semberske novine [broj 695, 16.4.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 695, 16.4.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-695-1642009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S16. APRIL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 695 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

IZGRADWA KANALIZACIJE

GODI[WICA 1. SEMBERSKE

NEZADOVOQASTO STOÂRA

str. 11

str. 4

str. 4

NE SMIJEMOZABORAVITI

NOVO LICEGRADA

[TA ]E BITISA MLIJEKOM

IZ POSLANICE WEGOVE SVETOSTI PATRIJARHA SRPSKOG PAVLA:

GRIJAWE NA GAS VE] OD NAREDNE ZIME

U S U S R E T V A S K R S U

SAÛVAJMOQUBAV

PREMABLI@WIMA

Na{e doba je trenutnosuo~eno sa materijalnom krizom,ali i kod nas je jo{ prisutnijakriza morala i karaktera. Sa~uvajmoveru u Vaskrslog Gospoda, qubavprema bli`wima, istini i pravdi,prema svemu dobru koje qudi ipak èle, ali koje bez pomo}i Vaskrslog Gospoda i Wegovog Jevan|eqa ne moguposti}i - stoji, izme|u ostalog, uposlanici srpskog patrijarha...

"

GASIFIKACIJA BIJEQINEZa strate{kog partnera na ovom projektu izabran “Novi Sad - gas ,,

"

NAREDNI BROJ SEMBERSKIH NOVINA IZLAZI U ETVRTAK, 30. APRILA 2009. GODINE



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb

SRE]NI PRAZNICI !RE]NI PRAZNICI !

SVE NAJBOQE !VE NAJBOQE !

SRE]NO SVIMA !RE]NO SVIMA !

SRE]NIRE]NI

PRAZNICI!RAZNICI!



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Svim gra|anima koji Vaskrs proslavqaju po gregorijanskom kalen-daru upu}ujem srda~e ~estitke i iskrene èqe da najve}i hri{-}anski praznik provedu sa svojim porodicama, susjedima i prijate-qima, ispuweni qubavqu, sre}om i uzajamnim po{tovawem. Ovajnajradosniji praznik je odli~na prilika da se podsjetimo da jeupoznavawe sa raznovrsnim obi~ajima i wihovo po{tovawe va`noza prevazilaèwe prepreka za razvoj na{e lokalne zajednice.Zato }e bogatstvo razli~itosti i u budu}nosti biti temeq zaizgradwu zajedni~kog ìvota, kako bi ovaj praznik i narednih godi-

na proslavqali u atmosferi me|usobne podr{ke, tolerancije irazumijevawa, poru~io je na~elnik op{tine Bijeqina, Mi}o Mi}i}.

U FOKUSU

SA SRE]OM I PO[TOVAWEM

RADSKA TOPLANA

Grejna sezona 2008/2009. godine zvani~no je zavr{ena 15. ali s mogu}no{}u da u slu~aju pojave izuzetno niskih

vazduha do kraja mjeseca gra|anima ponovo zagriju U Gradskoj toplani tek zavr{enu grejnu sezonu

kao uspje{nu posebno izraàvaju}i zadovoqstvo {to zime, koja je bila znatno hladnija od protekle, nije

kvarova na toplotnoj mreì.Po zavr{etku grejne sezone u Toplani se prelazi na fazu

proizvodnih kapaciteta i distributivnih dijelova za koje se ukaè potreba, a sve to u sklopu priprema

narednu grejnu sezonu.- Na svu sre}u tokom ove grejne sezone nismo imali kvarova,u mreì smo imali vrlo visoku temperaturu, ~ak za 12 ste-

Celzijosovih ve}u nego pro{le godine. To je i s toga {to je dobavqa~ snabdijevao boqim asortimanom i kvalitetom

Treba ista}i i da je prosje~na temperatura za proteklih mjeseci, ta~nije, od 15. oktobra do 15. aprila iznosila ~etiri stepena Celzijusova, {to je znatno hladnije u

na pro{lu grejnu sezonu, izjavio je direktor Gradske Du{an Ili} napomiwu}i da su na{i sugra|ani i na

17 stepeni imali tople radijatore. Ili} je ovom pri- pojasnio i na~in na koji se vr{i obra~un i izdaju fak- gra|anima.

-Gra|ani treba da znaju da se kalkulacija za grejnu sezonu, traje {est mjeseci, vr{i na bazi visine temperature od pet stepeni Celzijusovih, tako da u slu~ajevima kad je

vazduha rasla na 19 ili 20 stepeni Celzijusovihza te dane }e se vr{iti obra~un, jer je isto tako bilo dana

se temperatura spu{tala i na minus 15 stepeni.U Toplani i na kraju ove grejne sezone izraàvaju zabrinu-

zbog ponovo velikog duga gra|ana koji sa danom zvani~nog grejne sezone iznosi 410.000 maraka.

Ukoliko se ne pove}a stepen naplativosti, u Toplani sumwu u mogu}nost po~etka radova na remontu i

kako bi spremno do~ekali narednu grejnu sezonu, te na gra|ane da izmire svoja dugovawa prema wima.

- Dug prema dobavqa~ima ugqa je oko 150.000 maraka, a koji nam stiù za utro{ak elektri~ne energije nam

poseban problem. Elektro-distribuciji dugujemo oko maraka. Imamo par reprograma (treba navesti i da nas

od wih ko{ta preko 3.000 KM), nastojimo ispo{tovati ali kad se radi o teku}oj potro{wi, tu nam se

problem, jer na{a naplata nikad nije tako dobra da mogli ispo{tovati na{e mjese~ne tro{kove, kaè Ili}

da je ugovor koji su potpisali sa dobavqa~ima ugqa povoqan i da im omogu}ava da ra~un bude pla}en i do

dana nakon isporuke.[to se ti~e naplate, potro{a~i, pravna i fizi~ka lica za

duguju vi{e nego pro{le godine u istom periodu. Za neke du`nika, iz ranijeg iskustva, znaju da }e im u odre|enom roku

dug, ali postoji i jedan broj za koji nemaju drugo nego da protiv wih podnesu tu`be. Od po~etka ove

pojavio se i problem sa odre|enim brojem buxetskih od kojih nije izvr{ena naplata duga, a neizvijesno je i

}e biti. Me|u wima se kao najve}i du`nici izdvajaju MUP, ,,Sveti Sava’’ i Pedago{ki fakultet koji, kako navode u

zajedno duguju preko 70.000 maraka. M.R.

USPJE[NO ZAVR[ENAGREJNA SEZONA DOGOVORI O GASIFIKACIJI BIJEQINE

U

ponedjeqak, 13. aprilaodràn je sastanakpredstavnika firme,,Novi Sad-gas’’ sa op-

{tinskim rukovodstvom o gasi-fikaciji Bijeqine nakon kog suna~elnik op{tine Mi}o Mi}i}i direktor novosadske firmeJovo Vujanovi} najavili skoripo~etak gasifikacije na{e op-{tine. U ovaj projekat treba ulo-ìti oko 10 milona evra koja }eu cjelosti obezbijediti ,,NoviSad-gas’’, dok je obaveza na{e op-{tine da obezbijedi zemqi{te ipotrebne dozvole. -Mismodanaspuno stvari definisali i dogov-orili smo se da na sqede}emskup{tinskom zasijedawu ve}imamo pripremqen ugovor oosnivawu zajedni~ke firme koja}e se zvati ,,Bijeqina-gas’’ u ko-joj }e 80 posto u~e{}a imati,,Novi Sad-gas’’, a 20 posto op{-tina Bijeqina. Ta zajedni~kafirma }e u narednom perioduimati zadatak da uradi gasifi-kaciju u Bijeqini i da vr{idis-tribuciju gasa, izjavio je na-~elnik Mi}i} procjewuju}i dabi ta firma odmah po osnivawumogla da krene sa radovima, aukoliko bi sve teklo po planu,ve} za Novu godinu na gas bi sepo~eli grijati neki od na{ihsugra|ana. Iz firme ,,Novi Sad-gas’’ su dali obe}awe da }e sveono {to je dogovoreno uspje{norealizovati isti~u}i da su oni

velika firma u Srbiji koja jeizvr{ila gasifikaciju brojnihop{tina u Vojvodini.

- U dana{we vrijeme kadacije-lisvijet potresa velika ekonom-skakriza, mi ulazimo u projekatu Bijeqini i ja se nadam da }e,,Novi Sad-gas’’opravdati povje-rewe koje nam je povjerila op{-tina Bijeqina i na~elnik Mi}oMi}i}, rekao je Jovo Vujanovi}dodav{i da smatra kako je gasi-fikacija Bijeqine po~ela odovog dana, te da }e se kompletnozavr{iti do kraja godine.

Vujanovi} kaè da u ovaj projekat treba uloìti oko 10 mil-iona evra, ali izraàva nadu da}e zajedno sa wihovim stalnimpartnerima, te uz pomo} kreditaosigurati ovu investiciju kojanije mala. Ono {to je ,,Novi Sad-

gas’’ sebi postavio za ciq je nesamo gasifikacija na{e op{ti-ne, nego i drugih dijelova RS.Bilo je i vi{e pitawa u vezi sadovo|ewem gasa o ~emu je poja{-wewe dao na~elnik Mi}o Mi}i}.

-Bilo je vi{e rje{ewa, jednoje oko onogmagistralnog gasovo-da koji je dat na koncesiju ,,Sla-vija internacionalu’’ iz Lakta-{a,ali ako oni to ne budumogliuraditi mi smopripremili da uprijedlogu na{eg ugovora sa no-vosadskom firmom budeprikqu-~ewe na postoje}i gasovod kojiide za Sarajevo. Imamo 22 kilo-metra do [epka i od [epka ve}gradimo gasifikaciju za Jawu iGlavi~ice, a ,,Novi Sad-gas’’prih-vata da zajedno sa ,,Srbijagasom’’

isporu~i gas Bijeqini prekotog gasovoda. M.R.

GAS U BIJEQINIOD NAREDNE ZIME

Uvelikoj sali O[ ,,VukKaraxi}’’ aktivistiOmladinske grupeHelsin{kog odbora za

qudska prava u Republici Srps-koj, Admir Kari} i Oliver Ja-wi} podijelili su poklon pake-te djeci sa posebnim potrebama.Rije~ je o humanitarnoj akcijikoju provode uz pomo} sponzora,Kafe-slasti~arnice ,,San Mar-ko’’ i ,,Spektar drinka’’, kao iu~enika sredwih {kola, Poqo-

privredno-medicinske, Ekonom-ske i Tehni~eke {kole, teMje{ovite sredwe {kole izTeo~aka. Akciju }e kontinuira-no vr{iti, a podjelu darova sp-rovoditi za sve naredne vjerskepraznike.

-Ovom akcijom su obuhva}enadjeca sa posebnim potrebamakoja su ukqu~ena u redovno os-novno obrazovawe kojih ima93,anastavu poha|aju u gradskim os-novnim {kolama ,,VukKaraxi}’’

i ,,Knez Ivo od Semberije’’, teO[ ,,Me{a Selimovi}’’ u Jawi,rekao je Admir Kari}, koordi-nator projekta ,,Pomo} djeci sposebnim potrebama’’ precizi-raju}i da su u paketi}ima sokovii slatki{i.

Kari} je daqe naglasio, da jesvako dijete posebna pri~a, adjeca sa posebnim potrebama,iako sa odre|enim te{ko}ama,uvijek su vesela, skromna i voleda se druè.

ZA DJECU SA POSEBNIM POTREBAMA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.4

Parstosom i polagawem vije-naca na spomenik na gradskomtrgu Kraqa Petra Prvog Ka-ra|or|evi}a Prva semberska

laka pje{adijska brigada VRS obiqe-ìla je 17 godina od osnivawa. Ova bri-gada prva je formirana na ovim prosto-rima, a u~estvovala je u borbama na br-~anskom, sarajevsko-romanijskom, zapad-nom kraji{kom i drugim rati{tima RS.Iz wenih redova poginulo je 139 boraca,a vi{e od 300 ih je raweno. Na~elnik{taba i zamjenik komadanta \oko Paji}istakao je da oni koji su ìvot ugradiliu temeq RS nikada ne smiju biti zabo-ravqeni.

- Imali smo slavan put. Ponosni smona sve one koji su branili srpski ìvaqi omogu}ili odbranu srpskih teritorija,rekao je Paji}.

Na~elnik op{tine Bijeqina Mi}oMi}i}priredio je prijem za borce i ~la-nove porodica poginulh boraca Prvesemberske brigade.

-Ne smijemo zaboraviti one koji sustvarali RS, ali se moramo potruditi dase rat na ovim prostorima nikada vi{ene dogodi. Moramo se truditi da porodi-cepoginulih i ratni vojniinvalidi, oni

koji su najvi{e doprinijeli stvarawu RSimaju statut koji zasluùju. Op{tinaBijeqina za zbriwavawe ovihkategorija}e iz ovogodi{weg buxeta izdvojiti oko1.700,000 KM.Nadamo se da }emo u sarad-wi saVladom RS rije{iti bar diowiho-vihproblema, istakao je Mi}i}

Na centralno spomen-obiqe je pogin-ulim u minulom ratu vijence i cvije}epoloìli su pripadnici Prve sember-skle lake pje{adijske brigade, te pred-stavnici Bora~ke i Organizacije poro-dica poginulih boraca.

E.S.N.

GODI[WICA PRVE SEMBERSKE LAKE PJE[ADIJSKE BRIGADE

NE SMIJEMO IH ZABORAVITI

Skoro osamdeset odstoproizvo|a~a mlijekana podru~ju Semberijeve} ~etiri mjeseca

nije naplatilo premije za ispo-ru~enomlijeko od resornog mi-nistarstva. Nama je preko glavepraznih obe}awa i i{~ekiva-wa.Prepu{teni smo samisebi.Lutamo od nemila do nedraga, teselakomoèdesiti dafarmeripo~nu zatvarati svoje farme irasprodavati visokokvalitetnamlije~na grla, kaè Simo Po-lajner, predsjednik Skup{tineudruèwa "Sto~ar", isti~u}ida proizvo|a~i mlijeka vi{e nevjeruju ni resornom ministru,Radislavu Brati}u koji je obe-}ao da }e sve premije i podsti-caji za poqoprivrednike zapro{lu godinu biti ispla}enido kraja aprila.

- Ovakvom politikom u obla-sti poqoprivrede i agrara mine}emo daleko sti}i. Sva na{apredskazawa i predvi|awa sumra~na. Prijeti nam velika gl-ad, glad stanovni{tva, ukolikosenekemjere hitno ne preduzmu.[to se ti~e ovog resura, izgle-ga da smo izvukli "triling bak-suznih ke~eva", pa nemamo adek-vatnog predstavnika ni na en-titetskom, ali ni na dràvnomnivou, kaè Polajner, nagla{a-vaju}i da se poqoprivrednicive} godinama stavqaju u pozici-

ju da se "moraju povinovati raz-nim me{etarima i mafija{ima

iz uvoznih lobija koji gledajusamo svoj li~ni interes, dok opoqoprivredi i agraru niko ine haje.DragoTomi} iz Amajlija pro-

izvodi mjese~no i do 20.000 li-tara mlijeka.

- Draàvami dugujeoko20.000KMzapremije zamlijeko i pod-sticaje. Sve{to samimaood ka-pitala, uloìo sam u ovuproiz-vodwu. Uvezao sam najkvalitet-nija grlaizMa|arske i Wema~-ke. Ova politika, koju vodi ak-tuelno resorno ministarstvo,jenajlo{ija do sada.Zasijao samoko 22 hektara zemqi{ta, jermoram obezbijediti hranu zastoku. Nemamo mi {ta tu punopri~ati,jer mimoramo raditi inadati se. Ali, kako se stvarisada odvijaju, ovo ne ide na dob-

ro. Uostalom, ako mi propad-nemo, bi}e ih jo{ puno koji }eosjetiti taj potres, kaè DragoTomi}.

Direktor Poslovnog zadru`-

nog saveza "Agrosemberija", Mi-le Mirkovi} kaè da se u ovomtrenutku iskazuju vi{kovi mli-

jeka i na podru~ju Semberije,koji se namaju gdje plasirati.

- Dnevno prikupimo i isporu-~imomqekari u Grada~cu 24.000litaramlijeka sa podru~ja Sem-berije i iz dijela loparske op-{tine. Proizvo|a~ima mlijekagrada~a~ka mqekara pla}a re-dovno, mjesec za mjeseci tu pro-blema nema. Problemi se sadajavqaju u vi{kovima mlijeka itu se moraju praviti odre|enibalansi, kaè Mirkovi}.

U farmerskoj proizvodwi jekao i u fabri~kim halama. kadse traka jednom zaustavi i kad sevisoke pe}i ugase, onda se mogusamo zbrajati {tete i gubici.Treba sve preduzimati da dotoga ne do|e.

NEZADOVOQNI

PROIZVO\AÎ MLIJEKAPi{e: QUBOQUBOJEVI]

Kao najava Sajmuzapo{qavawa koji }e seodràti u maju ove godine uBijeqini, Agencija za posre-

dovawe pri zapo{qavawu"Spektar" Bawaluka, u Etnoselu "Stani{i}" poslo-

davcima i drugim zainte-

resovanim sa podru~jaSemberije predstavila jesvoje usluge internet posre-

dovawa pri zapo{qavawu.Prema rije~ima direktoraMiroslava Vukajlovi}a,"Spektar" je prva ovakvaprivatna agencija napodru~ju RS i BiH i postojiod 2001. godine.

- @elimo da se predstavi-

mo i otpo~nemo i na ovompodru~ju jedan novi na~inkomunikacije svih zain-

teresovanih strana uoblasti zapo{qavawa.Potrebno je otvoriti iraspravu o bitnim pitawimau sferi zapo{qavawa,naro~ito u kontekstusvjetske ekonomske krize.Tako|e, ovo je priprema zapredstoje}i Sajamzapo{qavawa koji }e seodràti uz podr{ku svihinstitucija i organizacija izove oblasti, rekao jeVukajlovi}.

On je istakao je da vi{e od10.000 registrovanih koris-

nika, te oko 1.300 svakod-

nevnih posjetilaca internetprezentacije ove agencijesvakoga dana putem elek-

tronske po{te dobijajuinformacije o otvorenimradnim mjestima u regiji,korisne savjete u poslovawu,te savjete o mogu}nostimasamozapo{qavawa.

AGENCIJA ,,SPEKTAR ’’U BIJEQINI PREDSTAVILASVOJE USLUGE

DO POSLAPREKOINTERNETA

Miroslav Vukajlovi}

MileMirkovi}

SimoPolajnerSimoPolajner



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 5

ODR@AN SEMINAR ZA POLITIÂRKE

Uokruèwu u kome do-miniraju mu{karci, e-ne ~esto ne dobiju po-dr{ku, mogu sumwati u

svoje sposobnosti, gubiti moti-vaciju, posustajati, pa i povu}ise iz politi~kog ìvota. Vrijed-nost seminara za politi~arke jerad na razvijawu wihove samos-vijesti i samopouzdawa kako bi,ne samo u{le, nego i ostale i op-stale u politici. U okviru pro-

jekta @enskog centra koji je po-dràn i finasiran od {vedskeorganizacije Kvinna till Kvinna iNorve{ke narodne pomo}i (NPA),odràn je prvi, od ~etiri semi-nara, (koliko je planirano da seodrì do kraja godine), za ènekoje su bile na listama politi~-kih stranaka na prethodnim lo-kalnim izborima. U radu semina-ra u~estvovalo je oko 25 politi-~arki, a uvodni~arka je bila pot-predsjednica Organizacije èna,,Lara’’, Mara Radovanovi} koja

je navela va`nost veza izme|u

èna u nevladinim organizacija-ma, u upravi, skup{tini i uop{-te, èna na va`nim pozicijamaza stvarawe i ja~awe demokrat-skog dru{tva. Teme Politika naènski na~in i Tehnike domina-cije izlagale su Amira Vodeni-~arevi} i NadaMilo{evi}.

- @ene se ovimputem podsti~uda rade na problemima lokalnezajednice i unapre|uju ravnop-ravnost polova kako u stranci,tako i u dru{tvenoj zajednici,istakla je Amira Vodeni~are-vi}, a imaju}i u vidu nedovoqnuzastupqenost politi~arki na sv-im nivoima vlasti skre}u}i pa -wu i na pitawe rodne ravnoprav-nosti u vrijeme izbora.NadaMi-lo{evi} ukazala je na situacijunakon pro{lih lokalnih izborakoji nisu puno toga promijenilikada je u pitawu zna~ajnija zas-tupqenost ena u politi~kom i-votu tako da, kako isti~e, ovak-vim edukacijama èle oja~ati ka-pacitete èna politi~arki kakobi se uspje{no oduprle mu{kimtehnikama dominacije ~ime bise postiglo da na politi~koj sce-ni imamo vi{e izabranih èna.

KAKOOSTATI IOPSTATI U POLITICI

REGIONALNI ODBOR SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE IZBORNE JEDINICE 4

Srpska demokratska stran-ka je na stanovi{tu da jeaktuelna vlast u Re-publici Srpskoj u ve-

likoj krizi, a kriza }e se intenzi-virati u narednom periodu. Takoda su predstoje}i op{ti izbori2010. godine velika {ansa zaSrpsku demokratsku stranku i zatrijumfalni povratak na poli-ti~ku scenu. Regionalni odborSrpske demokratske strankeIzborne jedinice 4 ocijenio je, dasu na nivou ove izborne jedinicena dosada{wim izborima posti-zani dobri rezultati.O~ekujemo ina predstoje}im op{tim izborima2010. godine pobjedu u svim op{-tinama Izborne jedinice 4, rekao

je Mi}o Mi}i}, potpredsjednikSrpske demokratske stranke ipredsjednik Regionalnog odbora,na redovnoj sjednici Regionalnogodbora Izborne jedinice 4 koja je10. aprila odràna u Bijeqini.

Sjednici su prisustvovali pred-sjednici op{tinskih odbora Srp-ske demokratske stranke Bije-

qine, Br~kog, [amca, Ugqevika,Lopara, Pelagi}eva i Dowih @a-bara, ~lanovi Glavnog odboraSrpske demokratske stranke, kao inarodni poslanici u Narodnojskup{tini Republike Srpske, tena~elnici op{tina Srpske izredova Srpske demokratskestranke.

Na Sjednici Regionalnog odbo-ra ove stranke analizirana jerealizacija dosada{wih zakqu-~aka Predsjedni{tva stranke, kojise odnose na organizaciona pi-tawa i pripreme za predstoje}eizbore.

U ciqu {to boqe promocijestranke i u drugim sredinama od-lu~eno je da se sjednice Regio-nalnog odbora Srske dekomratskestranke ubudu}e odràvaju svakiput u drugoj op{tini Izborne

jedinice 4, odlu~ili su ~lanoviregionalnog odbora SDS-a Iz-borne jedinice 4 na sjednici uBijeqini.

E.S.N.

VELIKA [ANSA ZA SDS

NEZAVISNA DEMOKRATSKA STRANKA PRIKQUÎLA SE SNSD- U

êtrnaestog aprila,~inom kolektivnogu~lawewa u Saveznezavisnih socijal-

emokrata, prestala je da pos-oji Nezavisna demokratska st-anka. Dva dana ranije Preds-jedni{tvo ove stranke jedno-lasno je donijelo odluku o pri-tupawu SNSD-u, {to je ozva-i~eno potpisima rukovodsta-a obje stranke.- Nakon ~etiri godine zajed-

politi~kog djelovawa iformalnih i neformal-

razgovora obostrano smoda politi~ko djelovawe nastavi-

zajedno u velikoj familiji SNSD-a. Uperiodu nije bilo nikakve razlike u

{to smogovorili i radili na terenu,stranka podràvala je kandidate-a u svimizbornim procesima i ovo je

posledica takvog djelovawa. Mina posqedwim lokalnim izborima

1.300 glasova, a SNSD 10.800 i da

smobilina zajedni~koj listi sadabi u op{-tinskom parlamentu imali deset umjestoosam odbornika, {to za politi~ke odnose uop{tini nije neva`no, rekao je dosada{wipredsjednik Op{tinskog odbora Nezavisnedemokratske stranke Zlatan Lazarevi}.

Predsjednik Op{tinskog odbora Savezanezavisnih socijaldemokrata drVojinMit-rovi}, tako|e, je izrazio zadovoqstvo pris-

tupawem NDS-a, kako je rekao,velikoj familiji SNSD-a.

- Nezavisna demokratska st-ranka uvijek jebilauzSNSD, apregovori o zajedni~kom poli-ti~kom djelovawu po~eli suprije godinu i po dana i ovo jefinale tih razgovora. Ovo jevaàn trenutak za politi~kiìvot u bijeqinskoj op{tini,jer }e SNSD biti daleko ja~inego do sada i na narednim iz-borima moèmo posti}i dale-ko vi{e nego na dosada{wim.Na{ jedinstveni ciq je da unarednom periodu postanemo

vode}a politi~ka snaga u op{tini i da, kaotakvi, poku{amo promijeniti na~in ìvo-ta i politi~kog odlu~ivawa, kazao je Mit-rovi}.

Pristupawe Nezavisne demokratske st-ranke SNSD-u pozdravile su Dobrila \u-kanovi}, jedan od osniva~a NDS-a i MilicaMarkovi}, visoki funkcioner Saveza neza-visnih demokrata. T.N.

ZAJEDNI^KI DO ISTIH CIQEVA

Za predsjednika Odbora izabran jeGavrilo Antoni}, za potpredsjed-nike Radomir Marjanovi} i Ra-domir Wegu{,a za sekretara Pred-

Du{ko Vulovi}. Izme|u vi{ekandidata tajnim glasawem za

Predsjedni{tva izabrani su: Ni-Rosi}, \uroStanojevi}, MiloradDes-

potovi}, Bosa Mijatovi}, Milan Bujino-vi}, JovanMla|enovi}, Nata{a Postolov iMi}oTodorovi}, potvr|eno je u saop{tewuza javnost Op{tinskog odbora Partijedemokratskog odbora Bijeqina.

Kako se daqe navodi u saop{tewu Op{-tinski odbor PDP-a utvrdio je i program-ske ciqeve i pravce svog djelovawa u nared-

nom periodu.- Sjednicom PDP-a Bijeqina i izborom

novog rukovodstva zavr{en je proces rekon-strukcije Op{tinskog odbora PDP-a Bi-jeqina i uspje{no provedene odluke Glav-nog i Izvr{nog odbora Partije demokrat-skog progresa, zakqu~uje se u saop{tewu za

javnost OO ove stranke. E.S.N.

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO OP[TINSKOG ODBORA PDP- A BIJEQINA

GAVRILO ANTONI]PREDSJEDNIKNa sjednici Op{tinskog odbora Partijedemokratskog progresa Bijeqina izabrano je novorukovodstvo ove stranke

MaraRadovanovi}

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm



ÊSTITKE SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.6

Administrativna slu`ba op{tine Bijeqinai Skup{tina op{tine Bijeqina

HRISTOS VASKRSE!Svima Srbima pravoslavne vjeroispovijesti i

gra|anima op{tine Bijeqina i Republike Srpske, uz najve}i pravoslavni hri{}anski praznik Vaskrs èlimo puno sre}e, duhovnog mira, bratske qubavi,

me|usobnog i Boìjeg po{tovawa



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 7

Jaje je simbol ìvota,~istote, plodnosti iobnavqawa, a ja setrudim da, i nakon

upotrebe jajeta, iskoristimqusku i u nekoj drugoj for-mi, zavisno od ma{te, to ja-je oplemenim i omogu}im muda nastavi da ìvi, kaèDana Krxi}, medicinska se-stra zaposlena u bijeqins-kom Domu zdravqa, pripre-maju}i se za predstoje}e Va-skr{we praznike. Razbije-na quska, perle, ~ipka, bis-eri, konac, vosak, perje-svesu to materijali od kojih Danastvara istinska umetni~kadjela, kopije skupocjenihFaberèovih jaja nekad.

-Kod sirovih jaja potreb-no je najprije malom bu{i-

licom probu{iti jaje i iz-duvati sadràj, pa tek ondamakazama i skalpelom rez-bariti zami{qene figuri-ce, a bojama oslikati unut-ra{wi i spoqa{wi dio ja-jeta, kaè Dana. Za ovaj mu-kotrpni posao najpogodnijasu gu{~ija jaja, ali i dostaìvaca i strpqewa.

- Ipak, najteì zadataktek me ~eka. Poru~ila samnojevo jaje na kome }u poku-{ati da oslikam Tajnu ve-~eru, obja{wava daqe Dana.

Ona i wena porodica, koja je svakako podràva u ov-om poslu, sa ponosom isti~uda se desetine ovako ukra-{enih jaja nalazi i u manas-tiru Tavni i jo{ nekimcrkvama u Semberiji. B.M.

Vaskr{we poslanice Wegove svetosti patrijarha Pavla i episkopa zvorni~ko-tuzlanskog Vasilija

Kao {to je uonom tajanst-venom Po~et-ku, na Boìju

Re~ postao svet i u svetuìvot, tako je svojom Bo-ànskom silom vaskrs-

uo iz mrtvih Sin Bo-ìji Isus Hrist. Ovajeliki doga|aj tajanst-en je kao stvarawe sve-a, ~udesan i uzvi{enao prava pesma radostioja se zaorila nad sveu-upnom Boànskom tvo-evinom. [ta vi{e, kaouno}a pravog stvarawakao novo stvarawe, on

e jo{ ~udesniji i uzvi-{eniji kako od prvog stvarawa, tako i odvih istorijskih zbivawa. Mnogi vekoviele nas od vedrog jerusalimskog predsko-orja, kada su svete ène Mironosnicegledale prazan grob. A bile su do{le da

mrtvo telo svoga U~iteqa pomaù miri-ima, da ga orose suzama i da hladnu grob-u plo~u zagreju toplinom svoje qubavi,voje vernosti i svoje odanosti. Bile sune i pored krsta Raspetog Spasiteqa on-a kada su Ga, osim majke i jednog u~enika,vi bili ostavili. Makar izdaleka pra-ile su one posqedwe trenutke najve}eg

U~iteqa. Nisu Ga zaboravile ni kada jemro. Zato su udostojene da budu prvi sve-oci i prvi vesnici Vaskrsewa, prve ra-osnice novoga ìvota u Vaskrslom Gos-odu. I evo, draga deco Boìja, i ova na{aana{wa vaskr{wa radost poti~e od togusreta sa vaskrslim Gospodom, koji je va-krsao za nas i uneo radost novog ivota uve sledbenike Svoje i ispovednike We-ove Boànske nauke. Isto tako, dele nasekovi od sutona onog jerusalimskog dana,ada se Vaskrsli Gospod javio sledbe-icima Svojim, Kleopi i drugom u~eniku.

Isto tako, dugi vekovi dele nas od onerve vaskr{we ve~ere, kada se Vaskrsli

Gospod prvi puta javio svojim, od straha iazo~arewa prepla{enim u~enicima, iozdravio ih pozdravom ohrabrewa: ,,Miram!’’ (Jn 20, 19). U tren oka vratio im je

mir, vaskrsao veru u Wega i Svoje Boàn-ko Poslanstvo. Da On, Sin Boìji, nijeaskrsao, istorija hri{}anstva bila biavr{ena odmah Wegoviom posledwim re-ima na Krstu: ,,Svr{i se!’’(Jn 20, 30) . A

on je vaskrsao i u ime teistine Wegovi u~enicidado{e radosno ivot zaWega. Nose}i tu velikuistinu Wegova Crkvapo{la je u pobedni~kipohod {irom sveta, dabez prolivawa krvi po-bedi svoje brojne, do zubanaoruàne neprijateqe.Bojimo se da }e se ova na-{a civilizacija suvi{ekasno setiti Hristovihre~i: ,,Bez mene ne moèu~initi ni{ta’’ (Jn 15,5). Na{ Spasiteq je ipostao ~ovek, da bismo semi oboìli. Dao je da serazapne na Krstu da bi

iskupio grehe roda qudskog. Vaskrsao jeiz mrtvih da bi nama darovao ve~ni ì-vot. U~inio je smrt samo jednim posebnimtrenutkom u ìvotu-ìvot koji ne pres-taje. Molimo Vaskrslog Gospoda da i unama vaskrsne qudski lik prvobitne~ovekove prirode, koji je danas tako ~estoizvitoperen, maskiran i unakaèn brojn-im manama i porocima. Da i u nama svakoprepozna ~oveka, obasjanog Wegovim ve~-nim ivotom, bio imu}an ili siroma{an,na velikom ili malom poloàju i mestu.Na{e doba je trenutno suo~eno sa materi-

jalnom krizom, ali i kod nas je jo{ prisut-nija kriza morala i karaktera. Sa~uvajmoveru u Vaskrslog Gospoda, qubav premabli`wima, istini i pravdi, prema svemudobru koje qudi ipak èle, ali koje bezpomo}i Vaskrslog Gospoda i WegovogJevan|eqa ne mogu posti}i. Molimo seVaskrslom Gospodu i zamolimo ga kaodvojica u~enika, putnika za Emaus, da os-tane sa nama. Da mu se radujemo, da iz We-ga crpimo snagu, da se duhovno uzdièmo,da nas ne zahvate i ne odnesu mutne vodena{eg vremena.

Upu}uju}i ovu poruku svoj na{oj bra}ii sestrama, danas se posebno se}amo ver-nika na Kosovu i Metohji, kao i na{ihvernika {irom sveta, na svim kontinen-tima gde pravoslavni Srbi i svi pravos-lavni hri{}ani danas proslavqaju Va-skrsewe Hristovo, va{ Patrijarh i sviArhijereji Srpske Crkve pozdravqaju vaspozdravom radosti i novog ivota.

HRISTOSVASKRSE!VAISTINUVASKRSE!

Vijest o Vaksr-sewu CaraSlave odjek-nula je i pro-

{irila se po vasionibrè od svjetlostislave}i pobjedu ve}u islavniju od svih kojedo tada bijahu izvoje-vane. Ovaplo}eni Lo-gos Boìji, sli~an~ovjeku u svemu osim ugrijehu, Vaskrsava izgroba, smr}u uni{tiv-{i smrt i svima dari-va @ivot Vje~ni. Jerne bija{e mogu}e da Onajkoji je stvorio sve bu-de dràn u vlasti smr-ti. Ad se zatrese od prisustva Hris-tovog i popuca{e okovi svima onimakoji bijahu u stegama |avoqim. U svi-

jetu prepunom mr`we i ispuwenog ze-maqskom slavom i blagom, nuditi qu-bav zna~ilo je biti osu|en od stranesvijeta prepunog ta{tine i grijeha.Hristos poru~i svijetu: "Qubite", asvijet Wemu odgovori: "...Raspni ga,raspni! Krv wegova na nas i na djecuna{u"(Lk.23,21, Mt.27,25). Hristos po-ru~i svijetu: "Ako te ko udari po des-nom obrazu tvom, okreni mu i dru-gi"(Mt.5,30), a svijet, ne gube}i ni ~a-sa, presudi mu bez krivice i osudi nakrsno stradawe. Rije~i mr`we koje po-zivaju na razapiwawe slu{amo svakogadana od robova grijeha i sa istim uà-som one odzvawaju u u{ima onih koji sasuzama u o~ima preìvqavaju zajednosa Hristom Golgotu Velikog Petka.

Mnogi doga|aji dostojni pomena izistorije qudske, mnogi pronalasci,mnoge bitke i previrawa svjetska, os-tavili su pe~at u istoriji roda quds-kog, ali ni jedan ne bija{e velik, zna-~ajan i spasonosan kao Hristovo Va-skrsewe, jer Vaskrsewem Hristovim inama je dat zalog vaskrsewa.

Dosta je danas nesre}nih me|u nama jer ne znaju da odrede svoj ciq, jer nemogu da prepoznaju pravi smisao ìvo-ta. Traìti smisao u materijalnosti, uzemaqskom blagu, nosi sa sobom pad uprovaliju bez dna. Hodati svijetom bezciqa i po stranputicama ìvota jestenajve}a qudska tragedija jer nam Gos-

pod kaza da je On Put,Istina i @ivot. Bori-mo se za to, bra}o i ses-tre, da kada se pogle-damo u ogledalo ìvo-ta ugledamo u sebi likBoìji, da budemo du-hovno-tjelesni goros-tasi, mudri kao zmije ibezazleni kao golubo-vi. Borimo se da se Sv-

jetlost Hristova Va-skrsewa zacari u nama,i da se nikada ne ugasitaj nepresu{ni izvorqubavi, jer samo onda}emo mo}i kazati dasmo blizu vrata Carst-va Nebeskog.

Srca su nam vrlo ~esto okamewena.Postali smo hladni i bezosje}ajni natu|e nesre}e, a razlog je otu|enost odBoga, od bli`wih i na{a gordost.Razlog je i svakodnevno servirawe lo-{ih, neistinitih ili poluistinitihvijesti preko elektronskih i {tampa-nih medija. îni se da gubimo kontrolunad na{im ivotima, nad savremenim teh-nologijama, nad ìvotnom okolinom iumjesto da oboìmo sebe i svaki dioovozemaqskog ìvota, u mjeri u kojojse to da u~initi, mi postajemo robovi.Stanimo pred lice Boìje bez predra-suda, bez samoopravdavawa i sagledaj-mo se istinski kakvi smo. Pretvaramose u bezli~ne osobe koje u za~aranomkrugu globalizma, svakodnevne trke iprolaznih vrijednosti zaboravqaju navje~no i neprolazno. Gazimo jedni pre-ko drugih halapqivo, ra{irenih zjeni-ca vape}i za carstvom prolaznim a zab-oravqamo da ovo carstvo r|a i moqacizjeda.

Moramo se podi}i iz mrtvila duhov-nog i ponovo useliti u du{e na{e dje-~iju radost, osmjeh i vedrinu, jer Hri-stos je Vaskrsao.

Moramo se ugledati na djecu jer zawih Vaskrsli Bogo~ovjek kaza da jetakvih Carstvo Nebesko.

@ele}i da svi u radosti, miru i vese-qu sretnemo Vaskrslog Gospoda Hris-ta, pozdravqam vas sa sveradosnim poz-dravom, pobjede @ivota nad smr}u:

HRISTOSVASKRSE!

JAJE, SIMBOL @IVOTA



AKTUELNOSTI / ÊSTITKE SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.8

Polaznici dje~ijih vrti}a,,îka Jova Zmaj’’ i ,,Dra-gan i Zoran’’ obiqeìlisu Vrbicu-Lazarevu subo-

tu. Polaznici starijih grupa Dje~i- jeg vrti}a ,,Dragan i Zoran’’, tradi-cionalno su, u prijepodnevnim sati-ma, prisustvovali slu`bi u manasti-ru ,,Svetog Vasilija Ostro{kog’’, apotom se vratili u vrti} gdje je prip-remqen sve~ani ru~ak i priredba zagoste i roditeqe. Mali{ani vrti}a,,îka Jova Zmaj’’, oki}eni vrbovim icvijetnim vjen~i}ima, kao {to je toobi~aj za Vrbicu, bili su na ve~er-wem bogosluèwu u hramu ,,Svetog

Georgija’’, a nakon toga prisustvo-vali su i osve}ewu vrbice na grad-skom trgu ,,Kraqa Petra Prvog Kara-|or|evi}a’’. I oni su ovaj praznikuqep{ali bogatim kulturno-umjet-ni~kim programom za roditeqe, bakei deke i druge goste koji su izveli uDomu omladine. Lazarevu subotu obi-qeìle su i ~lanice SKUD-a ,,Sem-berija’’ koje su pred zgradom Skup{-tine op{tine Bijeqina izvele tradi-cionalnu proqe}nu igru ,,Lazarice’’.

Obu~ene u raznobojne no{we, dje-vojke su igrom i pjesmom poèqelesre}u, zdravqe i bogatstvo gradu Bi-

jeqini, a u ime Op{tinske uprave

na~elnik op{tine, Mi}o Mi}i}, kaodobar doma}in, darivao je ,,Laza-rice’’.

Vrbica ili Lazareva subota jepraznik koji je posve}en uspomeni naLazarevo vaskrsewe i Hristov ulazaku Jerusalim. Slavi se u subotu uo~ivelikog hri{}anskog praznika Cvi-

jeti. U hramovima se toga dana sluìve~erwe bogosluèwe, a u crkve seunose vrbove gran~ice, koje nakonosve{tewa sve{tenik dijeli vjer-nicima. Tim gran~icama se ukra{a-vaju kandila i ikone u ku}ama, a ovimpraznikom po~iwu veliki vaskr{wipraznici. E.S.N.

LAZARICE ZA SRE]U I NAPREDAK



POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 9

OPTIMALNI USLOVI ZA PROQE]NU SJETVU

Toplo i suvo vrijeme kojenas je pratilo neko-liko proteklih dana,odgovara razvoju biqa-

a, a usqed ovakvih vremenskihrilika, proqetna sjetva u

Semberiji je u punom jeku. Kakosti~u stru~waci, ukoliko pot-aje ovakav povoqan vremenskieriod, svi poslovi }e biti ura-eni na vrijeme.- Povoqne vremenske prilike

marta i po~etkom aprila,su, da su jesewi usje-

u dobrom stawu, a naro~itokoja je posijana u opti-

agrotehni~kom roku, sa-je u fazi vlatawa i ima tri

a poseban zna~aj }eprihrana. Sadaratari mo-

povesti ra~una o za{titi

p{enice od korova i pojave le-me, kaè Marko Skoko, diplo-mirani inèwer poqoprivrede.

- Ovakvo vrijeme i povoqnizemqi{ni uslovi omogu}ili suintenzivirawe sjetve kukuruza,tako da se moèo~ekivati, da seu najve}oj mjeri, ovaj najva`nijiovosezonski posao zavr{i u op-timalnom roku. Samim tim, sadase mogu sijati hibridi svih gru-pa zrewa, a u kasnijoj fazi, po-~etkom maja, moraju se sijatihibridi kukuruza sa kra}om ve-getacijom. Prilikom predsjet-venih i sjetvenih radwi potreb-no je provesti kompletnu prim-jenu agrotehni~kih mjera, jer }ese time stvoriti preduslovi zakvalitetan prinos. Prije svega,potrebno je znati koliko i kojeg

|ubriva je potrebno na konkret-noj parceli, a to se moè najbo-qeutvrditi hemijskom analizomzemqi{ta, obja{wava Skoko i

napomiwe da na{i poqopriv-rednici nemaju tu naviku. Ontvrdi da poqoprivrednici mogukoristiti ,,ureu’’ u dozi od 300

kilograma po hektaru, ,,KAN’’,ili ,,NPK’’|ubriva u koli~iniod 250 do 300 kilograma po hek-taru. Pored ovoga, ukoliko doz-vole vremenski i zemqi{ni us-lovi, potrebno je zatvoriti bra-zdu kako bi se sa~uvala vla`nostzemqi{ta i stvorila akumula-cija vlage za su{ni period. Po-seban zna~aj za daqi razvoj biq-ke nakon sjetve kukuruza, imatretirawe parcele pesticidimaprotiv korovskog biqa i drugih{teto~ina.

- Za ovo tretirawe mogu se ko-ristiti ,,acetohlor’’ u dozi od dvalitra po hektaru u kombinacijisa 120 grama ,,merlina’’, kao i,,lumaks’’u koli~ini od tri i podo ~etiri litra po hektaru, sav-

jetuje Marko Skoko. S.\.

POGODNO VRIJEME ZA DOBAR ROD

Na imawu Mi}e @ivi}a(37) u Dowem Crwelo-vu gotovo da i nema pre-daha od svakodnevnih

oqoprivrednih radova i obavezaa wivi. On i supruga Nada (33)maju troje djece, tri k}erke. Navom imawu uzgajaju krastavac u12lastenika, unutra{we povr{ineko 1.500 kvadrata, a Mi}o je ovogroqe}a zasadio i lubenicu na 4,2ektara. Pod najlonom je zasadio2 dunuma lubenicom, isto tolikoa otvorenoj povr{ini planira daasadi. Jo{ planira da zasadi i ku-us na pet hektara, rani, sredweani i kasni kupus. Na wivi muvakodnevno pomaù i dva radnikaezonca.

- Ve} ~etvrtu godinu proizvo-povr}e pod plastenicima. Da-u na{im uslovima proizvodwe

jo{ uvijek sve diktira za-ponude i potra`we. Nemauna-

ugovorene proizvodwe i mimoèmo govoriti o jednoj ri-

proizvodwi, kad je u pitawui plasman povr}a. Neko u

tome i zaradi, neko ostanepozotivnoj nuli, neko i izgubi.

poqoprivrednika u Sem-nije zadovoqna svojim sta-jer je trì{te otvoreno,

je izuzetno jaka, aje pregazio rat, tranzicija i

nevoqe. Resorno ministar-pomaè poqoprivrednicima,

ni ta podsticajna sredstva ni-dovoqna da bismo mogli pozi-

poslovati i normalno ìv-

Mi}o @ivi} kaè da je Sembe-ija, pogotovo Crwelovo, prep-avqena plastenicima i najloni-

ma. Ipak, i on smatra da je to jedanrimitivan na~in proizvodweovr}a, jer qudi nemaju sredstva zaugoro~na ulagawa u ovaj vid pro-zvodwe povr}a.- Neophodni su nam povoqni,

krediti za ovu proiz-Zbog toga qudi postavqaju

plastenike u kojima su us-za rad izuzetno te{ki, tem-

visoke i sve to treba fi-

zi~ki izdràti. Ugradili smo sis-teme za navodwavawe, koristimoza{titna sredstva za povr}e. Uposqedwe vrijeme krastavac ve} urano proqe}e napada crveni pauk.Iz vo}waka se preselio u plaste-nike. Naro~ito napada zasade kra-stavca i lubenice. Koristimoadekvatna za{titna sredstva, jer uselu imamo i poqoprivredne apo-teke. Za{titna sredstva pove}ava-ju cijenu proizvoda.

@ivi} kaè da u plastenicimamoraju raditi kompletne porodi-ce, da bi se ostvarila neka zna-~ajnija nov~ana dobit. Prisutan je

i problem nedostatka radne snage.Dok s jedne strane govorimo o kri-zi, na drugoj strani te{ko je pro-na}i sezonske radnike, iako jednevnica trenutno oko 30 KM.

- Qudi bjeè od takvog posla.Svemaweradne snage imamo na se-lu.Uglavnom su to stara~ka doma-}instva. Kad govorimo o zaradi,malo qudi moè od ovog posla{kolovati djecu i izdràvati po-rodicu. Sve zavisi od organizaci-je posla i od uslova u kojima seproizvodi povr}e. Zapo~eo samìvot sa porodicom u odvojenomdoma}instvu, nakon osamostaqewaod oca i sve to ide dosta te{ko.

Puno je mladih qudikoji jo{ uvi-jekìve, prakti~no, u jednoj vrstiporodi~ne zajednice ili zadruge,jer nemaju mogu}nosti da vode od-vojen ìvot. Naàlost, de{ava seda ~ovjek radi intenzivno tokomcijele godine, proizvede velikukoli~inu povr}a i opet ostane nagubitku.

@ivi} isti~e da probleme upoqoprivredi treba realno raz-motriti i analizirati. Evropskenorme i standarde nije tako lakoostvariti, bukvalno, preko no}i.On za 96 dunuma povr}a moraobezbijediti investiciju od 30.000

KM. Sa propratnim tro{kovimato }e dosti}i i iznos od 60.000KM. Sa obavezama za vo|ewe do-ma}instva neophodno je zaraditi~ak oko 100.000 KM da bi se moglonormalno ìvjeti u jednom takvomdoma}instvu i biti na pozitivnojnuli. Zbog toga proizvo|a~i povr-}a najvi{e strahuju od elementar-nih nepogoda, kakve su zabiqe-ène prije nekoliko godina, od su-{e do grada i razornog vjetra. Ip-ak, svi oni se nadaju da }e ih pra-titi ìvotna sre}a i da }e usp-

je{no okon~ati jo{ jednu godinuna wivi pod otvorenim nebom.

Q.Q.

NA IMAWU MI]E @IVI]A IZ DOWEG CRWELOVA

PLASTENICI PREKRILI@IVI]EVA POQA

Bra}a Rado i RajkoMihajlovi} izDoweg Crwelovasu blizanci, ro|e-

ni 1973. godine. @ive u zajedni~kom doma}instvu, ia-ko su obojica odavno for-mirali svoje porodice iimaju po dvoje djece. Mihaj-lovi}i imaju veliko imawei smatraju ih jednim odnajuspje{nijih proizvo|a-~a povr}a i vo}a u Sembe-riji. Izgradili su velikuhladwa~u za vo}e, velike iudobne ku}e za sebe i svojudjecu. Naravno, sve {to supostigli, kaù da su gradi-le i stvarale generacije.Ni{ta nije moglo do}i sa-mo od sebe ili pasti s neba.Prona{li smo ih na wivi,povr{ine oko hektar i po.U toku je prekrivawe lube-nice najlonima, pod kojima}e biqke provesti oko mje-sec dana, nakon ~ega }e us-lijediti otkrivawe i raz-voj biqaka pod otvorenimnebom.

- Planirali smo da zasa-dimo ukupno oko deset hek-tara lubenicom, {est hek-tara ranog i ~etiri hek-tara poznog bostana. Ovogproqe}a sadi}emo i diwu

na povr{ini od jednog hek-tara. Po hektaru, ukolikogodina bude rodna i ne budebilo kakvih iznena|ewa,moèmo o~ekivati rod od50 do 60 tona lubenica.Ulagawa po hektaru iznoseod pet do {est hiqada ma-raka.

Mihajlovi}i planirajuda ovog proqe}a zasade ikupus na sedam hektara,cveklu na 2,5 herktara, doku vo}waku, povr{ine 4,5hektara, uzgajaju jabuke.Obi~no, kad vi{e rade, ka-ù da zarada bude mawa, jertakva je seqa~ka ra~unica.Takav je i ìvot sembers-kog seqaka, sastavqen odmukotrpnog teà~kog radai nadawa. Tokom qeta st-repe od su{e, pla{e se ele-mentarnih nepogoda. Jer,ipak je to fabrika podvedrim nebom, neza{ti-}ena od ekstremnih spoq-nih uticaja.

Mihajlovi}i kaù da senemaju na {ta àliti. Sa-mi su odabrali svoja zani-mawa i za sada se uspje{nonose sa svim problemimakoje ovakva poqoprivrednaproizvodwa diktira.

E.S.N.

UGLEDNI SEMBERSKI PROIZVO]AÎ

VO]A I POVR]A

NI[TA NEPADA SA NEBA



HRONIKA / ÊSTITKE SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.10

Hristos Vaskrse!

OP[TINSKI ODBOR PARTIJE DEMOKRATSKOG PROGRESA BIJEQINA

KONSULTATIVNI SKUP O INICIJATIVIZA OSNIVAWE REKOM-a

Uorganizaciji Hel-sin{kog odbora zaqudska prava RS iUdruèwa "Povra-

tak" Bijeqina, a uz podr{kuAmbasade Kraqevine Holan-dije u Beogradu, u subotu, 11.aprila u bijeqinskom hotelu"Drina" odràn je konsulta-tivni skup o inicijativi za os-nivawe REKOM-a, Regionalnekomisije za utvr|ivawe ~iwe-nica o ratnim zlo~inima uzemqama nastalim iz nekada{-we SFRJ. Na skupu u Bijeqiniu~esnicima su se obratiti Bo-gdan Ivani{evi} iz Me|unar-odnog centra za tranzicijskupravdu, Nata{a Kandi} izFonda za humanitarno pravoBeograd, Vehid [ehi} iz Fo-ruma gra|ana Tuzla, te Salemôrbo iz Udruèwa ,,Povra-tak’’. Skupu su prisustvovali ipredstavnici nevladinih orga-nizacija iz op{tina Prijedor,Bijeqina, Ugqevik, Lopare,Zvornik, Teo~ak, Srebrenica,Tuzla i Br~ko Distrikta.

Kako je rekao Bogdan Ivani-

{evi}, stru~ni saradnik i kon-sultant u Ma|unarodnom cent-ru za tranzicijsku pravdu, uosvrtu na iskustva sli~nih ko-misija formiranih u 35 zema-qa u svijetu, mandat budu}e Re-gionalne komisije obuhvataobi prikupqawe izjava i doku-menata o `rtvama ratnih zlo-~ina, prisilno nestalim oso-bama, javna slu{awa ispovi-

jesti `rtava tortura u logori-ma, imenovawe po~inilacazlo~ina, kao i rad na ostvari-

vawu prava na reparacije, kakomaterijalne, tako i one simbo-li~ke.

- Ciq nam je utvr|ivawe ~i-

wenica koje ne moè niko po-re}i i priznawe onoga {to sezaista dogodilo na na{im pro-storima u proteklim ratovi-

ma. Stvarawem popisa `rtava,registra doga|aja koji su odni-jeli nedu`ne ìvote, stvaramosvojevrsnu mapu sje}awa, ko-lektivno pam}ewe koje morabiti dio istorije na{eg dru{-tva. Ukoliko ne pomognemo tu-ìla{tvima, ne izgradimo ine sa~uvamo takvo kolektivnopam}ewe, iskustvo govori, on-da se zlo~in uvijek moè pono-viti, rekla je Nata{a Kandi}na sastanku, istakav{i da samotako moèmo kreirati pozi-tivnu klimu odricawa od mr`-we koja }e omogu}iti da budu}egeneracije nikada vi{e nedozvole da se dogodi, kako jerekla, ono {to smo mi dozvoli-li da se desi. M.E.

CIQ JE

UTVR\IVAWEÎWENICA

Sudbina 16.252 nestale osobe na podru~junekada{we SFRJ, od ~ega oko 13.000 u BiH,jo{ uvijek je nerazja{wena, a brojne masovnegrobnice jo{ uvijek su neotkrivene. @rtveratnih zlo~ina i porodice `rtava polakotonu u zaborav. "Fond za humanitarno pravo"Beograd, "Dokumenta" Zagreb i "Istraìva~kodokumentacioni centar" Sarajevo u maju 2006.godine pokrenuli su debatu o ovim problemi-

ma. Nakon ~etiri Regionalna foruma zatranzicionu pravdu i brojnih konsultativnih

skupova, zakqu~no sa martom ove godineKoaliciju za REKOM ~ine 150 nevladinihorganizacija i 200 pojedinaca. U 2009. i 2010.godini Koalicija }e odràti 70 nacionalnihi lokalnih konsultacija, te jo{ ~etiri regio-

nalna foruma za tranzicionu pravdu. Osnovniciq je izgradwa modela REKOM-a kakav odgo-

vara potrebama i iskustvima u ovom regionu,a koji }e sa 1.000.000 prikupqenih potpisapodr{ke biti predat predsjednicima dràva,nasqednica nekada{we SFRJ.

IZGRADWA MODELA REKOM-a



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 11

Sve~anim presijeca-wem vrpce na~elnikop{tine Mi}o Mi-}i} pustio je u saob-

ra}aj Ulicu Filipa Vi{wi}a~ime je zavr{ena sloèna dio-nica kolektora broj ~etiri nakojoj su radovi otpo~eli 20.oktobra pro{le godine. Rok zazavr{etak ove dionice, koja jekrenula iz Ulice Svetog Save,bio je po~etak aprila, ali uzi-maju}i u obzir sloènost pos-lova i vremenske uslove tokomzimskih mjeseci, izvo|a~u zasedam dana ka{wewa niko neupu}uje zamjerke. U okviru ovihradova ura|ena je i nova vodo-vodna mreà, ki{na kanaliza-cija i kompletna infrastruk-tura.

- U narednih desetak danabi-}e zavr{eni radovi i u ulicamaMajora Dragutina Gavrilovi-}a, Vidovdanskoj, Jermenskoj,Kraji{koj, Sime Milutinovi-}aSarajlije, Branka ]opi}a iostalim ulicama u ovom dijelugrada tako da }e ovaj kolektori ovajdio grada, koji je ujednoinajgu{}e naseqen, biti prik-qu~en na kanalizaciju i naglavni kolektor, ~ime }e brojkorisnika prikqu~enih na ka-

nalizaciju iznositi oko 4.000,najavio je na~elnik Mi}i} is-ti~u}i da je ukupna cijena ko{-tawa ovog dijela radova iznosi-la 3.800.000 eura, a da su sredst-va obezbije|ena iz kredita Ev-ropske banke za obnovu i razvoj.

Projekat izgradwe gradskekanalizacije, koja je otpo~elakrajem 2005. godine, odvija se uvi{e faza, od kojih je prva obu-hva}ala izgradwu glavnog ko-lektora duìne 1.700 metara iglavne pumpne stanice. Taj dioprojekta, vrijedan {est milio-na maraka,u potpunosti je ura-|en iz op{tinskih sredstava ito je, kako isti~e na~elnik Mi-}i}, bio preduslov za nastavakizgradwe kanalizacije. Uz tajglavni kolektor, ovaj najva`-niji infrastrukturni projekatna{e op{tine, ima pet sekun-darnih kolektora od kojih jesad zavr{en kolektor broj ~e-tiri, a zatim po~iwu radovi naizgradwi kolektora broj jedanu Ulici Du{ana Baranina.

Ova najskupqa investicija uistoriji na{eg grada, koji ujed-no ozna~ava i jedan zna~ajan pe-riod u razvoju Bijeqine, podra-zumijeva pomo} kako lokalnihtako i republi~kih instituci-

ja i banaka, raznih donatora,ali i Evropske banke za obnovui razvoj koja je za drugu fazuizgradwe kanalizacije odobri-la 7.000.000 evra.

- Pored ovih sedam milionaevra koje smo dobili od Evrop-ske banke, a kako bi uspje{nonastavili sa realizacijom pro-jekta, Vlada Republike Srpskeje dalasaglasnost da se u nared-nom periodu zaduìmo za jo{petmiliona euraodistebanke.Pored toga raspolaèmo i sa9.500.000 evra donatorskihsredstava, od kojih smo ~etirimiliona evra dobili od {veds-ke organizacije SIDA, a5.500.000 evra od Evropskekomisije, pojasnio je na~elnikop{tine Mi}o Mi}i}.

Izgradwa kompletnog kana-lizacionog sistema, kako seprocjewuje, ko{ta}e oko 45miliona maraka, a ukoliko nebude neplaniranih zastoja ra-dovi }e, procjewuje na~elnikMi}i}, biti zavr{eni za okotri godine. Prema wegovimnajavama, posqedwi koji }e seraditi je kolektor broj pet, uUlici 27. marta u kojoj radovipo~iwu nakon zavr{etka zao-bilaznice. M.R.

ZAVR[ENA SLO@ENA DIONICA NAJVA@NIJEG INFRASTRUKTURNOG PROJEKTA BIJEQINE

NOVO LICE BIJEQINE

Istraga pred Tuìla{tvomBiH u slu~aju ubistvaQubi{e Savi}a Mauzera,ratnog komandanta speci-

jalne jedinice Garda "Panteri" i ne-kada{weg na~elnika Uprave polici-

je RS, ubijenog 7. juna 2000. godine, u{la je u zavr{nu fazu, ali detaqi ist-rage, razumqivo, ne}ebiti dostupni javnostido podizawa optu`nice.

Kako saznajemo, istra-ga koju vodi tuìlacBo-ò Mihajlovi} raspo-laè i novim svjedoci-ma koji su gledali prip-reme ubica pred "akci-

ju", ali jo{ uvijek ~itavniz pitawa ~eka odgovo-re. Kao mogu}i osumwi-~eni za ubistvo Mauzerapomiwu seVlatko Ma~ar, ubijen kra-

jem januara 2008. u eksploziji ispredwegovog kafi}a "Omerta" na Pala-ma, i \or|e @drale, uhap{en u We-ma~koj i polovinom februara ovegodine predat Sudu BiH.

Kako saznajemo, nedavnim svjedo~e-wem Save Cvjetinovi}a, RadomiraRace Marjanovi}a i Ostoje Nikoli-}a, poku{alo se do}i do odgovora napitawe ko je tokom istrage ovog ubi-stva na vje{ta~ewe poslao la`nebrojeve {asije i motora vozila ko-ri{tenog pri ubistvu, kao i rasvijet-liti okolnosti pod kojima su se ubi-

ce nakon ubistva prevezle crnim "gol-fom" od Bijeqine do granice sa Sr-bijom, a da ih niko nije kontrolisao.

U vrijeme ubistva Qubi{e Savi}a,Cvjetinovi} je bio na~elnik CJBBijeqina, Marjanovi} na~elnikKrim-slu`be, a Nikoli} policijskiinspektor. Na osnovu pouzdanih iz-

vora bliskih CJB Bije-qina, ali pod uslovomanonimnosti, saznajemoda Tuìla{tvo BiH ra-spolaè samo dokazimakoji su i 2000. godineprikupqeni, ali su god-inama zanemarivaniili skrivani po nalogunekih krugova mo}nikau RS. Radi se o vozilu ioru`ju kori{tenimapri ubistvu, kao i DNK

nalazima ra|enim u Beogradu, koji suu me|uvremenu dopuweni nalazimaprikupqenim savremenijom metodom.Na{ izvor tvrdi da su ti dokazi do-voqni za podizawe optu`nice, te da

je Ma~ar, kao mogu}i izvr{ilacubistva, i ubijen po zakonu }utwe,koji se u àrgonu sicilijanske mafi-

je zove "omerta". Tako|e, jedan odkqu~nih motiva za Mauzerove ubist-vo svakako je bila i wegova namjerada se, kao na~elnik Uprave policijeRS, odlu~no obra~una sa politi~ko-mafija{kom krugovima u RepubliciSrpskoj. M.E.

ISTRAGA U SLUÂJU UBISTVA QUBI[E SAVI]A MAUZERA

ZAVR[NAFAZA ISTRAGE

Na inicijativun e v l a d i n i horganizacijai pojedinaca

iz zemqe i dijaspore, a sciqem poboq{awa uslo-va ìvota gra|ana Jaweputem edukacije kadrova,razvoja preduzetni{tvai unapre|ewa kulturnog,politi~kog i ekonoms-kog ìvota u petak, 10.aprila, u Domu kulture uJawi odràna je sjednicaOsniva~ke skup{tineLokalne akcione grupeJawa. Nakon dva mjesecakonsultacija i radnihseminara, a pod motom"Za qep{u i prosperi-tetniju Jawu", osnivaweLAG-e podràle su svenevladine organizacije uovom povratni~kom mjes-tu, kao u gra|ani Jawekoji trenutno ìve i ra-de u inostranstvu. Osni-va~koj skup{tini pri-sustvovali su visokifunkcioneri SDA, Ba-kir Izetbegovi} , SenijaBubi}, Ramiz Salki},XevadMahmutovi}, EdinRami}, te lokalni pred-stavnici ove stranke. Uime op{tine Bijeqina,skupu je prisustvovao izamjenik na~elnika na-{e op{tine,IzetCami}.

- Drago nam je {to smo

danas sa vama. Pratilismo va{ povratak i svenevoqe na koje ste naila-zili, a raduje me da jepovratak u Jawu ostva-ren gotovo 100 posto. Mipodràvamo i ovaj va{projekat i mislim da stepokrenuli pravu stvar,te da }ete uskoro imatiprofesionalne i po stan-

dardimaEU ura|ene pro-jekte kojima }ete unap-rijediti va{ ìvot ovd-je, rekao je Bakir Izet-begovi} u svom obra}awuprisutnima. Za predsjed-nika i potpredsjednika

Upravnog odbora LAG-eizabrani su Muhamed[ehi}, inèwer poqo-privrede iz Jawe, teSenad Deli}, administ-rator i vlasnik web-sajtawww.janja-bih.at, sa sjedi-{tem u Austriji. Preds-

jednik Skup{tine je Ad-nan Rami}, privatni pre-duzetnik u Norve{koj,

potpredsjednik Skup{-tine je Ahmet Haxi},geodetski tehni~ar izJawe, a predsjednik Nad-zornog odbora je glavniimam Omer ef. Cami}.

M.E.

OSNIVA^KA SKUP[TINA LOKALNE AKCIONE GRUPE JAWA

ZA QEP[U INAPREDNIJU JAWU




Op{tinsko udruèwe ponzionera Bijeqina

Sre}niVaskr{wi praznici

Sre}ne Vaskr{we praznike svim

privrednicima

@ELI PODRU^NA

PRIVREDNA

KOMORA BIJEQINA

OP[TINA PODR@AVA RAD OMLADINSKIH

Prilikom od-lu~ivawa otome kojiprojekat tre-

ba da pro|e, a koji ne,rukovodili smo se nizomkriterija me|u kojima jeposebnu va`nost imalo ito koliko qudi se ukqu-~uje u wegovu realizaci-ju i koliko }e vremenskida traje. Jako je bitno daqudstvo koje je ukqu~e-no bude kvalitetno kakobi se sadràj projekta{to boqe predstavio una{oj sredini, obrazlo-ìla je Qubica Mla|e-novi}, samostalni st-ru~ni saradnik za rad saomladinskim organiza-cijama i udruèwima is-ti~u}i zahtjev za {tobogatijim sadràjem ka-ko organizacija ne bi sp-rovela samo kratku kla-

si~nu kampawu u vidupodjele plakata i bro-{ura gra|anima. Najve-}i predvi|eni iznos ko-

ji moè da se dobije odop{tine je 7.500 marakii taj iznos je dobio pro-

jekat ,,Pokret za ìvot’’

Svetosavske omladinskezajednice koji je, kakokaè Mla|enovi}, izu-zetno zanimqiv i ne{to{to do sada nismo ima-li. Realizacija projekta}e se odvijati tokom ne-koliko mjeseci, a obuh-vata}e {tampawe plaka-ta, bro{ura, snimawe tvspotova, izvo|ewe pozo-ri{ne predstave ,,Mama,sre}an ti 18-ti ro|en-dan’’, te angaòvawe pre-dava~a koji }e odràtiniz predavawa na temuo~uvawa ìvota. Me|uorganizacijama koje su

dobile op{tinska sred-stva nalaze se i Centarza ekologiju i odrìvirazvoj (6.000 KM),Svijet za Balkan ( 6.000KM), Omladinski cen-tar (4.600 KM), Udru-èwe èna ,,Arta’’

(3.400 KM), Proni cen-tar za omladinski razvoj(6.980 KM), [kola ru-kometa ,,Sedmerac’’

(4.138 KM) te Odred iz-vi|a~a ( 4.480KM) kojiod svih ima najduù tra-diciju.

- Ove godine smo kon-kurisali sa tri projek-ta, pro{ao je samo jedan,,,[kola za omladinu’’.Zapravo, to je nastavakprojekta od pro{le go-dine koji se pokazao kaoizuzetno kvalitetan jerje donio dobre rezulta-te. Nakon zavr{etka

Kao i ranijih, tako je i ove godine raspisan konkurs za

omladinske projekte i projekte borbeprotiv {tetnih uticaja. Za op{tinska sredstvakoja ove godine iznose 110.000 maraka, a koja se

raspore|uju u razli~itim iznosima, apliciralo je14 organizacija, od kojih je wih osam zadovoqilotraène kriterije te dobilo sredstva za

realizaciju predloènih projekata koji }e se realizovati na podru~ju na{e op{tine

SREDSTVA ZA OSA



HRONIKA / ÊSTITKESEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 13

Sre}ni

Vaskr{wi

praznici

svim

gra|anima pravoslavne

vjeroispovijesti

ANIZACIJA I UDRU@EWA

u na{em kampu nati polaznici su

na takmi~ewurepubli~kom prvenstvu i

i u mu{koj i ukonkurenciji prvo

dok su mla|e ekipedrugo mjesto, rekao

e Risto Sekuli}, stari-je{ina Odreda izvi|a~a

Semberije napomiwu}i da

ne treba zaboraviti da onirade tokom cijele godine, ane, kao {to je to slu~aj sanekim od organizacija, samood projekta do projekta. Sobzirom da predvi|ena sre-dstva nisu u potpunosti ras-pore|ena, ostalo je 10.900KM, Qubica Mla|enovi} jenajavila skoro raspisivawe

jo{ jednog konkursa. M.R.

PROJEKATA

Umaloj sali, u utorak14. aprila, na~elnikMi}o Mi}i} je pot-pisao ugovore o su-

finansirawu postdiplomskihradova ~ime je ujedno i zavr-{en ovogodi{wi konkurs zadodjelu stipendija. Buxetomop{tine Bijeqina za 2008/2009.{kolsku godinu predvi|enasredstva za stipendije iznoseoko 400.000 maraka.

- Ove djevojke su dobile nov-~anu pomo} za izradu magistar-skog rada u iznosu od po 1.500maraka. Ina~e, mi smo u pro-teklom periodu imali neko-liko vrsta konkursa kojima jeza 194 studenta po raznim osno-vama dodijeqena stipendija,rekao je na~elnik Mi}i} is-ti~u}i da se pored dodjele sti-pendija redovnim studentimakoji imaju visok prosjek ocjena,

iza{lo u susret i studentimaiz porodica palih boraca iinvalida, te socijalno ugroè-nih kategorija. Najniì iznosmjese~ne stipendije je 170 mara-ka, a najve}i 221 marku, {to je uzavisnosti od visine stimula-cije koju dobijaju studenti naosnovu prosje~ne ocjene.

U Odjeqewu za dru{tvenedjelatnosti, a po prijavama na

javni poziv za dodjelu sredstavaza sufinansirawe postdiplom-skih radova, odlu~ili su dasredstva dodijele Nini ]ek-li}i Danki Modrakovi}.

-Zahvaqujem se na~elnikuMi}iMi}i}u na ukazanom pov-jerewu i dodijeqenim sredstvi-makoja}emikoristiti za zavr-{etak magistarskog rada u No-vomSadu, kratko je rekla Dan-kaModrakovi}, asistentica naFakultetu spoqne trgovine iPedago{kom fakultetu ~ijimagistarski rad je iz matemati-ke, odnosno geometrije. Na~el-niku op{tine se zahvalila iNina ]ekli}, asistentica naPedago{kom fakultetu, kojamagistarski rad iz sintakso-lingvistike radi na Filozofs-kom fakultetu u Palama.

-Izuzetno mi je drago {to uvremenu kada se jako malo ci-jene i vrednuju nau~na dostig-nu}a, pogotovo mladih nau~nihradnika, kako dru{tveno, takoi materijalno, op{tina Bije-qina pronalazi na~in da fi-nansira izrade magistarskihradova i doktorskih disertaci-ja, rekla jeNina]ekli}. M.R.

PODR[KA NAU^NO - ISTRA@IVA^KOM RADU

OP[TINA BIJEQINASTIPENDIRA

MAGISTARSKE RADOVE

VAZDUHOPLOVNI ZAVOD

ORAO




OdobravamoOdobravamo

POPUSTPOPUST

za stalnekorisnike

za penzionerei ratne vojneinvalide

Bijeqina

Zvornik

Lopare Ugqevik

Br~ko

Zdravqe-pharm 1 apoteka

Bijeqina, Trg Kraqa Petra I,

Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’)

tel. 055/223-722

Zdravqe-pharm Bijeqina,

Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bosne Srebrene 37,

tel.049/217-760

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bawalu~ka bb,

tel. 049/213-029

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko,

Bulevar mira 5, tel.049/217-200


,,[,,

naseqe, tel.049/235-350


Tr`ni centar FIS

Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare,

Ulica Cara Du{ana bb,

tel.055/650-126

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Ugqevik,

Ulica Kara|or|eva bb

tel.055/773-222

5%5%

10%10%

Apoteka ,,Zdravlje-pharm’’

Zvornik, Trg pobjede bb

Sre}ni praznici!

,,Vodovod ikanalizacija’’ AD

S S r r ee}} n n i i p p r r a a z z n n i icc i i !!

Sre}ni nastupaju}i Vaskr{wi praznici!

HRISTOS VASKRSE!



HRONIKA / ÊSTITKESEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 15

SVE NAJBOQE POVODOM VASKR[WIH PRAZNIKA!

Srbi iz Jasenice kodSrebrenika u Fede-raciji BiH, na Cvi-

jetnu nedjequ ma-sovno su posjetili svoje selo,prvi put nakon rata u BiH!Oko 500 mje{tana Jasenice iwihove kom{ije iz okolnihsrpskih mjesta Tiwe, Potpe-}a i Draguwe, okupili su sekod crkve ,,Svetih Petra iPavla’’, gdje je poslije 17 go-dina sluèna sveta arhijerej-ska liturgija, nakon ~ega jeorganizovano narodno veseqe.Sve{tenik @eqko Boì},

paroh jeseni~ko-{pioni~ki,kaè da }e 12. april 2009. go-dine velikim slovima bitiupisan u srcima Srba tog

kraja.- Bio je to veliki dan za

na{ narod i crkvu,qudi su sevratili zavi~aju, korjenima.Svi oni proveli su u Jaseni-ci najqep{e dane u svojimìvotima, djetiwstvo i mla-dost. Bio je to susret punemocija, jer ve}ina wih senije vidjela evo skoro punedvije decenije. Nakon sveteliturgije, qudi su obi{ligrobove svojih predaka iimawa koja su potpuno opust-jela. Nadam se da }e ovo okup-qawe biti podstrek za pov-ratakSrba na svoja ogwi{ta,jer za sve ove godine u Jaseni-cu se vratilo tek nekolicinastarijih, koje moète buk-

valno na prste da prebrojite.Boì} isti~e da je za orga-

nizovaniji povratrak Srba uJasenicu, neophodno stvori-ti minimalne uslove u ~emuo~ekuje pomo} op{tineSrebrenik i Vlade Tuzlans-

kog kantona.- Prije nekoliko godina

zapo~eli smo obnovu crkve,ali je to stalo na pola. Ob-nova hrama i duhovnog ìvo-ta je na{ najva`niji zadatak,a obnova putne mreè, tako-

|e, je prioritet, kako bi qu-di barem mogli da obilazesvoja imawa, da potpuno nezapuste, isti~e sve{tenikBoì}.

Najve}i broj Srba iz Jase-nice, koja je prije rata imalaoko 500 doma}instava, danasìvi na podru~ju Bijeqine iUgqevika, a dosta ih je, jo{od prije rata, u [vajcarskoji Austriji. Paroh Boì} is-ti~e, da bez obzira gdje danasìve, Jaseni~ani ne smiju daprepuste svoje selo zaboravu.

- Mi }emo u narednom peri-odu u~ini sve da vratimo Ja-senici weno staro lice, do-daje Boì}.

Skup u Jasenici protekao je mirno, uz obezbje|ewe po-licije Tuzlanskog kantona.

MJE[TANI JASENICE KOD SREBRENIKA,KOJI SU TOKOM RATA PRONA[LI UTOÎ[TEUGLAVNOM NA PODRU^JU BIJEQINE I UGQEVIKA,PRVI PUT MASOVNO POSJETILI SVOJE SEELO

DAN ZAPAM]EWEPi{e: SA[AMIRI]




Milo{aCrwanskog bb BijeqinaCentrala: 055-210-147 Faks: 055-206-601

H H r riis s ttoos s V Voos s kk r re e s s e e !!

Sre}ni

predstoje}i

Vaskr{wi

praznici!

Sre}ni

Vaskr{wi

praznici



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

SIDA BIRANEINFORMISANERizik od oboqevawa od polno preno-

sivih bolesti je najve}i me|u mladimakoji rano stupaju u seksualne odnose iskloni su mjewawu partnera. Upravo tapopulacija nije sklona kori{tewu kon-

doma, koji je najsigurnije za{titno sred-

stvo protiv polno prenosivih bolestime|u kojima i SIDE, najmla|e infek-

tivne bolesti, koja je otkrivena 1981.godine u SAD i koju mnogi smatraju"kugom savremenog dru{tva". Godine1983. nau~nici u Francuskoj su prviotkrili retrovirus, virus humane imuno-

deficijencije, HIV, koji dovodi dobolesti SIDE. Geografsko porijekloovog virusa je Afrika, na lokaciji ju`nood Sahare, a biolo{ko od afri~kihzelenih majmuna. Trenutno ova bolest jeglobalna epidemija. Vjeruje se da vi{eod 40 miliona qudi imaju HIV, kojiizazizva posqedwi i najteì stadijumneizqe~ive bolesti koja se nazivaSIDA. Virus uni{tava potpuno ibespovratno odbrambenu funkciju orga-

nizma, tako da on nije u stawu da sebrani od raznih infekcija, npr. tipa

prehlade.

Napada

organe

kao

{to

sububrezi, srce, mozak, {to dovodi doprekida rada bubrega, kardiomiopatiti-je i encefalopatije.Svaki ~ovjek koji je nosilac ovog

virusa, koji moè u organizmu da budevi{e godina, je potencijalni prenosilaczaraze. HIV se prenosi putem tjelesnihte~nosti, na primjer tokom analnog,vaginalnog i oralnog seksa, putem trans-fuzije krvi, nesavjesnim kori{}ewemigala zavisnika od intravenskeupotrebe droga i preko placente(izme|u majke i fetusa). Virus je veomaneotporan u spoq{woj sredini - vanqudskog oganizma ìvi nekoliko sekun-

di, te se ne moè prenijeti rukovawem,boravkom u istoj prostoriji, poqupcem uobraz, ka{qawem i kijawem,kori{tewem istog pribora za jelo, istogtoaleta, istog bazena, ubodom komarca.Simptomi su: no}no znojewe, gripozna

stawa koja ne prolaze, neobja{wivgubitak na teìni, otekle limfne`lijezde, bijeli pe~ati pounutra{wosti usta, purpurne ta~ke pokoì, kod èna hroni~ne vaginalnepjenu{ave infekcije, nenormalni rezul-

tati vaginalnog testa na HPV, genitalnebradavice. Ukoliko se posumwa nazarazu obavezno posjetite specijalistuza polne bolesti ili ginekologa, neupra`wavajte seks dok se ne provjeri dali je sve u redu, recite onom s kim steimali seksualni odnos da se on ili onatestira. NE TREBA OSJE]ATI STIDKADA JE ZDRAVQE U PITAWU, a razlogje sasvim jednostavan: uraditi HIV testje veliki korak, to je ne{to {to MO@Eda zauvijek promijeni ìvot. Dijagnozase postavqa testirawem krvi na znakeprisustva virusa HIV-a u slu`bama zatransfuziju krvi. Ima mnogo lijekovakoji se koriste za lije~ewe SIDE, a

naàlost oni ne lije~e, ve} samo uspo-ravaju bolest.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Sa doktorom JovanomI. Dereti}em, petog

jula 1998. godine uNi{u sam prvi put

vani~no predstavio potpunoovu nauku koju smo nazvaliAnti~ka istorija Srba", ko-a bi trebalo da ponudi odgov-re na sve ono {to je bilo taj-ovito i maglovito u istori-

i. Postoji ogroman broj doku-menata o postojawu Srba na

vim prostorima, dok o navod-om dolasku Srba na Balkanostoji samo jedan dokument

Konstantina Sedmog Porfi-ogenita koji je 948. godineavodno napisao svoje djelo,ekao je Milo{ Grozdanovi}z Ni{a, predstavqaju}i u

Narodnoj biblioteci "FilipVi{wi}" svoju kwigu "Srbiesu narod najstariji".

Grozdanovi} kaè da sviakqu~ci autora nove srpskestorijske {kole, ali i rus-ih i drugih nau~nika ospo-avaju vjerodostojnost tog dje-a, isti~u}i da je ono napisa-o tek 1611. godine u Parizu ia to djelo ne govori adekvat-o o Srbima.

- Mitski car Iraklije, zakoga se vezuje dolazak na Bal-kan 641. godine, tako|e je podupitnikom, jer se od 602. do801. godine ne zna ni{ta o is-toriji Vizantije. Na{a novasrpska istorijska {kola kre-nula je od starih anti~kih is-tori~ara i svih onih koji suse bavili ovom temom. Posto-ji dokumentacija koja jo{ uvi-jek nije prevedena ni na jedanìvi jeziki to je utvrdio pro-fesor Dereti}. Dve tre}ine

starih dokumenata ~eka naprevod. Veliki broj nau~nikau Srbiji bavi se ovom temom.U{ao sam u ovaj problem samatemati~ke i tehni~ke stra-ne i uz pomo} matemati~kihzakqu~aka poku{avam da do-|em do pisane dokumentacije.Ne{tosli~no radei Bugari i~ak tvrde da imaju sve argu-mente u rukama da ne pripada-ju grupi azijatskih naroda.

Grozdanovi} kaè da nepre-vedena dokumentacija postojiu Kongresnoj biblioteci uVa{ingtonu i îka{koj bib-lioteci u SAD. ProfesorJovan I. Dereti} je 1995. go-dine objavio kwigu "Serbi,narod i rasa", nakon ~ega sumu ameri~ki istori~ari zam-

jerili da mijewa zvani~nu is-toriju. Ipak, ameri~ki nau~-nici nisu mogli argumento-vati ta svoja osporavawa. Sta-roslovenski, starogr~ki, la-tinski su jezici na kojima jenapisana sporna ili nespornadokumentacija.

Anti~ki Srbi obuhvatajuogroman prostor, zemqa Gala,Samovo carstvo, Luì~ka Sr-

bija, sve je to skriveno od o~i- ju nau~ne javnosti, tvrdi Groz-danovi}, isti~u}i da ni egi-patske piramide nisu gradilirobovi, ve} grupe patriota kojisu ~ak stavqali svoje potpisena svako stvoreno zdawe.

Pitagorin prsten ~inifundamentalnu aksiomu Groz-danovi}eve rasprave. Propi-tivawem aksiomatike on is-kazuje izuzetnu lucidnost du-ha i hrabrost svojih nastoja-wa. Wegov model istraìva-wa anti~ke istorije Srba ideka saznawu da su Srbi na ovimprostorima autohton narod27.000 godina. Uz mitolo{ka,nau~na, istorijska, astronom-ska i matemati~ka, te genets-ka saznawa i istraìvawa,moè se do}i do vjerodosto-

jnih ~iwenica, kaè Grozda-novi}. Matematika je bezo-brazno precizna nauka kojarazotkriva sve ono {to sudrugi poku{ali prikriti.Ako ni{ta drugo, Grozdano-vi}evo djelo posjeduje rasko-{nu imaginaciju i spektaku-larnu erudiciju i to trebaznati cijeniti. Q.Q.

U NARODNOJ BIBLIOTECI ,,FILIP VI[WI]’’ PREDSTAVQENA KWIGA MILO[A GROZDANOVI]A

ANTI^KA ISTORIJA SRBAMilo{Grozdanovi}Milo{Grozdanovi}

Uskladu sa mjerama{tedwe koje je usvoji-la Skup{tina op{ti-ne Bijeqina, zaposle-

ni u Administrativnoj slu`biop{tine Bijeqina organizovalisu tokom proteklog vikenda in-ternu obuku slu`benika za kori-{tewe elektronske po{te. In-ternu obuku izvr{io je Odsjekza informacione tehnologije, a{ef ovog odsjeka, Zoran Ranilo-vi}kaè da je osnovni ciq obukeda se op{tinski slu`beniciupoznaju s prednostima ovogsavremenog na~ina komunikaci-

je, u smislu poboq{awa kvalite-ta interne i eksterne komuni-kacije i pove}awa ukupne efi-kasnosti rada op{tinske admin-istracije.

- U skladu s mjerama {tedwe,donesenim na posqedwoj sjedni-ci Skup{tine op{tine Bijeqi-na, Administrativna slu`ba seopredijelila za kori{tewe sop-stvenih resursa u organizovawuprofesionalnog usavr{avawazaposlenih. Na taj na~in po{tu-jemo i preporuku iz Mjera{tedwe da se seminari, obuke idrugi oblici edukacije zaposle-nihorganizuju sa vlastititm re-sursima, a da se angaòvawe tre-}ihlicamoèvr{iti samouko-liko ne postoje vlastiti resursii znawa, kaè Ranilovi}, is-ti~u}i da se kroz stalno stru~nousavr{avawe i obrazovawe za-poslenih mogu posti}i dodatneu{tede koje se ogledaju u ra-cionalnijem kori{tewu radnogvremena i materijalno - teh-ni~kih sredstava, ali i pruàwukvalitetnijih usluga gra|anima.

E.S.N.

OBUKARADNIKA

Me|unarodnidan Roma -8 . a p r i lobiqeèn

je u bijeqinskom Domuomladine prigodnimkulturno - zabavnimprogramom, koji su pri-premili u~enici roms-ke nacionalnosti, idodjelom zahvalnicapartnerima na projektu" Unapre|ewe obrazo-vawa Roma u BiH". Napodru~ju op{tine Bije-qina trenutno ìvioko 5000 Roma. Uglav-nom se izdràvaju pri-kupqawem otpada i pro-dajom sekundarnih siro-vina, kaè Mujo Bega-novi}, asistent za obra-zovawe Roma u nevladi-noj organizaciji "Zi-dost". Romi u Bijeqiniformirali su dva udru-èwa gra|ana "Otaha-

rin" i "Slo`na bra}a".- Romi od lokalne za-

jednice o~ekuju da im seomogu}i zapo{qavawe,kako bi biliekonomskinezavisni i kako bi sa-mi mogli izdràvatisvoje porodice. Da bimogli ra~unati na bilokakav posao, moraju se{kolovati. Trenutno utri gradske osnovne{kole od prvog do deve-tog razreda nastavu po-ha|a 134 djece romskenacionalnosti, kaèBeganovi}.Dragan Boì}, {ef

Odsjeka za humanitarnedjelatnosti i nevladinsektor u Op{tinskojupravi Bijeqina, nag-la{ava da lokalna za-

jednica ve} godinamaunazad izdvaja zna~ajnasredstva iz buxeta zanacionalne mawine.

- Romima pomaèmopri izgradwi infra-strukture, {kolovawudjece, a podràvamo ikonkretne projekte ko-ji se ti~u poboq{awauslova ìvota. Djecaromske nacionalnosti u{kolama imaju topliobrok. Pomaèmo im dapostanu ravnopravni~lanovi dru{tva, kao isva druga djeca, kaèBoì}.

Sredinom marta ovegodine u Bijeqini jeotvoren i prvi Omla-dinski romski kultur-ni centar. I na ovajna~in poku{avaju serealizovati programi iprojekti koji mogu bitiod koristi romskoj pop-ulaciji, prije svega,mladima.

- U Omladinskom cen-tru otvorena je komp-juterska radionica, aaktivirano je i vi{esekcija, kao {to je lit-erarna, dramska i ple-sna. Organizovano je iizvo|ewe dodatnih ~a-sova iz pojedinih nas-tavnih predmeta kakobi se romskoj djeci po-moglo da {to uspje{-nije zavr{e osnovnu{kolu, kaè Dragan Jo-kovi}, projekt menaxerUdruèwa gra|ana zapromociju obrazovawaRoma "Otaharin", ista-kav{i da je Omladinskiromski kulturni cen-tar otvoren uz pomo}donatora iz Wema~ke"Schuler hilfe Leben"(U~enici pomaù ì-vot) i Skup{tine op{-tine Bijeqina.

E.S.N.

UNAPRE\EWEOBRAZOVAWA

ME]UNARODNI DAN ROMA




BORIVOJE P. PERKOVI]: IZ @IVOTA QUDI PETI DIO

SEMBERSKOG SELA - 60-TE GODINE PRO[LOG VIJEKA

Sunce je bilo ve} na zalasku. îka-Iqo je i{ao zami{qen putem. Iz-nenada ga trè zov.

- ika-Iqoooo! Okrenu se. To ga je vikaoStevan koji je ne{to tesao na drvwaku.

- Gdje si se to nakanio po vakom blatu?- I{osammalou poqe.Jesilititamobio?- Nisam.- Boqe ti je {to nisi, da ne gleda{ zla

o~ima i noliku straotu.Boqebi biloda jai nisam i{o.

-Pa kao je tamo?- Nikako.Usjeva nemani{ta. Malo je mr-

az prorijedio, jo{ vi{eodnijela voda, takoda skoro ni{ta nije ostalo. @ali, Boè,onog truda {to je ~ojek u~inio dok je posi-jao{enicu.A sadamoè tamo da ode i da sesit napla~e. [ta vrijedi opet i plakati,nego ~ojek treba {to prije da ode i da onopreore i nanovo zasije.

- Je li tako po cijelom poqu?- Nije. Tamo|e vodanijeplavila, ima po-

ne{to, jer su je i oni rani zimski mrazoviprorijedili.ûj,Stevane, nije svu|e istoi|e je plavila voda. Do{ao sam iz poqa saMitrom i Svetom i oni mi reko{e, kad sunailazili pored Radine i Mikine wive, dasu se na{li u velikom ~udu. Pri~aju mi daje voda na wiovim wivama odnijela malo{enice. ôjek ne moè da im vjeruje kad misvi znamo da su te wivaba{ zbogplavqewadavale umawene prinose. I zna{ {ta jo{vele, da nema boqi {enica od wiovi u ~i-tavom selu. Reko{e i da je {enica ~esta, astrukovi temeqiti.

- Koje su ono sjeme sijali?- Pa zna{da su jesenasna zborureklida}e

sijati onu ,,talijanku’’. Jo{veleda suRadoiMiko Dobili od Zadruge neko vje{ta~ko|ubrivo kojesu bacali powivama predzimu.

- Bogami, ako to bude istina, to }e bitiveliko ~udo.

- Istina je. Tako mi oni pri~aju, zavr{i~ika-Iqo pri~u.

Sunce ve} zalazi i mrak polako pada. Ras-tado{e se. ika-Iqo nastavi i}i putem svojojku}i, a Stevan se vrati u svoju ku}u punu utesvjetlosti koju je {irila lampa petrolejka.

Selo ima lijepu novu {kolu. Skoro su jeseqaci zajedni~kim radom izgradili. Dotada su djeca morala i}i i tri kilometra udrugo selo. Svi zborovi i priredbe odrà-vaju se u {koli. Omladina se ~esto u {koliokupqa, prire|uje zabavne i druge progra-me, a {to je najva`nije djeca vi{e ne moraju da idu u {kolu u drugo selo. Ni jedna ned- jeqa, ni jedan praznik ne pro|e, a da se neskupi kod {kole vi{e qudi, obi~no starijih i zapdjenu razne pri~e.

- Bogati,Milane,po{toti prodaonetvojejunce u utorak, stavqaju}i kapu na koqeno ivade}i lulu iz xepa upita stari Vaso.

- Sto dvajes iqada.- Sto dvajes, dobro, bogami, upade Jovo.- A, bogati, jesu li mogli oti}i po to,

pribliì se stari Vaso da boqe ~uje.- Bogami, jesu.îm sam u{o u pijacu oko

mene se sjati{e neke meraklije, pa samoobilazeoko junacai zapitkujukolko su sta-ri, jesu li mirni i jo{ koje{ta. Bogami, nebi reko da su iz na{eokoline.

- Pa... dobri su i bili junci, nije ni ~ud-no, dodade Stevan.

- Ovaj, mislim i ja svoje da prodam, nas-tavqa stari Vaso. Izradili su se, pa nisuvi{e za mene. Ti zna{ dobro, Stevane, kol-ko ja imam zemqe. Meni trebaju jaki volovi.

- Znam.- Neki dan kad sam se vra}ao kolima iz

poqa natovario neki drva pa umalo da sekola ne zaglibi{e.

- Oni su, ~inimi se, dugo kod tebe.- Oko petnaes godina.- Qudi, upade Jovo, kad reko{te za one

bare na putu. Ono je sramota. Kad bi nekonai{a iz stranski sela, on bi se zaglibio.

- On|e se zapregamoè zaglibitii usredqeta, a kamoli sada, re~e Stevan.

- Onobitrebalo{toprijezasutikamenom.- Evo nam i ~ika-Iqe, povika neko.- Otkad ganisam vidio. Jo{ uvijek se dob-

ro drì, dodade drugi. Iza{ao i on dok jejo{ìv da se malo popri~a s qudima.

- Pomoz bog,qudi, re~e ~ika-Iqo spu{-taju}i se na zemqu.

- Bog ti pomogao, ~ika-Iqo, povika{esvi u glas.

- Izi{limalo da prozboritekoju?- Ja,~ika-Iqo,razgovaramoo na{imbri-

gama. Pri~amo o onim barama na putu. Sra-mota je da ono vidi neko sa strane. Nas sviqudi poznajukao dobre i vaqanequde, re~eStevan obra}aju}i se ~ika-Iqi

- Ba{ je sramota {to ne naspemo one ba-re.Akoradimo sebiradimo, re~e ~ika-Iqo.

- Qudi, ove godine je slaba qetina, pre-|o{e na drugu pri~u. [enice su mlogo uni-{tene, a i ono{to je ostalo,poleglo je kaoda je preko wi pre{ao vaqak.

- Bogami,{enica je, {to nam je ostala nadrugimwivama, sada u klasu i treba uskoroda dade zrno. Onako polegla, mogla bi daistruli, dodade Jovo.

- Nije ni ~udno, vi|este li kaku nam pro-past doneso{e ova zima i rano proqe}e,nastavi Stevan.

- Vala, ~ika-Iqo, jesi li ti vako ne{tozapamtio?înimi se, da se za na{eg vijekanije nikada vako desilo.

- Bogami, ja se sje}am dobro i vako se ne-{tonijenikadadesilo, odgovori ~ika-Iqo.

- Qudimoji, neki dan sam i{o i slu~ajnopro|em pored Radine i Mikine wive. Kad~ojek pogleda one dvije wive, ne moèda vje-ruje svojimo~ima damogutakebiti, znaju}ida se nolika voda sru~ila na wi. Kad pgle-da{ na one dvije wive ono samo bije nekamodrina iz ti {enica. [enice nisu poleg-le.Milina pogledati. ûdo, pravo ~udo, kad~ojek samopomislida su oveistewivepro-{li godina imale slabe {enice i davalemalo roda, ispri~a jedan sredwovje~an ~ovjek.

- [ta veli{?Nije zar istina, jedva do~e-ka da upita stari Vaso.

- Istina je,istina,i ja samprijenekidanbiou poqui vi|eo sve to.Samo joj je ne{tomali klas. Ko zna kakav }e rod imati, do-dade Stevan.

- Kaù da su obojica bacali neko vje{-ta~ko|ubrivoi u jeseni u proqe}e, ukqu~ise Cvjetko.

- Qudi moji, zar je to tamo wiovo, kakorekoste, vje{ta~ko |ubrivo tako korisno,upita mr{avi seqanin.

- Mora da je korisno. Kako bi bila nakodobra{enica, odgovori mu Stevan.

- Vje{ta~ko,a korisno,hm, promrmqa po-luglasno neko.

- Meni se ~ini da to nije stalo samo dotog|ubriva.

- Sigurnoda nije.Morada je va`noi kaku{enicu posije{, odgovori Stevan.

- Onda, zna~i,da je tawiova{enicaboqaodna{e.To nemorebiti, uzviknu ~ika-Iqo.

- Ama i ja se ne slaèm da je ta wiova{enica boqa, ali koji je tu vrag?

- Qudi, ja bi reko da je tu u pitawu sorta{enice, {ta bi drugo moglo biti, zakqu~imr{av seqak, jer i SimoPerin je bacoono|ubrivo na svoju devetku, pa {ta je boqa odna{i {enica, vrlomalo.

îka-Iqo je pa`qivo slu{ao prethodnikai vrtio glavom sumwaju}i u wegove rije~i.

Podne je. Vrijeme je da se ide na ru~ak.Po staroga Vasu do{la je wegova unuka i zo-ve ga da ide na uìnu. Sve je spremno samo sena wega ~eka. Razi|o{e se.

NASTAVI]ESE...

Svim kori sn icima n a{ ih

usluga ~es ti tamo

predsto j e}e prazn ike

Hristos Voskrese!

SRE]AN VASKRS I 1. MAJ !

VJE[TA^KO,

A KORISNO



ÊSTITKE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 19

1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr-àvnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 846/1 zv."Rupa~e" u naravi pa{wak2. klase povr{ine 23.379 m2 upisane u posjedovni list broj 8034 K.O.Bijeqina 1, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana kao korisnik zemqi-

{ta u dràvnoj svojini u dijelu 1/1, a {to odgovara dijelu gruntovne par-cele, po starom premjeru, ozna~ene kao k.~. broj 2201/1 upisane u z.k. izv-adak broj 5183 K.O. Bijeqina, na kojoj je upisana op{tenarodna imovina.Na navedenoj parceli predvi|ena je izgradwa objekata kolektivnogstanovawa maksimalne spratnosti P+4+Pot. u skladu sa Regulacionimplanom "Kru{ik - Intergaj" ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina",broj: 4/02).

2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se putem usmenog javnognadmetawa (licitacijom) koja }e se odràti dana, 04.05.2009. godine, uzgradi Skup{tine op{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00~asova.

3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 57,00 KM po m2(slovima: pedeset sedam KM), odnosno 1.332.603,00 KM za ukupnu povr-{inu koja je predmet prodaje.

4. Za u~e{}e u postupku licitacije u~esnik je duàn uplatiti kauciju uiznosu od 133.260,30 KM, {to predstavqa 10 % od ukupnog iznosa kupop-rodajne cijene koju su u~esnici licitacije du`ni uplatiti na jedinst-veni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prije ot-

varawa postupka licitacije, o ~emu }e na dan licitacije podnijetikomisiji dokaz o uplati.

5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica.

6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evin-skom zemqi{tu koje je predmet prodaje (u zemqi{nokwi`ne, katastar-ske i druge podatke), dobiti traène informacije usmeno u zgradi op{-tine Bijeqina (kancelarija 60) ili na telefon broj 055/ 233-183 kao iizvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 03.05.2009. go-dine.

7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prijezakqu~ewa kupoprodajnog ugovora a predaja kupcu u posjed kupqenog zem-qi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene.

8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu "Euro Blic", "Semberskimnovinama" i na oglasnoj tabli administrativne slu`be op{tineBijeqina.

Broj: 02-014-1-351/09 N A ^ E L N I KDatum, 14.04.2009. godine OP[TINE BIJEQINA

Mi}oMi}i}

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta udràvnoj svojini broj: 01-022-18/09 od 05.03.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bi jeqina broj 5/09), ~lana 6. Pravilnika

o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske",broj 14/07) i Rje{ewa Na~elnika op{tine Bi jeqina broj: 01-111-130/07 od 10.05.2007. o imenovawu Komisije za prodaju

gra|evinskog zemqi{ta, stambenog i poslovnog prostora, objavquje se

O G L A SO PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009.20

Dana 21.04.2009. godinenapuni}e se dvije kobnegodine kako prestade da

kuca mlado srce mojojdobroj Sneì,

a u mislima sve kao da je ju~e bilo

Za nas nema vi{e sunca,crni oblak se nadvi nana{e ìvote dijete, a miìvot ìvimo u bolu ituzi.Bila si plemenita, svoju

ìvotnu te{ko}u si smajkom nosila, a sada majkabez tebe ostade.S tobom smo svakog sekun-

da, u nama ìvi{ Ti.

Majka TOMKA,sestra NADA,

sestri}i SR\ANi ALEKSANDARi zet DRA@EN

SNE@ANA[KORI]

1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinskozemqi{te u dràvnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 19601zv."[qunkare" u naravi wiva 2. klase ukupne povr{ine4920 m2 upisane u list nepokretnosti broj 458 K.O. Dvo-rovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana kao korisnikzemqi{ta u dràvnoj svojini u dijelu 1/1, a {to odgovarak.~. broj 1960/00 u naravi wiva 2. klase zv."[qunkara"povr{ine 4920 m2, upisane u z.k. izvadak broj 391 K.O.Dvorovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravomraspolagawa i pravom kori{}ewa sa dijelom 1/1.

2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se putem us-menog javnog nadmetawa (licitacijom) koja }e se odràtidana, 05.05.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tine Bi-jeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.

3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi10,00 KM po m2 (slovima: deset KM), odnosno 49.000,00KM za ukupnu povr{inu koja je predmet prodaje.

4. Za u~e{}e u postupku licitacije u~esnik je duàn up-latiti kauciju u iznosu od 4.900,00 KM, {to predstavqa10% od ukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~es-nici licitacije du`ni uplatiti na jedinstveni ra~untrezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prijeotvarawa postupka licitacije, o ~emu }e na dan licita-

cije podnijeti komisiji dokaz o uplati.

5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna ifizi~ka lica.

6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumen-taciju o gra|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje(u zemqi{nokwi`ne, katastarske i druge podatke), dobi-ti traène informacije usmeno u zgradi op{tine Bije-qina (kancelarija 60) ili na telefon broj 055/ 233-183kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta uvremenu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana

objavqivawa oglasa do 03.05.2009. godine.

7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te ima se up-latiti prije zakqu~ewa kupoprodajnog ugovora a predajakupcu u posjed kupqenog zemqi{ta izvr{i}e se u roku od8 dana nakon isplate kupoprodajne cijene.

8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu "Euro Blic","Semberskim novinama" i na oglasnoj tabli administra-tivne slu`be op{tine Bijeqina.

Broj: 02-014-1-352/09Datum, 14.04.2009. godine

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bi jeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enoggra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini broj: 01-022-16/09 od 05.03.2009. godine (,,Slu`beni glasnikop{tine Bi jeqina’’broj 5/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evin-

skog zemqi{ta u dràvnoj svojini (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske’’, broj 14/07) i Rje{ewaNa~elnika op{tine Bi jeqina broj: 01-111-130/07 od 10.05.2007. o imenovawu Komisi je za prodaju

gra|evinskog zemqi{ta, stambenog i poslovnog prostora, objavquje se

O G L A SO PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI

NAÊLNIKOP[TINEBIJEQINAMi}o Mi}i}



Golovima Jeremi}a u 25. iLazarevi}a u 45. minutuutakmice, Zvorni~anisu na doma}em terenu

savladali ekipu Radnika (2:0)tako da Bijeqinci sada imaju{est bodova zaostatka iza vode-}eg Rudar Prijedora, koji je, kaodoma}in, igrao nerije{eno (1:1)sa BSK-om iz Bawa Luke.

Igrom u Zvorniku Radnik nijeopravdao aspiracije u borbi za{ampionsku tutulu. Iako su bo-

ja`qivo u{li u me~, doma}ifudbaleri brzo su uvidjeli darival nije raspoloèn za igru,pa su pitawe pobjednika rije{i-li ve} u prvom poluvremenu. Pr-va lopta u mreìAvduki}a na{-la se u 25. minutu, kada je Jere-mi} iz gu`ve nastale poslije

kornera koji je izveo NikolaLazarevi}, udarcem glavom pogo-dio pre~ku od koje se lopta odbi-la iz gol linije. Kona~an rezul-tat postavqen je u 45. minutu po-gotkom koji je iz slobodnog udar-ca, skoro sa centra igrali{ta,

postigaoNikolaLazarevi} koji je prevario lo{e postavqenoggolmana Avduki}a.

U drugom poluvremenu nije bi-lo mnogo uzbu|ewa, a najbliìpogotku Radnik je bio dvadese-tak minuta prije kraja, kada je

Ga{evi} pogodio pre~ku.- Na utakmici protiv Drine

podbacila je ~itava ekipa i to jebilo najlo{ije uzdawe od kakosmo zapo~eli zajedni~ki posao.Smatram da je to bio samo lo{dan ~itavog tima i da se takone{to ne}e ponoviti u skorijojbudu}nosti.Mogu}e je da su na touticale i neke sudijske odluke ukojima smo o{te}eni, ali nesmijemo traìti alibi u drugi-ma, nego uzroke slabijeg izdawapotraìti u na{im redovima iiz togaizvu}i odgovaraju}e pou-ke, kaè trenerNikola Bala.

Radnik je u srijedu odigrao re-van{ utakmicu polufinala Ku-pa RS sa Borcem iz [amca, a usubotu u prvenstvenoj utakmicido~ekuje ekipu Jedinstva iz Br~-kog.

- Ra~unamo na prvenstvenebodove u me~u sa Jedinstvomkako bi odràli korak sa RudarPrijedorom. Ovo je vaàn peri-od sezone za nas i ja se nadam da}emo opravdati o~ekivawa, is-ti~e trener Radnika.

T.N.

SEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportDRINA U ZVORNIKU SAVLADALA (2:0) FUDBALERE IZ BIJEQINE

LO[E IZDAWE RADNIKA Nakon poraza od Drine, Bijeqinci u srijedu odigrali revan{ polufinala Kupa RS sa Borcem iz [amca, a u subotu do~ekuju Jedinstvo iz Br~kog...

DRINA - RADNIK 2:0STRIJELCI: 1:0 Jeremi} (25), 2:0 N. Lazarevi} (45),stadion: Drine,gledalaca: 150, sudija: R{um Simi} (Doboj), pomo}nici: Rade Erleti} iStojan Stefanovi} (oba iz Doboja), delegat: Vlado Komlen (Trebiwe),ùti kartoni: Jefti}, Kiki} (Drina), Nikoli}, Ga{evi} (Radnik).

DRINA: Aleksi}, Jefti}, I. Lazarevi}, Mitrovi}, Jeremi}, Kiki},]ulum, Vasi} (od 80. Koji}), Mili} (od 65. Nikoli}), N. Lazarevi},Vuka{inovi}. Trener Mladen Milinkovi}.

RADNIK: Avduki}, Nikoli}, Mitrovi}, M. Jevti}, Konculi},Gavrilovi} (od 46. Krsmanovi}), Pavi} (od 52. N. Jefti}), Ga{evi},vuji} (od 56. \uri}), Su{i}, Marinkovi}. Trener Nikola Bala.

REVIJALNI BOKSERSKI ME^ U BIJEQINI

Aktuelni {ampioni BiH revan{irali se ekipi Ajn{tata za pro{logodi{wi poraz i potvrdili da

imaju kvalitetnu ekipu i u novoj sezoni...

Bokseri Radnikasu u prijateqs-kom me~u sav-ladali ekipu

wema~kog bundesliga{aAjn{tata (12:8) i na tajna~in se revan{irali zaporaz koji su doìvjelipro{le godine od istogprotivnika na turneji uWema~koj. Qubiteqiplemenite vje{tine uBijeqini imali su pri-liku da vide mlade i tal-entovane boksere, kao ive} iskusne i prekaqeneborce, pa su na kraju za-dovoqni napustili dvo-ranu Gimnazije "FilipVi{wi}" u kojoj je me~odràn. Za sve boksereorganizator je pripre-mio medaqe i poklone, aoni su se oduìli borbe-nim i korektnim borbama.

- Mislim da smoqubi-teqima boksa u na{emgradu priredili lijepdoìvqaj. Mislim dasmo dobro organizovaliovu sportsku priredbu, ada su na{i bokseri po-

kazali da }e se i u aktu-elnom{ampionatubori-ti za titulu. I na{isportski prijateqi izWema~ke pokazali su dada su u{li u sve tajneplemenite vje{tine, re-kao je po zavr{etku ovemanifestacije Lazar

Avakumovi}, predsjed-nik BK Radnik.Za najborbenijeg bok-

sera ve~eri progla{en je~lan gostuju}e ekipe Ed-garValt koji je u uzbud-qivoj borbi poraèn oddoma}eg borca AdnanaHaxihajdi}a. T.N.

BOQI OD NIJEMACA

RADNIK - AJN[TAT 12:8DVORANA: Gimnazije "Filip Vi{wi}", gledalaca: 300,delegat: Nusret Zuko (Zenica), vrhovni sudija: Du{koNari} (Tuzla), bodovne sudije: Nexad Mari} (Zenica) iHasan Pa{ali} (Zenica).Tehni~ki rezultati: 51 kg: Tomi} - Miraì} 0:2, 54 kg:êmbi} - Re{etwikov 1:1, 57 kg: Ru{idi - Budan 0:2, 75kg: Ali - Fatulajev 1:1, 69 kg: D. Vidi} - Curmer 0:2, 64kg: Krsmanovi} - Vinter 2:0, 57 kg: Haxihajdi} - Valt 2:0,91 kg: Boì} - Golst 2:0, 57 kg: V. Vidi} - Lang 2:0, 69 kg:Mitrovi} - Klans 2:0.

PORAZ KO[ARKA[A RADNIKAU PRVOJ UTAKMICI PLEJ-OFA

Uprvoj utakmici polufinala plej-ofa {ampionata RS u ko{arciko{arka{i Radnika poraèni su odSutjeske u Fo~i rezultatom 61:75, pa

im ostaje nada da }e u revan{u koji se igra usubotu uzvratiti ekipi iz Fo~e istom mjeromi time kona~nu odluku o finalisti odloìti zatre}u utakmicu u kojoj bi doma}in bila Sutjeska.

Ekspedicija Radnika vratila se iz Fo~evrlo nezadovoqna su|ewem Sa{e Babi}a iMiqana[obota (oba iz Bawa Luke).

- Podatak da je petminuta prije kraja zaSut-jesku bilodosu|eno 28, a za nas samo12 li~nihgre{aka dovoqno govori o wihovom su|ewu ivi|ewu oveutakmice.Sutjeska imakvalitetnuekipu, zasluèno je bila prva u liga{kom di-jelu sezone, i zaista joj nije potrebna sudijskapomo}, a mislim da ovakve avanture sa su|e-wem u plej-ofu nisu potrebne ni na{em ko-{arka{kom savezu. Mi }emo u revan{u poku-{ati da trijumfujemo, a onda neka u tre}ojutakmici padne odluka koja }e od ove dvijeekipe oti}i u finale, kaè mladi trener bije-qinskih ko{arka{a.

SUDIJE POMOGLEFOÂCIMA

SUTJESKA - RADNIK 75:61(22:15, 12:17, 23:15, 18:14)

DVORANA: sportska u Fo~i, gledalaca: 1.200,sudije: Sa{a Babi}, Miqan [obot i BranislavVrankovi} (Bawa Luka).

SUTJESKA: Radovi} 4, Bodiroga, [olaja 6,Stevanovi} 4, Jokni} 17, Sekicki 15, Paprica,Gruji}, Perovi}, Milanovi} 9, Mrkovi} 20. TrenerQubi{a Kova~evi}.RADNIK: Pilipovi}, Savi} 3, Lonto{ 13, Medi},Erki} 4, Borov~anin 16, \ur|evi} 3, Kova~evi},Danilovi} 6, Soji} 10, Cerovina 2, Kecman 4.Trener Igor Mihajlovi}.

PLEJ-OF ZA ODBOJKA[E

KRAJ ZABIJEQINCE

Porazom u Kakwu odbojka{iRadnika oprostili su se odu~e{}a u plej-ofu Premijerlige BiH. Nakon neuspjeha (1:3)

u prvoj utakmici koja je odi-grana u Bijeqini, ekipaRadnika je poraèna (0:3) i urevan{ susretu u Kakwu {to jeozna~ilo opro{taj Bijeqinacaod ovogodi{we sezone.

- U Kakwu smo odigralilo{u utakmicu {to se vidi iiz rezultata, ali u cjelinimoèmo biti zadovoqni ovomsezonom. Plasman me|u~etiri najboqe ekipe u BiHkoji smo izborili kao jediniklub iz Republike Srpske zanas je uspjeh s obzirom nabuxet kojim raspolaèmo ipodmla|enu ekipu koja }e, akoostane na okupu, u narednojsezoni sigurno igrati jo{boqe, rije~i su treneraRadnika Darka Manojlovi}a.

KARATE PRVENSTVO RS

ZLATO ZALAKI]EVU

Takmi~arka bijeqinskih"Pantera" i stalna ~lanicareprezentativne selekcijeRS Sneàna Laki} osvojilaje zlatnu medaqu u apsolut-

noj kategoriji napojedina~nom republi~komprvenstvu za seniorke iseniore koje je odràno uBawa Luci. Sneàna Laki}bila je i ~lanica kata timaPantera koji je osvojio zlat-

nu medaqu, a pripalo joj je ipojedina~no srebro ukonkurenciji seniorki izlato u ekipnoj konkurenciji

u borbama. Pojedina~nemedaqe srebrnog sjaja, poredSneàne Laki}, osvojile suMarina Markovi} u borbamau kategoriji do 55 kg iSuzana Peji} u apsolutnojkategoriji.

Mu{kom dijelu ekipe pri-

pale su srebrne medaqe ukatama i ekipno u borbamaiza Hercegovca iz Bile}e, abronzane medaqe u pojedi-

na~noj konkurenciji osvojilisu Igor Trifkovi} (do 68kg), Vojin Peru{i} (preko 78kg), te @eqko Jankovi} iSavo Simi} u apsolutnojkategoriji.

U generalnom plasmanuklubova "Panteri" suubjedqivo najboqi sa 33boda, ispred Hercegovca izBile}e sa 12, Leotara iz

Trebiwa i [esnaeste izBawa Luke sa po 10 bodova.

Tehni~ki organizatori{ampionata bili subawalu~ki klubovi"Krajina" i "[esnaesta".




Sre}ni praznici!

SRE]NI PRAZNICI !

ul. Jovana Du~i}a 1

Dom omladine

Tel / faks : 055/224-510,

224-511

TURISTI^KA ORGANIZACIJA BIJEQINATURISTI^KA ORGANIZACIJA BIJEQINA- Promocija kulturnih, umjetni~kih, sport-

skih i drugih manifestacija

- Za{tita, odr`avawe i obnavqawe kulturno-

istorijskih spomenika i drugih materijalnih

dobara od interesa za [email protected]

Sre}an

Vaskrs!



^ESTITKESEMBERSKE NOVINE 16. APRIL 2009. 23

SRE]NI

VASKR[WI PRAZNICI

SRE]AN

VASKRS!

Mje{oviti holding ,,Elektroprivreda Republike Srpske’’ Trebiwe

Zavisno preduzu}e ,,Rudnik i Termoelektrana’’ Ugqevik

Akcionarsko Dru{tvo Ugqevik

Tel: 055/774-600, faks: 055/771-451



HRISTOS VASKRSE !

semberske novine [broj 695, 16.4.2009]

Documents