semberske novine [broj 699, 21.5.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 699, 21.5.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-699-2152009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S21. MAJ 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 699 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

BIJEQINSKA BIBLIOTEKA

str. 10

NAJBOQI U SRPSKOJ

GASTROFEST 2009

str. 12-13

TURIZAM JENA[A [ANSA

USPJEH SEMBERSKOG SPORTA

str. 22

MAESTRALNAAWA \URI]

PORUKA BORA^KE ORGANIZACIJE I UDRU@EWA PORODICA POGINULIH

BORACA I NESTALIH CIVILA SEMBERIJE I MAJEVICE, POVODOM POSJETEPOTPREDSJEDNIKA SAD XOZEFA BAJDENA:

SA^UVATI

DEJTON!Moj sin i jo{ 25 hiqada `rtava palo je za Republiku Srpskui to ne smije biti zaboravqeno. Ameri~ka administracija

godinama radi na {tetu srpskog naroda mada srpski narod netra`i ni{ta vi{e nego {to je dobijeno Dejtonskim mirovnim

sporazumom, rekao je na skupu u centru Bijeqine \oko Paji},otac poginulog borca VRS i ~lan Bora~ke organizacije....



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina * [tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U FOKUSU

HOLAN\ANI NUDEIZGRADWU FARMIolandska nevladina organizaci-

"Qudi rade za qude", u okviru podr{ke razvoja mqe-

u sjeveroisto~noj BiH, je projekat izgradwe

do {est farmi na podru~ju Predrag Jovi}, na-

Odjeqewa za privredu i kaè da je vrijed-

jedne farme oko 100.000 KM, da bi ova holandska organizaci-

dala 40.000 bespovratnih sred- odabranim farmerima.

- Kompletan projekat od {est ko{tao bi 600.000 KM, a oni

dali 240.000 KM bespovratnih Mi }emo poku{ati da

ove prezentacije odaberemo farmera koji bi u{li u real-

ovog projekta. Farme se grade od temeqa do krova. }e pomo}i oko obezbje|ewa neophodnih gra|evinskih Organizova}emo i sastanak sa bankarima, kako bi eventualno, obezbijedili kredite od Investiciono - fonda ~iji je iznos 50.000 KM za poqoprivredu, uz

od 5,6 odsto. Na taj na~in bi bila zaokruèna investicijafarmeri bi mogli u}i u ovakve investicije. iako je cijena mlije- trenutno nestimulativna za mqekare, mi vjerujemo da }e oni

interes za izgradwu farmi ~iji je kapacitet 20 muznih kaè Jovi}. na taj na~in bi jedna ~etvoro~lana porodica ostvariti prihod za normalan ìvot.

ozalija Galac, menaxer za realizaciju Projekta podr{ke razvo- mqekarstva u sjeveroisto~noj BiH, kaè da je u pitawu komerci-

projekat koji podrazumijeva finansijsku i tehni~ku podr{ku malih farmi sa slobodnim sistemom odgajawa goveda.

- Holan|ani nude podr{ku od 18.000 evra. Dio donacije se gotovim novcem, dio kroz opremu. Nadamo se da ovdje ima

farmera koji svoju budu}nost vide u proizvodwi Ve} smo potpisali dva ugovora na podru~ju Zvornika.

nam je da jo{ obezbijedimo ~etiri potencijalna investito- na podru~ju Bijeqine, kaè Rozalija Galac. E.S.N.

d 24. marta smo u {trajku i za ova dva mjeseca vlasnik pre- Mi{el Kanton Mauro, nije se udostojio da doputuje iz i da s nama razgovara. U januaru smo primili po 100 KM i

je sve {to smo od po~etka godine naplatili, kaè Nevenka predsjednica Sindikalne organizacije u preduze}u "Seven"

Ugqeviku, ~iji su radnici ve} dva mjeseca u {trajku. Nevenka da je u "Sevenu" bio prijavqen 181 radnik, dok je ukupno

240 radnika, jer je jedan broj radnika bio neprijavqen ili bili u pitawu penzioneri. U me|uvremenu je i na~elnik op{ti- Ugqevik, Vasilije Peri} upoznat sa situacijom u ovom preduze- i statusom radnika. Op{tina Ugqevik odmah je reagovala i

tro{kove za bolni~ko lije~ewe petoro radnika, koji se

nalaze u najteòj situaciji.- Uputili smo i Vladi RS jedan dopis, jer od wih o~ekujemo Neobja{wivo je da vlasnik preduze}a nije do sada

nikakav dijalog sa nama radnicima. On je i ranije tri do ~etiri puta godi{we u Ugqevik, a proizvodwu su

wegov zamjenik i kontrolor procesa proizvodwe. je bila u preduze}u i oni treba da utvrde sve nepra-

i nezakonitosti poslovodstva. Mi smo u me|uvremenu sudsku tu`bu, koju je potpisalo 170 radnika. Tu`bom

da ostvarimo svoja radni~ka prava, neispla}ene plate i za penzijsko i zdravstveno osigurawe. Zahtijevali smo

ìro - ra~una preduze}a i namirewe na{ih potraìvawa, Nevenka \uri}.

indikalni predstavnici "Sevena" ju~e (srijeda) su razgovaralisa rukovodstvom op{tine Ugqevik. Tokom naredne sedmice o

radnika "Sevena" koji ve} dva mjeseca {trajkuju, bi}e i odbornici Skup{tine op{tine Ugqevik. Q.Q.

RADNICI ,,SEVENA,,

JO[ U [TRAJKU

PROTEST POVODOM POSJETE POTPREDSJEDNIKA SAD

Na dan dolaska potpredsjednikaSAD Xozefa Bajdena u BiH,veterani pro{log rata, ~la-novi Bora~ke organizacije,

predstavnici Udruèwa porodica pogin-ulih boraca i nestalih civila Semberije iMajevice simboli~no, u dvanaest ~asova,upalili su svije}e ispred Spomenika pa-lim borcima na glavnom trgu u Bijeqini inataj na~in izrazili revolt zbog diskrim-inacije nebo{waka u BiH.

- Moj sin i jo{ 25 hiqada `rtava palo jezaRepubliku Srpsku i to ne smije biti za-boravqeno. Ameri~ka administracija god-inama radi na {tetu srpskog naroda madasrpski narod ne traì ni{ta vi{e nego{to je dobijeno Dejtonskim mirovnim spo-razumom, rekao je na ovom skupu \oko Pa-ji}, otac poginulog borca i ~lan Bora~keorganizacije.

UPOZOREWE BAJDENU

U~enici O[ ,,SvetiSava’’ u Crwelovu, ukojoj nastavu poha|a320 |aka od prvog do

devetog razreda, povodom Dana{kole pripremili su bogat kul-turno-umjetni~ki program.

Ova {kola izgra|ena je daleke1875. godine i, kako je potvrdiodirektor {kole, Dragan Maksi-movi}, naredne godine }e bitiobiqeèno 135 godina postoja-wa ove prosvjetne ustanove.

- Moram da naglasim da su na-{i u~enici imali zapaène re-zultate na takmi~ewima iz fi-zike, informatike, literarnog

stvarala{tva, atletike, a ve}pet puta uzastopno su republi~-ki prvaci u oblasti poznavawasaobra}ajnih propisa. U okviruakcije ,,April mjesec ~isto}e’’dobili smo nagradu za najqep{edvori{te. U narednom perioduplaniramo da zavr{imo radovena toploj vezi. U prvoj fazigradwe tople veze uloìli smo150.000 KM, a sredstva je obezbi-jedila SO Bijeqina, potvrdio jedirektor Maksimovi}. V.Z.

[KOLA ZA PRIMJER DraganMaksimovi}

Milorad Milovanovi} (1960) iz Kova~i}a u ~etvrtak, 14. majaoko 20.00 sati, izvr{io je samoubistvo na porodi~nom imawu urodnom selu, baciv{i se u bunar dubok 28 metara. U istom bu-naru, na isti na~in 25. maja 2004. godine, samoubistvo je izvr-{io i wegov brat Cvijetin Milovanovi} (1953). Tugu zbog trage-dije u porodici Milovanovi} podijelile su brojne kom{ije irodbina, a otac Boò Milovanovi} (1931) skrhan je sudbinomvlastitih sinova kaè da mu je supruga Boìca umrla na ope-

raciji 2003. godine i od tada sinovi, koji su u~estvovali i uposqedwem ratu nisu vi{e bili dobrog zdravqa.

SKOÎO U BUNAR

Naredna sjednica SOBijeqina, za koju }eodbornicima bitipredloèno 36 ta~a-

ka dnevnog reda, odrà}e se 27.maja (srijeda), sa po~etkom u de-set ~asova, sloìli su se preds-tavnici parlamentarnih strana-ka na uobi~ajenom me|ustrana~-kom dogovoru.

- Jedna od va`nih odluka kojutreba da donesemo je odluka o os-nivawu preduze}a "Bijeqina-gas" DOO Bijeqina {to je, na-kon izbora strate{kog partne-ra, vaàn korak ka po~etku rea-lizacije ideje o gasifikaciji

koja je na skup{tini lokalnogparlamenta pokrenuta jo{ 1999.godine. Dono{ewu ove odlukeprethodi}e rasprava o Studijiopravdanosti gasifikacije op-{tine i idejnom projektu, rekao

je predsjednik SO BijeqinaDragan \ur|evi}.

Pred odbornicima }e se na}ii prijedlog izvje{taja o izvr{e-wu buxeta u prva tri mjeseca ovegodine, a zbog provo|ewa usvoje-nih mjera {tedwe zbog uticajaglobalne ekonomske krize naekonomska kretawa u op{tini,odbornicima je ponu|ena na us-vajawe i Odluka o ograni~avawu

visine naknada za rad ~lanovaupravnih i nadzornih odbora.

Bi}e rije~i i o stawu zdravst-vene za{tite na podru~ju bijeqin-ske op{tine, rje{avawu proble-ma izbjeglog i raseqenog stanov-ni{tva i povratnika, ostvariva-wu prava bora~ko-invalidske za-{tite, stawu {kolskog i omla-dinskog sporta i omladinskogorganizovawa. Na kraju sjedniceodbornici }e se baviti i rje{a-vawem kadrovskih pitawa u ins-titucijama ~iji je osniva~ SOBijeqina me|u kojima se nalazii izbor direktora SKUD-a"Semberija". T.N.

ME\USTRANA^KI DOGOVOR

SKUP[TINA 27. MAJA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.4

PANEL DISKUSIJA FONDACIJE LORDA BAJRONA ZA BALKANSKE STUDIJE U BIJEQINI

Unajnovijim potezimaameri~ke administ-racije i dolasku ame-ri~kog potpredsjedni-

ka Xozefa Bajdena u Sarajevoprepoznajemo jasne namjere Ame-rikanaca da se ponovo angaùjuna Balkanu, da uti~u na su{tin-ske promjene i da ~ak poni{teDejtonski sporazum. Prvi hitacupozorewa u tom smjeru svojevre-meno je uputioPedi E{daun, jer

je izrazio bojazan da je BiH uopasnosti i da }e postati nesta-bilna dràva i àri{te krimi-nala i korupcije, izjavili subiv{i kanadski ambasador uJugoslaviji Xejms Biset i spoq-nopoliti~ki komentator XejmsDatras, gostuju}i u Narodnojbiblioteci "Filip Vi{wi}".U panel diskusiji, koju je orga-nizovala Fondacija lorda Baj-rona za balkanske studije (îka-go - Otava - London), o nesvr{e-nom poslu na Balkanu, retoriciili strategiji SAD, govorili sui profesor dr Darko Tanac-kovi}, te drSr|aTrifkovi}.

Ponovno aktivno mije{aweameri~ke administracije u BiHu ovoj panel diskusiji okarak-terisano je kao "dvoli~nost, ne-umje{nost, ponavqawe primjenedvostrukih standarda i hipok-rizijom".

Ambasador Xejms Biset ista-kao je da se ameri~ka adminis-tracija prema Srbiji i Repub-

lici Srpskoj odnose kao premakolonijalnom posjedu.

- Oni koji se deklarativno za-laù za demokratiju, kr{e sveprincipe me|unarodnog prava inegiraju poveqe UN. Ovo je ti-pi~an vid neokolonijalizma.Pristrasnost je iskazana i uraduHa{kog tribunala. SviSr-bi koji su se na{li u Hagu pro-gla{eni su krivim, dok se pred-stavnici drugih naroda, iako owihovim zlo~inima postoje vje-rodostojni video snimci, prog-

la{avaju nevinim. Za sve stra-hote koje su se ovdje de{avalepo~etkom devedesetih godinapro{log vijeka iskqu~ivu odgo-vornost snose SAD, istakao jeXejms Biset, naglasiv{i da jeo~ita namjera Amerikanaca dapotpuno revidiraju ili ukinuDejtonski sporazum.

U~esnici u ovoj raspravi is-takli su da BiH i jeste mo`daneuspje{na dràva u mnogo ~emu,ali su se uvjerili da RepublikaSrpska dobro funkcioni{e i da

probleme u ovoj zemqi ne izazi-vaju Srbi.Spoqnopoliti~ki komenta-

tor, Xejms Xatras istakao je daovo nisu devedesete i da je pro-mijewena geostrate{ka i geopo-liti~ka slika svijeta.

- Rusija i Kina su puno sna -nije nego prije dvadeset godina.NiEvropqani nisuvi{esprem-nizaprihvatawe ameri~kog dik-tata. Medeni mjesec ne}e dugotrajati izme|u Evrope i SAD,ukoliko se "klintonovci" pono-

vo po~nu vra}ati na svjetsku po-liti~ku scenu. Francuzi i Ni-jemci su ve} iskazali svoju rez-ervu ukqu~ivawu Ukrajine iGruzije u NATO savez, rekao jeXatras.

O islamskim dimenzijama no-ve ameri~ke ideje o izgradwi bo-sanske nacije, govorio je drDar-koTanackovi}.

- Nemoèse silomi prisilomizgraditi dràva koju svi weninarodi ne priznaju. U vi{ena-cionalnim dru{tvima ne moèfunkcionisati princip "jedan~ovjek - jedan glas". Novi ame-ri~ki anga`man li~i na staro,podgrijano jelo.Naredni periodza RS i Srbe u BiH }e biti te-àk i komplikovan. U~e}i odakademika Ekme~i}a, moramonastojati da "mudro izdrìmo" uprocesima koji dugotraju, rekao

je drTanackovi}.O poku{ajima kupovine poena

u islamskom svijetu od straneameri~ke administracije, govo-rio je drSr|aTrifkovi}.

- Oni }e poku{ati da dokaùkako car ima novo odelo. Mnogeli~ne politi~ke karijere su zas-novane na nastavku starog kursa.Vidimo da rukovodstvo RS negajiiluzije o tome{tapredstav-qa termin "me|unarodna zajed-nica". Oni koji ni svoju ku}u nemogu dovesti u red,nemaju{tadatraè na Balkanu, rekao je drTrifkovi}. Q.Q.

NESVR[EN POSAO NA BALKANU

SVJETSKI DAN ZDRAVIH GRADOVA

Bavqewe medicinom,prije svega, preds-tavqa brigu o quds-kom zdravqu i nasto-

jawe da se ono o~uva. Zbog togaveliku pa`wu poklawamo po-dizawu nivoa zdravstveneprosvije}enosti stanovni{-tva, promociji zdravqa i pre-venciji bolesti, kaè mr sci.med. doktor Zlatko Maksimo-vi}, direktor bijeqinskogDoma zdravqa, povodom Svjet-skog dana zdravih gradova - 20.maja, nagla{avaju}i da je zbogtoga intenzivirana i saradwas medijima, jer je to najefi-kasniji na~in da se gra|aniinformi{u o tome koliko i{ta mogu da u~ine za svoje zd-ravqe.

Doktor Maksimovi} kaèda je jedan od najva`nijih ci-qeva zaposlenih u Domu zd-ravqa da zdravstvena za{titabude dostupna svima na pod-ru~ju Bijeqine, Pelagi}eva iDoweg @abara.

- Iza{li smo iz ordinacijai napravili korak ka koris-nicima na{ih usluga. Krajempro{le godine obavili smopreglede u svim mjesnim zajed-nicama u kojima postoje sek-torske ambulante, u svrhu pre-vencije masovnih nezaraznihbolesti. Po~etkomaprilaovegodine organizovali smo ak-ciju besplatnog mjerewa krv-

nog pritiska, nivoa {e}era iholesterola u krvi na vi{e oddeset punktova u gradu.U pro-teklih osam mjeseci pro{iri-li smo mreù sektorskih am-bulanti otvarawem ambulan-ti u Majevi~koj ulici, u Gor-woj â|avici i Dvorovima.

Doktor Maksimovi} kaèda prevencija najboqe rezul-tate daje ukoliko se primje-wuje od najranijeg uzrasta, tesu doktori i stomatolozi Do-ma zdravqa organizovali i

preglede djece u vrti}ima isvim osnovnim i sredwim{kolama.

U Domu omladine nedavno jeorganizovano predavawe oo~uvawu zdravqa najmla|ihpod motom "Zdravqe se ~uva".

U me|uvremenu je nabavqeni prvi mobilni mamograf uRepublici Srpskoj i BiH zapodru~je ove regije.

- Statistika potvr|uje da jebroj oboqelih èna od rakadojke u porastu. Medicina

tvrdi da se ovo oboqewemoèuspje{no lije~iti, ukoliko seotkrije na vrijeme. Mamogra-fija je metod kojim se bolestmoè otkriti u po~etnoj fa-zi, a mobilnost aparata omo-gu}ava dostupnost ove dijag-nosti~ke procedure svim è-nama, bez obzira gdje ìve.

Doktor Maksimovi} kaèda se kadar iz Doma zdravqaredovno {aqe na edukaciju,

jer je ciq da se prate najsavre-meniji medicinski tokovi i

da u svakom trenutku zapos-leni budu osposobqeni da od-govore na potrebe stanovni-{tva, kad je zdravstvena za{-tita u pitawu.

Iako se nivo zdravstvenihusluga iz dana u dan podiè navi{i nivo, u ovoj zdravstvenojustanovi kaù da su spremnida prihvate i uvaè sve poh-vale, sugestije i kritike pa-cijenata, ukoliko ih oni uo~ei iskaù.

E.S.N.

KORAK BLI@E KORISNICIMADr Zlatko

Maksimovi}



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

Gra|ani Semberije pot-pisivali su peticijukojom se zahtijeva ubr-zano istraìvawe is-

tine o stradawu Srba na pod-ru~ju sredweg Podriwa u peri-odu od 1992. do 1995. godine. Pe-ticiju je pokrenula Republi~-ka organizacija porodica za-robqenih, poginulih boraca inestalih civila, a koja je pot-pisivana u 20 gradova Repub-like Srpske. Potpisi }e bitidostavqeni Institutu BiH za

traèwe nestalih, Tuìla{tvuBiH i Vladi Republike Srpske.

Kako je potvrdio @arko Ra-di}, predsjednik Skup{tineOrganizacije porodica zarob-qenih, poginulih boraca i ne-stalih civila Bijeqina, Ins-titut za traèwe nestalih li-ca BiH u toku pro{le godineidentifikovao je 2.000 nestal-ih osoba, od kojih je samo 40 Sr-ba. Kako je rekao, takav rad In-stituta ima za ciq prikaziva-we samo jedne strane istine o

`rtvama u minulom ratu naprostoru BiH.

- Niko ne pomiwe vi{e odtri hiqade Srba stradalih utoku rata na podru~ju Srebre-nice i drugih op{tina Podri-wa. Mi vjerujemo da u spomen-grobqu u Poto~arima ima po-smrtnih ostataka Srba ozna~e-nihkao N.N. lica. Znamo da seu Institutu za traèwe nes-talih BiH kriju rezulatatiDNK analiza i o~ekujemo da seobjelodani istina o stradawi-

ma Srba, nagla{ava @arkoRadi} i podsje}a da je posqedi-ca ovakvog rada Instituta ikomisija za istraèwe istineo stradwima gra|ana svih na-cionalnosti u proteklom ratuna prostoru BiH primjetna i usudskim procesima za ratnezlo~ine.

- Sud i Tuìla{tvo BiHprocesuiraju samoSrbei nemani jednog procesa za ratne zlo-~ine nad Srbima, {to je nedo-poustivo, tvrdi Radi} za

,,Semberske novine’’ i isti~eda predstavnici Organizacijezarobqenih, poginulih boracai nestalih civila smatraju dalegitimitet Instituta BiH zatraèwe nestalih daju srpskipredstavnici od kojih zahtije-vaju povla~ewe, te traè da seaktivira Komisija za istra-ìvawe stradawa gra|ana Sa-rajeva svih nacionalnosti i dasa radom da po~ne Institut zaDNK analizu u Bawa Luci.

E.S.N.

TRA@IMO ISTINU O STRADAWU SRBA!

Skup{tina Op{tinskogUdruèwa penzioneraBijeqina odràna je 29. apri-

la u prostorijama Udruèwapenzionera Bijeqina.U~iwen je, po mom mi{qewu,

jedan, prevelik korak u zbli-

àvawu Udruèwa penzioneraBijeqina, Penzionerskestranke Republike SrpskeOp{tinskog odbora Bijeqina iFonda PIO Bijeqina.Naime, Udruèwe penzionera

u Bijeqini ve} duè vrijeme

potresa razdor, {to je rezulti-ralo registracijom jo{ jednogudruèwa.Ovakvo stawe nijednog ~asa

nije podràvao Op{tinskiodbor Penzionerske strankeRS Bijeqina sa ~ime je upozna-

ta penzionerska populacija.Radi toga smo traìli

mogu}nost rje{ewa tog proble-

ma. U tom traèwu, dugo vreme-

na, vi{e od godinu dana nismonai{li na razumijevawe, jer nana{e pismene pozive na raz-govore sa predstavnicimaUdruèwa penzioneraBijeqina i Fonda PIO RSnismo dobili odgovore.Kona~no, na Skup{tini

Udruèwa penzioneraBijeqina odrànoj 29. aprilado{lo je do razgovora izme|uova tri politi~ka subjekta. Utom razgovoru do{lo je do

usagla{avawa stavova i na tajna~in balansirawa va`nostiovih subjekata.Op{tinski odbor Penzio-

nerske stranke RS ~inio je i~ini sve na potpunom jedinstvupenzionerske populacije.Pozivamo Udruèwe penzio-

nera Bijeqina i Fond PIO RSi sve ostale faktore koji sudu`ni da brinu o penzionerimada podrè Penzionerskustranku RS (sada Udruènipenzioneri, jer je strankapromijenila ime u ovaj nazivna sjednici Glavnog odbora PSRS odrànoj 21. marta uTesli}u) i sad nam je pre-vashodan zadatak daprevazi|emo te{ko stawe ukojem se nalaze penzioneri.

Op{tinski odbor PS RSUdruèni penzioneri

Bijeqina,predsjednik Mom~iloAteqevi}

UÎWEN JEVELIKI KORAK

Semberija nije kravamuzara pa da je, ko godnai|e, pomuze i odnesemlijeko. Prije rata su

osili u Sarajevo i Tuzlu i nijeam bilo pravo zbog toga. Sada

muzu i nose, a da ni sami ne zna-mo kuda. Vrijeme je da se takva

olitika zaustavi, istakao je

predsjednik OO PDP-a Bijeqi-na, Gavrilo Antoni}, na kon-fernciji za {tampu koja je odr-àna pro{le subote u prostori-

jama te stranke.Antoni} je objasnio da je samo

po osnovu privatizacije ,,Tele-koma’’, sa podru~ja Semberije,,odnijeto vi{e od 100 milionamaraka, a da nije vra}eno skoroni{ta’’.

- Ovdje suqudiprije rataula-gali po dvije,trii vi{ehiqadatada{wih wema~kih maraka uTelekom prilikom uvo|ewafiksnih telefona. Wegovomprodajom sve je tooti{lo. Red jeda se ovoj zajednici i tim qudi-

ma vrati bar dio uloènog krozizgradwu infrastrukture odop{teg interesa na ovom pod-ru~ju. Koliko znamo u Sloveni-ji su, nakon privatizacije ta-mo{weg Telekoma, na{li na~i-na da sve takve individualneulaga~e obe{tete i nadoknade iwihova ulagawa. Ovdje to nikoni u {aline spomiwe.

Antoni} je istakao da su Sem-beriji hitno potrebni razli-~iti infrastrukturni objekti.

- Trebaju nam {kole, zdravst-vene ustanove, putevi, ulice, ka-nalizacija i mnogo drugog. Bi-jeqina je drugi grad po veli~i-ni, a Semberija drugi region po

snazi u Republici Srpskoj. Do-ìvjeli smodanasnikoni{ta ine pita, a kamoli da nas podrìu rje{avawu krupnih problema.Nama je potrebna i podr{ka zarje{avawe ekonomskih proble-ma,ve}apodr{ka poqoprivredii nova radna mjesta. Ni{ta odtoga nemamo, jer nas nemana po-liti~koj i ekonomskoj mapi Re-publike Srpske. Odavde se samonosi, a ni{ta se ne vra}a. Sem-berija je i ekonomski i poli-ti~ki zapostavqena. Nikonemaprava da gra|ane Semberije ka -wava zato{to,mo`da, druga~ijemisle od onih koji trenutnovladaju, ka e Antoni}. S.M.

ANTONI]: SEMBERIJANIJE KRAVA MUZARA!

Veoma je va`no da u na-rednom periodu pri-vu~emo {to vi{e ka-pitala i nije bitno

a li }e to biti doma}i pri-atni investitori ili pak st-ani, jer je za nas va`no damamo {to vi{e privrednihrojekata. Uz ve} postoje}erojekte izgradwe regionalneeponije i gradske kanaliza-ije, uskoro se nadamo reali-aciji i tre}eg projekta, a to

e prikupqawe i odlagawe san-tarnog otpada, {to zavisi odoga kako }e se zavr{iti pro-es vra}awa firme ,,Komuna-ac’’ na lokalni nivo, izjavio

e generalni sekretar strankepredsjednik SO Bijeqina,

\ur|evi} na redovnojonferenciji za novinare.\ur|evi} je istakao da st-

anka ~ini sve kako bi na pod-u~ju na{e op{tine do{lo dona~ajnijih ulagawa, a kao po-ebno va`nim se izdvaja osni-awe dviju zajedni~kih firmione sa partnerima iz Danskea toplifikaciju i firme saartnerima iz Srbije za gasi-

fikaciju). On je podsjetio dae op{tinski parlament jo{999. godine usvojio studiju ga-ifikacije.

- Proteklo je 10 godina da bikrenulo u realizaciju pro-

jekta, jer, naàlost, mi 2000.godine nismo iza{li na izbo-re i do{lo je do te prazninekad op{tinske vlasti nisu ni-{ta u~inile da se firma osnu-je i po~ne sa radom, tako dasmo izgubili 10 godina u, datakokaèm,privrednomhaosu.

Iz stranke upu}uju i pozivVladi RS da {to prije krene uizgradwu tre}e faze zaobilaz-nice i gradwu gradske bolni-ce, {to su tako|e dva velikaprojekta na koja ~ekaju gra|a-ni Bijeqine, a izvodi}e ih na-{e firme.

Kako tvrde radikali zna~aj-

nu kariku ja~awa privredepredstavqaju mala i sredwapreduze}a.Cica Radi{i} je navela da

je buxetom SO predvi|eno oko250.000 KM za podsticaj malihi sredwih preduze}a, te uko-liko se na narednom skup{tin-skom zasijedawu odobri progr-am, krenu}e u realizaciju.

- Oko 13.000 KM smo dobiliod Ministarstva industrije,energetike i rudarstva i tasredstva se tro{e namjenski,na edukaciju zaposlenih i na-bavku ra~unarske opreme, ka-è Cica Radi{i}, ~lan Up-

ravnog odbora stranke, ina~ezaposlena u Agenciji za razvojmalih i sredwih preduze}a.

Pored ekonomskih pitawa,na konferenciji je bilo govo-ra i o politi~kim aktuelnos-tima. Naime, ameri~ki potp-redsjednik Xozef Bajden bo-ravi u trodnevnoj posjeti Bal-kanu. Dok pojedini mediji po-sjetu Sarajevu, Beogradu iPri{tini najavquju kao sig-nal temeqne promjene va{ing-tonske politike prema Balka-nu i wegovom vra}awu me|uprioritete ameri~ke spoqnepolitike, Bora~ka organiza-cija RS je na dan wegovog do-laska u Sarajevo organizovalamirne proteste u svim grado-vima RS, a srpski radikali suovom prilikom, kako su istak-li na konferenciji za {tam-pu, èqeli podsjetiti srpskinarod na to ko je zapravo Bajden.

- On je jedan od najuticajni-jih {iptarskih lobista, koau-tor rezolucije Senata SADkojom se pozivalo na napad naSrbiju, istakao je predsjednikOp{tinskog odbora strankeNenad Markovi} navode}ibrojne ru`ne i uvredqive iz-

jave o Srbima ovog biv{eg se-natora, nagla{avaju}i da srps-ki radikali poru~uju Bajdenuda je Kosovo Srbija. M.R.

SRPSKA RADIKALNA STRANKA ,,DR VOJISLAV [E[EQ

,,

NAJVA@NIJA PRIVREDA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.6

OBIQE@ENA GODI[WICA STRADAWA TUZLANSKE KOLONE

Na ovaj na~in smo tra-gi~nom doga|aju napo~etku sukoba uBiH dali posebno

mjesto èle}i da `rtve ovogzlo~ina nikada ne budu zaborav-qene. I ubudu}e }emo, svake go-dine obiqeàvati dan strada-wa nevinih vojnika i starje{i-na JNA u Tuzli, na Br~anskojmalti 1992. godine, rekao je na-kon parastosa poginulim, isp-red Spomep-kosturnice na gro-bqu u Pu~ilama, predsjednikOdbora za wegovawe tradicijeoslobodila~kih ratova VladeRepublike Srpske ministar ra-da i bora~ko-invalidske za{ti-te u Vladi RS, Rado Ristovi}.

Te{ko raweni u Tuzlanskojkoloni Slavko Novakovi} jerekao, da pored brojnih dokaza,Tuìla{tvo BiH ne èli dakaè da je bio zlo~in, nego poje-dina~na tragedija i da je to slu-~aj za pojedina~na ispitivawa.

- To nije ta~no, u Tuzli je po-~iwen zlo~in u kom je ubijeno100 qudi, identifikovano posvojim mjestima ìvqewa i je-dan dio je sahrawen u masovnojgrobnici u Pu~ilama. U Tuzlinije po~iwen zlo~in samo za tajdan, nego da bi, u narednih mje-sec dana, vi{e od 100.000 qudisa togaprostora zauvijek napus-tilo svoja ogwi{ta, dodao je No-vakovi} i zapitao se za{to Tu-ìla{tvo BiH ne radi na ovomslu~aju kada ima sve dokaze.

- Bori}emo se za istinu dokraja, a o svojim mukama nemam{ta da pri~am, kazao je kratkoSlavko Novakovi} zahvaquju}ise Op{tinskoj upravi SO Bije-qina koja je omogu}ila da se na-pravi Spomen-kosturnica u Bi-

jeqini i Vladi RS koja je odlu-~ila da se dan stradawa u Tuz-lanskoj koloni obiqeàva sva-ke godine.

- Tomi,kao jednom od o{te}e-nih, daje nadu da }e se u svemuovome istrajati do kraja, ista-kao je Slavko Novakovi}, a Ra-dovan Krsti}, kome je u Tuzlan-skoj koloni pucano u usta, kaèda niko od stradlih nije zadovo-qan jer ima, kako je rekao, mno-go onih koji su odgovorni zazlo~in na Br~anskoj malti, a da

jo{ uvijek nisu odgovarali.- Mi smo se mirno povla~ili

uz Tuzle, a oni su mu~ki napalikolonu. Mnogo je qudi pobije-no, {to se zna i {to se ne zna.Meni je, rawenom, Izet Smaji}pucao u usta i prije neki danprotiv wega je potvr|ena op-tu`nica. Na svu sre}u, uzBoì-ju pomo} i pomo} qekara, ostaosamìv.

- Te{ko je objasniti porodi-cama stradalih i na svirep na-~in spaqenih i ubijenih vojni-ka, da za ovo zlodjelo, jo{ uvi-jek, i nakon 17 godina, nikonijeodgovarao. Moramo neprekidnoponavaqati istinu, da me|una-rodna javnost otvori o~i i ko-na~no shvati da su i Srbi stra-dali u proteklom ratu. Za to ina drugim mjestima {irom BiHpostoje neoborivi dokazi. Kojo{ moè re}i da se 15. maja1992. godine naBr~anskoj maltiu Tuzli nije desio stravi~anzlo~in vo|enmimosvihme|una-

rodnih, vojnih i humanitarnihzakona, zapitao se ministar ra-da i bora~ko-invalidske za{ti-te u Vladi RS, Rado Ristovi} iizrazio nadu da }e svi zlo~incinad srspkim `rtvama i wihovinaredbodavci uskoro iza}i pr-ed lice pravde i odgovarati zaono {to su u~inili.

Kako je rekao predsjednik

Skup{tine Bora~ke organiza-cije RS, Pantelija ]urguz, uzpomo} ,,la`nog kantara’’ pravise la`na i upotrebqiva istori-

ja, odre|uju `rtve i zlo~ici, di- jele kazne i nagrade.

- Na{ ciq je da dokaèmo ne-vinost, da kaèmo ko je prvi za-po~eo, ~ija su usta puna laì i~ija su srcapunamr`we. [to jejo{gore,odnastraè da topri-hvatimo i o svojoj nesre}i }u-timo.Oni misle da se ne}emo ine znamo boriti za istinu i dasmo beskrajno popustqivi i za-stra{eni ha{kim i sarajevskimapsanama. Ovaj masakr u Tuzlibio je zlo~in nad zlo~inima, sa-vr{eno pripremqen i organi-zovan, istakao je \urguz.

Obara}aju}i se tu`nom skupuna obiqeàvawu godi{wice st-radawa, a posebno ~lanovimaporodica stradalih i preìvje-lih u Tuzlanskoj koloni preds-

jednik Organizacije porodicazarobqenih, poginulih i nesta-lih civila RS, Nedeqko Mit-rovi}, rekao je, da sa majkamastradalih i wihovim suzama su-zama zajedno oplakujemo st-ra-dale i nestale.

- Dokle da trpimo i toleri-{emo da zlo~inci hodaju slo-bodno i do kada}emo samo ovdjeobiqeàvati dan stradawa. Uime organizicije koju prestav-qam obe}avam, da }emo narednegodine na spomen-plo~u na Br-~anskoj malti staviti cvije}e iomogu}iti svima onima kojiè-le da odu tamo, jer ovo je zlo~inne samo za Tuzlu, nego i za ci-jelu BiH, kazao je Nedeqko Bo-ji}, a na~elnik op{tine Bije-qina, Mi}o Mi}i} je istakaoda je 15. maja 1992. u Tuzlanskojkoloni vi{e od 200 mladih iz-gubilo ìvote i jo{ uvijek sepostavqaju ista pitawa gdje suposmrtni ostaci ve}eg brojaubijenih, za{to i oni nemaju pra-vo da budu dostojno sahraweni,gdje su odgovorni za ovaj zlo~ini da li je pravda dosti na i za wih.

- Nas vjera u~i da pra{tamo,ali i da ne zaboravqamo. Too~ekujemo i od drugih koji ne-sre}u Tuzlanske kolone slavekaonekupobjedu i slobodu, pre-cizirao jena~elnikMi}i}. V.Z.

Napad na kolonu JNAkoja je 15. maja, 1992.godine uz prethodnidogovor sa tada{-

wim gradskim vlastima napu{-tala Tuzlu, nije bio slu~ajniincident ve} precizno plani-ran zlo~in sa jasno utvr|enimciqevima, istaknuto je na Ok-ruglom stolu na temu "Tuzlans-ka kolona" koji je 15. maja odr-àn u organizaciji op{tineBijeqina i Ministarstva radai bora~ko-invalidske za{titeRS, u okviru obiqeàvawa se-damnaeste godi{wice obiqe-àvawa napada na kolonu JNAu kojem je, prema nepotvr|enimpodacima, poginulo oko 200vojnika Jugoslovenske narodnearmije.

U~esnici Okruglog stola iz-razili su zabrinutost zbog ~i-wenice da su, iako je od tog do-ga|aja proteklo punih 17 godi-na, do sada podignute samo dvi-

je optu`nice i to protiv IlijeJuri{i}a za komandnu i IzetaSmaji}a za individualnu odgo-vornost. Protiv Juri{i}a utoku je postupak pred Vije}emza ratne zlo~ine Okru`nog su-da u Beogradu, a optu`nicu protivIzeta Smaji}a podiglo je po-~etkom maja Tuìla{tvo BiH.

- Radi se o isplaniranomzlo-~inu od strane tada najva`ni-jih vlasti u Tuzli. Niko nijedovoqno uradio na istraìva-wu i procesuirawu ovog zlo-~ina, pa ni institucijaRS. Mise nalazimo u projektu u komesmo ozna~eni kao agresori isve dok ne skinemo tu hipotekune}e biti dobro, rekao je Pan-telija ]urguz, predsjednik Bo-ra~ke organizacije RepublikeSrpske. Zbog toga, jedan je odzakqu~aka Okruglog stola,tragediju na Br~anskoj malti uTuzli od 15. maja 1992. godine idaqe treba istraìvati i do-kumentovati ne samo na doma-}em, nego i na me|unarodnomplanu.

- Srpski narod samo traìistinu iz prerthodnog rata jernisu stradali samo Muslimani

i Hrvati. Tuzlanska kolona sedogodila na samom po~etkurata u BiH o zbog toga jesna`no uticala na karakterrata. @rtve su uglavnom biliSrbi {to je izazvalo wihovotpor. Mi o tom doga|aju znamoskoro sve, ali se o "Tuzlanskojkoloni" vrlo malo zna vanRepublike Srpske i BiH. Zatoje va`no da i vladini nevladinsektor djeluju ne samo premapravosudnim organima ve} iprema me|unarodnoj javnosti,istakao je Janko Velimirovi} ,rukovodilac Republi~kog cen-tra za istraìvawe ratnihzlo~ina.

Preìvjeli u~esnik Tuz-lanske kolone Slavko Nova-kovi} smatra da je tim zlo~i-nom data jasna poruka srpskomnarodu {ta ga o~ekuje na pod-ru~ju Tuzle i okolnih op{-tina.

- Tuzlanska kolona je bilauvod u etni~ko ~i{}ewe Srbaiz Tuzle i svih op{tina uwenoj okolini. Sada je van togprostora vi{e od sto hiqadaqudi. Iz svega toga ne moè seizuzeti odgovornost SelimaBe{lagi}a kao prvog i najod-govornijeg ~ovjeka tada{wihtuzlanskih vlasti, mi{qewe jeSlavka Novakovi}a.Miodrag Vujanovi}, ~iji je

brat poginuo u koloni, izrazio je àqewe {to se mnogi `rta-va ovog zlo~ina sjete samo jed-nom godi{we.

- Nastradali su oni koji nisuvjerovali da }e poginuti odsvojih{kolskihdrugova i kom-{ija. Napad na kolonu bio jesamo signal{ta }e se destiti i{ta se desilo na tom podru~ju,rekao je Vujanovi}.Radovan Peji} iz Tima za

istraìvawe ratnih zlo~inaMUP-a RS tako|e je konstato-vao da je napad na kolonu JNAkoja je 15. maja mirno napu{-tala Tuzlu bio dio plana da setuzlanski region potpuno o~i-sti od Srba zbog ~ega su podne-sene i krivi~ne prijave zboggenocida. T. N.

OKRUGLI STO O ,,TUZLANSKOJ KOLONI,,

PRECIZNO

PLANIRANZLOÎN

@RTVE NE SMIJEMO

ZABORAVITI

Svije}e i cvije}e za stradale u ,,Tuzlanskoj koloni,,



PRIVREDA / POQOPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 7

Bijeqinsko ZEDP"Elektro - Bijeqina"uputilo je ovih danapoziv potro{a~ima

da se u {to kra}em roku, a naj-daqe do 20. avgusta, jave u us-lu`ni centar ovog preduze}a,kako bi potpisali ugovor o rep-rogramu duga za utro{enu elek-tri~nu energiju.

- Inicijativu je pokrenuoMje{oviti holding "Elektrop-

rivreda RS", a Vlada RS je do-nijela odluku o pokretawu no-vog ciklusa reprogramirawaduga, koji se odranije pokazaokao efikasan na~in za naplatudugova za utro{enu elektri~nuenergiju, kaè Qiqana Erki},izvr{ni direktor za finansi-

jske poslove u ZEDP "Elektro- Bijeqina".

Zakqu~ivawe ugovora omogu-}eno je kupcima elektri~ne

energije koji do sada nisu zak-qu~ivali ugovor o reprogramu,ali i kupcima koji redovno iz-miruju obaveze po prethodnozakqu~enim reprogramima. Ku-pci koji prihvate ovakav na~inizmirewa svojih obaveza, zak-qu~iva}e ugovor o pla}awu du-ga u vi{e mjese~nih rata, zate-~enog na dan potpisivawa. Ka-mate nastale nakon potpisiva-wa ugovora o reprogramu bi}e

otpisane nakon izmirewa duga,kaè Qiqana Erki}. U zavis-nosti od visine duga i katego-rije potro{we, kupci }e mo}isvoje obaveze reprogramiratina period od 24 i 36 rata, dok }edoma}instva, koja su korisniciprograma Vlade RS za socijalnougroène kategorije potro{a-~a elektri~ne energije, biti uprilici da reprogram potpi{una period od 48 mjeseci. E.S.N.

ZEDP ,,ELEKTRO - BIJEQINA

POZIV POTRO[AÎMA ZA REPROGRAM

Ni stariji Sembercine pamte da je, uposqedwih trides-etak i vi{e godina

odina, ve} sredinom maja za-u{ilo, kao {to je to slu~ajve godine u Bijeqini. @edne

wive su, naprosto, èqne ki-{e i vlage. Stru~wak za p{e-

icu, inèwer poqoprivrede,Skoko kaè da u maju

{enici ve} nedostaje izme|u0 i 80 litara ki{e po metruvadratnom.- Ovo je vrijeme cvjetawa

kad joj je vlaga naj-U aprilu je p{e-

uskra}ena za 100 litarapo metru kvadratnom.

bi u ovom periodu ni-i razvoja trebalo da do-oko ~etrdesetak litara

a vidite da ki{a dani-ne pada i da su poqa èdna,

aè inèwer Skoko.On kaè da se kukuruz na

wivama, koje su zasijane po-etkom aprila, dobro drì,ok je kukuruz zasijan u drugojolovini aprila sporije ni-ao, a neke parcele je trebalopresijavati. Mnoge wive su

akorovqene, te }e to preds-

tavqati dodatne tro{kove zapoqoprivrednike. O eventu-alnim razmjerama {tete jo{uvijek je rano govoriti, ali,sude}i po trenutnom stawu nawivama, posqedice proqe}nesu{e mogle bi biti ve}e nego{to se i pretpostavqa.

Na imawima u Jawi, nave}ini parcela, ukoliko su zato postojali uslovi, mogli suse ovih dana vidjeti sistemiza zalivawe.Hajrudin Velagi} na svojoj

wivi ovog proqe}a zasijao jekrompir.

- Pro{le godine ovdje je biokukuruz, ove godine zasijao

sam krompir. Ovo je prvo za-livawe.Ovu parcelu, povr{i-ne oko 2,5 dunuma, treba zali-vati punih {est sati. Sve bibilo dobro, kad bi to bilo pr-vo i jedino zalivawe. Bojimse, ako su{a potraje, da }u mo-rati jo{ dva puta da palimmotor. Sre}a, pa gorivo nijeskupo kao {to je bilo pro{legodine. Ipak, sve ovo samo po-skupquje tro{kove proizvod-we.Treba transportovati cri-jeva za zalivawe, provoditi~itav dan na wivi, nabavitigorivo, kaè Hajrudin .

Na wivi mu pomaè sinAsmir, a povremeno se u ovepoqoprivredne poslove ukqu-~uje supruga i k}erka. Uko-liko rod bude prosje~an, o~e-kuje dvije i po do tri tonekrompira po dunumu. Sve {toproizvede, Hajrudin proda nabijeqinskoj kvanta{koj pija-ci. O cijeni sada ne moè nirazmi{qati, jer prvo se trebaizboriti sa su{om i sa~ekati

jesen. Tek tada }e znati da li je posao bio uzaludan i moèli o~ekivati bilo kakvu za-radu sa svoje wive.

Q.Q.

Ve} nekoliko sedmicanije bilo ozbiqnijihpadavina, {to se izu-zetno nepovoqno odra-

àva na nicawe proqetnih usje-va, {to je naro~ito izraèno naparcelama pod kukuruzom, kojim

je ovog proqe}a u Semberiji za-sijano preko 26.000 hektara.

- Ovog proqe}a su vladali vr-lo nepovoqni uslovi za sjetvu ivegetaciju kukuruza, ~emu je dop-rinijeo izuzetno dugsu{an peri-od,takodaimamo situaciju, da suparcele sa neravnomjernim ras-tom usjeva, potvrdio je dr Dra-gi{a Lopandi}, nakon obilaskavelikog broja parcela u na{ojop{tini i okolini.

- Kukuruz koji je zasijan po-~etkom aprila, u ne{to je boqemstawu, jer je uspio da apsorbujevlagu koja je akukmulirana to-kom zime, dok je usjev na wivamakoje su sijane u drugoj polovinimjeseca, sporo nicao i sadase te-{ko razvija. Posebno nepovo-qan uticaj je imalo vjetrovitovrijeme, takoda je vjetar dodatnoisu{io oranice i sjeme nije im-aloneophodnu vlagu za klijawe inicawe. Najgore stawe je na par-celama gdje je izvr{ena lo{apredsjetvena priprema, bilo daje rije~ o zakaswelom zimskomorawu, ili o zaoravawu brazda uproqe}e, tako da se i sa tog as-pekta, moè govoriti o nepo-

voqnim uslovima za sjetvu i ni-cawe usjeva. Tako|e, padavine uaprilu i maju, naj~e{}e su bilelokalnog karaktera, {to je do-prinijelo ovakvom stawu na wi-vama. Treba napomenuti, da se iovog proqe}a pokazalo opravda-nim vaqawe parcela, jer je zat-vorena postoje}a koli~ina vla-ge,koja je dobrodo{la usjevu pri-likom klijawa, kaè Lopandi}.

On je podsjetio ratare da pre-duzmu odre|ene korake i nastavesa daqom primjenom agro-teh-ni~kih mjera, kako bi ublaìliposqedice su{e.

- Na wivama gdje je mali sklopbiqaka, moè se izvr{ti po-novno sijawe, jer jo{ nije kasnoi tomprilikom semogukoristi-ti hibridi FAO grupe zrewa od300 do 500, {to garantuje da }e,ukoliko budu povoqni daqiagro-meteorolo{ki uslovi,biqka se na vrijeme razviti i da}e biti postignut solidan pri-nos. Narednih dana trebalo biuraditi i kultivisawe parcelai prihrawivawe kukuruza |ub-rivima na bazi azota, kako bi sebiqci obezbjedili {to boqiuslovi za rasti razvoj, a na onimparcelama gdje zbog su{e nijeuspjelo tretirawe herbicidimaprotiv korovskog biqa, oba-vezno uraditi dodatno prskawe,savjetuje dr Lopandi}.

S.\.

KUKURUZ TE[KONIÊ I SLABO SERAZVIJA!

@EDNE WIVEU SEMBERIJI

QiqanaErki}QiqanaErki}

MarkoSkoko

Velagi} na wivi



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.8

U NOVOM NASEQU KOD JAWE SVE SE ÎNI DA @IVOT BUDE QEP[I

Trenutno se u Novom na-sequ, gdje ìvi oko5000 stanovnika, gradijedan mawi tr`ni cen-

tarsa dodatnim sadràjima i sa-lom za oko 350 qudi. Imamo pe-torazrednu {kolu za 160 u~eni-ka, dje~iju igraonicu za 70 mali-{ana i terene za mali fudbal.Nama ovdje nedostaje jo{ puno

sadràja za odvijawe normalnogìvota, kaè Slavko Novako-vi}, potpredsjednik Savjeta Mje-sne zajednice Jawa, kojoj pripadai Novo naseqe.

- Ovdje je neophodna jedna ma-wa salaza odràvawe kulturnihmanifestacija, kao i fudbalskoigrali{te, jer su mladi najvi{ezainteresovani za fudbal. U me-

|uvremenu smo iznivelisali te-renna povr{ini od 17 dunuma. Ume|uvremenu je postignut dogov-or sa vlasnikom i wegovom po-rodicom da se otkupi ovo zemqi-{te za 60.000 KM. Op{tina binamtrebala pomo}i daotkupimoto zemqi{te i da napokon izg-radimo fudbalsko igrali{te,kaè Novakovi}.

Novakovi} kaè da je u novomnasequ formirano i amaterskokulturno - umjetni~ko dru{tvo.Kru`ni tok oko naseqa je as-faltiran. U nasleqe se asfalt-nim putem moè u}i iz pravcaJawe i sa Obrijeì. Organizo-van je javni gradski prevoz.Novom nasequ nedostaje ambu-lanta porodi~ne medicine, lab-

oratorija, jedna apoteka. Punotoga jo{ nedostaje mladima, alistanovnici ovog naseqa se neàle, jer je ono bukvalno i izg-ra|eno na ledini, bez ikakve in-frastrukture. U me|uvremenu suobezbije|eni osnovni uslovi zaìvot. Treba biti strpqiv i sveraditi uz dogovor i slogu, kaèNovakovi}. E.S.N.

GRADI SE MAWI TR@NI CENTAR

Na{a Poslovna jedi-nica "Eko za{tita"posluje u sastavupreduze}e "LD" i

bavi se poslovima iz domenaekolo{ko - sanitarne za{tite.Akcenat smo stavili na dezin-fekciju, dezinsekciju i derati-zaciju, a u narednom periodurazmi{qamo da se bavimo iuni{tavawem korova, kaèVlado Lazi}, doktor veteri-narske medicine, specijaliza-nt menaxmenta u medicini, tre-nutno na funkciji direktoraPoslovne jedinice "Eko za{-tita", najmla|e poslovne cjeli-ne u okviru "L D" DOO, koja jeregistrovana po~etkom ove go-dine.

Lazi} nagla{ava da je ovaposlovna jedinica registro-vana u Ministarstvu zdravqaRS, te da raspolaè mobilnomekipom stru~waka i radnikakoji mogu odgovoriti na svapitawa iz domena eko za{tite.

- Unazad mjesec do dva danaosposobqeni smo za sve poslo-ve iz oblasti dezinsekcije, de-ratizacije i dezinfekcije. Br-zo, efikasno i pouzdano suzbi-jamo {tetne insekte koji ugro-àvaju ìvot i zdravqe qudi,sigurno, ekolo{ki bezbjednosuzbijamo mi{olike glodare(pacove i mi{eve), preventiv-no dezinfikujemo prostorije,

opremu, ure|aje, objekte za pro-izvodwu i promet, a pruàmo isavjetodavne usluge i uputstvazaodràvawe li~ne higijene zaosobqe koje radi u radnim or-ganizacijama.

Lazi} kaè da se za uni{ta-vawe korova na wivama moraangaòvati specifi~an stru~-ni kadar, te da }e i ti poslovi

biti pravovremeno organizo-vani i na najboqi na~in reali-zovani. Poslovna jedinica"Eko za{tita" je prva firma uBijeqini koja se na ovakav na-~in bavi specifi~nim proble-mima koji zahtijevaju adekvat-nu stru~nost, znawe i opremuda bi se posao izvr{io na kva-litetan na~in.

Beogradski "Visan" je predu-ze}e s kojim "Eko za{tita"najneposrednije sara|uje.

- To je firma koja u svom sas-tavu ima Zavod za DDD iInstitut za DDD. Formiralisu i Fakultet za {kolovaweovih kadrova. Mi smo s te st-rane obezbije|eni, jer, zahva-quju}i saradwi sa "Visanom"probleme ekolo{ko - sanitar-ne za{tite moèmo rje{avatii regionalno. Potrudi}emo seda u narednom periodu od{ko-lujemo neophodan kadar, sani-tarne inèwere iz oblasti ve-terine i poqoprivrede, kao idoktore epidemiologe, iz obla-sti medicine. To su aspekti dje-lovawa i prostor koji na{adjelatnost obuhvata, a rije~ je ozdravstvu i poqoprivredi, od-nosno veterinarstvu kao dijelupoqoprivrede. Kompletna ak-tivnost svodi se na maksimalnuza{titu zdravqa qudi i to jesu{tina ovog posla, kaèLazi}. Q.Q.

,,EKO ZA[TITA,,

, NAJMA\A POSLOVNA JEDINICA PREDUZE]A ,,LD,,

DEZINFEKCIJA IDERATIZACIJA

Za{tita od krpeqa i odbolesti koju oni prenose,takozvane "Lajmske bolesti",tako|e je dio na{eg posla, o~emu smo nedavno razgovara-

li i sa na~elnikomOdjeqewa za privredu ipoqoprivredu, PredragomJovi}em. U Beogradu jeutvr|eno da je svaki tre}ikrpeq zaraèn uzro~nikom

bolesti, {to govori oozbiqnosti problema komese mora pristupiti na sis-temati~an i stru~an na~in.

ZA[TITA IOD KRPEQA

VladoLazi}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 9

Nakon obimne poli-cijske istrage i ak-cije koja je izvedenana podru~ju Tuzle i

Jawe, privedeno je osam osoba,me|u kojima se nalazi i mje{ta-nin Jawe, gra|evinski preduzi-ma~ Osman Velagi} Ojle, wegovsin \ulaga i jedan wihov rad-nik. Oni se dovode u vezu sa nes-tankom i otmicom Rasima Hu-si}a, Roma koji je nestao 21. ap-rila ove godine. Bijeqinskapolicija, u saradwi sa polici-

jom Federacije BiH i polici- jom Republike Srbije, na tragu je da rasvijetli slu~aj nestankaRasima Husi}a iz Bijeqine, ko-

ji je nestao 21. aprila ove go-dine. Romska zajednica u Bije-qini bila je u proteklih mjesecdana uznemirena zbog nestankaovog uglednog i bogatog Bije-qinca, a porodica je wegov nes-

tanak prijavila policiji dankasnije, 22. aprila. Nakon togadobili su i telefonski pozivotmi~ara koji su traìli150.000 evra za Husi}ev otkup.Sve do ~etvrtka, 14. maja otetiHusi} se nije javqao porodici.Wegovo tijelo je prona|eno ubunaru u okolini Subotice uVojvodini, ali DNK analizomtek treba da se potvrde nezva-ni~na saznawa o identitetuprona|enog tijela.

Tuìlac Okru`nog tuìla-{tva u Bijeqini, Marko Zeki}u petak je uzeo izjave od osmo-rice privedenih u prekju~e-ra{woj akciji na podru~ju Ja-we. Izudin [ari}, portparolpolicije Tuzlanskog kantonaizjavio je da su na podru~ju Tuz-le uhap{ene ~etiri osobe ipredate MUP-U RS. Portpa-rol Okru`nog tuìla{tva u

Bijeqini, Danka Prodanovi}nije mogla saop{titi vi{e de-taqa o ovoj istrazi, ali je potv-rdila da prona|eno tijelo u Su-botici identifikovano, da jeporodica nestalog Husi}a oba-vije{tena, te da se policija Re-publike Srbije i policija RSnisu zvani~no oglasile o ovomslu~aju.

U me|uvremenu smo saznalida je brat nestalog Rasima Hu-si}a, Hamdija upu}en na DNKanalizu, kako bi se utvrdioidentitet osobe prona|ene uokolini Subotice. Policijskiinspektori, koji vode istraguna podru~ju Bijeqine insisti-rali su da ~lanovi porodice nedaju bilo kakve izjave dok se nepotvrdi identitet prona|eneosobe.

Iz krugova bliskih bijeqin-skoj policiji saznali smo da je

Osman Velagi} Ojle i prije ra-ta bio ka`wavan za krivi~nadjela pqa~ke i razbojni{tva,te da je navodno priznao krivi-cu za djela koja mu se stavqajuna teret, te da je uzrok ovog ned-

jela mogao biti i veliki pos-lovni dug u kome se na{ao. Owegovom priznawu za po~iwenonedjelo tuìlac se jo{ uvijeknije izjasnio. Prema nepotvr-|enim saznawima o otmici ipoku{aju obezbje|ewa otkupaza Rasima Husi}a, oni su zajed-no krenuli u Suboticu da bi ku-pili mermer za Husi}evu novuku}u koju je trebalo da renovi-ra Velagi}eva firma. Prematoj verziji, Husi} je otet i od-veden u okolinu Subotice, gdje

je pretu~en, nakon ~ega je i pod-legao usqed zadobijenih povre-da. Otmi~ari su, i pored toga,traìli od porodice novac zaotkup. Tek nakon zavr{etkaistrage i otkrivawa identite-ta prona|enog tijela, bi}e poz-nati i detaqi bitni za even-tualno podizawe optu`nice.

E.S.N.

NAKON NESTANKA RASIMA HUSI]A IZ BIJEQINE

PRIVEDENI OSUMWIÊNI

POKRETNI MAMOGRAF U NOVOM NASEQU KOD JAWE

Dom zdravqa Bijeqi-na organizovao je uponedjeqak, 18. maja,besplatne mamog-rafske pregleda za

ène od 45 do 70 godina u No-vom nasequ kod Jawe.

- Dnevno moèmo pregleda-ti oko 20 pacijentkiwa.Inte-resovawe je izraèno, tako da}e pokretni mamograf ovdjebiti na raspolagawu pacijen-tima onoliko koliko to budeneophodno. Na{ ciq je da u ov-oj godini obavimo mamograf-ske pregleda za sve pacijent-kiwe koje izraze èqu za tim,rekao je doktor Zlatko Mak-simovi}, direktor Doma zd-ravqa Bijeqina.

U me|uvremenu je pokretnimamograf bio na raspolagawupacijentkiwama u Loparama.[to je najva`nije, preventiv-nim pregledima se na vrijememoè otkriti zlo}udna bole-

st i otpo~eti lije~ewe, koje u90 odsto slu~ajeva daje pozi-tivne rezultate. Doktor Mak-simovi} je demantovao da jerije~ o marketin{koj akciji,kad su u pitawu pregledi ma-mografijom, isti~u}i da bije-

qinski Dom zdravqa ima edu-kovan kadar za ove preglede.

- Me|u prvima smo u regionukoji smo otpo~eli besplatnemamografske preglede èna imi se time ponosimo, rekao jedoktor Maksimovi}. E.S.N.

ZA BOQE ZDRAVQE @ENA

SAVEZ DISTROFIÂRA REPUBLIKE SRPSKEREGIONALNO UDRU@EWE DISTROFIÂRA BIJEQINA

Regionalno udruèwedistrofi~ara Bije-qina sa Savezom dis-trofi~ara Republike

Srpske svake godine u majutradicionalno organizije,,Susrete distorfi~ara’’ po-vodom Nedjeqe borbe protivdistrofije.

- Na{e Udruèwe je okupi-lo svoje ~lanstvo, obezbijedi-lo prevoz (kombi PIO RS ivlastito vozilo Udruèwa) izajedno sa jo{ tri Udruèwa,iz Doboja,Bawa Luke,Tesli}ai Savezom udruèwa RS odr-àlo susrete distrofi~aranaOzrenu, na izleti{tu "Pres-lica". Susreti su po~eli oko11, a zavr{eni u 20 sati uz pje-

smu i sportska nadmetawa, po-tvrdio je Slavko Reqi}, izvr-{ni direktor Reginalnog udru-èwa distrofi~ara Bijeqina.

Susretima je prisustvovalovi{e od stotinu distrofi~a-ra, uz odli~an program , ro{-tiqijadu i sportska nadmeta-wa (vise}a kugla, plo~ice,

pikado).- Na{e Udruèwe je postig-

lo dobre rezultate.Najboqi usportskim disciplinama iz-borili su odlazak na me|u-narodno takmi~ewe, susreteinvalida u Novom Sadu u junu,dodao je Reqi} napomuqu}i da

je ovo najqep{i vid okupqawaove populacije.

- Ove godine smo izabralinajqep{e izletni~ko mjesto uRS, "Preslica" na Ozrenu.Posebno se zahvaqujemo di-rektoru PIO RS koji je omo-gu}io prevoz na{ih ~lanovana susrete, mesari ,,Dedi}’’,,,Oktan prometu’’ i mnogimdrugim, zakqu~uje SlavkoReqi}. E.S.N.

DRU@EWE NA OZRENU

Sudija za prethodni postupak Okru`nog suda u Bijeqini potvrdioje optu`nicu koju je Okru`no tuìla{tvo podiglo protiv JeremijeTovilovi}a (74) iz Badovinaca kod Bogati}a, zbog ubistva Predragaâketi}a iz Poàrnice, nastawenog u Bijeqini.

Optu`nica tereti Tovilovi}a da je tre}eg marta, oko 19 ~asova, uPopovima, na Drini, na makadamskom putu Badovina~ka ada,zatekao âketi}a i Cvjetka Savi}a kako u wivi pored puta sijekuorah, vlasni{tvo @ivana Jak{i}a.

Tovilovi} je od âketi}a traìo da mu za posje~eno drvo odmahplati 1000 evra. U tom trenutku, iz skra}ene pu{ke, koju je drào uruci, ispalio je jedan metak u vazduh, a drugi u âketi}a, s nam-

jerom da ga ubije, navodi se u optu`nici.Smrtonosni metak, koji je ispaqen u âketi}a, prostrijelio mu je

lijevu {aku, koju je drào na stomaku. âketi} je podlegao usqedvelikog gubitka krvi i zbog povreda unutra{wih organa. Tovilovi}je pobjegao s mjesta ubistva, a pu{ku, iz koje je usmrtio âketi}a,bacio je u {ibqe pored svoje kolibe. Tokom istrage, Tovilovi} je

tvrdio da su ga âketi} i Savi} napali, dok je Savi} izjavio da suwih dvojica bili napadnuti.Neposredno nakon odre|ivawa jednomjese~nog pritvora za

Tovilovi}a, wegov advokat, Dragomir @ivanovi} uloìo je prigov-

or o nenadle`nosti, jer teren na kojem se dogodilo ubistvo,geografski pripada Republici Srbiji, gdje ìvi optuèniTovilovi}. E.S.N.

POTVR\ENA OPTU@NICAZA UBISTVO

Beìvotno tijelo Mehmedalije Durgutovi}a (78), koji je ìvio uKolubarskoj ulici u nasequ Jawa, prona|eno je u {upi, pored ku}eu kojoj je ìvio, u petak oko 16 ~asova. Istragom je utvr|eno da je upitawu samoubistvo koje je izvr{eno vje{awem. U polurazru{enoj{upi, iznad gomile kukuruznih okomaka, Durgutovi} je prebaciokanap preko jedne grede i na taj na~in sebi oduzeo ìvot.

Najblià kom{inica, Safija Kasapovi}, kaè da je Mehmedalijana isti na~in poku{ao samoubistvo i prije mjesec dana.

- Niko mu ni tada nije pri{ao, da ga odvrati od poku{ajasamoubistva. Ne znam kako sam dobila nat~ovje~ansku snagu,pritr~ala sam i skinula mu om~u koju je stavio oko vrata.Uhvatila sam onaj konopac i bacila ga visoko u kro{wu drveta.Svi su gledali, a niko mu nije pritr~ao. Grehota je gledati ~ovjekau takvom stawu. Sada ga je prona{la èna koja mu donosi hranu.On se, izgleda, objesio rano ujutro. ûdi me da je do{la takokasno, kaè Safija.

Ona kaè da je Mehmedalija imao penziju, da mu je novac slao ipastorak iz Amerike. Ipak, u posqedwe vrijeme nije se dobroosje}ao i ~udno se pona{ao. E.S.N.

OBJESIO SE U [UPI

Rasim Husi}



KULTURA SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.10

RepublikaSrpska

Op{tina Bijeqina

Dje~iji vrti} ,,îka Jova Zmaj,,Bijeqina

Broj: 275/09

Datum: 14.05.2009. godine

Na osnovu ~lana 22. i 23. Pravilnika o prijemu djece,

Dje~iji vrti} ,,îka Jova Zmaj,,

Bijeqina

OGLA[AVAPrijem djece uzrasta od jedne godine do polaska u {kolu

za {kolsku 2009/2010. godinu, i to:

1. U cjelodnevni boravak

2. U skra}eni boravak - igraonica (za djecu od 3-6 godina)

3. U produèni boravak za djecu I razreda iz:

- O[ ,,Sveti Sava,,

i

- O[ ,,Vuk Karaxi},,.

Prijave se mogu popuniti u Vrti}u, u Ulici Svetog Save

broj 9 u kancelariji sekretara, svakim radnim danom od

7,00 - 15,00 sati.

Oglas ostaje otvoren do 05.06.2009. godine.

Direktor,

Drago \uri}

Kvalitetan rad, dobraorganizacija posla,kao i profesionalnadostignu}a na{e bib-

lioteke bili su razlozi zbogkojih je komisija jednoglasnoodlu~ila da je proglasi za naj-boqu biblioteku u RS.

- Nama ova nagrada zna~i mno-go, posebno zato {to je strukaocijenila rad na{e bibliotekei zato {to nosi ime \or|a Pe-janovi}a. \or|e Pejanovi} jeostavio neizbrisiv trag u bib-liotekarskom i kulturnom ì-votu BiH sa po~etka 20. vijeka.Osnovao je i uredio 296 narod-nih i javnih biblioteka, autorje vi{e publikacija, studija i~lanaka, urednik novina i ~aso-pisa i ostaje neprevazi|en utom poslu i uvijek aktuelan,istakla je direktorica Narodnebiblioteke ,,Filip Vi{wi}’’

Du{ankaNovakovi}.Na{u biblioteku je u red

najboqih, kako kaè Du{ankaNovakovi}, uveo kontinuiranrad na osavremewivawu bibli-ote~kog rada, te precizirala:

- Na{a biblioteka posqed-wih godinaradi intenzivnonaprimjeni informacionih teh-nologija u bibliote~ko poslo-vawe, {to }e omogu}iti dajedna ovakva institucija budeu pravom smislu informatorza sve oblasti. Pro{lo je vri-jeme da biblioteke samo sa-kupqaju kwi`nu gra|u i da bu-du samo ~uvari kulturnog bla-ga, one danas moraju biti cen-tri u pogledu mnogo ~ega. Na-{a biblioteka je, idu}i u tomsmjeru, puno radila na obrazo-vawu bibliotekara svog ma-ti~nog podru~ja, organizova-wem seminara, kao i odazi-

vawu na brojne seminare u organizacijidrugih institucija i asocijacija.

Isti~u}i intenzivni rad na usavr{a-vawu uslova rada u bibliotekarstvu,napomiwe da je bibliotekarstvo vrloozbiqna nauka, da se tu radi o vrlo oz-biqnim poslovima, te podsjetila, da jebiblioteka institucija od posebneva`nosti.

- Radili smo mnogo na manifestacio-nom i kulturnom programu, kao i napribliàvawu kwige ~itaocu, a sve unastojawu da biblioteka oìvi, da budeìvi centar koji }e privla~iti pa`wusvakome i u koju }e dolaziti {to ve}ibroj qudi razli~itog obrazovawa, in-teresovawa i starosne dobi. Posebnosmo ponosni na rad sa mladim ~itaoci-ma.Od 2004. godine posebnu pa`wu pok-lawamo radu sa najmla|ima, organizo-vali smo nekoliko radionica za pred-{kolce i osnovno{kolce koje su daleizuzetne rezultate , ponosno isti~eDu{anka Novakovi}. M.R.

NARODNA BIBLIOTEKA ,,FILIP VI[WI],,

BIJEQINA

NAJBOQA BIBLIOTEKA

REPUBLIKE SRPSKE Dvanaestog maja u Narodnoj biblioteci u Zvorniku, Uprava Dru{tva bibliotekara Republike Srpske, a na prijedlog komisije za dodjelu nagrade ,,\or|e Pejanovi}’’ donije- lo je odluku da se nagrada za najboqu biblioteku RS u 2008. godini dodijeli Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{wi}’’ Bijeqina. Nagrada ,,\or|e Pejanovi}’’ bi}e dodijeqenapetog juna u Vi{egradu u okviru manifestacije ,,Vi{egradska staza’’

Kada su u~enici III-3 razredaOsnovne {kole ,,Sveti Sava’’sa svojim u~iteqem IgoromSolakovi}em krenuli u petak,

15. maja oko devet ~asova u najavqenu posjetu Narodnoj biblioteci ,,Filip Vi{-wi}’’ nisu znali da ih tamo ~eka iznena-|ewe koje su za wih pripremili zaposle-ni u ovoj ustanovi kulture. U velikojsali ih je do~ekao jedan od najve}ih imenadoma}e kwièvnosti za djecu, pjesnikDobrica Eri}, a sa wim je bio i wegovprijateq, kwièvnik iz Loznice Qu-bomir]orqi}.

- Na ~asovima prirode i dru{tva smou~ili i o kulturnim ustanovama i dogov-orili smo da }emo na proqe}e, kad do|uqep{i dani, posjetiti sve one koje pos-toje u na{em gradu.Ovana{aposjeta bib-lioteci je za nas zaista bilaiznena|ewejer se nismo nadali susretu sa pjesnici-ma, rekao je u~iteq Igor Solakovi} do-dav{i da je bilo lijepo i pou~no, te da suwegovi |aci uìvali.

A bibliotekarka Jordanka Marjano-vi}, koja je djecu bliè upoznala sa ovomustanovom koja ima va`nu ulogu u wiho-vom odrastawu i u~ewu kaè:

- Vrlo su lijepi trenuci kadanam do|udjeca iz{kole, jerèlimo da ona shvatezna~aj kwige, da razviju qubav premakwizi i da steknu naviku odlaska u bib-lioteku.

U~enici su imali priliku da slu{ajustihove, anegdote, zanimqive pri~e izìvota pisaca, a posebno su se radovalasusretu sa svojim omiqenim piscem Dob-ricom Eri}em. Ovaj pisac je poznat posvojim izuzetnim nastupima i druèwi-ma sa djecom, na kojima ne ~ita ve} kazujesvoje stihove. Me|utim, i u~enici su se

lijepo pokazali, te su neke pjesmice zajedno sa wim recitovali.

- Svaki moj susret sa djecom je za menekao lijek, jer u kontaktu s wima dobijamsnagu i svjeìnu, obuzme me radost ì-vota, kaè Dobrica, pisac koji je do da-nas objavio vi{e od stotinu kwiga.

- Brojkwiga kojesamnapisao jepre{aobrojku 100.To su slikovnice, pjesme,pri-~e za djecu, ali i za odrasle. Pona{am sekao p~elar koji kaè da ne zna kolikoima ko{nica, jer to se ne broji. P~elarkaè: ,, Svako jutro prebrojim p~ele, ako{nice ne mogu!’’

Autor je vi{e romana, pet kwiga lir-ske proze, 23 zbirke pjesama, pet pozo-ri{nih drama, preko 40 kwiga za djecu odkojih su mnoge prevedene na svjetske je-zike. Pjesme su mu u{le u ~itanke, anto-logije, {kolske lektire, a nije mali brojwegovih pjesama za koje su kompozitorinapisali muziku. Trenutno priprema no-vu kwigu.

- Gledaju}i i slu{aju}i {ta se sve do-ga|a rije{io sam da za dje~icu i wihoveroditeqe, za wihovu ku}nu biblioteku,napi{em jednu popularnu istoriju u sti-hovima. Najva`nije je da to bude saèto,razumqivo za djecu i lako pamtqivo, akadih ne{to bude{irezanimalo, potra-ì}e drugu kwigu. Eto,to mi je ve} neko-liko godina u glavi, kaè Dobrica Eri}.

Dje~ija pa`wa je do posqedweg trenut-ka bila usmjerena na rije~i koje su impisci upu}ivali, a jedna od djevoj~ica jeizgledom podsjetila Dobricu na wegovuk}erku kada je bila mala, te je kazao istihove pjesme za wu napisane:

,,Masla~ak bi pred wom klek’o / kad seona poqem {eta, / ja sve strepim da je ne-ko / ne ubere mesto cveta.’’ M.R.

UÊNICI POSJETILI BIBLIOTEKU I SUSRELI SE S PJESNICIMA

DJECA UZ PJESMU UÊQEP[U STRANU @IVOTA



TURIZAMSEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 11

TURISTI^KA AGENCIJA ,,HAPPY TRAVEL”

HIT QETA JE GR^KA!HIT QETA JE GR^KA!

Najmla|a su agencijau na{em gradu, os-novana prvog marta2008. godine, a na-

laze se u Ulici Me{e Selimo-vi}a na broju 23a, iznad kafebara Vanilla, preko puta auto-buske stanice. U kreirawu po-nuda za putovawa radi vlasni-ca agencije Maja Anti} sa sjaj-nom ekipom saradnika, a to suDenka Radovanovi}, Sawa Ig-watovi}, Aleksandra Racko-vi}i Jelena Vulovi}. Iz boga-te ponude destinacija za ovoqeto izdvajaju qetovawe uGr~koj.

- Hitovogqeta jeGr~ka!Na-{im sugra|anima nudimo qe-tovawe u Paraliji, a prevozsmoorganizovali izBijeqine.Cijena sedmodnevnog polupan-siona, sa prevozom iznosi 519maraka po osobi, a omogu}ava-moi pla}awe u ratama. Punudusmo dostavili i sindikalnimorganizacijama i mislim da }eovo biti najjeftinije u ponu-di, jeftinije i od odlaska uCrnu Goru, isti~e Maja navo-de}i i viznu olak{icu. Naime,Ambasada Gr~ke je za ovo qetodozvolila na{im gra|animadobijawe kolektivne vize poduslovom da putuje najmawe petosoba i da koriste isti prevoz.A Paralija se smjestila u samopodno`je Olimpa, na obaliEgejskog mora i udaqena je sa-mo {est kilometara od gradaKaterini, administrativnogcentra regije.

- Paralija je tradicionalnoomiqena destinacija na{ihturista zbog mno{tva resto-rana, taverni, supermarketa,raznovrsnih trgovina, no}nihklubova i diskoteka, a drugirazlog je duga~ka pje{~ana

plaà koja se postepeno spu{-ta u more, poja{wavaju u agen-ciji dodav{i da se u wihovojponudi nalaze i druge desti-nacije u Gr~koj, ali da su svidrugi polasci iz Beograda.Ina~e, Gr~ka je vrlo intere-santna na{im sugra|anima, po-gotovo wen sjeverni dio gdje seu svako doba godine mogu sus-

resti qudi s na{ih prostora.Izuzetno je atraktivna i po-

nuda putovawa u Egipat kojaove godine za 14 dana ima cije-nu koja je pro{le godine bilaza 10-dnevni boravak.

- Da bismo {to vi{e olak-{ali put na{im turistima,odlu~ili smo, da za Egipat po-lije}emo sa osje~kog aerodro-

ma do kog mi obezbje|ujemoprevoz. Udaqenost od Bijeqi-ne je ista kao i do Beograda,ali aerodromska taksa u Osi-jeku je jeftinija, kaè Maja.Putovawe u Egipat nije samoodlazak na more (Crveno more

je jedno od najqep{ih mora nasvijetu, toliko je raznoliko dakad se kupate u wemu imate os-

je}aj kao da ste u akvarijumu),nego je to i upoznavawe stare ibogate civilizacije. Cijenaaran`mana sa avio prevozom ismje{tajem u hotelu od tri zv-

jezdice iznosi od 800 maraka,pa navi{e.

Za posjetu Bugarskoj rasteinteresovawe na{ih sugra|a-na, pogotovo mladih. Razlog supovoqne cijene, a za dobijawevize posreduje agencija. Cije-na desetodnevnog aran`manasa smje{tajem u hotelu na bazino}ewa s doru~kom kre}e se od300 KM, a {to se ti~e vanpa-sionskih cijena, one su na ni-vou cijena kao i kod nas.

- Odmor u Turskoj, koja imaizlaz na vi{emora, nudi punopogodnosti. Tamo svako moèda na|ene{to za sebe. Jakodo-bro je organizovana animacijaza djecu {to je zanimqivo zaroditeqe koji bi da se vi{eodmore te posvete i sebimalovi{e vremena ne brinu}i {ta}e i kako sa djecom. Zatim, pu-no je ekskluzivnih hotela u ko-jima je sve ura~unato u cijenuaran`mana tako da vam nov~a-nik gotovo i ne treba, navodiMaja pogodnosti odmora u Tur-skoj za koju na{im dràvqani-ma ne treba viza.

Viza ne treba ni za odlazak uTunis. Odmor u ovoj sjeverno-afri~koj zemqi sa avio kar-tom mogu} je i sa 1.000 KM.

- Od 30. juna po~iwemo sasvakodnevnim polascima auto-busa za CrnuGoru. U ponudi susvi hoteli i sva mjesta na cr-nogorskom primorju, od Barado Igala. Ono {to bih poseb-no istakla je to, da su oni ovegodine u prosjeku jeftiniji zapet do 10 posto u odnosu napro{logodi{we cijene. Za tajiznos su smawene cijene i pri-vatnog smje{taja.

Za one Semberce koji bi seoku{ali u raftingu u agencijiHappy travel u ponudi ima dvod-nevni rafting sa izazovimakoje nudi prelijepa rijekaTara, a smje{taj je u kampovi-ma na [}epan Poqu ili uFo~i.

U agenciji izdvajaju jednudestinaciju koju Sembercuuvijek rado posje}uju. To jeZlatibor.

- Na Zlatiboru nudimo kom-pletan hotelski smje{taj, a uponudi imamo i privatni sm-je{taj koji je jako povoqan iiznosi od osam do 10 evra uqetnom periodu, nagla{avaMaja Anti}.

Interesovawe raste i zanetaknutu prirodu Peru}ca, au okviru ponuda bawskog tur-izma na{im sugra|anima sutradicionalno najomiqenijeVrwa~ka Bawa i Bawa Ko-viqa~a. Za sve one koji traèna~in da osjete {to mawi udarna svoj xep zbog tro{kova qe-tovawa, nude mogu}nost odlas-ka na odmor pomo}u kredita.Naime, ova agencija omogu}a-va kreditirawe godi{wih od-mora za na{e sugra|ane na {e-st, 12 ili 24 mjeseca.

- U~ini}emo sve da va{ od-mor bude nezaboravan, obe}a-vaju u HAPPY TRAVELU-u.

Poznato je da putovawa najsna`nije mijewaju qude, usre}uju ih radosnimiskustvima, a ìvot im oplemewuju mudrostima sa svih krajeva svijeta. IzTuristi~ke agencije HAPPY TRAVEL

pozivaju da brigu o organizaciji putovawaprepustite wima, nagla{avaju}i da im je naprvom mjestu zadovoqstvo klijenata. Naosnovu dugogodi{weg iskustva rada uturizmu kreirali su bogatu ponuduatraktivnih destinacija od kojih izdvajajuCrnu Goru, Gr~ku, Egipat, Bugarsku, Tursku,Tunis i jo{ mnogo drugih. Zato, krenitena putovawe iz snova...

STUDENTI SARADNICIStudenti turisti~kog smjera na Sinergiji, wih petoro, na

praksi su u agenciji HAPPYTRAVEL.- @elim da ti mladi osjete {ta zna~i rad u turisti~koj

agenciji. Puno radim s wima, a orga-

nizovali smo i kurs u kom smo ihosposobili za turisti~ke vodi~e zaBijeqinu. Imali smo u vidu to {tou na{ grad sve ~e{}e i u sve ve}embroju dolaze grupe turista iz Srbijete da im je potreban neko ko }e impokazati grad i ispri~ati zanim-

qivosti koje ga karakteri{u. Takomi sad nudimo razgledaweBijeqine s turisti~kim vodi~em utrajawu od sat vremena. To jepje{a~ka tura po gradu gdje turisti-

ma pri~amo o istoriji grada, pori-

jeklu imena grada, o na{em parku, o Jovanu Du~i}u... Lijepa izanimqiva je to pri~a, kaè Maja.

- Proqe}ni aran`man za Parizi Prag bio je izuzetno povoqan, jersmo na{im klijentima omogu}ilipla}awe u ratama. Na jesenplaniramo putovawe na festival

piva u Plzen u ê{koj, zatim naAzurnu obalu, a narednog proqe}avodimo vas u Rim i Amsterdam -

poru~uju u ,,Happy travel-u,,.

PARIZ

ZEJTINLIKMETEORI

PARALIA



TURIZAM SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.12

U hotelu ,,Sveti Stefan’’ u Dvorovima,zahvaquju}i Turisti~koj organizaciji iz Bijeqine, posjetioci su, naro~ito qubiteqidobrog zalogaja, mogli da u`ivaju u pikantnimkulinarskim specijalitetima ovoga krajapripremqenim po starim receptima na{ihbaka. U svakom jelu skrivena je i na{a mala kuli-narska tajna, potvrdili su kuvari koji su u~estvovali na ovogodi{wem ,,Gastrofestu’’ ,a gastro stru~waci i turizmolozi, da sukonobari ambasadori dr`ave, te da im jeosnovni zadatak da ~uvaju zdravqe gosta ida mu ponude kvalitetnu hranu...

Na ,,Gastrofestu 2009’’

u Dvorovima u~est-vovala su 43 izlaga-~a hrane, pi}a, meda

i narodnih rukotvorina sa

prostora Republike Srpske,Srbije i Br~ko distrikta.Svoja gastro umije}a ponudilisu: ~lanice Kola srpskih ses-tara ,,Majka Jevrosima’’ iz

Br~kog, Kola srpskih sestaraiz @abara, restoran ,,Jelena’’

Br~ko, restoran ,,Drina,,Amajlije, etno-selo ,,Stani{i-}i’’, restoran ,,Lovac’’, resto-

Pi{e: VERICA ZELENOVI]

Foto: BO@IDAR MILO[EVI]

! Majstori kuhiwe restorana ,,Drina,,

Amajlije

! Bogata ponuda doma}ih specijaliteta restorana ,,Lovac,,

! [tand doma}ina - Bawa Dvorovi

GASTRO

Sa sve~anog otvarawa,,Gastrofesta 2009

,,

Prvorazrednafru{kogorska

kapqicavinarije

,,Aleks,,

izNovog Sada

[iroka paletaproizvoda sa

poznatim brendomZP ,,Komerca

,,



an Bawe Dvorovi, ZP ,,Kome-c’’, slasti~arna ,,San Marko’’

brojni drugi. Pa`wu posjeti-aca privukla je i bogata ponu-a izuzetno kvalitetnog meda iaznih proizvoda od meda na

{tandu Dragice i Slobodana Lu-Nezaobilazan {tand sa

rhunskim kvalitetom fru{-ogorskog vina bio je {tand vina-ije ,,Aleks’’ iz Novog Sada.

Predstavnici vinarije su top-o preporu~ivali prvorazred-o aromatizovano slatko vinobermet’’, kako su rekli pi}e

Bogova sa Fru{ke Gore. ,,Gast-ofest’’ je bio izuzetna prili-a da se uìva u qepoti aran-

ìrawa i ukusu raznih jela ii}a. Mogla su se degustiratineka, ve} zaboravqena jela,

oja su se pripremala u na{imrajevima, kao {to su razne pi-e, projare, {trudle, gibanice,aznorazna variva, pe~ene pre-elice, su{ena riba i bezbrojrugih pikantnih |akonija.Savka Zari}, kuvar-specija-

ista u Bawi Dvorovi kaè dau pripremili stara srpska iar savremenih jela, te da je

kvalitet wihovih jela prepoz-nat i nagra|en na brojnimsli~nim gastro smotrama.

- Mi nudimo doma}u kuhiwu,uglavnom ispod sa~a i 90 odstosu na{i proizvodi probranogkvaliteta. Predlaèmo daprobate na{e pite, gibanice,paprika{, hladna predjela, ro-lovanu prasetinu i mnogo ~egadrugog i to u divnom ambijentuna{eg restorana pored rijekeDrine, kaè Marko Vasiqe-vi}, organizator ugostiteqst-va u restoranu ,,Drina’’ u Amaj-lijama.

ZP ,,Komerc’’ je, kako je ob- jasnila Sla|ana Gaji}, tehno-log proizvodwe u ovoj firmi,izloìo {ezdesetak svojih pro-izvoda izuzetnog kvaliteta.

- Potvrda kvaliteta na{ihproizvoda su i brojne nagradekoje smo dobili, kao {to jenpr. ,,Velika zlatna medaqa’’sa sajma u Novom Sadu, naglasi-la je Sla|ana Gaji}.

- Put u Evropsku uniju trebada bude obiqeèn i raznovrs-nom ponudom na{e bogate trpe-ze izuzetnog kvaliteta, a da

bismo se plasirali na evrops-ko trì{te hrane, naophodnoje da budu zadovoqeni i propi-sani standardi kvaliteta, istak-nuto je, pored ostalog na okrug-lom stolu iz oblasti gastro-nomije koji je prije zvani~-nog otvarawa ,,Gastrofes-ta 2009’’ odràn u res-toranu Bawe Dvorovi.Dragan Gligorijevi},

predstavnik Me|unarod-nog centra za razvoj i unap-re|ewe ugostiteqstva i turiz-ma nakon uru~ewa ,,Zlatne po-veqe za partnera godine’’ Tu-risti~koj organizaciji Bije-qina zbog organizovawa gastro-festivala, rekao je, da je {ansaBiH, zapadnog Balkana i jugoi-sto~ne Evrope u turizmu, aZlatko Prledna, autor emisije,,Turizam plus’’ i projekta,,Gastrokultura’’ je istakao, daova emisija afirmi{e turizami sve {to je lijepo u BiH.

- Svaki susret ove vrste tre-ba pro{irivati novim prija-teqima, novim saznawima i no-vim susretima, poru~io je nakraju Prlenda.

TURIZAMSEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 13

Nadaleko poznata tradicionalna jela restorana Etno-selo ,,Stani{i}i,,

EST 2009

U kulturno-umjetni~komdijelu programanastupio je iOgwen Ogwenovi},gajda{ izBa~ke Palanke

Dragan Gligorijevi} iv.d. direktora Turisti~keorganizacije Bijeqina,Simo Laketi}

Mirisne |akonije ~lanica Kola srpskihsestara iz @abara



TURIZAM SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.14

SA NAMA GDJE PO@ELITE!

TURISTI^KAAGENCIJA ,,JE[O TURS,,BIJEQINA

Jedan od na~ina da osjetite nevjerovatnu qepotu Gr~ke, pored odlaska na qetovawe, je i da posjetitepoluostrvo Atos koje je dobilo ime po istoimenoj planini. Kako je ova planina od davnina stjeci{te monaha

nazvana je Sveta Gora. Po Svetoj Gori su rasuti manastiri, a jedan od dvadeset manastira je i srpski manastir Hilandar. Pored toga {to u ovoj agenciji redovno organizuju pokloni~ka putovawa na Svetu Goru, oni u saradwi

sa agencijom ,,Dobro~instvo’’ iz Beograda omogu}avaju i putovawa u Svetu zemqu, u Jerusalim...

UNu{i}evoj ulici, uZanatskom centru,sjedi{te je najstari-

je agencije u na{emgradu, Turisti~ke agencije ,,Je-{o turs’’ koja je pravni nas-qednik agencije ,,Duo turs’’ os-novane 1991. godine.

-Kao agencija ,,Je{o turs‘’postojimo od prvog dana 2001.godine, a svo to vrijeme ja samrukovodilac i vlasnik. Ina~e,moje angaòvawe u turizmu jejo{ od daleke 1969. godine kadasam prve putnike sa ovih pros-tora vodio u Italiju, Gr~ku,êhoslova~ku, Ma|arsku... Ba-vio sam se organizovawem eks-kurzija dok jo{ nije postojalanijedna turisti~ka agencija uBijeqini. Od 1976. godine izvani~no sam po~eo da radim una{em gradu, kao rukovodilacu ,,Semberija-transportu’’, pri~ao po~ecima svog rada u turizmuJefto Sofreni} nagla{avaju-}i da je jo{ kao student, rade}iu agenciji ,,Generalturist’’ uBeogradu ,,prona{ao svoju pra-vu qubav, a to je turizam’’. Ka-è da od turizma nema qep{egposla, te kad bi se ponovo rodioda bi ovaj posao opet izabrao.

-To je uzbudqivo, kreativno,puno svakodnevnih promjena iizazova, a bave}i se ovim pos-lom cijelo ~ovjekovo bi}e do-|e do izraàja, poja{wavaSofreni}. On je i kod svojedjece, k}erke i sina, od malenarazvijao qubav prema ovom po-slu, te sada i oni rade sa wim, pase moè re}i da je ,,Je{o turs’’

i porodi~na firma.Na{i sugra|ani posredst-

vom ove agencije danas moguoti}i na bilo koju destinacijuu svijetu, jer sara|uju sa svimvelikim agencijama iz Srbije,kao i sa velikim evropskimagencijama.

- Znate, kad je neko u jednomposlu 40 godina onda se tu na|emjesta za veliki broj poznan-stava i prijateqstava. Nikadasebi nisam dozvoqavao da u po-slu stvaram neprijateqe i uvi-jek sam nastojao da korektno idobro poslujem sa svima, nagla-

{ava Jefto Sofreni}.U ovogodi{woj ponudi turi-

sti~kih aran`mana izdvaja de-stinacije na obali najblièg

nam mora, Jadranskog mora.-Imamo izuzetno bogatu po-

nudu za crnogorsko primorje,kao i solidnu ponudu hrvatskog

primorja. To su destinacije zakoje na{im sugra|anima nisupotrebne vize, kaù u ,,Je{otursu’’i nagla{avaju da vize netrebaju ni za odlazak na qeto-vawe u Tursku. Ina~e, u nasto-

jawu da olak{aju putovawe onimakoji èle svoje qetovawe pro-vesti u nekom od qetovali{tau Turskoj, zemqi koja se pros-tire na dva kontinenta, uskoro}e biti organizovana i poli-

jetawa sa tuzlanskog aerodroma.- Cijene za qetovawe u Turs-

koj se kre}u ve} od 400 evra, pana vi{e, a sve u zavisnosti odperioda u kom se putuje, kao ikvaliteta i sadràja aran`ma-na. Pogodnost polijetawa saaerodroma u Tuzli je ta {to jeaerodrom od Bijeqine udaqensvega 70-ak kilometara, navodiSofreni} isti~u}i kao izu-zetno povoqan ino aran`man iqetovawe u Gr~koj.

- Za aran`man od 26. juna saodredi{tem Paralija, u koji jeura~unato {est polupansionasa smje{tajem u apartmanima,te prevoz i viza, na{e putnikeko{ta samo nevjerovatnih 340maraka! Pored qetovawa u Pa-raliji u ponudi imamo cijelupodolimpijsku rivijeru i sve

su to jako povoqni aran`mani.Mislim da smo najjeftiniji natrì{tu, koristimo tu pogod-nost {to smo mi na trì{tujako dugo, imamo dugogodi{wapoznanstva sa brojnim turis-ti~kim radnicima koji namomogu}avaju znatno povoqnijecijene.

Kad je rije~ o qetovawu u ne-koj od sjevernoafri~kih zema-qa u agenciji preporu~uju od-lazak u proqe}e ili jesen zbogizuzetno visokih temperaturatokom qeta koje qudi s na{egpodnebqa teè podnose.

[to se ti~e Egipta, kao izu-zetno atraktivnu destinacijuizdvajaju Hurgadu. Nekad davnoHurgada je bila malo ribarskoselo, ali danas je, zahvaquju}ikristalno ~istom moru, netak-nutim grebenima i mnogobrojn-im olupinama potonulih bro-dova, jedna od najpoznatijih tu-risti~kih destinacija u Egip-tu, zbog ~ega je ta destinacijadanas poznata {irom svijetakao centar ronila~kog sporta.

Klijentela koju opsluùju,kaù u ovoj agenciji, {irokog

je spektra, od pred{kolske dje-ce, pa osnovno{kolaca svih uz-rasta, zatim sredwo{kolci istudenti, te odraslih svih dob-nih granica, a kao vaàn pomaku radu turisti~ke agencije izd-vajaju etno-turizam kao novostu poslovawu {to se pojavilaunazad par godina.

- Mi smo do unazad ~etiri-pet godina iskqu~ivo vodiliputnike na bliè ili daqe tu-risti~ke destinacije, a u zad-we vrijeme, zahvaquju}i razvo-ju etno-tirizma i vjerskog tur-izma na podru~juSemberije,miimamo goste koji dolaze sa st-rane i koji posredstvom na{eagencije borave u Semberiji,kaè Jefto Sofreni} isti~u-}i da u Semberiji postoje zna-~ajni potencijali za razvojseoskog turizma zahvaquju}iblagoj klimi, a rijeke Drina iSava kao i bogata flora i fau-na ~ine ovaj kraj idealnim zabrojne turiste i prolaznike.

M.R.

JeftoSofreni}

EGIPAT

GR^KASVETA GORA

JERUSALIM

TURSKA



OGLASISEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 15

UNIVERZITET ,,SINERGIJA,,

BIJEQINA

RASPISUJE KONKURSZA UPIS STUDENATA U [KOLSKU 2009/10. GODINU

Upis studenata se vr{i na sqede}e organizacione jedinice Univerziteta:

1. FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE, sa sqede}im studijskim programima:- FINANSIJE I BANKARSTVO- RAÛNOVODSTVO I REVIZIJA- MARKETING I TRGOVINA

Na Fakultet poslovne ekonomije upisuje se ukupno 360 studenata (po 120 studenata na svaki od navedenih studijskih progra-ma). Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani ekonomista ( bachelor ).

2. FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE sa studijskim programom:- POSLOVNA INFORMATIKA

Na Fakultet poslovne informatike odnosno studijski program: Poslovna informatika upisuje se ukupno 150 studenata.Studijski programi vrednovani su sa 240 ECTS bodova i traju 8 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani inèwer poslovne informatike ( bachelor ).

3. PRAVNI FAKULTET, sa studijskim programom :- PRAVO

Na Pravni fakultet upisuje se ukupno 250 studenata. Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semes-tara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani pravnik ( bachelor ).

4. POSLOVNI FAKULTET u Vi{egradu sa sqede}im studijskim programima:- FINANSIJE I BANKARSTVO- RAÛNOVODSTVO I REVIZIJA- MARKETING I TRGOVINA

- POSLOVNA INFORMATIKANa Poslovni fakultet upisuje se ukupno 120 studenata (po 30 studenata na svaki od navedenih studijskih programa).Studijski programi vrednovani su sa 180 ECTS bodova i traju 6 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe bachelor .

5. FAKULTET ZA EKOLOGIJU u Bijeqini, sa studijskim programom EKOLOGIJA.Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se 80 studenata.Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu

od 50,00 KM.Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara.Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani inèwer ekologije ( bachelor ).

6. FILOLO[KI FAKULTET u Bijeqini, sa studijskim programom ANGLISTIKA.Licencirawe ovog studijskog programa je u toku. Po pribavqawu dozvole za rad (licence) upisa}e se 80 studenata.

Studenti mogu rezervisati upis na ovaj studijski program podno{ewem predprijave i uplatom dijela {kolarine u iznosu od50,00 KM.

Studijski program vrednovan je sa 240 ECTS bodova i traje 8 semestara.

Po zavr{etku studija studenti sti~u zvawe diplomirani filolog - anglista ( bachelor ).

Godi{wa {kolarina za upis na sve organizacione jedinice odnosno studijske programe iznosi 2.000,00 KM.Utvr|eni iznos {kolarine studenti pla}aju u 10 jednakih mjese~nih rata.U cijenu {kolarine ukqu~eni su uxbenici i svi administrativni tro{kovi.

Dokumentaci ja potrebna za upis (u originalu):- izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci)- svjedo~anstva i diploma o zavr{enoj sredwoj ~etvorogodi{woj {koli.- dvije fotografije.

Upis na sve organizacione jedinice Univerziteta odnosno studijske programe traje do 30. 09. 2009. godine.Sve druge informacije vezane za upis na Univerzitet u {kolskoj 2009/10 godini moète dobiti na sajtu Univerziteta

www.sinergija.edu.ba i telefone:

BIJEQINA VI[EGRAD

055 - 213-132, 213-331 058 - 630-781faks: 055 - 224-571 faks: 058 - 630-782

e - mail: [email protected]



KULTURA SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.16

U jasenova~kim logorima je tokom Drugog svjetskog rata, uperiodu od 1941. do 1945. godine, stradalo vi{e od 700.000 Srba,

80.000 Roma, 23.000 Jevreja i vi{e desetina hiqada antifa{istaiz redova svih naroda i narodnosti biv{e Jugoslavija, izjavio je uBiblioteci ,,Filip Vi{wi}’’ autor kwige akademik @ivanovi},nagla{avaju}i da govori u ime onih ~ija je }utwa vje~na, a on èlida se istina kona~no iznese na vidjelo.Kwiga predstavqa zbirkuintervjua, novinskih ~lanaka, istupawa na brojnim kongresima i

predavawa koja su odràna na raznim univerzitetima...

SEDMI ME\UNARODNI SAJAM KWI

I GRAFI^KE INDUSTRIJE Dodjelom nagrada za najboqaizdawa i izdava~e zatvoren jeovogodi{wi Sajam kwige u Bijeqinina kojem se predstavilo 35 izlaga~anude}i svoja najboqa izdawa pisane rije~i. Sajamska nagrada ,,Semberija’’

pripala je izlaga~u ,,Riznica srpskeduhovnosti’’ iz [apca. Kao iprethodnih godina u okviru Sajmaorganizovan je niz brojnih promocija

kwiga, te druèwa sa poznatimpiscima...

Otvaraju}i Sedmime|unarodni sajamkwige na Agrotr`-nom centru Miros-

lav Bobrek, pomo}nik minis-tra nauke i kulture u VladiRS zaèlio je, da ovaj sajamsvake godine postaje sve zna-~ajniji i bogatiji, ~ime seomogu}uje, kako je rekao, da na-rod Republike Srpske uìva uqepoti pisane rije~i.

- @elim da se malo odmakne-mo od kompjutera i modernihna~ina u~ewa i da se vratimoonome {to donosi kwiga, onojqepoti koju ~ovjek osjeti kadauzme dobru kwigu i uìva ~i-taju}i. Ovom doga|aju ne dop-rinose samo pisci, iako je wi-hova intuitivnost nazna~ajni-ja u ovim aktivnostima, ali igrafi~ka oprema kwige poma-

è, da pored onoga {to osje}a-mo kroz ~itawe kwige osjeti-mo i qepotu izgleda same kwi-ge. Zbog toga Ministarstvokulture posebnu pa`wu pok-lawa ovakvim doga|ajima, is-takao je Miroslav Bobrek.

- Ovaj Sajam je ve} postaotradicionalan i mi nastojimoda ga odrìmo, jer je ovo ne{to{to zasluùje svaku pohvalu i~ime Bijeqina moè da se po-nosi. To potvr|uje i broj pri-sutnih izlaga~a. Bez obzira naaktuelnu situaciju, mi u SOpoku{avamo da odrìmo dosa-da{wi nivo ulagawa u kultu-ru, rekao je, na otvarawu Saj-ma kwige, na~elnik Odjeqewaza dru{tvene djelatnosti u SOBijeqina, Slavko Ba{i}.

Besjedu o kwizi kazivao jeakademik Srboqub @ivano-

vi}. Kako je istakao akademik@ivanovi} Sajam kwige je je-dan izuzetan doga|aj za ìteqeovog kraja.

- To je jedan praznik kulture,pismenosti i ~itala{tva cje-lokupnog srpskog naroda. Saj-movi kwiga se odràvaju u

velikim gradovima, kao {to suBeograd Novi Sad, Bawa Luka,a ovom kulturnom manifesta-cijomBijeqina se svrstava me-

Na pripremi kwigeakademik Srboqub@ivanovi} je radiooko dvije godine, a

ono {to se na{lo me|u wenimkoricama skupqalo se tokomdugog niza godina.

-Jasenovac je i danas mojano}na mora, jer ja ne mogu da seotresem tog osje}aja da sam usvojim rukama drào skeletedjece i razbijenelobawe.Meneboli kada neki qudi sada dis-kutuju o brojevima, jer se izasvakog broja krije jedna ubije-na osoba i to su stra{ne stva-

ri. Govoritio ciframa kada jerije~ o takvom zlo~inu nijeumjesno. Ipak, broj `rtavaopomiwe na veli~inu usta{-kog zlo~ina. U Jasenovcu su st-radali qudi zato {to su bilipogre{ne vjere ili pogre{nenacije, kaè akademik @iva-novi} poja{wavaju}i da je Ko-misija za istinu o Jasenovcu,~iji je on predsjednik, broj`rtava zakqu~ila na osnovuprou~avawa vi{e od 1.000 kwi-ga koje su do sada u cijelom svi-

jetu publikovane o sistemukoncentracionih logora u Ja-

senovcu isti~u}i da je u tomlogoru stradalo i vi{e od30.000 djece. Ovaj broj se, kaè,poklapa sa cifrom iznijetom umuzeju holokausta ,,Jad Va{em’’ uJerusalimu. Srboqub @ivano-vi} je vode}i svjetski antro-polog i jedan od ~lanova komi-sije koja je 1946. godine radilana ekshumaciji `rtava usta{-kih logora u Jasenovcu. Ro|en

je u Sarajevu, zavr{io studijmedicine u Beogradu, a onda gaìvotne okolnosti, kako kaè,,zbog nepristajawa na uslovetada{weg reìma u zemqi’’

vode {irom svijeta. Od 1965. godi-ne je ivio u Ugandi, zatim na Pa-pui Novoj Gvineji, u Zimbab-veu, a dana{wa adresa mu je uLondonu, gdje je nakon penzio-nisawa direktor Instituta zaprou~avawe drevnih Slovena.

-Meni je jako ào {to dana-{wa Srbija ima sli~an stavkao i prethodni reìm, pa se oJasenovcu ne u~i u {kolama.Jedna smo od rijetkih zemaqa ukojoj ne postoji muzej holokau-sta i gdje se u ime neke region-alne saradwe ne govori o geno-cidu. Isto se pona{aju i medi-

ji i neki srpski intelektual -ci, kaè @ivanovi} ocjewuju-}i da se i sada sve radi kako bise istina zata{kala, te da se danasu svijetu mnogo vi{e bave pro-blemom genocida nego u Srbiji.

- Nedavno je oti{la jedna iz-lo`ba na 145 univerziteta, odKanade do Kube, kako bi se sa-da{wim generacijam studenatapokazalo kakav je genocid vr-{en nad srpskim narodom, re-kao je akademik @ivanovi}nagla{avaju}i da u organizova-wu te izlo`be nije u~estvovaoniko iz Srbije. M.R.

PROMOCIJA KWIGE AKADEMIKA SRBOQUBA @IVANOVI}A

JASENOVAC

Miroslav Bobrek



KULTURA / ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

ENDOMETRIOZAEndometrioza je poreme}aj koji pred-

stavqa prisustvo tkiva sluzokoèmaterice (endometrijuma) van {upqinematerice. Ovo tkivo se pona{a kao itkivo koje je lokalizovano u materici,tj.u svakom ciklusu raste, buja i krvari.Dok endometrijum koji je u {upqini

materice moè slobodno da raste irazvija se, na drugim mjestima vr{i pri-tisak na okolne strukture, pa izazivakako kratkoro~ne, tako i dugoro~neporeme}aje (neplodnost). Po statistika-

ma pretpostavqa se, do je ovo oboqewedanas prisutno kod pribli`no 89 mil-

iona èna u reproduktivnom periodu.Kada nam se pacijentkiwa àli na vrlo

jake bolove pri menstruaciji, ja~e ilislabije bolove izvan menstruacije, jakamenstrualna krvarewa, jake bolove u zad-

wem svodu vagine pri polnom odnosu ipri pra`wewu crijeva, krv u mokra}i kodàri{ta u mokra}noj be{ici, tenemogu}nosti da ostane u drugom stawu,uprkos èqe za trudno}om, prvo pomis-

limo na ENDOMETRIOZU, koja se javqasamo u doba polne zrelosti, nikada prijepuberteta i uvijek se zavr{ava u klimak-

teriju. Intezitet bolova i te{ko}e nisuuvijek proporcionalne veli~ini promje-

na, pa mogu postojati izrazito jaki bolovikod minimalnih, ~ak, mikroskopskihàri{ta, a veliki i obimni procesi umaloj karlici da nemaju nikakvih simp-

toma.Endometrijum je sluznica materice koja

se normalno nalazi unutar we. Me|utim,u oko pet odsto slu~ajeva, a kod neplod-

nih èna u 35 odsto nalazimo je u musku-

laturi materice i jajovoda (gdje dovodido wihovog za~epqewa, pa tako kod 75odsto èna u reproduktivnom dobu pred-

stavqa uzrok neplodnosti (primarnaendometroza) ili zbog razno{ewa najajnik (~okoladna ili ter cista),mokra}nu be{iku ili crijeva (sekundarnaendometrioza). Nastanak endometrioze jenajvjerovatnije uslovqen vra}awem men-strualne krvi i dijeli}a sluznice krozjajovod u trbu{nu {upqinu i stvarawe uwoj endometriti~nih àri{ta.Endometrioza uzrokuje neplodnost na

nekoliko na~ina,

mehani~ki,

imunolo{kii endokrinolo{ki, od kojih je mahani~ki

na~in za sada jedini argumentovan, a pre-ostala dva treba dokazati i potvrditijasnim ~iwenicama. Rizi~ni uzrociendometrioze su: raniji nastup prve men-struacije, obilnija produèna krvarewa,kasniji nastup prve trudno}e i kra}edojewe. Dijagnozu endometriozepostavqamo ginekolo{kim pregledom,ultrazvu~nim pregledom, odre|ivawemtumorskog markera CA 125 i laparoskopi-

jom, dijagnosti~kim postupkom koji jenajboqe uraditi neposredno nakon men-struacije. Ako vizuelno ne moèmopostaviti dijagnozu, uzima se materijalsa sumwivih mjesta i {aqe na patohisto-

lo{ku analizu.Lije~ewe moè biti konzervativno,

kada hormonski stvaramo situaciju kao utrudno}i, jer tada endometrioti~naàri{ta propadaju ili hirur{kolije~ewe kod umjerenih i te{kih promje-

na. Nakon lije~ewa do trudno}e moèdo}i i spontano.

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

E, NASTAVNIH SREDSTAVA

,KWIGA 2009"velike gradove, gradovekulturnim dostignu}ima.

se zadwih godinane samo u jedan in-

i privredni cen-ve} je dostigla i visok

nivo, rekao je aka-@ivanovi} nagla{a-

aju}i da su Srbi u BiH uvi-ek gajili ~istotu svoga jezika

imali jake centre inete-ektualnog stvarala{tva.- Na ovim prostorima iz-

su velikani pisanekao {to su Petar

Branko ]opi}, Ale-[anti}, Jovan Du~i},

Selimovi}, nobelo-Ivo Andri}, svjetski

folozof Dimitrijei brojni drugi,

recizirao je akademik @i-

Na sve~anom zatvavarawuSajma kwige, nastavnih sre-stava i grafi~ke djelatno-ti u Bijeqini preuzimaju-i nagradu Sajma ,,Semberi-

a’’, Predrag Jovanovi}, di-ektor izdava~ke ku}e ,,Riz-ica srpske duhovnosti’’ iz

[apca predstavio je istoi-meno kapitalno djelo. Jova-

ovi} je tom prilikom nag-asio da je ova izuzetna edi-ija {tampana u u {est to-

mova, te da predstavqa veli-o putovawe srpskom nacio-alnom, duhovnom i kultur-om istorijom od osmog vije-a, pa sve do dana{wih dana.

- Na 1.018 strana, ilist-sa 262 slike, crteà

i mapa srpskih svetiwa na-laze se tekstovi sa brojnimpodacima o li~nostima iva`nim doga|ajima koji seniù hronolo{kim redom,pisani jezikom razumqivimsvakoj generaciji. Posebnonas raduje {to je ova kwigaobjavqena u godini velikogjubileja za srpski narod, ukojoj se navr{ava 790 godinaod vremena kada je najve}isrpski prosvetiteq i drà-votvorac Sveti Sava obez-bijedio samostalnost i neza-visnost Srpskoj crkvi i ta-ko postavio temeq budu}ojsrpskoj dràvi, istakao je

Jovanovi}.Za unapre|ewe {kolskog

izdava{tva i uxbenika nag-radu sajma je dobio Zavod zauxbenike i nastavna sredstaIsto~no Sarajevo, nagradaza najboqe ure|en {tandpripala je Udruèwu gra|a-na ,,Riznica srpske duhovno-sti’’ iz [apca. Izdava~ke ku}e,,Jasen’’ iz Beograda i ,,Bes-

jeda’’ iz Bawa Luke nagra|e-ne su za najve}i broj izdawa,a nagradu za sveukupan sajam-ski nastup osvojio je ,,Gane-{a klub’’ Beograd. Najboqutehni~ku opremqenost kwi-ge imala je izdava~ka ku}a

,,Prometej’’iz Novog Sada, anajboqi izdava~ u oblastigrafi~ke industrije bio jeDOO ,,Moji}’’Bijeqina.

U okviru ovogodi{wegSajma kwige dodijeqene su inagrade za najboqe liter-arne tadove u~enicima os-novnih i sredwih {kola,promovisan |a~ki ~asopis,,Rije~ tehni~ara broj VI’’

Tehni~ke {kole ,,MihajloPupin’’ iz Bijeqina, te 29.broj ~asopisa ,,Srpska vila’’~iji je izdava~ Op{tinskiodbor SPKD ,,Prosvjeta’’Bijeqina.

E.S.N.

Sredwu stru~nu{kolu u Jawi, po-ha|a 309 u~enika udva obrazovna smje-

a, geodezija i gra|evinarst-o i drugi, ekonomija-pravo

trgovina. Tako da je ova

{kola atraktivna, naro~itozbog prvog smjera, za mnogeu~enike za podru~ja na{eop{tine.

- Ova {kolska godina seuspje{no privodi kraju i ma-turanti predaju svoje radove

i pripremaju se za ispite,potvrdila je Nada Golija-nin, direktor Sredwe stru~-ne {kole u Jawi.

- U~enici ostalih genera-cija polako privode {kols-ku godinu i o~ekujem da }esve do kraja prote}i u najbo-qem redu. Za narednu {kols-ku godinu smo pripremiliambiciozan plan upisa, takoda }emo upisati pet novihodjeqewa i dva nova smjera,ekonomski tehni~ar i izola-tor-asfalter, {to }e bitiod zna~aja za trì{te kadaovi u~enici steknu diplome.Istina je da imamo odre|e-nih problema oko prostora ismje{taja, jer dijelimo {ko-lski prostor sa O[ "Me{aSelimovi} ", ali }emo kre-nuti u taj projekat, ~ime }e-mo rasteretiti i {kole uBijeqini, isti~eNada Goli-janin.

U ovoj {koli je zastupqenstru~an i adekvatan nas-tavni kadar, a potvrda odgo-

vornog rada sa u~enicima, jesu i priznawa koja |aci do-bijaju na mnogobrojnim tak-mi~ewima. Nedavno je Sred-wa stru~na {kola u Jawibila doma}in prvog Repub-li~kog takmi~ewa u gra|e-vinarstvu.

- Proteklog vikenda je na-{a {kola bila doma}in tak-mi~ewa iz grupe gra|evin-skih predmeta i na ovom pr-vom i eksperimentalnom tak-mi~ewu u~estvovali su u~e-nici iz sredwih {kola izBawaluke, Prwavora, Bra-tunca i na{i sredwo{kolci.Prikazano je dobro znawe, ana{a {kola je zauzela drugomjesto u ekipnoj konkurenci-ji, odmah iza u~enika iz Ba-wa Luke. Taj uspjeh nas radu-je, jer govori o kontinuira-nom radu sa u~enicima i po-sebno zadovoqstvo izraà-vam zbog dobre organizacijetakmi~ewa, {to je velikiplus za na{u{kolu, kaè di-rektorica Golijanin. S.\.

NOVI OBRAZOVNI SMJER U SREDWOJ [KOLI U JAWI



OGLASISEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 19

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 146U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama(,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08),Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 146, pozahtjevu OP[TINE BIJEQINA zastupane po pravobrani-la{tvu RS - Sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak zauspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk oz-na~ene su kao katastarske parcele broj: 2939 po kulturi zgrada{kole u povr{ini od 2908 m2 i dvori{te nove {kole upovr{ini od 11827 m2 i broj 2977 po kulturi wiva 2. klase upovr{ini od 384 m2 upisane u posjedovnom listu Pl. 4063 k.o.Jawa 1.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS nanekretninama u Pl. 4063 k.o. Jawa 1 upisana je Osnovna {kola,,Me{a Selimovi}” Jawa sa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili nekodrugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravoprijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom udva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom jer u pro-tivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nek-

retninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 nar-ednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zem-qi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranijepriloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se

objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Pod-ru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Bosna i Hercegovina

Republika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 08 - 004 120U Bijeqini, dana 30. 04. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama(,,Slu`beni glasnik RS’’ Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08),Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-004 120, pozahtjevu OP[TINE BIJEQINA zastupane po pravobrani-la{tvu RS - Sjedi{te zamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak zauspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk oz-

na~ene su kao katastarske parcele broj: 4248 po kulturi stambe-na zgrada u povr{ini od 146 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 4m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 4 m2 i fiskulturno igrali{teu povr{ini od 31812 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 787 k.o.Bijeqina 2 i broj: 3822/2 po kulturi pa{wak 1. klase u povr{iniod 1450 m2 upisana u posjedovnom listu Pl. 5207 k.o. Bijeqina 2.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS na nek-retninama u Pl. 787 i Pl. 5207 k.o. Bijeqina 2 upisana jeOP[TINA BIJEQINA sa idealnim dijelom sa po 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasni{tva ili nekodrugo pravo na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravoprijave u roku od 30 dana od dana najave uspostave, podneskom udva primjerka i to dokaù potrebnom dokumentacijom jer u pro-tivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nek-

retninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 nar-ednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zem-qi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije

priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama, ova najava se

objavquje na oglasnoj tabli ovog suda, oglasnoj tabli RGU - Pod-ru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’ u Bijeqini.

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz

sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 24 , Faks : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJEKu}a 9x12 (prizeme, visoko

potkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostali

pomo}ni objektiNa placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)

Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.20

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 11 44 .. 00 5 5 .. 22 00 00 99 .. DD OO 22 00 .. 00 5 5 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 14 .05 .2009 .DO 20 .05 .2009 . GOD.

UMRLI OD 14.05.2009.DO 20.05.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 14.05.2009.DO 20.05.2009.GOD.

Milanovi} Maksim, sin Slavka i Milanke, Lazarevi} Janko, sin

Miqana i Aleksandre, Kosanovi} Marko, sin Gorana i Dragane,

Jar~evi} Qubinka, k}i Aleksandra i Nede, Nikoli} Marija, k}i

Mirka i Mirjane, Cvijeti} Ema, k}i Bojana i Tatjane, Simiki}

Sofija, k}i Dragi{e i Stanislave, Pavlovi} \or|e, sin Slavi{e

i Zorice, Ba{karada Marija, k}i Daria i Marine, Peri} Dragan,

sin Radomira i Nedeqke, Kokovi} Damjan, sin Ne|eqka i Bosiq-

ke, Seni} Sofija, k}i Miodraga i Nedeqke, Stojanovi} Dajana,

k}i Danila i Radmile, Jovanovi} Sawa, k}i \oke i Jagode, Luki}

Pavle, sin Mladena i An|elke, Rakanovi} Petar, sin Velibora i

Katarine, Ivanovi} Milan, sin Slobodana i Bojane, Savi} Kata-

rina, k}i Bobana i Stojanke, Berbi} Minela, k}i Saliha i Aldi-

ne, Perkovi} Danilo, sin Miroslava i Edite, Suqi} Danijel, sinDede i Esme, Star~evi} Aleksandar, sin Branimira i Vedrane.

Rusti} [emso i Beganovi} Vildana, Simi} Mario i Milo{e-

vi} Jovana, Petri} Mladen i Savi} Mirjana, Powevi} Aleksa-

ndar i Tomi} Milanka, Vidakovi} Dalibor i Maglaj~evi} Ve-

sna, Blagojevi} Aleksandar i Kova~evi} Vawa, Stevanovi} Go-

ran i Tomi} Tawa, Mi}i} Slavenko i Mihajlovi} Nata{a, Ga-

ji} Mirko i Despotovi} Jelena, ]erani} Sini{a i Stevi} Ta-

tjana, Nikoli} Aleksandar i Jokovi} Milena, Elez Wego{ i

\or|i} Milena.

Quba Mitrovi}, ro|. 1925, \or|e Trifunovi}, ro|. 1986, Ste-

van @ivanovi}, ro|. 1928, Tomislav Jovanovi}, ro|. 1935, \ur-

|ija \oki}, ro|. 1933, Rajka Milo{evi}, Pelka Spasojevi},ro|. 1938, Jovan Ra~anovi}, ro|. 1934, Pa{aga Aqi}, ro|. 1925,

Hasnija Alimanovi}, ro|. 1928, Stanija @ivanovi}, Mustafa

Kotarevi}, ro|. 1944, Muriz Husi}, ro|. 1948, Hanuma Hoki},

ro|. 1940. godine.

Herceg Novi -Bao{i}.Izdajem apartmane i sobe na

samoj obali mora saprivatnom plaòm.!: 00382/31 674 083

00382/69 449 663*****

Povoqno izdajem lokal ustrogom centru Bijeqine

70 m2 cg. u Ul. GavrilaPrincipa br. 15. Pogodno za

kancelarije, predstavni{tva,ordinacije i sl.

Prodajem pet dunuma {ume,udaqena od gradapet kilometara.

!: 065/164-343055/201-665*****

Prodajem dva kombajna 133,xakaro{ i bunkera{.

Izdajem stan u bliziniMUP-a, 60 m2, namje{ten.

!: 055/383-037*****

Na prodaju vikendica, 52 m2 i600 m2 placa, 1/1, ukwièna,

uplawena, na Drini.!: 055/202-517,

065/924-071*****

Popravka stare stolarije idihtovawe (prozora, vrata, sto-lovi, stolice, kuhiwe) - restaura-cija starog namje{taja - povoqno.

!: 065/635-536*****

Prodajem ku}u sa sedamdunuma oku}nice u Trwacima.

!: 0038122/641-854,055/204-668

*****

Mijewam stan u Sarajevu zamawu ku}u u Bijeqini save}im placem i urednim

papirima.!: 061/947-321

*****Prodajem povoqno polovnestvari iz stana u Bijeqini.

!: 061/947-321*****

Mijewam dvosoban stan uBijeqini za mawi stan u

Bijeqini uz doplatu.!: 061/947-321

*****Prodajem ku}u na placu od 276

m2 u Ulici Tolstojevska 11.Prodajem obradivo zemqi{tetri dunuma i 640 kvadratnihmetara iza fabrike Elvako.

!: 035/380-576

Bio si moj ponos, moja jedina qubav.Mnogo je lijepih uspomena da te vje~no pamtim,

da o tebi s ponosom pri~am ida te nikada ne zaboravim.

Poslije tebe ostala je pusto{, muk i bol.

S qubavqu,

s upruga D RAGIWA

VELIMIR-VEQOANTI]21.05.1999-21.05.2009. Tuga i bol ni danas nisu ni{ta mawi.

Ni{ta vi{e nije kao prije i nikada ne}e biti.Najqep{i dani na{eg djetiwstva, odrastawa,

okupqawa u porodi~nom domu sada su samosje}awa na jedno lijepo, sre}no pro{lo vrijeme.

Nemo}ni da promijenimo stvarnost,~uvamo uspomenu na te dane.

S qubavqu s estre

Sok a, I link a, R a d ojk a i V elink a

sa p oro d icama

VELIMIR-VEQO ANTI]

21.05.1999-21.05.2009.

MOMO STOJSAVQEVI]30.05.2008-30.05.2009.

PORODICA

TU@NO SJE]AWEPro{la je godina od kada nije sa nama na{ dragi

SMIQE CVIJETINOVI]

Mnogo je lijepih uspomenada te vje~no pamtimo, da otebi s ponosom pri~amo i date nikada ne zaboravimoPORODICENARANÎ]I CVIJETINOVI]

Dana 21. 05. 2009. godinenavr{ava se 10 godina od

smrti

VUJI] DRAGOMIRA(DRAGE)

@ivot je trenutak,a sje}awe je vje~nost.

Bol nije u suzama,ve} u na{im srcima u kojima

}e{ vje~no ìvjeti.

Tvoji najmili ji

Dana 23. maja navr{avaju se4 godine od smrti na{eg

voqenog supruga, oca i djeda

Prodajem izuzetnopovoqno elektro

mlin za kruwewe i

mqevewe ìtarica

!:055/202-628

Vi{i fizioterapeutsa vi{egodi{wimiskustvom u bawi,pomaè u lije~ewusistemskih oboqewa (vje`be i masaè).!: 065-865-073



SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportBORAC IZ BAWA LUKE OSVOJIO FUDBALSKI KUP REPUBLIKE SRPSKE

Fudbaleri Radnikanisu bili ravnopra-van rival ekipiBorca u finalnoj

takmici {esnaestog Kupa RSoja je odigrana na Gradskomtadionu u Bawa Luci, pa su

Bawalu~ani zasluèno, rezul-atom 4:0, po tre}i put osvoji-i pehar namijewen pobjednikua{eg najmasovnijef fudbals-og takmi~ewa. Pitawe pob-

ednika bilo je rije{eno ve} urvom poluvremenu u kome je

Borac, iako je igrao sa polanage, stekao nedosti`nu pred-ost od tri gola, a u drugom po-uvremenu jo{ jednom se zatre-la mreà golmana Avduki}a.Da se Radnik ne}e dobro pro-

esti na ovoj utakmici stigaoe nagovje{taj ve} u 3. minutu uojoj je nespretna odbrana gos-iju iz Bijeqine poklonilao|stvo premijerliga{u. Ne-

Bilbija ubacio je iz slo-odnog udarca loptu pred golostiju, gdje su dva fudbalera

Radnika u bezazlenoj situacijiasmetala jedan drugom, a loptae od kapitena Perice Trif-

kovi}a odbila u Avduki}evumreù. U narednih nekolikominuta izgledalo je da rano

vo|stvo Borca ne}e negativnouticati na bijeqinske fudba-lere koji su u 7. minutu bili

vrlo blizu izjedna~ewu, jer suu samo jednoj akciji dva putauzdrmali pre~ku iz vrlo povoq-nih pozicija, ali najprije Fi-lip Vuji}, a nakon wega PavleSu{i} nisu imali dovoqno sre}eda wihovi poku{aju zavr{e umreì. Ipak, kako je igra od-micala, ekipa Radnika djelova-la je sve lo{ije, a kazna je sti-gla krajem prvog poluvremena.

Borac je u 38. minutu poveosa 2:0 pogotkom Sa{e Kajkutaiz jedanaesterca, a isti igra~

je u posqedwem minutu prvogdijela igre iskoristio dobarcentar{ut Bilbije, bio brìod Avduki}a, i sa nekoliko me-tara poslao loptu u nebrawenumreù. Jedanaestercu koji jedosu|en za Borac prethodila jelo{a reakcija odbrane Radni-ka, a sna`na lopta koju je pre-ma mreì uputio jedan fudba-ler Borca, pogodila je Miros-lava Jevti}a u ruku, {to je zaglavnog sudiju Predraga Jevti-}a iz Doboja bila situacija zadosu|ivawe najstroè kazne.

Drugo poluvrijeme po~elo je{ansom Radnika u 48. minutu,

ali je @eqko Gavrilovi} lo-{e reagovao na upotrebqivuloptu koju je dobio od MirkaMarinkovi}a i to je bilo sveod izabranika Nikole Bale naovoj utakmici. Po{to je Boracbio zadovoqan visokim vo|st-vom, u drugom poluvremenu vi-|ena je prava fudbalska uspa-vanka, a dosadu na terenu i me-|u malobrojnim navija~imaprekinuo je Nemawa Bilbijapravim evro golom u 75. minu-tu, kada je lijevom nogom izveofantasti~an volej udarac i izmrtvog ugla postigao ~etvrtipogodak za svoju ekipu.

Fudbaleri Radnika potvrdi-li su da se nalaze potpuno vanforme i da nisu bili u stawuda niz lo{ih igara u {ampi-onatu, prekinu boqim izdawemu finalnoj utakmici KupaRepublike Srpske, iako je izkluba najavqivano da }e Bije-qinci biti ravnopravan rivalpremijerliga{u iz Bawa Luke,odnosno da }e poku{ati da iz-nenade favorizovanu ekipuBorca.

T. N.

LAKA PREDAJA RADNIKABORAC - RADNIK 4:0 (3:0)STRIJELCI: 1:0 Trifkovi} (3, autogol), 2:0 Kajkut (38, penal),3:0 Kajkut (45), 4:0 Bilbija (75), stadion: Gradski u Bawa Luci,gledalaca: 1.500, sudija: Predrag Jevti} (Doboj), pomo}nici:Dragan Ni{i} ([amac) i Mladen Stupar (Novi Grad), delegat:Rade Kova~ (I. Sarajevo), ùti kartoni: Jandri} (Borac),Nikoli}, Jevti} (Radnik).Igra~ utakmice: Nemawa Bilbija (Borac).BORAC: Star~evi}, Kajkut (od 59. Ra{evi}), Stupar, Puziga}a(od 76. Novakovi}), Deket (od 46. Mio. Babi}), Qubojevi},Bilbija, Damjanovi}, Vrawe{, Jandri}, Mil. Bilbija. TrenerVlado Jagodi}.RADNIK: Avduki}, Nikoli}, Trifkovi}, Jevti}, Konculi},Gavrilovi}, Pavi} (od 71. Arnautovi}), Ga{evi}, Su{i} (od 60.Vasi}), Marinkovi}, Vuji} (od 46. Jefti}). Trener Nikola Bala.

MAKSIMALNA POBJEDA BORCAPobjeda Borca od 4:0 protiv Radnika najubjedqiviji je trijumfjedne ekipe u finalu Kupa RS od osnivawa ovog takmi~ewa.

Do sada je, bar {to se ti~e finalne utakmice, najlak{e dopehara stigla Kozara koja je 2.000. godine u finalu u Bawa Lucisavladala ekipu Boksita iz Mili}a sa 3:0, iako su Mili}ani,koje je tada predvodio trener Zoran Jagodi}, u toj sezoni osvo-

jili {ampionsku titulu.Radnik je bio u finalu i 2007. godine, a poraèn je od Modri~eMaksime sa 2:1 u utakmici koja je odigrana u Tesli}u.

Ni prednost od dva go-la koja je ste~ena uprvom poluvremenunije bila dovoqna

fudbalerima Radnika da nakonri su{na kola ubiqeè prven-tveni trijumf ~ime su nastavi-i lo{u seriju zbog koje su izgu-ili drugu poziciju na tabelioju su prepustili Kozari iz

Gradi{ke.Radnik je do rezultatske

rednosti stigao u 22. minutu izedanaesterca koji je sigurnim

udarcem realizovao MiroslavJevti}, a u 28. minutu NenadJefti} je postigao drugi pogo-

dak za doma}i tim, po{to je is-koristio pokui{aj pravqewaofsajd zamke odbrane gostiju i

sam izbio ispred golmana i ru-tinski ga savladao. Trener gos-tiju PredragLuki} napao je po-mo}nog sudijuPredragaMejaki-}a smatraju}i da se Jefti} na-lazio u ofsajdu zbog ~ega je do-bio crveni karton i ostatakutakmice odgledao sa zapadnetribine Gradskog stadiona.

Na po~etku drugog poluvre-mena Mirko Marinkovi} nijeiskoristio dvije velike {anse,pa su gosti vrlo brzo izjedna-~ili rezultat i sa~uvali ga do

kraja utakmice. Najprije jeMi}o Zori} pogodio u 63. minu-tu, a pet minuta kasnije DraganPaji} je udarcelm glavom sanekoliko metara po drugi putposlao loptu u mreù doma}ina.

Rudar Prijedor je prvi sa 57bodova, Kozara druga sa 48, aRadnik tre}i sa 46. Na za~equtabele su Famos i Sloboda sa30, Jedinstvo sa 29 i Glasinac sa28 bodova. U narednom kolu Rad-nik je gost Qubi}a u Prwavoru.

T.N.

RADNIK BEZ POBJEDE PROTIV BORCA IZ [AMCA (2:2)

PREJAKI I

[AMÂNI



SPORT SEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009.22

Dvadeset {esto kolodrugoliga{kog istokabilo je neuspje{no zasemberske klubove, jer je od pet drugoliga{a

sa ovog podru~ja, trijumf zabi-qeìla samo Mladost iz VelikeObarske. Porazom na PalamaPodriwe se oprostilo od borbeza {ampionsku titulu, dok se os-

tali semberski drugoliga{i na-laze u bezbijednoj zoni i niko nerazmi`qa o borbi za opstanak.Mladost je do tri boda do{la uutakmici sa Goricom iz Pu~ilarezultatom 2:1 golovima Andri-}a u 28. minutu iz penala i Todo-rovi}a u 65. minutu, dok je jedinipogodak za goste postigao Dra-ì}u 60. minutu. U derbiju kola

Podriwe iz Jawe gostovalo jekod lidera na tabeli Romanije,gdje je poraèno sa minimalnih1:0, a jedini pogodak postigao jefudbaler RomanijeAleksi}u 75.minutu. Uzbudqiva utakmica odi-grana je u Brocu gdje je Napredakiz Doweg [epka nakon nekolikopreokreta slavio sa 3:2 i osvojiovrijedne bodove u borbi za naj-

vi{i plasman. Strijelci za pob- jedni~ku ekipu bili suGaji} u 4,Karaman u 39. i Radi} u 66. minu-tu, dok su pogotke za Jedinstvopostigli Vasi} u 13. i Piva~ u23. minutu. Proleter iz Dvorovagostovao je u Nevesiwu gdje je po-raèn od ekipe Veleà sa 1:0.Nakon ovog kola Podriwe jetre}e sa 47 bodova, {est mawe od

vode}e Romanije, a zatim slijedeMladost iz V. Obarske sa 41 iProleter sa 40 bodova. Jedinst-vo je sedmo sa 34, a Gorica osma sa32 boda. Ovog vikenda Proleterdo~ekuje u Dvorovima Romaniju,a Gorica Mladost iz Rogatice.Jedinstvo gostuje u [ekovi}ima,Mladost u Dowem [epku, dok jePodriwe slobodno. T.N.

DRUGOLIGA[KI FUDBAL

USPJE[NA SAMO MLADOST

OMLADINSKO I KADETSKO PRVENSTVO BIH U [AHU

Osmogodi{wa Awa\uri}, ~lanica [K"Dvorovi", osvojila

je zlatnu medaqu napojedina~nom omladinskom ikadetskom {ampionatu BiH u{ahu koje je odràno u Vitezuu kategoriji do deset godina.Na taj na~in, Awa je jo{ jednompotvrdila veliki talenat u ig-ri na 64 poqa, koji je ispoqilai na nedavno odrànonom {am-pionatu Republike Srpske uDvorovima, na kome je tako|enadmo}no bila prva.

Pored Awe \uri} na {ampi-onatu u Vitezu u~estvovalo je

jo{ pet mladih {ahista i {a-histkiwa iz ovog uzornog {a-

hovskog kolektiva. Jovana Mi-lanovi} bila je druga u katego-riji do 14 godina, Bojan Pan-ti} i Sowa Nikoli} bili sutre}i u uzrastu do 18 godina,Boro Milovanovi} je ~etvrtido 16 godina, dok je u istoj uz-rasnoj kategorijiSawaDrapi}bila {esta.

- Zadovoqni smo plasmanomna{ih {ahista i {ahistkiwana ovom {ampionatu. Jo{ jed-nom smo pokazali da je [K"Dvorovi" jedan od najboqih{ahovskihklubova u RS kada jeu pitawu rad sa mladjim kate-gorijama, rekao je po povratkuiz Viteza Radomir Nikoli},predsjednik ovog kluba. T. N.

ZLATO

MAESTRALNOJAWI \URI]

XUDO [AMPIONAT BIH ZA PIONIRE I KADETE

^lan Xudo kluba "Pan-ter" iz Bijeqine Ni-kola Sre}kovi} osvo-

jio je zlatnu medaquna pojedina~nom pionirskomprvenstvu BiH koje je odràno uNovom Gradu. Mladi bijeqins-ki xudista stigao je do zlatnemedaqe u kategoriji preko 73kilograma. Na istom takmi~e-

wu Bijeqinci su osvojili jo{pet medaqa. Srebro je pripaloStefanu Mi}i}u (do 55 kg), abronze Dejanu Vasiqevi}u (do42 kg), Stefanu Mi}i}u i Sr|a-nu Bodirogi}u (do 55 kg), teViktoru Lazi}u i Darku Gru-ji}u (do 60 kg).

Doma}in {ampionata BiH zakadete bilo je Trebiwe na kome

su xudistima "Pantera" pri-pale ~etiri medaqe.Najuspje{niji takmi~ar iz

Bijeqin bio je Stefan Vido-jevi} koji je osvojio srebro ukategoriji preko 90 kilograma.Bronzane medaqe osvojili suMiqan Kari{ik (do 66 kg),Blagoje Todorovi} i Rade Gaji}(do 73 kg). T.N.

ZLATNI SRE]KOVI]

Kadetkiwe odboj-ka{kog klubaRadnik osvojilesu prvo mejsto i

{ampionsku titulu na zavr-{nom turniru {ampionataRepublike Srpske koji jeprethodnog vikenda odrànu Vi{egradu. U konkuren-ciji sa doma}iniom turni-ra, ekipom HE na Drini, te

odbojka{icama iz Gacka iModri~e, Bijeqinke su ost-varile tri pobjede i bez iz-gubqenog boda zauzele prvupoziciju. Na drugo mjestoplasiralo se Gacko sa pet,tre}a je Modri~a sa tri, aposqedwa je ekiope HE naDrini sa jednim osvojenimbodom.

Da su do{le po titulu Bi-

jeqinke su pokazale ve} uprvom kolu u kome su savla-dali ekipu Modri~e sa 3:1 usetovima. U drugom kolu suistim rezultatom bile bo-qe od ekipe HE na Drini, aosvajawe {ampionske tit-ule potvrdile su u tre}ojutakmici, u kojoj su, tako|esa 3:1 u setovima, savladaleekipu Gacka. T. N.

USPJEH KADETKIWA ODBOJKA[KOG KLUBA RADNIK

NAJBOQE U SRPSKOJ

Do zavr{etka sezone uregionalnoj fudbal-skoj ligi, grupa "is-tok" ostalo je da seodigraju jo{ tri ko-

la, a lider na tabeli ekipaMladosti iz Sandi}a ima se-dam bodova prednosti ispredBratstvaiz Bratunca i nalazise blizu {ampionske promo-cije i plasmana u drugoliga{-ko dru{tvo. [to se ti~e sem-berskih klubova Drina izAmajlija i Sloga iz Bijeqinenalaze se u gorwem dijelu ta-bele, Semberija iz Sredweâ|avice blizu je opstanka,dok su BSK Ledinci u neza-vidnoj poziciji, ali jo{ uvi-

jek imaju izglede da obezbijedeopstanak u sada{wem dru{tvu.

U 23. kolu najradosniji subili navija~i bijeqinskeSloge koja je sa minimalnih,

ali vrijednih 1:0 savladala nasvom igrali{tu ekipu Mlado-sti iz Sandi}a. Najuzbudqi-vije je bilo u Sredwoj a|avi-ci gdje je Majevica iz Loparado pred kraj utakmice vodilasa 3:1 da bi doma}in najprijeiz jedanaesterca u 78. minutu

smawio na 3:2, a u sudijskoj na-doknadi koja je trajala vrlodugo stigao i do tre}eg gola.

Vaàn bod u borbi za ops-tanak osvojili su BSK Le-dinci koji su sa Guberom izSrebrenice odigrali u gosti-ma bez golova. Drina nije uAmajlijama uspjela da savladaposqedweplasirani Bira~,bilo je 2:2, ali to ne}e nega-tivno uticati na wen plasman.

Mladost iz Bogutova Selagostovala je u Lon~arima gdje

je od doma}eg imewaka pora-èna sa 4:0.

U narednom kolu Semberijagostuje u Bogutovom Selu,Sloga je gost Majevice u Lo-parama, BSK Ledinci do~eku-

ju Gr~icu iz Br~kog, a Drinaiz Amajlija putuje u Karakajgdje igra sa ekipom Radni~-kog. T. N.

REGIONALNA FUDBALSKA LIGA BIJEQINA

SANDI]I BLIZU

PROMOCIJE



ZANIMQIVOSTISEMBERSKE NOVINE 21. MAJ 2009. 23

Muzej Semberije uk-qu~io se u pro{lusubotu nave~e u je-dinstveni umjet-

ni~ki spektakl koji je realizo-van u vi{e od stotinu evrops-kih gradova i u ~etrdesetak dr-àva Evrope pod nazivom "No}muzeja". Manifestacija je otvo-rena u popodnevnim ~asovima usubotu i trajalo je do duboko uno}. Ovo je, ina~e, ~etvrta go-dina kako se i bijeqinski muzejukqu~uje u realizaciju projek-ta "No} muzeja". Ve} od 17 ~a-sova u subotu posjetioci su bi-li u prilici da pogledaju stal-ne muzejske postavke, a djeca

pred{kolskog uzrasta u okvirusvoje radionice izra|ivala sumaske i gledali crtane filmo-ve. U prvim ve~erwim ~asovimanastupili su u~enici Osnovnemuzi~ke {kole "KornelijeStankovi}", predstaviv{i sveono {to su nau~ili u protekloj{kolskoj godini. U okviru"No}i muzeja" otvorene su idvije zanimqive izlo`be - iz-lo`ba kaligrafije na starimindo - evropskim jezicima i iz-lo`ba fotografija iz privat-nog albuma revolucionara Ro-doquba ôlakovi}a. Na foto-sima je zabiqeèno niz zanim-qivih susreta ovog istaknutog

jugoslovenskog rodoquba i ko-muniste, ro|enog u Semberiji,sa dràvnicima svijeta. Izlo-ène fotografije prikazuju{irok spektar umjetni~kog in-teresovawa ~ovjeka koji je po-nikao u bogatoj trgova~koj bije-qinskoj porodici i kao sred-wo{kolac, u najranijoj mla-dosti, opredijelio se za idejeklasne i socijalne borbe naovom dijelu Balkana.

U nastavku ve~eri posjetiociMuzeja prisustvovali su kon-certu u~enika i profesora Os-novne muzi~ke {kole "Skala",kao i Osnovne i Sredwe mu-zi~ke {kole "Stevan Stojano-

vi} Mokrawac" iz Bijeqine.Studenti Odsjeka za pozori{nui filmsku umjetnost SlobomirP univerziteta i glumci Ama-terskog pozori{ta "Scena"odigrali su nekoliko scenskihprikaza, odlomaka iz klasi~nih

komedija, poznate monologe irecitale. Na kraju ve~eri i napo~etku novog dana nastupio jekantautor @eqko Suboti}, a"No} muzeja" zavr{ena je kon-certom lokalnog rok benda"Nije va`no". Q.Q.

NO] MUZEJA

Odred izvi|a~a "Sem-berija" i ove godine,ve} dvanaestu godinuzaredom, organizo-

vao je orjentaciono takmi~eweu okviru Memorijala "NovicaNovakovi}". Dvadeset i petekipa izvi|a~a iz cijele BiH iSrbije tokom vikenda takmi~i-li su se na lokalitetu eko - kam-pa na Drini, Amajlija, Gologbrda i Bijeqine u svim izvi-|a~kim disciplinama, kao {to

su skica, kroki, signalizacija,pruàwe prve pomo}i. Izvi|a-~i su se takmi~ili u dvije kate-gorije, u starijoj u kojoj jeu~estvovalo 14, a u mla|aoj 11ekipa. Pobjednici u starijojkategoriji su ~lanovi Izvi|a~-kog odreda ,,Severac’’ iz Beog-rada, a u mla|oj Izvi|a~ki od-red ,,Zeni~ki’’ iz Zenice. To-kom dva dana takmi~ewa krozkamp je pro{lo vi{e od 200u~esnika, s obzirom da se tih

dana odràvala i Skup{tinaSaveza izvi|a~a RS. Ovo je zamlade izvi|a~e bila prilika iza druèwe i sklapawe novihprijateqstava. Bijeqinski iz-vi|a~i na svim dosada{wimtakmi~ewima osvajali su vri-

jedna priznawa i stekli su brojne prijateqe {irom biv{eJugoslavije, tako da su se i ovegodine pokazali kao dobri do-ma}ini izvi|a~ima iz drugihizvi|a~kih odreda. E.S.N.

IZVI\AÎ NA MEMORIJALU U BIJEQINI

Upro{lu subotu zvani~-no je po~ela qetwa se-zona kupawa na bazeni-ma Bawe "Dvorovi".

Svih pet bazena napuweno jeodom, nakon {to su ofarbani iehni~ki pripremqeni za upot-ebu. Direktor ovog bawsko -ekreativnog kompleksa, Sve-

Lopandi} kaè da jeve spremno za po~etak jo{ jed-e qetwe turisti~ke sezone.- Svi bazeni, od dje~ijeg do

spremni su zau ovim qetwim mje-

Bazeni }e za posjetio-biti otvoreni svakog rad-

dana, od 10 do 19 ~asova.ulaznica ostaju nepro-

mijewene u odnosu na pro{lu go-dinu, takoda }e odrasli pla}ati~etiri marke, dok}e za djecu, uz-rasta do 12 godina, cijena ulaz-nice iznositi dvije KM. Uz ba-zene, posjetioci }e bitiu prili-ci da koriste i sportske terene,od malog fudbala, ko{arke, od-

bojke, pa do tenisa. Mi se nadamoda }emoimati jednu uspje{nu tu-risti~ku sezonu, kaèLopandi}.

On isti~e da tokom qetwe se-zone dvorovqanske bazene posje-ti i do 100.000 kupa~a. Tokom vi-kenda, za vrijeme vrelih trops-kih dana, na bazenima se kupadnevno i do 4000 kupa~a, dok jeradnim danima u prosjeku bazeneposje}ivalo oko 2000 kupa~a. Na-ravno, uspjeh qetwe turisti~kesezone u ovom sportsko - rekrea-tivnom kompleksu, zavisi}e um-nogome i od vremenskih uslova.

Lopandi} je Odjeqewu za bo-ra~ko - invalidsku za{titu po-nudio mogu}nost nabavke sezons-kih ulaznica za ~lanove porodi-ca poginulih boraca. On kaè da}e tokom qeta na bazenima bitiorganizovani i brojni kulturno- zabavni sadràji, uz u~e{}e ve-likog broja popularnih izvo|a-~a zabavne i narodne muzike. Usvakom slu~aju, dvorovqanskibazeni za mnoge Bijeqince istanovnike okolnih op{tinapredstavqa}e ove godine, u vri-

jeme svjetske ekonomske krize,najpovoqniji i finansijskinajprihvatqiviji vid odmora,rekreacije i zabave.

- Ako je more daleko i skupo,bazeni su, bar tu, na dohvat ruke,kaè na kraju Lopandi}.

E.S.N.

POÊLA SEZONAKUPAWA NA BAZENIMA

semberske novine [broj 699, 21.5.2009]

Documents