionalne
izvozne lidere kako u privatnom tako i u državnom vlasništvu. S upravama tih kompanija
potrebno je donijeti strateške odluke o tržištima na koje je moguće u kratkom vremenu
plasiranjem odgovarajućih proizvoda i usluga na vanjska tržišta povećati izvoz, te time
pokrenuti indirektno i izvoz proizvoda njihovih kooperanata.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, te ostale državne agencije i entiteti koji su
povezane s gospodarstvom, izvozom i trgovinom trebaju pripremiti zajedničku harmoniziranu
i usklađenu listu aktivnosti sa jasnim rasporedom i odgovornošću za svaku pojedinu
aktivnost, te aktivirati sve svoje resurse kako bi se proizvodni i izvozni potencijal hrvatskih
kompanija maksimalizirao. Potrebno je analizirati aktivnosti i učinkovitost postojećih
hrvatskih državnih3 i gospodarskih predstavništava, te u skladu s rezultatima te analize
pokrenuti i preusmjeriti postojeća otvoriti nova hrvatska gospodarska i državna
predstavništava na najbrže rastućim svjetskim tržištima koja imaju potencijal i potrebu za
proizvodima hrvatskih kompanija.
U državama koje predstavljaju veliki potencijal za uvoz hrvatskih proizvoda, a u kojima
trenutno Hrvatska nema diplomatska predstavništva, treba što prije ista otvoriti, odnosno
otvoriti hrvatske urede za predstavljanje hrvatskih kompanija i proizvoda na integrirani
način4. Odrediti odgovorne radne skupine pri MVP koje vode brigu o 10 strateški najvažnijih
tržišta za izvoz hrvatskih proizvoda, te radne skupine imenima osoba koje ih sačinjavaju te
ujedno i odgovaraju za uspjehe i razvoj istih, čime se izbjegava mogućnost da se nakon duljeg
vremena neuspjeh prebacuje na institucije općenito.
3 Diplomatska i konzularna predstavnistva RH
4 Iznajmljivanje ureda na jednoj lokaciji koja ce unificirano predstavljati gospodarske potrncijale RH
16
Ciljem uspostave zeleno-plave vrpce i rješenjima brojnih prepoznatih problema seljaka,
ribara, mikro, malog i srednjeg poduzetništva potrebno je uspostaviti djelovanje tijela koje
mora omogućiti organizaciju plasmana proizvoda kroz prikupljanje, organizaciju i distribuciju
podataka i znanja, infrastrukturnim rješenjima, uspostavom kontrole kvalitete i angažmanom
državnih institucija.
Povećanje izvoza uz istovremeno smanjivanje uvoza ciljevi su koji se svojim temeljima
oslanjaju na strategiju izvoza, implementaciju infrastrukturnih procesa te povećanjem
izvoznih količina i usluga uz dodanu vrijednost povećane kvalitete te kontrolirano smanjenje
uvoza roba niske kvalitete i roba i usluga koje se mogu proizvesti u nacionalnim okvirima. Sa
postojećih 18,7 milijardi Eura izvoza, prema podacima iz 2013. godine, odnosno 43% BDP-a
potrebno je povećati izvoz na preko 60% BDP-a koliko imaju države u okruženju sličnog
profila kao što je RH a među njima su Mađarska, Slovenija, Češka i Slovačka.
Sve navedene ciljeve treba razraditi u okvirima dozvoljenih mjera poticanja razvoja i
investicija u okvirima zakonske regulative EU.
Cilj ove politike je do kraja 2030. godine povećati izvoz sa sadašnjih 43% BDP-a na preko
60% BDP-a progresivnim rastom.
Linearnim rastom izvoza do kraja 2030. godine te linearnim padom uvoza tijekom istog
razdoblja očekujemo potpunu pokrivenost uvoza izvozom koji sada iznosi 58.9%. U ovom
periodu očekuje se porast izvoza veći od 27% uz istovremeno smanjivanje uvoza od 15%.
Ovakvim ciljanim napretkom do kraja 2030. godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila bi
100,9% odnosno očekujemo veću bilancu izvoza u odnosu na uvoz od gotovo 1%.
17
4 STRATEGIJA (OKVIRNI PLAN, PLAN SVIH PLANOVA)
Strategija ORaH po pitanju međunarodne trgovine definira se kroz izrazito povećanje
proizvodnog izvoza i smanjenje uvoza svih proizvoda i energije u rokovima definiranih
strategijom za svaki proizvod i aktivnost pojedinačno, aktivacijom svim dostupnih
mehanizama uključujući i definiranje obveze izrade izvozne strategije za sve tvrtke sa
izvoznim potencijalom u vlasništvu RH.
Neke od aktivnosti u cilju realizacije strategije međunarodne trgovine ORaH-a su:
Angažiranje i proizvodnja visokoobrazovanih i stručnih kadrova sa iskustvom u cilju
povećanja konkurentnosti, brendiranja proizvoda i prepoznavanja tržišta sa najvećim
potencijalom za izvoz hrvatskih proizvoda.
Povećanje konkurentnost industrije ulaganjem u razvoj inovacija i novih proizvoda,
realizacijom novih tržišta, ekološki prihvatljivim smjerom te promjenom porezne
politike smanjivanjem poreza na dobit u cilju poticanja izvoza.
Iskorištavanje postojeće i stvaranje nove infrastrukture koja svojim aktivnostima i
djelovanjem omogućava brži pregled uvoza i izvoza te lakši državni i međudržavni
plasman proizvoda.
Povećanje izvoza usluga i turizma kroz promicanje nautičkog, obalnog i ruralnog
turizma te kulturološkog turizma, turizma emocija i doživljaja, zdravstvenog turizma
na osnovi identifikacije i promocije ukupne baštine i brendiranje destinacije.
Kapitalizacija postojeće pozicije naših diplomatskih predstavništava i uspješnih
hrvatskih poduzetnika u dijaspori u cilju hitnog pokretanja izvoznih aktivnosti,
promocije Hrvatske, njezinih proizvoda i gospodarske diplomacije.
Organizirano sa najviše razine, osnovati posebno tijelo s po jednim predstavnikom od
strane predsjednika, premijera, ministarstva vanjskih poslova i gospodarstva koje će
obilaziti najatraktivnija tržišta, diplomatska i trgovinska predstavništva te se sastajati s
vodećim političkim i gospodarskim predstavnicima tih tržišta.
Poticana i navođena supstitucija uvoza je mjera koja može trajno utjecati na oporavak izvozne
bilance. To podrazumijeva utvrđivanje najutjecajnijih stavki uvezene robe i ulaganje u razvoj
proizvodnje odgovarajućeg domaćeg proizvoda iste namjene i najmanje jednake kvalitete
uvezenom proizvodu. Realizacija ove mjere otvara nova radna mjesta, direktno smanjuje
uvoz, te otvara mogućnost izvoza domaćeg proizvoda.
18
5 TAKTIČKI ALATI I VREMENSKI TIJEK AKTIVNOSTI
1. Poticanje proizvodno orijentirane trgovine (pogotovo u intelektualnom sektoru), otvarati
nova tržišta i harmonizirati liste aktivnosti na razini čitave države u skladu s nacionalnom
(proizvodnom i izvoznom) politikom.
Početak: početak 2016. godine
Završetak: kontinuirano
2. Integracija ureda i agencija povezanih sa gospodarstvom, izvozom i trgovinom u cilju
harmonizacije i usklađivanja lista aktivnosti te aktivacija resursa pri povećanju potencijala
hrvatskih kompanija
Početak: početak 2016. godine
Završetak: kontinuirano
3. Organizacija plasmana proizvoda (Agencija)
Objedinjavanje postojećih agencija i ureda kojima je djelovanje vezano za uvoz, izvoz,
vanjskotrgovinsku razmjenu i konkurentnost u Agenciju za plasman proizvoda (APP) sa
jedinstvenim ciljem djelovanja.
Cilj: Uspješan plasman proizvoda hrvatskih proizvođača na strana tržišta kroz vođenje
nacionalnog tržišta proizvoda, baza podataka, poticanja proizvodnje, prerade, finalizacije
proizvoda i izvoza, te ostalih trgovinskih nacionalnih interesa.
Potrebno je izraditi plan objedinjavanja agencija i ureda prije uspostave APP.
Početak izrade plana: početkom 2015.
Završetak izrade plana: početak prosinca 2015.
Početak provedbe: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak provedbe: 80 dana po početku provedbe
3.1. Izrada cjelokupnog kataloga proizvođača
Katalog proizvođača je cjelokupni ažurni dokument baze podataka popisom svih
proizvođača kroz sve kategorije gospodarstva sa njihovim proizvodima i uslugama te
količinama.
19
Cilj: Objediniti baze podataka čime će se omogućiti lakše, brže i jednostavnije upravljanje
tržištem. Ovo je preduvjet uspostave internacionalnog i nacionalnog tržišta proizvoda i
ima svoju ekonomsku vrijednost.
Početak izrade kataloga: početak 2015.
Završetak izrade kataloga: sredinom 2015. i kontinuirano održavanje
3.2. Uspostava internacionalnog i nacionalnog tržišta proizvoda – Burza proizvoda
Internacionalna i nacionalna tržnica je institucija koja održava bazu podataka trenutne
ponude i potražnje nacionalnih proizvođača i potrošača, stanje inozemnih burzi, uvoza i
izvoza prema kategorijama i dostupna je svima 24/7/52
Cilj: Omogućiti brz, efikasan, kvalitetan pristup informacija i protok roba i usluga
Početak projekta: prvi kvartal 2015., prikupljanje informacija i sl.
Završetak projekta: najranije zadnji kvartal 2015., najkasnije prvi kvartal 2016., zbog
završetka godišnjeg ciklusa i potpunih podataka
Početak aktivnosti: Završetkom točke 1.
Završetak: 30 dana po početku aktivnosti.
3.3. Prepoznavanje potreba svjetskog tržišta za proizvodima hrvatskog podrijetla
Izrada studije istraživanja svjetskog tržišta kroz visokoobrazovne znanstvene i
istraživačke institucije prema kategorijama proizvoda.
Cilj: Stvaranje vrlo konzistentne baze podataka o potencijalima svjetskog tržišta za
potrebe hrvatskih proizvoda i njihovu mogućnost izvoza.
Ciljana skupina su tvrtke koje već djeluju u izvozu te se preporuča njihovo zajedničko
financiranje izrade studije čime se dodatno ostvaruje suradnja privatnog i javnog sektora i
znanstvenih i istraživačkih institucija.
Početak izrade studije: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak izrade studije: 6 mjeseci po početku izrade studije
3.4. Definicija i harmonizacija sustava standarda kvalitete i kontrole iste
Uvođenje obveze proizvođača za normiranjem izvoznih proizvoda prema Hrvatskom
Zavodu za Normizaciju.
20
Cilj: Povećati konkurentnost, prepoznatljivost i kvalitetu hrvatskih proizvoda na
međunarodnim tržištima. Dodatna vrijednost je okrupnjavanje količina izvoza i
konkurentnost na svjetskom tržištu zajedničkih proizvoda.
Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: kontinuirano
3.5. Izrada komunikacijskog protokola komunikacije sa upravnim odborima
kompanija koji posjeduju proizvodni i izvozni potencijal
Cilj: Povećati postojeći izvozni potencijal i ostvariti povećanje izvoza kroz iskorištenje
postojeće industrije, proizvodnje i prerade obvezom izrade i provedbe izvozne strategije
prema točno preciziranim i mjerljivim KPI navedenih u izvoznoj strategiji (eng., KPI –
Key Performance Indikator).
U cilju harmonizirane proizvodne politike, ovu aktivnost potrebno je provesti i za
vodećih 10 hrvatskih kompanija koje se bave proizvodnim izvozom.
Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: 60 dana po početku aktivnosti
3.6. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva nasuprot velikih poduzetnika
Cilj: Povećati proizvodnju, preradu, izvoza i konkurentnosti malog i srednjeg
poduzetništva putem direktnog poticanja premisom kako veliki poduzetnici ostvaruju
dobit koju je potrebno reinvestirati.
Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: kontinuirano
3.7. Poticanje proizvodnje poluproizvoda i gotovih proizvoda
Cilj: Provoditi projekte javno-privatnog vlasništva te smanjivati porez na dobit i slične
porezne olakšice, potaknuti postojeću proizvodnju poluproizvoda i gotovih proizvoda te
otvaranje novih proizvodnih pogona. Izraditi studije mogućih proizvodnji poluproizvoda i
gotovih proizvoda prema potencijalu izvoza i povrata investicije i iste staviti u proceduru
izvršenja. Pronaći način prebacivanja dijela garancija i rizika na banke. Ovakve projekte
raditi u okvirima regionalnog razvoja multilateralnom suradnjom više ministarstava i
Agencijom za plasman proizvoda.
Početak aktivnosti: početak 2015.
21
Završetak aktivnosti: kontinuirano
3.8. Poticanje stvaranja klastera proizvođača, cehovi, LAG-ovi
Cilj: Povećati izvozni potencijal i konkurentnost malih proizvođača u cilju zajedničkoga
nastupanja na vanjskom tržištu te smanjiti njihove zajedničke troškove
Početak aktivnosti: početak 2015.
Završetak aktivnosti: kontinuirano
3.9. Poticanje banaka na plasman financijskih sredstava izvozno orijentiranim
tvrtkama kroz regulaciju poreza
Cilj: Omogućiti veći plasman financijskih sredstava izvozno orijentiranim tvrtkama kroz
bankovne garancije, financijska sredstva, smanjivanjem bankovnih naknada, putem
smanjivanja poreza na dobit na dobit stvorenu kroz projekte izvedene kroz bankovna
jamstva i financijskim sredstvima banaka, uključivanjem banaka u javno-privatno
vlasništvo.
Početak aktivnosti: Izrada studija početak 2015.
Završetak aktivnosti: kontinuirano
3.10. Osnivanje regionalnog mehanizacijsko-tehnološkog centra
Cilj: U potpunosti iskoristiti postojeće kapacitete i ulagati u infrastrukturu (hladnjače,
poljoprivredna oprema i slično),i u radne strojeve i opremu koji bi bili na raspolaganju u
cilju poticanja aktivne obrade zemlje i manjih poljoprivrednih parcela.
Početak aktivnosti: Izrada projekta početak 2015.
Završetak aktivnosti: Izrade projekta sredinom 2015.
Početak rada centra: po stjecanju pravnih uvjeta
4. Povećanje izvoza
4.1. Ulaganjem u znanost i razvoj tehnologija
Cilj: Razviti ljudske potencijale i kapacitete koji će biti generator razvojne i proizvodne
politike. Dio prihoda realiziranih razvojem proizvodne trgovine, će se direktno ulagati u
znanost i razvoj tehnologija.
22
Početak: po stjecanju pravnih uvjeta
Kraj: kontinuirano
4.2. Stvaranje regionalnih i ekonomskih centara za organizaciju plasmana proizvoda
kao podružnice tržnice Agencije iz točke 1. i infrastrukture centara točke 1.11.
Cilj: Pružiti regionalni pristup centrima za organizaciju plasmana proizvoda kroz stvarne
fizičke kapacitete. Ovi centri također služe za kontinuirano prikupljanje i ažuriranje
podataka o proizvođačima i potencijalnom izvozu te obrazovanje, savjetovanje i
usmjeravanje proizvođača.
Početak: završetak točke 1.
Završetak: kontinuirano
4.3. Detaljan pregled svih postojećih studija izvoza te izrada nacionalne strategije
izvoza
Cilj: Održivo povećanje izvoza i smanjenje uvoza
Multilateralna suradnja ministarstva gospodarstva i Agencije za izvoz i konkurentnost
europskih fondova te ostalih ministarstava i svih agencija povezanih sa trgovinom i
izvozom pri izradi strategije izvoza.
Početak aktivnosti: početak studija početkom 2015., početak izrade strategije završetkom
studija i točaka 1.1. i 1.3.
Završetak aktivnosti: završetak studije završetak drugog kvartala, završetak izrade
strategije kraj 2015.
4.4. Brendiranje Hrvatske i hrvatskih proizvoda
Cilj: Stvoriti sinonim za kvalitetu, prepoznatljive sadržaje i pozitivno ozračje oko Hrvatske
i hrvatskih proizvoda. Uključiti HGK, HOK, MVP i povezane Agencije uključujući
Agenciju iz točke 1.
Početak: početak 2015.
Završetak: kontinuirano
4.5. Organiziranje integriranih trgovinskih predstavništava na područjima sa
najvećim potencijalom za izvoz hrvatskih proizvoda
23
Cilj: Povećati prisustvo hrvatskih proizvoda i usluga na stranim tržištima čime se skraćuje
vrijeme potrebno za plasman proizvoda u izvozu. Ovime se potiče brže brendiranje
Hrvatske i hrvatskih proizvoda u izvozu. Potpora hrvatskim tvrtkama u izvozu na nova
tržišta. Brže i jednostavnije prepoznavanje novih tržišnih niša sa potencijalom za uvoz
hrvatskih proizvoda. Ostvariti gospodarski i diplomatski kontakt sa uspješnim
poduzetnicima u dijaspori.
Početak aktivnosti: analiza početak 2015., provedba po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: kontinuirano
4.6. Izrada plana aktivnosti konzularnih i diplomatskih predstavništava u službi
plasmana hrvatskih proizvoda na tržišta kroz gospodarsku diplomaciju i
definirani model valorizacije izvršenog plana
Cilj: Pokrenuti raspoložive resurse u cilju gospodarske diplomacije na svim područjima
gdje postoji hrvatska diplomacija, a ne postoje trgovinska predstavništva u općenitom cilju
bržeg, kvalitetnijeg i obilnijeg plasmana hrvatskih proizvoda na stranim tržištima.
Primijeniti obvezu provedbe izvozne strategije točke 2.2. i izradu vlastitih uvoznih
strategija na teritorije koje pokriva hrvatska diplomacija. Provoditi valorizaciju izvršenih
strategija. Ostvariti gospodarski i diplomatski kontakt sa uspješnim poduzetnicima u
dijaspori.
Početak aktivnosti: po završetku točke 2.2. i po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: kontinuirano
4.7. Sufinanciranje certifikata i potvrda o kakvoći potrebnih za izvoz ( HALAL, CE,
EKO i sličnih certifikata )
Cilj: Pomoći malom i srednjem poduzetništvu u smanjivanju troškova, podizanje
konkurentnosti i poticanje izvoza.
Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: kontinuirano
4.8. Prilagodba programa visokoškolskog obrazovanja strateškim ciljevima izvoza
Cilj: Stvoriti mladi obrazovani kadar u granama menadžmenta, marketinga i gospodarske
diplomacije kojima je primarna djelatnost plasman i pozicioniranje hrvatskih proizvoda na
strana tržišta kroz trgovinska predstavništva.
24
Početak aktivnosti: početak izrade programa početkom 2015., početak implementacije po
stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: izrade programa početak zadnjeg kvartala 2015., implementacija
kontinuirana
4.9. Razvoj medicinskog turizma, ponuda postojećih medicinskih usluga na tržištu
izvan RH
Cilj: Proširiti paletu turističkih usluga, podignuti sofisticiranost i kvalitetu turističke usluge
i produžiti turističku sezonu.
Početak: Početak 2016.
Završetak: kontinuirano
5. Smanjenje uvoza
5.1. Upoznati hrvatske proizvođače sa potrebama hrvatskog tržišta koje se trenutno
zadovoljava uvozom
Cilj: Agencijom za plasman proizvoda iz točke 1, tržnicom iz točke 1.2 i regionalnim
ekonomskim centrima za organizaciju plasmana iz točke 2.1. u redovnim periodičkim
intervalima informirati hrvatske proizvođače sa potrebama hrvatskog tržišta koje se
zadovoljavaju uvozom. Na ovaj način potaknuti proizvodnju i preradu deficitarnih
proizvoda čime se dodatno smanjuje uvoz.
Početak aktivnosti: završetak točaka 1., 1.2., i 2.1.
Završetak aktivnosti: kontinuirano
5.2. Ograničavanje uvoza robe pojačavanjem kontrole kvalitete, uvoza robe sa
izrazito niskim cijenama i nezdrave hrane kroz Agenciju za kontrolu kvalitete
Cilj: Zaštita hrvatskih potrošača i proizvođača. Poticanje vlastite proizvodnje i prerade više
kvalitete. Postaviti zajednički cilj institucijama i agencijama za kontrolu kvalitete,
sanitarnim inspekcijama i ostalim inspekcijskim službama i tijelima, definirati inspekcijsku
službu pri Agenciji za plasman proizvoda ciljem sprečavanja uvoza neuvijetne robe.
Osigurati podizanje opće kvalitete proizvoda i uspostavljanje ispravne kvalitete proizvoda
za uvoz i izvoz.
25
Početak aktivnosti: završetkom točke 1. i po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak aktivnosti: kontinuirano
5.3. Povezivanje izvoza usluga sa izvozom robe ( Turizam sa proizvodnjom i
industrijom – zeleno plava vrpca/njiva )
Cilj: Povezati izvoz usluga kroz povezivanje seljaka s turističkim djelatnicima
mediteranskog kraja Hrvatske, pružiti kvalitetan proizvod turistima u cilju održivog
gospodarstva i poljoprivrede kao i povećanje kvalitete u turizmu temeljene na principima
cirkularne ekonomije. Umrežiti proizvođača i potrošača kroz regionalne i ekonomske
centre za organizaciju plasmana proizvoda.
Početak: završetkom točaka 1., 1.2. i 2.1.
Završetak: kontinuirano
5.4. Upravljanje trgovinom državnih resursa od strateškog značaja (ljudski resursi,
minerali i rude, voda, drvo)
Cilj: Nadzor nad korištenjem i upravljanjem strateških državnih resursa
Početak: po stjecanju pravnih uvjeta
Završetak: kontinuirano
26
6 FINANCIJSKI INSTRUMENTI
1. HBOR – poticanje izvoza, poticanje izgradnje infrastrukture
2. EBRD i ostali Europski fondovi
3. HAMAG
4. Državni proračun
5. Regionalni proračuni kroz materijalna i financijska sredstva
Implementacijom izvozne politike stvara se povećani prihod u svim granama hrvatskog
gospodarstva što će se izravno osjetiti već unutar prve godine provođenja iste.
Kratkoročno korištenje sredstava ministarstava i državnog i regionalnog proračuna u cilju
pokretanja planiranog izvoznog procesa.
27
7 MJERENJE UČINAKA / EVALUACIJA
Za odgovarajuće mjerenje učinka sektorske politike međunarodne trgovine potrebno je pratiti:
- Kvartalno, polugodišnje i godišnje stopu izvoza
- Kvartalno, polugodišnje i godišnje stopu uvoza
- Pokrivenost uvoza izvozom
- Utjecaj na stopu BDP-a
- Povećanja domaće proizvodnje
- Plasman domaćih proizvoda
- Angažman uloženih financijskih sredstava domaćih banaka
Prvi rezultati strategije i ciljeva moraju biti vidljivi unutar 100 dana.
Osigurati uravnoteženost razvoja svih regija Hrvatske, na način da Ministarstvo regionalnog
razvitka i MVP, HGK i HOK kvartalno, polugodišnje i godišnje donose smjernice u cilju
kontrole, mjerenja i evaluacije postignutih rezultata po kojima će porast izvoza imati za
posljedicu ravnomjeran razvoj svih regija u Hrvatskoj.
28
8 POVEZANOST S OSTALIM SEKTORSKIM POLITIKAMA
Povezanost sa sektorskom politikom održive poljoprivrede i ruralnog razvoja nalazi se u
okrupnjivanju poljoprivrednog zemljišta, uvođenjem poreza na neobrađeno zemljište,
brendiranjem hrvatskih proizvoda, porezne olakšice za proizvođače, uspostavljanjem dijaloga
sa industrijom, te uspostavljanju tržnica.
Povezanost sa sektorskom politikom inovacija leži u razvijanju kvalitetnije e-infrastrukture
poljoprivrednog sektora i turističke ponude, poticanju osnivanja i rada tehnoloških parkova.
Povezanost sa sektorskom politikom održive energetike i održivog transporta/prometa
moguće je postići preko podržavanja izgradnje europskog transportnog sustava.
Povezanost sa sektorskom politikom održivog prostornog planiranja i gradnje nalazi se u
mudrom raspolaganju resursima i implementaciji inspektorata.
Povezanost sa sektorskom politikom održivog šumarstva čini uvođenje burze drvnih sirovina
kao glavnog instrumenta za sprječavanje korupcije i krađe u sektoru, uvođenje obavezne
burzovne prodaje svih sirovina iz državnih šuma, stupanja u klastere drvoprerađivača i drvne
industrije u Hrvatskoj te osmišljavanje zajedničke strategije nastupa na domaćem i stranim
tržištima, uz brendiranje Hrvatske kao visokokvalitetnog drvnog brenda.
Povezanost sa sektorskom politikom konoplje nalazi se u postavljanju standarda kontrole
kvalitete proizvoda od konoplje i poticanju razvoja industrije prerade konoplje.
29
9 SAŽETAK
Procesom oživljavanja hrvatske međunarodne proizvodne trgovine u ovom dokumentu
izneseni su strateški ciljevi i smjernice putem kojih je moguće postići brzi, kratkoročni i
dugoročni održivi porast izvoza. Iznesenim ciljevima i aktivnostima kroz uspostavljanje
Agencije za plasman proizvoda, uspostavljanje regionalnih i ekonomskih centara za
organizaciju plasmana proizvoda, uspostavljanje nacionalne tržnice, aktiviranje gospodarske
diplomacije i gospodarske dijaspore, uspostavljanje ideje izvozne konkurentnosti, poticanje
klasterizacije, uspostave standarda, smanjivanje poreza i poticanje malog i srednjeg
poduzetništva, obrazovanje i savjetovanje, brendiranje Hrvatske i hrvatskih proizvoda,
povezivanje izvoza usluga sa izvozom roba i uspostave zeleno plave vrpce stavlja se u
funkciju izvoza sve hrvatske potencijale i resurse. Vrijedni resursi pronalaze se i u
diplomatskim, konzularnim i trgovinskim predstavništvima koje je potrebno staviti u funkciju
gospodarske diplomacije i putem kojih se očekuje ostvarivanje dijela strategije izvoza.
Ograničavanjem uvoza roba, kontrolom kvalitete, destimuliranjem uvoza i potrošnju nezdrave
hrane, pronalaženjem domaćih supstituta, reducira se uvoz proizvoda koji se mogu pronaći na
hrvatskom tržištu, povećava se kvaliteta života građana RH i razvijaju se ljudski potencijali.
30
10 LITERATURA
[1] Poslovni info, »Kretanje izvoza i uvoza RH od 2008. do 2103. godine,« 22. siječanj
2014. [Mrežno]. Available: http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-
rh/kretanje-vanjskotrgovinske-razmjene-rh-od-2008-do-2013/. [Pokušaj pristupa 15.
studeni 2014.].
[2] Državni zavod za statistiku, »Indeksi obujma industrijske proizvodnje,« 29. ožujak
2013. [Mrežno]. Available: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-01-
03_02_2013.htm. [Pokušaj pristupa 15. studeni 2014.].
[3] Državni zavod za statistiku, »Robna razmjena s inozemstvom,« kolovoz 2014.
[Mrežno]. Available: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/04-02-
01_05_2014.htm. [Pokušaj pristupa 15. studeni 2014.].
[4] Poslovni dnevnik, »Izvoz u 2013. smanjen za više od 6 posto,« 10. ožujak 2013.
[Mrežno]. Available: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-izvoz-u-2013-
smanjen-za-vise-od-6-posto-266056. [Pokušaj pristupa 15. studeni 2014.].
[5] Državni zavod za statistiku, »PC-Axis baze podataka,« 2014. [Mrežno]. Available:
http://www.dzs.hr/Hrv/system/stat_databases.htm. [Pokušaj pristupa 15. studeni
2014.].
[6] Svjetska banka, »GDP growth (annual %),« 2014. [Mrežno]. Available:
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG/countries?order=wbapi_
data_value_2013+wbapi_data_value+wbapi_data_value-last&sort=desc. [Pokušaj
pristupa 3. prosinac 2014.].
[7] Svjetska banka, »Imports of goods and services (% of GDP),« 2014. [Mrežno].
Available: http://data.worldbank.org/indicator/NE.IMP.GNFS.ZS. [Pokušaj pristupa
4. prosinac 2014.].
[8] Svjetska banka, »GDP per capita (current US$),« 2014. [Mrežno]. Available:
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD. [Pokušaj pristupa 04.
prosinac 2014.].