PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PRAVOSUDNI ISPIT SEMINAR - PRIPREMA POLAGANJA PRAVOSUDNOG ISPITA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2

PRIPREMILA: ELVIRA IMIROVI

S E M I N A R

PRIPREMA POLAGANJA PRAVOSUDNOG ISPITA

maj juni 2007. godine

PREDAVAI:

1. KRIVINO PROCESNO PRAVO: RANKO NIKOLI I MALIK HADIOMERAGI 2. KRIVINO MATERIJALNO PRAVO: VENCESLAV ILI 3. GRAANSKO PRAVO: SUADA SELIMOVI I

KATARINA MANDI 4. PRIVREDNO PRAVO: HAJRUDIN HAJDAREVI I

SILVIJA UPKA 5. UPRAVNO PRAVO: SADUDIN KRATOVI I

KATA SENJAK

6. USTAVNI SISTEM: FELIKS VIDOVI I DEMALUDIN MUTAPI

WWW.BH-PRAVNICI.COM

3

KRIVINO PROCESNO PRAVO

PREDAVA: Ranko Nikoli

subota, 5.5.2007.

1. OSNOVNA NAELA Na krivini procesni zakon predstavlja mjeavinu kontinentalnog evropskog i anglosanksonskog prava. Polazei od tog koncepta, u zakon su ugraena naela ili principi koji proimaju cio tok

postupka i na kojem se temelji sistem krivine procedure. Ta naela se odnose na osnovne postupke krivinog prava i predstavljaju opa pravila na temelju kojih se ostvaruju ciljevi

krivinog prava. Neka naela su izriito predviena u glavi I ( l. od 1-20), a neka izvan ovih odredaba. Pored ovih naela koja su izriito predviena, postoje i naela koja nisu posebno formulisana u zakonu, ali analizom niza zakonskih odredaba, zakljuujemo da postoje i druga

naela (javnosti, usmenosti, kontradiktornosti i slino). Naela koja se izriito odreuju u zakonu su:

1. Naela pravinog i zakonitog voenja krivinog postupka 2. Pretpostavka nevinosti 3. In dubio pro reo

4. Ne bis in idem 5. Pravo na odbranu, upotrebu jezika i pisma

6. Zakonitost dokaza 7. Jednakost u postupanju 8. Slobodna ocjena dokaza

9. Akuzatornost 10. Legalitet krivinog gonjenja

1. Naelo ili princip zakonitosti je sadrano u lanu 2. ZKP-a. Ovo naelo znai da pravila

utvrena u ovom zakonu osiguravaju da niko nevin ne bude osuen, a da se uiniocu

krivinog djela izrekne krivina sankcija pod uslovima koje predviaju krivini zakoni u kojima su propisana krivina djela. Ovo naelo dalje znai da krivinu sankciju uiniocu

krivinog djela moe izrei samo nadleni sud u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakonu.

2. Naelo ili pretpostavka nevinosti je sadrano u ustavu, a ugraeno je u EKLJP i temeljnim slobodama. Sutina ovog naela je u tome da se svako smatra nevinim za

krivino djelo dok se pravosnanom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Polazei od ovog naela, osumnjieni, odnosno optueni nije duan da dokazuje svoju nevinost. Duan je samo da se odazove na poziv organa koji vodi postupak i da svoje line podatke,

ali nije duan da dokazuje svoju nevinost. U ex SSSR teorija Viinskog (ovo ne treba)

3. In dubio pro reo u sumnji za uinioca

Ovo naelo je izraz pogodnosti za optuenog. U praktinoj realizaciji ovo naelo znai da

se situacije koje su sumnjive i nedokazane rjeavaju na nain koji je povoljniji za optuenog. Ovo naelo odnosi se na postojanje injenica koje ine obiljeja krivinog

djela kao i na injenice od kojih zavisi primjena neke odredbe krivinog zakonodavstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

4

Ovo dalje znai da injenice koje idu na tetu optuenog moraju se utvrditi sa potpunom sigurnou, a one injenice koje idu u prilog optuenom imaju se uzeti da postoje bez obzira to nije utvreno sa sigurnou da one postoje.

4. Ne bis in idem

Ovo naelo odnosi se na zabranu ponovnog suenja u istoj krivinoj stvari. Ovo naelo sadrano je i u EKLJP i TS i MPGPP. Zabrana dvostrukog suenja odnosi se na lice i djelo za koje je to lice sueno i za koje je donesena pravosnana presuda. U praktinom

postupanju u ovakvoj situaciji zavisno od faze postupka sud donosi presudu kojom se optuba odbija ili rjeenje o obustavi postupka.

5. Pravo na odbranu

Postoji materijalna i formalna odbrana. Materijalna odbrana predstavlja pravo

osumnjienog odnosno optuenog da se sam brani, a formalna je putem branioca odbrane. One se dopunjuju. Branilac moe preduzimati procesne radnje i predlagati doka ze samo

ako je to u korist osumnjienog, odnosno optuenog.

6. Pravo na suenje bez odlaganja

Znai da osumnjieni, odnosno optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu se sudi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 1 godine od dana

potvrivanja optunice. Ovo naelo predstavlja realizaciju lana 5. EKLJP. l.5. i 6. EKLJP pitaju ovi iz ustava i pravosua Proitati znaenje izraza u zakonu na poetku: osumnjieni, optueni, osueni

7. Naelo jednakosti u postupanju

Ovo naelo predstavlja dunost suda i drugih organa koji uestvuju u krivinom postupku

da sa jednakom panjom ispituju i utvruju injenice koje terete osumnjienog, optuenog kao i injenice koje mu idu u korist. Na taj nain dolazi se do materijalne istine

u krivinom postupku. Ovo naelo predstavlja modificirano inkvizitorsko naelo, u odnosu na raniji zakon.

8. Naelo slobodne ocjene dokaza Ovo naelo daje pravo sudu, tuiocu i drugim organima koji uestvuju u krivinom

postupku da slobodno ocjenjuju postojanje ili nepostojanje injenica. Oni pri tome nisu ogranieni posebnim formalnim pravilima. To praktino znai da u zakonu nije odreena unaprijed vrijednost pojedinih dokaza kao to je to bilo u starim pravnim sistemima.

Testis unus testis nulus svjedok kao nijedan

9. Princip akuzatornosti Znai da se krivini postupak moe pokrenuti samo na zahtjev ovlatenog tuioca. To praktino znai da krivini postupak ne moe pokrenuti niti voditi sud po slubenoj

dunosti, niti privatni tuilac, a ni oteeni kao tuilac.

10. Naelo legaliteta krivinog gonjenja Ovo naelo znai obavezu za tuioca da preduzme krivino gonjenje ako postoje dokazi da je uinjeno kr. djelo. To znai da je tuilac duan preduzeti krivino gonjenje ako

postoje dokazi da je uinjeno krivino djelo i da ne postje zakonske smetnje za krivino

WWW.BH-PRAVNICI.COM

5

gonjenje. Npr. nastupila zastarjelost kr. gonjenja, djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem

11. Naelo oportuniteta ili cjelishodnosti Ovo naelo naruava naelo legaliteta. Ono praktino znai pravo tuioca da ne preuzme

krivino gonjenje iako za to psotoje zakonski uslovi. Ovo e biti sluaj kod krivinih djela koja se gone po odobrenju. U sluaju krivinih djela kada se gonjenje moe ustuiti stranoj dravi u sluaju imuniteta svjedoka, u sluaju lakih kr. Djela iji su izvrioci

maloljetnici.

PRETHODNA PITANJA

Prethodna pitanja su pitanaj graanskog ili upravnog prava koja se pojavljuju u kr. postupku, a od njihovog prethodnog rjeenja zzavisi primjena kr. zakona. To su uvijek pravna pitanja i ne mogu

biti injenina niti procesna pitanja. Kada se sud susretne sa prethodnim pitanjem moe postupiti na dva naina i to: da zastane sa kr. postupkom i saeka da to pitanje prethodno rijei neki drugi

organ npr. organ uprave. Sud moe i sam odluiti da u okviru kr. Postupka rijei prethodno pitanej. U tom sluaju prethodno pitanje sud rjeava na osnovu pravila dokazivanja u kr. Postupku. Tako rijeeno prethodno pitanje ima dejstvo samo za taj krivini predmet. U vezi koga

je ono raspravljano. Odluka o prethodnom pitanju unosi se u obrazloenju presude.

(ako se predmeti gomilaju npr. u upravnom postupku kod upravnog organa, sud e sam rijeiti, angaovati vjetaka)

12. Naelo mutabiliteta Znai pravo tuioca da odustane od krivinog gonjenja do zavretka glavno g pretresa. Pri tome tuilac e doi do zakljukada vie ne postoje stvarni ili pravni osnovi za dalje gonjenje.

ISPITIVANJE OSUMNJIENOG

Ispitivanje u istrazi vri tuilac. Prilikom ispitivanja mora se u punoj mjeri potovati linost osumnjienog. Ne smije se upotrebljavati sila, prijetnja, prebvara, narkotici i druga sredstva koja mogu uticati na slobodu odluivanja i izraavanja volje kod davanja izjave ili priznanja. Ako je

postupljeno suprotno, takav iskaz osumnjienog je pravno nevaljan i na njemu se ne moe zasnivati sudska odluka.

POUKA OSUMNJIENOG O NJEGOVIM PRAVIMA Prilikom ispitivanja osumnjienog prvo se uzimaju lini podaci o identitetu, zatim e mu se

saoptiti za koje kr. Djelo se tereti i osnove sumnje protiv njega. Nakon toga e se pouiti o sljedeim pravima: da nije duan iznijeti odbranu, ni odgovarati na postavljena pitanja, da moe

uzeti branioca po svom izboru koji moe biti prisutan njegovom ispitivanju, da se moe izjasniti o djelu i iznijeti injenice i dokaze u svoju korist, da ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji mu idu u korist, da ima pravo na prevodioca ako ne zna jezik suda. Ako nisu

ispotovane ove odredbe na iskazu osumnjienog se ne moe zasnovati sudska odluka.O ispitivanju osumnjienog sastavlja se zap isnik u koji se unose bitni dijelovi iskaza doslovno.

Nakon sainjavanja zapisnika isti e se proitati osumnjienom, te e mu se predati kopija zapisnika.

(imaju obrasci zapisnika, da li se to u praksi koristi ne zna)

WWW.BH-PRAVNICI.COM

6

SVJEDOCI

U okviru dokaza u kr. postupku najee se pokjavljuje svjedok. Svjedok je ujedno i

najnepouzdaniji dokaz. Kao svjedok sasluava se lice za koje postoji vjerovatnoa da ima saznanja o krivinom djelu, uiniocu i o drugim vanim okolnostima i koje e svojim iskazom

moi o tome dati obavjetenja. Poziv svjedoku dostavlja tuilac ili sud. Maloljetna lica ispod 16 godina pozivaju se preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika. U pozivu se mora naznaiti da se to lice poziva u svojstvu svjedoka. Postoje dvije kategorije lica koji ne mogu biti sasluani

kao svjedoci (lan 96.) i lica koja mogu odbiti da svjedoe tzv. privilegovani svjedoci (lan 97).

Nain sasluanja svjedoka Svjedok se prvo upozorava da je duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, te da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo. Zatim se poziva da iznese sve to mu je poznato o

predmetu. Nakon toga mogu mu se postavljati pitanja radi odreenih pojanjenja. Svjedoku nije dozvoljeno postavljati sugestivna i kapriciozna pitanja. Na kraju sasluanja svjedok e se uvijek

pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. (mora postojati vjerovatnoa da svjedok poznaje neto o djelu za koje je pozvan da svjedoi.)

Imunitet svjedoka

U stvari radi se o potencijalnom osumnjienom za izvrenje kr. djela. U toku istrage tuilac ima pravo da odustane od naela legaliteta i da krivino ne goni takvog svjedoka ve mu daje imunitet od gonjenja. Za uzvrat takav svjedok pristaje na saradnju sa tuiocem i olakava mu

dokazivanje krivinog djela i uinioca. Imunitet u istrazi je tajni imunitet jer za njega ne znaju druga lica. Pod istim uslovima, imunitet svjedoku se moe dati i na glavnom pretresu. Tada se radi o javnom imunitetu. Ukoliko bi takav svjedok i pored davanja imuniteta dao laan iskaz,

podlijee krivinom gonjenju.

UVIAJ I REKONSTRUKCIJA Ove radnje spadaju meu najvanije radnje dokazivanja.Uviaj se preduzima onda kada je za utvrivanje neke vane injenice potrebno neposredno opaanje. To opaaanje vri se ulom

vida, sluha, dodira i slino. Uviaj se vri na svakom mjestu na kome se neposrednim opaanjem mogu utvrditi injenice vane za krivini postupak. O preduzimanju uviaja sastavlja se zapisnik

u koji se tano unosi stanje naeno na mjestu dogaaja. Zapisnik o uviaju ima karaktet javne isprave. Uviaj vre ovlatena slubena lica unutranjih

poslova i tuilac. Prilikom vrenja uviaja mogu se provoditi odreena vjetaenja. Uviaj se sprovodi po pravilima kriminalistike tehnike i taktike.

Rekonstrukcija dogaaja Dok se uviaj u pravilu vri neposredno po izvrenju krivinog djela, rekonstrukcija dogaaja

vri se naknadno. Kod rekonstrukcije dogaaja ponavljaju se radnje i situacije u kojima je djelo izvreno. To praktino znai da se simuliraju uslovi pod kojima je djelo izvreno. Rekonstrukciju

dogaaja u toku istrage vri tuilac, a u toku suenja, sudija, odnosno, predsjednik vijea. Prilikom rekonstrukcije mogu se po potrebi ponovno izvjesti pojedini dokazi. Kod vrenja rekonstrukcije mora se voditi rauna da se time ne ugrozi sigurnost ljudi i dostojanstvo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

7

(Zahtjevan institut. Puno vjetaka uestvuje. Osnovno polazite da se prethodno izvre sve pripreme, da se tano zna koji je cilj.)

VJETAENJE Je dokazno sredstvo koje se odreuje kada za utvrivanje i ocjenu neke vane injenice treba

pribaviti nalaz i miljenja lica koja raspolau strunim znanjima. Provodi se na osnovu pisane naredbe tuioca ili suda. U naredbi se navode injenice o kojima se vri vjetaenje.Vjetaenje obavljaju strune ustanove ili organi koji su za to osposobljeni, a izuzetno pojedinci. Postoji i

lista stalnih sudskih vjetaka za odreena vjetaenja. Po zavrenom vjetaenju, vjetak dostavlja nalaz i miljenje organu koji ga je odredio. Postoje razne vrste vjetaenja kao to su:

sudsko-medicinska vjetaenja, toksikoloka, vjetaenje poslovnih knjiga, grafoloko vjetaenje, vjetaenje uzroka poara, saobraajnih udesa, havarija u rudnicima, gradilitima i sl. U novije vrijeme izuzetno je znaajno vjetaenje DNK-a analizom. Analiza DNK se moe vriti

ako je to neophodno potrebno za odreivanje identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi materije potiu od osumnjienog, odnosno, optuenog ili oteenog.

MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG, ODNOSNO OPTUENOG RADI USPJENOG VOENJA KRIVINOG POSTUPKA

Postoji 5 mjera koje su taksativno utvreene u zakonu i to po redoslijedu njihove primjene. Te mjere su: poziv, naredba za dovoenje, zabrana naputanja boravita, jemstvo i pritvor. U

prktinoj primjeni ovaj redoslijed znai da se ne moe primijeniti tea mjera ako se prisustvo moe osigurati lakom mjerom. (proitati poziv i dovoenje. Dovoenje provodi sudska policija).

Zabrana naputanaj boravita Moe se primijeniti ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjieni mogao pobjei, sakriti se, otii u nepoznato mjesto ili u inostranstvo. Ova mjera odreuje se rjeenjem suda na prijedlog

tuioca i njom se osumnjienom zabranjuje da bez odobrenja napusti mjesto boravita. Uz ovu zabranu, u rjeenju mogu se kumulativno odrediti i druge zabrane kao to su: posjeivanje

odreenih mjesta, sastajanje sa odreenim licima, nareenje da se povremeno javlja odreenom organu, oduzimanje putne isprave, vozake dozvole, zabrana preduzimanja odreenih poslovnih aktivnosti. Ne moe se zabraniti komuniciranej sa braniocem. U rjeenju kojim se odreuje ova

zabrana unosi se upozorenje osumnjienom da se protiv njega moe odrediti pritvor ako prekri izreene zabrane. Rjeenje u istrazi donosi sudija za prethodni postupak, a poslije podizanja

optunice, sudija za prethodno sasluanje. Ove mjere mogu trajati dok postoji potreba a najdalje do pravosnanosti presude. Postoji obaveza da organ koji je donio rjeenje svako 2 mjseca ispituje opravdanost primjene ovih mjera. Protiv rjeenja osumnjieni ima pravo albe. alba ne

zadrava izvrenje rjeenja.

JEMSTVO

Jemstvo je mjera koja se primjenjuje prema osumnjienom odnosno optuenom kad treba odrediti ili je ve odreen pritvor zbog bojazni da e pobjei. Jemstvo se sastoji u polaganju

odreene svote novca, vrjednosnih papira, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vee vrijednosti kpoje se mogu lako uvati i unoviti. Jemstvo se moe dati i stavljanjem hipoteke na

nekretnine. U zakonu nije odreen novani iznos u pogledu odreivanja jemstva, alise pri tome treba voditi rauna o teini krivinog djela, linim i imovinskim prilikama osumnjienog ili drugih lica koja daju jemstvo. U praksi jemstvo se najee sastoji u polaganju gotovog novca.

Treba naglasiti da sud nikada ne zahtijeva jemstvo niti pritvor uslovljava davanjem jemstva. To

WWW.BH-PRAVNICI.COM

8

znai da sud ne moe po slubenoj dunosti predloiti niti primijeniti jemstvo. Davanje jemstva uvijek se zasniva na inicijativi osumnjienog, odnosno optuenog, odnosno njegovog branioca ili treih lica. Kada sud ocijeni da su ispunjeni uslovi za jemstvo, odreuje iznos jemstva koji

predstavlja dovoljnu garanciju da osumnjieni, odnosno optueni nee pobjei. U tom sluaju sud donosi rjeenje o prihvatanju jemstva. Nakon donoenja rjeenja, osumnjieni odnosno optueni

puta se na slobodu. Ako sud ne prihvati ponueno jemstvo, rjeenjem odbija jemstvo. U sluaju da osumnjieni, odnosno optueni pobjegne, donosi rjeenje o propasti jemstva, a vrijednost dana kao jemstvo unosi se kao prihod u budet BiH, odnosno entiteta. (zavisi koji je sud u pitanju).

U sluaju da je optueni osuen, jemstvo e mu se vratiti tek po nastupu na izdravanju kazne zatvora.

PRITVOR

Pritvor je najtea mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog u toku

krivinog postupka jer najdublje zadire u pravo na slobodu. S obzirom na to, zakon je utvrdio osnovnu odrednicu u smislu da pritvor moe trajati samo onoliko koliko je to nuno i da se mora

svesti na najkrae nuno vrijeme, a se mora ukinuti im prestanu razlozi zbog kojih je odreene. U sluaju pritvora svi organi koji uestvuju u krivinom postupku duni su postupati sa posebnom hitnou. Pritvor se odreuje rjeenjem koje donosi sud uvijek na prijedlog tuioca. U

zakonu su precizno utvreni sastavni dijelovi rjeenja o pritvoru. U zakonu su takoer precizno i taksativno utvreni osnovi ili razlozi za odreivanje pritvora. U rjeenju o odreivanju pritvora

posebno se mora obrazloiti zakonski osnov za odreivanje pritvora, a ne parafrazirati odgovarajua zakonska odredba. Protiv rjeenja o odreivanju pritvora pritvoreno lice ima pravo albe. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. Ako sud ne prihvati prijedlog tuioca za odreivanje

pritvora, protiv tog rjeenja alba nije doputena. (osnovi precizno navedeni u zakonu. U praksi se deava kantonalni sudovi prepisuju ovo iz zakona sud mora obrazloiti zato postoji opasnost od bjekstva npr. samovoljno napustio radno

mjesto, vien da ide prema granici, izvadio putnu ispravu. Svaki osnov se mora obrazloiti, im svjedoci budu sasluani pritvor se ukida jer prestaje osnov za pritvor)

PREDAVA: Ranko Nikoli

subota,12.05.2007.

TRAJANJE PRITVORA U POJEDINIM FAZAMA

KRIVINOG POSTUPKA Pritvor se moe odrediti samo po prijedlogu nadlenog tuioca. U svom prijedlogu tuilac je

duan navesti razloge na kojima temelji svoj prijedlog. U fazi istrage pritvor odreuje sudija za prethodni postupak. Po prijemu prijedloga tuioca sudija isti razmatra i ukoliko ocijeni da je

prijedlog osnovan donijee rjeenje o odreivanju pritvora. Po tom rjeenju pritvor moe trajati maximalno mjesec dana. Protiv tog rjeenja osumnjieni ima pravo albe vanraspravnom vijeu istog suda. alba ne odlae izvrenje rjeenja. Trajanje pritvora rauna se od momenta rjeenja

slobode. Po isteku ovog roka osumnjieni e se pustiti na slobodu ili e se donijeti rjeenje o produenju pritvora. Rjeenje o produenju pritvora donosi vanraspravno vijee i o tom rjeenju

pritvor moe trajati najdue jo 2 mjeseca. I ovo rjeenje o produenju pritvora donosi se samo na obrazloeni prijedlog tuioca. Da li e vanraspravno vijee produiti pritvor za mjesec, odnosno dva mjeseca, zavisi od njegove ocjene o tome koliko je vremena potrebno za provoenje istranih

radnji koje trai tuilac. Prama tome, pritvor u toku istrage moe trajati maximalno 3 mjeseca ako

WWW.BH-PRAVNICI.COM

9

su u pitanju krivina djela zaprijeena kaznom zatvora do 10 godina. Ako su u pitanju krivina djela zaprijeena kaznom preko 10 godina ili teom kaznom, pritvor se moe produiti najvie jo za 3 mjeseca. I u ovoj situaciji pritvor se produava na obrazloeni prijedlog tuioca. Za

produenje moraju postojati naroito vani razlozi koje tuilac obrazlae u svom prijedlogu. O produenju pritvora u ovoj situaciji odluuje vijee Vrhovnog suda FBiH. I protiv tog rjeenja

dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. O albi odluuje apelaciono vijee Vrhovnog suda. Na ovaj nain pritvor u istrazi zavisno od propisane kazne za krivino djelo u pitanju moe trajati 3, odnosno 6 mjeseci. Meutim, prema najnovijim izmjenama i dopunama

ZKP-a, pritvor u istrazi moe se izuzetno u sloenim predmetima kada su u pitanju krivina djela za koja je propisan dugotrajni zatvor, pritvor se moe izuzetno produiti za jo 3 mjeseca.

Prijedlog za ovo produenje podnosi tuilac. Taj prijedlog sadri izjavu kolegija tuilatva o potrebnim mjerama koje treba preduzeti da bi se istraga okonala. I protiv ovog rjeenja dozvoljena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. O ovom produenju odluuje vijee

Vrhovnog suda, a o albi apelaciono vijee.

(U praksi sudije grijee i odreuju pritvor mjesec dana, a ne do mjesec dana, jer prestaje osnov za daljnji pritvor. Osumnjieni se moe i due zadrati u pritvoru, ali samo na temelju rjeenja o produenju pritvora. Uvijek ide po prijedlogu tuioca sa obrazloenjem.)

PRITVOR NAKON POTVRIVANJA OPTUNICE

Nakon potvrivanja optunice pritvor se moe odrediti ili produiti u zavisnosti od propisane kazne za krivino djelo. Po zakonskom rjeenju:

- ako je u pitanju krivino djelo zaprijeeno kaznom zatvora do 5 godina, pritvor se moe

produiti, odnosno odrediti za jednu godinu. - za krivina djela zaprijeena kaznom zatvora do 10 godina, jednu godinu i 6 mjeseci. - za krivina djela zaprijeena zatvorom preko 10 godina do 2 godine.

- i konano, ako je u pitanju dugotrajni zatvor 3 godine.

PRITVOR NAKON IZRICANJA PRESUDE

Nakon izricanja presude kojom je izreena kazna zatvora, pritvor se moe odrediti, odnosno produiti ako i dalje stoje razlozi iz lana 146. stav 1. izuzev ako je u pitanju opasnost kod

unitenja, sakrivanja dokaza i tragova, odnosno uticaja na svjedoke, sauesnike i prikrivae. Pritvor moe trajati najdue jo 6 mjeseci. Ako u tom roku ne bude izreena drugostepena

presuda, pritvor e se ukinuti i optueni pustiti na slobodu. O ukidanju r jeenja donosi se posebno rjeenje protiv koga tuilac ima pravo albe, ali alba ne sadrava izvrenje rjeenja. Pritvor e se uvijek ukinuti i optueni pustiti na slobodu ako je donesena presuda kojom se on oslobaa od

optube ili ako je optuba odbijena, te ako je oglaen krivim, a osloboen od kazne, ako mu je izreena uslovna osuda ili je obzirom na duinu pritvora izreenu kaznu ve izdrao. Pritvor

nakon izricanja presude moe trajati do upuivanja optuenog na izdravanje kazne. Optueni ima pravo da trai od suda da ga uputi na izdravanje kazne i prije pravosnanosti presude. U tom sluaju optueni je izjednaen sa pravima i obavezama osuenih lica.

RADNJE KOJE PREDUZIMAJU POLICIJSKI ORGANI

Policijski organ moe liiti slobode odreeno lice ako su ispunjena 2 uslova: prvo da postoje osnovi sumnje da je to lice uinilo krivino djelo i drugo ako postoji bilo koji zakonski razlog za odreivanje pritvora. Prilikom lienja slobode policijski organ je duan takvo lice bez odlaganja,

a najkasnije u roku od 24 sata sprovesti tuiocu. Ako u tom roku lice ne bude sprovedeno, pustie

WWW.BH-PRAVNICI.COM

10

se na slobodu. Tuilac je duan u naredna 24 sata da ispita to lice i odlui da li e ga pustiti na slobodu ili e od sudije za prethodni postupak traiti prijedlog za odreivanje pritvora. Sudija za prethodni postupak duan je odmah, a najkasnije u roku od 24 sata donijeti rjeenje o odreivanju

pritvora ili e to lice pustiti na slobodu. Ako sudija ne prihvati prijedlog tuioca za odreivanje pritvora, zatraie da o tome odlui vanraspravno vijee.

PODNOENJE PRIJAVE Prijava se podnosi nadlenom tuiocu pismeno ili usmeno.Podnosei prijavu, podnosilac e

saoptiti tuiocu saznanja o izvrenju nekog krivinog djela. Ako se prijava podnosi usmeno, tuilac je duan o tome sainiti zapisnik. U tom sluaju tuilac je duan upozoriti podnosioca da

lano prijavljivanje predstavlja krivino djelo. Ukoliko je neko lice obavijestilo tuioca telefonom ili na drugi nain o izvrenju krivinog djela, tuilac e o tome sainiti slubenu zabiljeku. Za podnoenje prijave pismenim putem nije propisana nikakva forma ve je dovoljno

da podnosilac naznai saznanja o izvrenom krivinom djelu i naznai dokaze kao i podatke o uiniocu ukoliko su mu poznati. Ako je prijava podnesena sudu ili nekom drugom organu, oni su

duni bez odlaganja da je dostave tuiocu. Postoje subjekti koji su duni da podnesu prijavu, a to su: svi dravni organi, javna preduzea, ustanove i druga pravna lica. Kada je rije o graanima, zakon odreuje da oni treba da prijave krivino djelo ali na to nisu obavezni. Izuzetak je ako je u

pitanju krivino djelo ije neprijavljivanje predstavlja krivino djelo. Zakon posebno naglaava obavezu kolskih ustanova, ustanova socijalne zatite i drugih koje se bave obrazovanjem ili

pruaju socijalnu zatitu licima da prijave svaki sluaj eventualnih seksualnih delikata i drugog nasilja prema maloljetnim licima.

SPROVOENJE ISTRAGE Istragu sprovodi nadleni tuilac. Istraga se sprovodi kad postoje osnovi sumnje da je uinjeno krivino djelo. O sprovoenju istrage tuilac donosi naredbu. Naredba o sprovoenju istrage

treba da sadri opis krivinog djela, njegov zakonski naziv, okolnosti koje potvruju osnove sumnje i postojee dokaze. Tuilac je duan navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane

radne treba preduzeti. Ako se nakon donoenja naredbe o sprovoenju istrage ukae da je potrebno istargom obuhvatiti neko novo krivino djelo ili neko drugo lice, tuilac donosi naredbu o proirenju istrage u odnosu na novo djelo ili drugo lice. Bitno je napomenuti da se po vaeem

zakonu istraga moe voditi i protiv nepoznatog uinioca. Ako tuilac ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za sprovoenje istrage, donijee naredbu o nesprovoenju istrage. Ovo e biti u slijedeim

sluajevima: - ako iz prijave i drugih isprava proizilazi da prijavljeno djelo nije krivino djelo, - ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo,

- ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je to djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem,

- ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. O nesprovoenju istrage tuilac je duan u roku od 3 dana obavijestiti oteenog i podnosioca prijave. U tom sluaju oteeni i podnosilac prijave mogu u roku od 8 dana podnijeti pritubu

uredu tuioca.

ZADRAVANJE NA MJESTU IZVRENJA KRIVINOG DJELA Ovlatena lica organa unutranjih poslova imaju ovlatenje da lica zateena na mjestu izvrenja djela zadre ako je to potrebno. Najee e se raditi o zadravanju lica ako ona mogu pruiti

podatke o krivinom djelu, uiniocu tog djela i drugim vanim okolnostima. O zadravanju

WWW.BH-PRAVNICI.COM

11

slubeno lice je duno o tome obavijestiti tuioca. Zadravanje na mjsetu dogaaja moe trajati najdue 6 sati. Slubeno lice je duno pouiti zadrano lice da ima pravo podnijeti pritubu tuiocu zbog zadravanja i ponaanja slubenog lica. Ovlateno slubeno lice ima pravo ako je u

pitanju osumnjieni da od njega uzme otiske prstiju i da ga fotografie u cilju utvrivanja identiteta. Ove radnje mogu se preduzeti i upotrebom sile ukoliko se osumnjieni tome protivi.

Slubeno lice takoer ima pravo da uzme otiske prstiju od drugih lica kao i otiske prstiju na nekim predmetima kao na vratima, kasama i slino. Ovo radi utvrivanja da li ti otisci pripadaju uiniocu krivinog djela ili eventualno drugim licima.

SUDSKO OBEZBJEENJE DOKAZA

U zavisnosti od faze postupka sudsko obezbjeenje dokaza vri sudija za prethodni postupak u istrazi a nakon podizanja optunice sudija za prethodno sasluanje. Sudsko obezbjeenje dokaza preduzima se u interesu pravde, zatim u sluaju postojanja vjerovatnoe da neki svjedok nee biti

dostupan u vrijeme suenja. Stranke ili branilac kad predlau sudsko obezbjeenje dokaza duni su u svom podnesku da obrazloe tu okolnost i uine vjerovatnom da svjedok nee moi

pristupiti na suenje. Kada se predlae sudsko obezbjeenje dokaza, odgovarajui sudija ocjenjuje da li je prijedlog osnovan. Ako prijedlog prihvati pristupa se ispitivanju svjedoka u prisustnosti stranaka i branioca. Za ovo ispitivanje vae pravila za ispitivanje svjedoka na

glavnom pretresu. To znai da se svjedok ispituje direktno, unakrsno, a po potrebi dodatno od strane suda. Ako na glavni pretres nije moglo biti osigurano prisustvo tog svjedoka na pretresu e

se proitati njegov iskaz. Ukoliko taj svjedok pristupi na pretres, on e se ispitati a njegov raniji iskaz je irelevantan i isti se ne moe itati.

OVLAENJA I DUNOSTI OVLATENIH SLUBENIH LICA U SLUAJU IZVRENJA KRIVINOG DJELA Ako postoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora

preko 5 godina, slubeno lice je duno odmah o tome obavijestiti tuioca i pod njegovim nadzorom preduzeti mjere na pronalaenju uinioca da se sprijei skrivanje ili bjekstvo

osumnjienog ili sauesnika, da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi u krivinom postupku, kao i da se prikupe informacije koje mogu koristiti u toku postupka. Ako je u pitanju krivino djelo a postoji opasnost od odlaganja, slubeno lice je

duno bez odlaganja preduzeti neophodne radnje da bi se osiguralo ono to je prethodno navedeno. O svemu to preduzme, slubeno lice j e duno odmah obavijestiti tuioca i dostaviti

mu predmete koji mogu posluiti kao dokazi. Ako je u pitanju krivino djelo za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina, ovlateno slubeno lice duno je obavijestiti tuiocao svim raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzelo najkasnije u roku od 7 dana

od dana saznaja za izvreno djelo.

UZIMANJE IZJAVA I PRIKUPLJANJE DRUGIH DOKAZA

Ovlateno slubeno lice moe uzimati izjave od graana, izvriti pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljaga, ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme preduzimanja odreenih

radnji, preduzeti mjere radi utvrivanja identiteta lica i predmeta, u prisutnosti odgovornog lica pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa, javnih preduzea i ustanova i izvriti

uvid u njihovu dokumentaciju. O ovim mjerama slubeno lice sastavlja zapisnik ili slubenu zabiljeku. Kad slubeno lice poziva graane radi uzimanja izjava u pozivu se mora naznaiti razlog pozivanja. Lice koje se poziva nije duno davati nikakvu izjavu, niti odgovarati na pitanja

slubenog lica osim svojih linih podataka. Slubeno lice duno je o ovom pravu pouiti lice koje

WWW.BH-PRAVNICI.COM

12

se poziva. Prilikom ispitivanja pozvanih lica ako ona pristanu da daju izjave u svemu se primjenjuju odredbe o ispitivanju osumnjienih i svjedoka od strane tuioca. Ako je na taj nain postupljeno, zapisnici o prikupljenim izjavama mogu se koristiti kao dokaz u krivinom

postupku. Lica prema kojima su preduzete mjere od strane slubenog lica imaju pravo da podnesu pritubu tuiocu u roku od 3 dana. Na osnovu prikupljenih izjava i dokaza, slubeno lice

sastavlja izvjetaj. UZ izvjetaj dostavljaju se predmeti, skice, fotografije, slubene zabiljeke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno voenje postupka. U tome su ukljuene injenice i dokazi koji idu u korist osumnjienom. Tuilac moe prikupljati izjave i od

lica koja se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih krivinih djela ili sauesnika. Ovlatena slubena lica mogu izvriti uviaj i odrediti potrebna vjetaenja.

Meutim, oni nikada ne mogu vriti obdukciju i exhumaciju lea. Te radnje moe izvriti samo tuilac. Ako je upitanju exhumacija lea, tuilac je duan pribaviti naredbu od suda.

OBUSTAVA ISTRAGE

Tuilac e obustaviti istragu ako u toku istrage utvrdi:

- da djelo koje je osumnjieni uinio nije krivino djelo, - ako nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo, - da je djelo obuhvaeno amnestijom ili pomilovanjem, odnosno da je nastupila

zastarjelost krivinog gonjenja. O obustavljanju istrage tuilac donosi naredbu. O obustavljanju istrage tuilac je d uan

obavijestiti oteenog koji ima pravo da podnese prigovor uredu tuioca. OKONANJE ISTRAGE

Tuilac okonava istragu kad nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica. O okonanju istrage tuilac u spisu sastavlja zabiljeku. Prije okonanja istrage, tuilac e sasluati osumnjienog ukoliko ranije nije bio sasluan. Ako se istraga ne zavri u roku

od 6 mjeseci od donoenja naredbe o sprovoenju istrage, kolegij tuilatva preduzima potrebne mjere da se istraga okona.

IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV ILI AHEZIONI KRIVINI POSTUPAK Imovinskopravni zahtjev nastao izvrenjem krivinog djela moe se odnositi na naknadu tete,

povrat stvari ili ponietenje odreenog pravnog posla. O imovinskopravnom zahtjevu moe se raspravljati u krivinom postupku samo ako je takav prijedlog stavilo ovlateno lice i ako se time

ne bi odugovlaio krivini postupak. Ovlateno lice za stavljanje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva je ono lice koje je ovlateno da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku. Prijedlog se podnosi sudu najkasnije do zavretka glavnog pretresa. Predlaga je duan

da odreeno oznai svoj zahtjev i da za to podnese dokaze. Tuilac, odnosno sud, duni su da osumnjienog, odnosno optuenog ispitaju u vezi imovinskopravnog zahtjeva.

ODLUIVANJE SUDA O IMOVINSKOPRAVNOM ZAHTJEVU Sud moe predloiti oteenom i optuenom odnosno braniocu optuenog provoenje postupka

medijacije putem medijatora. Prijedlog u tom pravcu moe dati i oteeni i optueni, odnosno njegov branilac, do zavretka glavnog pretresa. Sud moe oteenom dosuditi imovinskopravni

zahtjev u cjelini ili djelimino, a za ostatak ga uputiti na parnicu. Ako podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno, ni djelimino presuenje, oteeni e se sa svojim zahtjevom uputiti na parnicu. U sluaju donoenja oslobaajue ili odbijajue presude, oteeni

WWW.BH-PRAVNICI.COM

13

se uvijek upuuje na parnicu. Krivini sud ne moe nikada odbiti imovinskopravni zahtjev. To je mogue samo u parninom postupku.

SMRT UINIOCA KRIVINOG DJELA Ako u toku krivinog postupka osumnjieni, odnosno optueni umre, postupak e se rjeenjem

obustaviti. Ako se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u vrijeme izvrenja krivinog djela bio neuraunjiv, a nalazi se u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi, nee se pustiti na slobodu ve e se donijeti rjeenje o njegovom privremenom zadravanju u trajanju

do 30 dana. Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni, nakon izvrenja krivinog djela obolio od kakvog duevnog oboljenja, rjeenjem e se prekinuti krivini

postupak, a to lice e se uputiti nadlenom organu socijalnog staranja. Kada se zdravstveno stanje optuenog popravi tako da moe uestvovati u postupku, posupak e se nastaviti.

(dobro proitati lan 21 ZKP i lan 2 KZ npr kraa elektrine energije, ko se smatra odgovornim licem gdje se pojavi sumnja konsultovati ove lanove)

PREDAVA: Malik Hadiomeragi

nedjelja, 6.5.2007.

Saraivao sa Oxfordom pogledati web site, ukucati njegovo ime

EKLJP sadri puno elemenata iz anglosanksonskog prava. U kontinentalnoj Evropi do 1789. godine postojao inkvizitorski postupak primjenjivao se u

zemljama kontinentalne Evrope. Poslije fr. revolucije je preuzet niz naela iz ranijeg sistema, pa su se iz Francuske ta naela rairila, ugradila u drugim zemljama Evrope. Akuzatorski postupak je spor meu stranama, sve se odvija meu stranama u postupku. Sudija se

bavi proceduralnim radnjama, npr. ako stave prigovor, sudija odluuje o pr igovoru. Glavna karakterisktika izmeu ova dva sistema je da oni imaju drugaiji pristup u rjeavanju

predmeta. Kod nas sudija uzima zakon i na temelju njega odluuje, a u angloamerikom sistemu prvo trrae presude koje su obraivale neto slino i na teme lju njih sude, a zakon je drugorazrednog znaaja. Precedenti.

Glavna naela u tom njihovom postupku su naelo kontradiktornosti, usmenosti, pravinog postupka.

Kod nas je najvanije naelo naelo pravinog postupka. To je da sve strane u postupku moraju imati proceduralne garancije, ali se ovo naelo ne podnosi na konaan ishod, nego na proceduralne garancije.

POSTUPAK OPTUIVANJA

PODIZANJE OPTUNICE Cilj istrage koja prethodi podizanju optunice je sadran u tome da tuitelj prikupi dokaze na

osnovu kojih moe ocijeniti da li e donijeti naredbu o obustavi istrage ili e podii optunicu. Da bi mogao uraditi neto od toga, tuitelj prouava dokaze koje je prikupio i onda izvodi

zakljuak da li postoji osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo za koje voena istraga. Ukoliko nae da postoji osnovana sumnja tuitelj treba pripremiti optunicu, pripremiti je u pisanoj formi i to mora uraditi bez odlaganja jer u protivnom ako postoje subjektivni razlozi

zbog kojih na vrijeme nije uraena optunica, protiv tuitelj moe biti pokrenut disciplinski

WWW.BH-PRAVNICI.COM

14

postupak. Nakon podizanja optunice osumnjieni i njegov branitelj stiu pravo da vre uvid u sve spise i dokaze koje je tuitelj uzoptunicu dostavio sudiji za prethodno sasluanje. U ovoj fazi postupka postoji mogunost da stranke predloe tzv. sudsko obezbjeenje dokaza.

( u istrazi se prikupljaju dokazi, a na pretresu se izvode. Ako nema dovoljno dokaza, donosi

naredbu o obustavi istrage.) SADRAJ OPTUNICE

U odredbi lana 242. ZKPRBiH je propisano ta optunica treba sve da sadri, dakle propisani su elementi optunice kao formalnog procesnog akta. Pravo da saini optunicu ima samo tuitelj, a

ta optunica treba da sadri: naziv suda, ime i prezime osumnjienog sa njegovim podacima, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog djela (u pitanju su iskljuivo odlune injenice), vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela, sredstvo kojim je uinjeno krivino djelo

kao i ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo preciznije odredi. Isto tako optunica treba da sadri zakonski naziv krivinog djela sa navoenjem odredbe KZ,

prijedlog o dokazima koje treba izvesti i materijal koji potrkrepljuje navodi optunice. Jedna optunica moe obuhvatiti vie kr. djela, dakle jednom optunicom neka osoba moe biti

optuena za 2, i vie kr. Djlea ,a isto tako jedna optunica moe obuhvatiti i vie osumnjienih. Ako je neka osoba optuena za vie krivinih djela onda u pravilu svako od tih krivinih djela

treba opisati zasebno, u posebnim takama, a ovo iz razloga to u toku suenja moe se pokazati da za neko krivino djelone postoje dokazi, pa u tom dijelu treba donijeti oslobaajuu presudu a u drugom dijelu presudu kojim se optueni oglaava krivim. Ukoliko je nasuprot tome sve

opisano u jednoj taki, tada postoji dosta problema da sud izdvaja dio injeninog opisa za koje optuenog osloboditi od optube u odnosu na injenini opis za koji optueni treba biti oglaen krivim.

Ukoliko se osumnjieni nalazi u pritvoru tuitelj moe staviti prijedlo g da se pritvor produi, ukoliko se nalazi na slobodi prijedlog da se pritvor odredi ili moe prdloiti da se ukoliko se

optueni nalazi u pritvoru pritvor ukine. (najvaniji dio optunice je injenini opis djela, a ako postoji sticaj kr. Djela treba radvojiti)

ODLUIVANJE O OPTUNICI

Kada sudija za prethodno sasluanje primi optunicu on prvo treba da pogleda da li je ta optunica formalno ispravna, a to znai da se postavlja pitanje da li ta optunica sadri sve one propisane elemente o kojima je ranije govoreno. Ukoliko sudija za prethdno sasluanje utvrdi da

optunica ne sadri sve potrebne elemente onda e u tom sluaju pozvati tuitelja da ispravi taj neuredan podnesak. Pri tome e mu u tom dopisu ukazati ta to nedostaje u optunici i da mora to

ispraviti u odreenom roku i uz to e mu dati upozorenje da ukoliko tako ne postupi da e optunica biti odbaena kao i svaki drugi neuredan podnesak. Ako tuitelj ne postupi, sud e donijeti takvo rjeenje protiv kojeg je dozvoljena alba. Ako je optunica propisno sastavljena,

sudija za preth sasl treba u roku od 8 dana da proita dokaze koji su mu dostavljeni (iskaze svjedoka, nalazi i miljenja vjetaka i sl) da izvri uvid u druge dokaze (skica lica mjesta,

fotodokumentacija i sl) i da pregleda predmete (no ili neko drugo orue). Nakon svega ovoga sudija za preth saslu treba da u roku od 8 dana nakon to pregleda da ocijeni i ukoliko nae da postoji dovoljno dokaza o postojanju osnovane sumnje da onda na osnovu

svega toga potvrdi optunicu. Ukoliko se optunica potvruje u cjelosti, najjednostavniji nain

WWW.BH-PRAVNICI.COM

15

kako se to obavlja jeste da na samu optunicu stavi tambilj na kojem je naveden broj optunice, datum optunice i da se ista potvruje onog dana kada je zaista potvrena. U sluaju da se radi o stjecaju krivinih djela kada ne postoji mogunost konkretnog potvrivanja

optunice iz razloga to npr u odnosu na jednu taku ne postoji mogunost da se potvrdi, tada sudija za prethodno sasluanje donosi rjeenje protiv kojeg nije dozvoljena alba. Rjeenje se

donosi i u sluaju kada je u optunici sadrano samo jedno krivino djelo ali je sudija za prethodno salsuanje utvrdio da nema dokaza da se optunica podigne. Nakon potvrivanja optunice ili dijela optunice osumnjieni dobija status optuenog.

Ovako potvrena optunica se dostavlja optuenom i njegovom branitelju bez odlaganja a ako se optueni nalazi u pritvoru u roku od 24 sata. (rok od 15 dana za ovo Uz optunicu se optuenom

dostavlja i poziv za roite kao i obavijest o tome da se na tom roi tu treba izjasniti o krivnji i eventualno ukoliko to elida moe podnijeti i prethodne prigovore. Ukoliko se optueni nalazi u pritvoru, njemu se dostavlja i rjeenjeo pritvoru.

U sluaju ako je sud donio rjeenje kojim je odbijeno potvrivanje optuniice, tuitelj moe naknadno moe podnijeti novu optunicu ako prikupi nove dokaze. (Da tuitelj moe podnijeti

novu optunicu koja moe biti zasnovana na ovim dokazima to je greka koja e biti ispravljena izmjenama i dopunama zakona).

IZJANJENJE O KRIVNJI Na roitu po izjanjenju krivnje optueni treba da da izjavu da li je kriv ili nije kriv. Tu izjavu

daje u prisutnosti tuitelja i svog branitelj i ta njegova izjava se unosi u zapisnik. U situaciji ako se nakon poziva da se izjasni o krivnji, optueni nee da izjasni onda sudija za prethodno sasluanje donosi u zapisnik da optueni porie krivnju. Isto to e unijeti u zapisnik i u sluaju

ako optueni pone priati o krivinom djelu ili pria o neem drugom ili nee odreeno da se izjasni o krivnji. Pored ovih situacija postoje situacije gdje se optueni sasvim odreeno izjanjava da je kriv ili nije kriv.

Ako se optueni izjasni da nije kriv onda sudija za prehodno sasluanje predmet dostavlja sudiji odnosno vijeu na suenje radi zakazivanja pretresa u roku od 60 dana koji rok se moe iz

opravdanih razloga produiti za jo 30 dana. Da li e predmet dostaviti sudiji ili vijeu koje treba da sudi ovisi od teine krivinog djela tj ako je upitanju kriino djelo za koje je propisana novana kazna ili zatvora do 5 god predmet se dostavlja sudiji a u ostalim sluajevima vijeu.

U onim sluajevima gdje je optueni priznao krivnju, ti se predmeti dostavljaju na razmatranje izjave o priznanju krivnje i to opet tako to se predmet dostavlja po istom principu sudiji ili

vijeu na razmatranje. RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE

Samo na osnovu izjave o priznanju krivnje optuenom se ne moe izrei krivinopravna sankcija, pa je zakonodavac predvidio obavezu suda i to: sudije odnosno vijea da izvre provjeru date

izjave o priznanju krivnje pred sudijom za prethodno sasluanje. Obaveza je suda da u tim sluajevima provjerava postojanje vie kumulativnih elemenata i da tek onda odlui da li e prihvatiti izjavu o priznanju krivnje ili e je odbaciti.

Ono to prvo treba da provjeri jeste da li je do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno,

svjesno i sa razumijevanjem i da li je optueni upoznat o moguim posljedicama ukljuujui one koje se odnose na trokove krivinog postupka i imovinsko pravni zahtjev. Takoer sud treba da provjeri da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog (isto kao i sudija

za prethodno sasluanje pregleda materijale koje je dostavio tuitelj i na osnovu njih izvodi

WWW.BH-PRAVNICI.COM

16

zakljuak da li ima dokaza o krivnji optuenog.) Ukoliko nakon ovih provjera utvrdi da se moe prihvatiti izjava o priznanju krivnje to konstatuje u zapisnik i onda u roku od 3 dana izrie krivino pravnu sankciju. Ako sud nasuprot tome ne prihvati izjavu o priznanju krivnje o tome

obavjetava stranke i branitelja, nakon ega predmet ide u redovnu proceduru suda. U ovom sluaju kada odbaci izjavu o priznanju krivnje to se konstatira u zapisnik i udaljoj

proceduri suenja ova izjava o priznanju krivnje ne moe se koristiti kao dokaz. PREGOVARANJE O KRIVNJI

Adversarni sistem anglosanksonski sistem- akuzatorski postupak U nau krivinu proceduru je takoer uveden jedan novi procesni institut a to je pregovaranje o

krivnji. Pregovaranje o krivnji moe otpoeti jo u toku istrage i ono se u sutini svodi na to: pod kojim uvjetima e osumnjieni priznati krivnju. Ukoliko se tuilac i osumnjieni dogovore o tome onda oni prave sporazum, u stvari jednu vrstu ugovora u kome su konkretizirani svi ti

elementi odnosno konkretizirano je sve ono o emu su se oni dogovorili. Meutim, ne postoji mogunost da sud razmatra sporazum o priznanju krivnje prije nego to je optunica potvrena.

Prilikom dogovaranja tuitelj moe osumnjienom za priznanje krivnje ponuditi izricanje kazne ispod granice koja je propisana za krivino djelo za koje se vodi istraga (npr za krivino djelo za koje je predviena kazna zatvora najmanje 3 godine moe mu ponuditi kaznu ispod toga npr 1 ili

2 godine za uinjeno krivino djelo) ili mu ponuditi blau vrstu kazne (npr novanu kaznu umjesto kazne zatvora ako je po KZFBiH mogue). Dakle tuitelj uvijek mora voiti rauna o

odredbama krivinog zakona i moe ponuditi samo ono kako je to predvieno u tom zakonu. Kada sudu bude dostavljen sporazum o priznanju krivnje on isto mora biti razmatran i moe biti prihvaen ili odbaen.

Prilikom ocjene da li e prihvatiti sporazum sud provjerava vie kumultivnih uvjeta a to je : 1. da li je do sporazuma o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem

kao i nakon upoznavanja o moguim posljedicama ukljuujui i posljedice koje se odnose

na imovinsko pravni zahtjev i trokove krivinog postupka. 2. da postoji dovoljno dokaza o krivnji osumnjienog, odnosno optuenog (pominjanje

optuenog se odnosi na situaciju kada starnke naknadno postignu sporazum o priznanju krivnje i to npr u toku suenja).

3. da li je optueni razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odrie prava na suenje i

da ne moe uloiti albu na krivino-pravnu sankciju koja e mu se izrei.

Ukoliko sud zakljui da su ispunjeni naprijed kumulativni uvjet i on prihvata sporazum o priznanju krivnje i o tome obavjetava stranke i branitelja a onda uzima izjavu od optuenog. Postoji mogunost ukoliko se stranke i branitelj sloe da se odmah izrekne krivino-pravna

sankcija predviena u sporazumu, ali oni mogu traiti da to ne bude tako a onda sud zakazuje pretres u roku od 3 dana na kome se izrie krivino-pravna sankcija.

Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje isti se u toku suenja kao i izjava o priznanju krivnje optuenog ne moe korisititi kao dokaz.

POVLAENJE OPTUNICE Kada je u pitanju optunica predviena je mogunost njenog povlaenja. Dakle, tuitelj moe

pismeno ili usmeno na zapisnik dati izjavu da povlai optunicu bez prethodnog odobrenja do njenog potvrivanja. To je prva situacija, a druga da to uini nakon potvrivanja optunice ali mu je tada potrebno odobrenje sudije za prethodno sasluanje. Ukoliko da takvu pismenu ili usmenu

WWW.BH-PRAVNICI.COM

17

izjavu da povlai optunicu u tom sluaju sud donosi rjeenje o obustavi postupka. O svemu tome se moraju obavijestiti osumnjieni odnosno optueni i njegov branitelj kao i oteeni.

RAZLOZI ZA PRIGOVOR I ODLUKA O PRIGOVORU

Kao to je ve reeno optueni i njegov branitelj mogu nakon potvrivanja optunice podnijeti

prethodne prigovore. Ti prethodni prigovori se iznose u podnesku koji se dostavlja sudu a o njima odluuje sudija za prethodno sasluanje. to se tie samog sadraja takvog podneska u njemu se moe osporavati nadlenost suda (misli se samo na stvarnu nadlenost jer u smislu lana 36

ZKPFBIH nakon potvrivanja optunice sud se ne moe oglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti), zatim moe osporavati sadraj optunice odnosno

ukazivati na njene formalne nedostatke, nadalje osporavati zakonitost dokaza ili dobijenog priznanja, zahtijevati spajanje ili razdvajanje postupka i konano osporavati odluku kojom je optuenom odbijen zahtjev za dodjelu branitelja siromanih. Ukoliko takvi prigovori nisu

opravdani donosi se rjeenje protiv kojih nije dozvoljena alba. Nasuprot tome ukoliko je neki prigovor opravdan kao npr prigovor kojim se osporava formalna

ispravnost optunice, pa sudija za preth sasl ocijeni da takav prigovor zaista stoji onda e u tom sluaju postupiti u svemu onako kako se to radi sa neurednim podneskom.

PRETPOSTAVKE ZA ODRAVANJE GLAVNOG PRETRESA Zakon je predvidio pretpostavke za odravanje glavnog pretresa na koji trebaju pristupiti sve

osobe koje su pozvane a da li se glavni pretres moe odrati i u sluaju ako je neko od izostao ovisi o tome koji je od procesnih subjekata ili uesnika u postupku izostao (npr nee se odlagati ako je samo neki od svjedoka izostao). Za razliku od toga ukoliko je izostao tuitelj, optueni ili

njegov branitelj glavni pretres se odlae. Postoji izuzetak u odnosu na branite lja a to je ako se optueni odrekne prava na branitelja, a odrana nije obavezna.

OTVARANJE ZASJEDANJA

Pojmnovno otvaranje zasjedanja znai poetak rada na nekom predmetu ali to isto tako ne znai

da je glavni pretres poeo (glavni pretres poinje itanjem optunice). Zasjedanje otvara sudija odnosno predsjendik vijea koji objavljuje predmet glavnog pretresa to podrazumijeva saoptavanje imena optuenog i tuitelja kao i navoenje krivinog djela za koje je optunica

potvrena. Od otvaranja zasjedanja pa do njegovog zakljuenja sudija odnosno vijee treba paziti na nadlenost suda. Ukoliko sud nije nadlean do poetka glavnog pretresa treba donijeti rjeenje

o nenadlenosti ako je glavni pretres poeo sud mora donijeti presudu kojom se optuba odbija. NEDOLAZAK TUITELJA ODNOSNO OSOBE KOJA GA ZAMJENJUJE NA GLAVNI

PRETRES

Ukoliko tuitelj ili osoba koja ga zamjenjuje ne doe na glavni pretres isti se mora odloiti. Ovo

zbog toga jer se ni pod kojim uvjetima glavni pretres ne moe odrati ukoliko nije prisutan tuitelj. Ako bi se desilo da se glavni pretres odri bez prisustva tuitelja u tom sluaju je uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka zbog koje se ukoliko bude izjavljena alba

presuda mora ukinuti. Zakon je predvidio sankcioniranje izostanka tiitelja sa glavnog pretresa pod uvjetom da je isti

odloen zbog njegovog izostanka. (npr. ukoliko je do odlaganja dolo iznekog drugog razloga, kao to je izostanak sudije onda je takvo kanjavanje iskljueno) Postoji obaveza sudije odnosno predsjednika vijea da pozove tuitelja kako bi ovaj iznio razloge

zbog kojih je izostao i ukoliko su opravdani (npr prije suenja pozlilo) nee biti kanjen a u

WWW.BH-PRAVNICI.COM

18

protivnom ako nije bilo opravdan razloga moe se kazniti novanom kaznom do 5000 KM. Sud donosi rjeenje. Protiv tog rjeenja je dozvoljena alba.

NEDOLAZAK OPTUENOG NA GLAVNI PRETRES Zakonodavac je takoer predvidio obavezno prisustvo optuenog na glavnom pretresu. Njegov

izostanak sa glavnog pretresa omoguava preduzimanje odgovarajuih mjera samo pod uvjetom ukoliko je uredno pozvan na glavni pretres i nije doao a niti je svoj izostanak opravdao. Za ovu situaciju zakonodavac je predvidio njegovo obavezno privoenje. Ukoliko bi se desilo da

optueni naknadno opravda svoj izostanak sudija predsjednik vijea moe opozvati naredbu. Postoje situacije kada optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni

pretres. U tom pravcu preduzima ktivne radnje (npr ve jednom bio privoen pa ponovno ne doe) ili kada sudska policija doe da ga privede pobjegne iz svog stana i slino, onda su time uspunjeni uvjeti da se prema njemu odredi pritvor. Taj pritvor moe trajati do objavljivanja

presude a najdue 30 dana. NEDOLAZAK BRANITELJA NA GLAVNI PRETRES

Postoje situacije kada uredno pozvani branitelj na glavni pretres ne doe i svoj izostanak ne opravda. U tim sluajevima glavni pretres se odlae jer je optuenom garantirano pravo na formalnu odbranu. U takvom sluaju obaveza je suda da pozove branitelja da objasni razloge

svog nedolaska. Branitelj nije obavezan da doe na to roite jer moe sudu dostaviti i podnesak u kome e objasniti razloge svog izostanka i ponuditi odgovarajue dokaze (npr bio bolestan).

Ukoliko sud ocijeni da razlozi izostanka nisu bili opravdani onda u tom sluaju donosi rjeenje o kanjavanju branitelja novanom kaznom koja moe biti do 5000 KM. Dakle uvjeti za kanjavnaje branitelja su da je uredno pozvan na glavni pretres, da je izostao sa tog glavnog

pretresa i da kansije nije opravdao svoj izostanak. Sa ovom situacijom treba izjednaiti situaciju ako bi branitelj neopravdano napustio glavni pretres jer bi se i u tom sluaju novano kazniti.Ako se radi o branitelju koji je postavljen po slubenoj dunosti a neopravdano izostaje mogue je uz

saglasnost optuenog odrediti drugog branitelja.

NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJETAKA NA GLAVNI PRETRES Isto tako postoje situacije da na glavni pretres ne pristupi svjedok ili vjetak koji su uredno pozvani i svoj izostanak nisu opravdali. U tom sluaju sud donosi naredbu o njihovom

prinudnom dovoenju. Zakon predvia mogunost da se i oni u ovakvom sluaju kazne novanom kaznom do 5000 KM. to se tie samog odlaganja glavnog pretresa zbog njihovog

nedolaska to je faktiko pitanje i zavisi od konkretne situacije. ZAPISNIK O GLAVNOM PRETRESU

Uobiajeno je da se zapisnik o glavnom pretreseu vodi pisanjem na kompjuteru. U taj zapisnik se unosi cijeli tok glavnog pretresa sa svim detaljima preduzetih procesnih radnji. Takoer se u

zapisnik o glavnom pretresu unosi potpuna izreka, ta izreka predstavlja izvornik. Ako je doneseno rjeenje o pritvoru i to rjeenje se unosi u zapisnik.

ITANJE OPTUNICE I DOKAZI OPTUBE I ODBRANE Glavni pretres poinje itanjem optunice. Optunicu ita tuitelj i to je njegovo iskljuivo

pravo i obaveza. Poslije itanja optunice tuitelj ne moe vie povui optunicu ali moe dati izjavu da odustaje od optube i u tom sluaju sud donosi presudu kojom se optuba odbija. Nakon itanja optunice obaveza je suda da zatrai od optuenog da se izjasni da li je razumio

WWW.BH-PRAVNICI.COM

19

optunicu. Ako nasuprot izjave da je razumi optunicu, optueni izjavi da je nije razumio onda je obaveza suda da mu pojasni njene navode. Nakon toga tuitelj mora dati tzv uvodno izlaganje tokom kojeg iznosi kratke razloge o tome sa

kojim e dokazima dokazati tezu optube. Uvodno izlaganje je dakle za tuitelja obavezno i ne treba ga poistovjeivati sa zavrnim rijeima.

to se tie optuenog i njegovog branitelja oni nisu obavezni da daju uvodno izlaganje. Sve je ovo u skladu sa pravima odbrane optuenog i naelo nemo prodere se ibsum (niko nije duan da prua dokaze protiv sebe), koje pravo je sadrano i u nekim drugim odredbama ZKPFBIH. Ovo

pravo ima i svoju logiku jer zato bi optueni dokazivao svoju nevinost dok tuitelj ne dokae njegovu krivnju.

IZVOENJE DOKAZA Na glavni pretresu se izvode dokazi kako dokazi odbrane tako i dokazi optube to znai da

stranke i branitelj imaju pravo pozivati svjedoke. Izraz pozivanje svjedoka u toku suenja je u stvari preuzet iz adversarnog sistema i kada npr tuitelj kae da poziva nekog svjedoka to ne

znai da on u bukvalnom smislu izlazi pred sudnicu i poziva svjedoka ve to radi slubenik suda. Procesne rdnje izvoenja dokaza su prvenstveno povjerene strankama i braniteljima i oni treba da skupljaju procesnu grau ali i sud ima pravo da poziva svoje svjedoke. Praktino svi dokazi se

mogu svrstati u 3 osnovne grupe: dokazi optube, dokazi odbrane i dokazi suda. to se tie samog redoslijeda izvoenja dokaza prvo se izvode dokazi optube a onda dokazi odbrane, nakon

ega se izvodi dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane (replika), nakon ega mogu uslijediti dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje (duplika) i poslije toga dokazi suda. U pravilu sud bi trebao uvijek da saeka izvoenje dokaza optube i odbrane pa tek onda izvodi svoje

dokaze prema tome sud treba da se to manje mijea u prikupljanje dokaze i ispitivanje svjedoka, ali e u sluaju neaktivnosti stranaka i branitelja biti prinuen da to radi. Dokazi se izvode po tzv modelu unakrsnog ispitivanja.

DIREKTNO, UNAKRSNO ILI DODATNO ISPITIVANJE

U toku glavnog pretresa se izvode dokazi optube, odbrane i dokazi suda i kada su u pitanju iskazi svjedoka ili vjetaka ono se provodi po modelu unaksrnog ispitivanja. U okviru toga se vri direktno ili glavno ispitivanje, unakrsno i dodatno ispitivanje. Ovakav nain ispitivanja u smislu

direktnog i unakrsnog ispitivanja je preuzet iz adversarnog sistema a uz to su kombinovani i elementi iz inkvizitorskog sistema (pravo suda da ispituje svjedoke odnosno da im postavlja

pitanja i to kako svjedocima odbrane, optube tako i svjedocima koje je sud pozvao). Glavno ili direktno ispitivanje obavlja stranka ili branitelj koji je pozvao svjedoka. Ta njihova pitanja su usmjerena na slijedei nain i to tuitelja da dokae tezu optube, a ako direktno

ispitivanje vri branitelj da dokae antitezu odbrane. Nakon toga slijedi unakrsno ispitivanje svjedoka koje takoer potie iz adversarnog sistema.

Prilikom unakrsnog ispitivanja nastoje se dobiti odgovori za suprotnu stranu i to na nain da se oslabe odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog ili glavnog ispitivanja. Pri tome treba naglasiti da e pitanja prilikom unakrsnog ispitivanja ograniavaju na opseg odgovora koji su dati

prilikom direktnog ispitivanja. Dakle, glavno ili direktno ispitivanje limitira unakrsno ispitivanje. Ako svjedok priliko unakrsnog ispitivanja dadne odgovore izvan onoga to je pitan prilikom

direktnog ispitivanja onda je to prema pravilima adversarnog sistema irelevantno i ti odgovori se ne uzimaju u obzir. Radi toga bi stranka ili branitelj koji vre takvo ispitivanje morali voditi rauna o tome, a to bi morao da radi i sud po slubeno dunosti. Prilikom unakrsnog ispitivanja

ona strana koja obavlja takvo ispitivanje moe nastojati da dovede u pitanje kred ibilitet svjedoka

WWW.BH-PRAVNICI.COM

20

(npr da dokazaju da lae). Tako npr svjedok moe iznositi neke injenice ili okolnosti nekog dogaaja iako je vidio samo dio dogaaja, a to prilikom unakrsnog ispitivanja treba dokazati. Prilikom unakrsnog ispitivanja moe se pojaviti problem alibija, jer npr u situaciji kada neki

svjedok zna okolnosti koje se odnose na alibi optuenog od starne tuitelja ne bude pitan na te okolnosti, pa se postavlja pitanje kako to odbrana moe dokazati. Postoje 2 mogunosti i to prva:

da odbrana zatrai od suda dozvolu da postavlja takva pitanja vezana za alibi, a ako to sud ne dozvoli da stavi prijedlog za sasluanje tog svjedoka kao svjedoka odbrane. U toku itavog direktnog ili unakrsnog ispitivanja sud ima zakonsko ovlaenje da postavlja

pitanja svjedocima ili vjetacima. Ako se radi o svjedoku suda, onda e tog svjedoka prvo ispitati sud a onda e dozvoliti tuitelju i odbrani da ga ispituju.

Nakon unakrsnog ispitivanja stranke i branitelj dobiju novu priliku da oni jo jedanput ispitaju svjedok i oni u tom sluaju nastoje da oslabe odgovore koje je svjedok dao prilikom unakrsnog ispitivanja i to naravno ako su u pitanju odgovori koji ne odgovaraju npr tuitelju koji je pozvao

svjedoka.

PRAVO SUDA DA NE DOPUSTI PITANJE ILI ODGOVOR

Prema sadanjim zakonskim rjeenjima sudija odnosno predsejdnik vijea je dominus litis (glavni) na glavnom pretresu i on odluuje o tome da li je neko pitanje nedoputeno ili nevano a

isto tako odluuje o prijedlozima stranaka i branitelja u pogledu izvoenja novih dokaza, koje odbija u sluaju ako nema znaaja za predmet ili ne nepotreban.

POSLJEDICE PRIZNANJA OPTUENOG Mogue su situacije da optueni u toku optunog postupka ospori krivnju ili ne napravi sporazum

o priznanju krivnje pa se u toku glavnog pretresa odlui da prizna krivnju. Takvu izjavu moe dati nakon izvedenih dokaza na glavnom pretresu. Poto ni u ovom sluaju takvo priznanje ne moe biti autonoman dokaz, to je i zakonodavac propisao da e to priznanje biti prihvaeno samo

pod uvjetom ako ranije izvedeni dokazi ukazuju da je optueni zaista uinio krivino djelo. Ako su ispunjeni ti uvjeti na izricanje krivino pravne sankcije.

IZMJENA OPTUBE Optuba sadri injenini opis djela u kome su iznesene injenice i okolnosti koje predstavljaju

bitna obiljeja nekog krivinog djela. Tuitelj ima ovlaenja da na glavnom pretresu vri izmjenu optube, a to znai da mijenja u injeninom opisu djela odlune injenice. Poto se u

zakonu navodi da to tuitelj moe uraditi ako ocijeni da se izmijenilo injenino stanje iz toga izvodimo zakljuak da on to moe uiniti po svom nahoenju tj na osnovu svoje nove subjektivne ocjene. Sud mora dozvoliti tuitelju da izvri izmjenu optunice i ukoliko mu to

zabrani tuitelj moe uspjeno izjaviti albu zbog relativno bitne povrede odredaba krivinog postupka. Ako tuitelj mijenja neke okolnosti koje nisu odlune npr. da je oteeni prije dolaska

na mjesto dogaaja bio u kui pa navede da je bio u tali to nisu odlune injenice i ako to mijenja to je tzv preciziranje optube. Kada tuitelj mijenja injenini opis djela on moe mijenjati samo one injenice i okolnosti koje su bile predmet optube. To znai ako je npr tuitelj

podnio optunicu protiv optuenog zbog krivinog djela silovanja, pa se pokae da za to krivino djelo nema dokaza ali se isto tako pokae da je optueni prije odlaska sa mjesta dogaaja ukrao

tanu oteenoj (to nije bilo obuhvaeno u injeninom opisu djela) onda tuitelj nema pravo da izmijeni optunicu tako to bi umjesto injenica i okolnosti koje predstavljaju krivino djelo silovanja sada naveo injenice i okolnosti koje predstavljaju krivino djelo krae. U ovom sluaju

bi se u stvari radilo o nedozvoljenom proirenju optube koje bi sud morao odbiti. Prema tome

WWW.BH-PRAVNICI.COM

21

izmjena optube se moe odnositi samo na genusno (silovanje) djelo za koje je podnesena optuba a ne i na neko drugo krivino djelo.

DOPUNA DOKAZNOG POSTUPKA

Prije nego to objavi da je glavni pretres zavren sudija odnosno predsendik vijea treba upitait

stranke i branitelja da li eventualno imaju novih dokaznih prijedloga. U ovom dijelu postupka iskljuena je mogunost da sud pozove neke svoje svjedoke, ve to mogu uraditi samo stranke i branitelj. Nakon to oni stave svoje dokazne prijedloge sud ocjenjuje da li su oni opravdani i

samo ukoliko su opravdani prihvata izvoenje takvih dokaza.

ZAVRNE RIJEI Nakon to predsjednik vijea odnosno sudija objavi da je dokazni postupak dovren prelazi se na zavrnu rije. Stranke i branitelj iznose zavrne rijei a ako je prisutan oteeni i on takoer. to

se tie redoslijeda zavrnih rijei iste prvo daje tuitelj, zatim oteeni, branitelj i optueni. Tuitelj ima pravo da dadne repliku a posljednje rijei pripadaju uvijek optuenom. Nakon to

oni iznesu svoje zavrne rijei po kojima vre ocjenu izvedenih dokaza na glavnom pretresu i stavljaju prijedloge sudija ondnosno predsjednik viea objavljuje da je glavni pretres dovren.

PRESUDA

Presuda je sudska odluka kojom se raspravlja krivinopravni zahtjev iznesen u optunom aktu.

Postoje 4 vrste provstepenih presuda koje sud donosi i samo sud moe donijeti sankciju, presudu. U Federaciji sud presdudu donosi i objavljuje u ime FBiH.

VEZANOST PRESUDE ZA OPTUBU Presuda se uvijek mora odnositi samo na osobu koja je optuena i to se zove subjektivni identitet presude i optube. Pored toga presuda se mora odnositi na djelo koje je predmet

podnesene ili na glavnom pretresu izmijenjene optube i to se zove objektivni identitet presude i optube. Kada su u pitanju subjektivni i objektivni identitet postoji vezanost suda odnosno

mora postojati takav identitet presude i optube. Pored ova dva identiteta postoji i pravni identitet ali za takvo neto sud nije veza odnosno pravni identite izmeu presude i optube ne mora postojati. To je izriito navedeno u zakonu u kome stoji da sud nije vezan za prijedloge

tuitelja u pogledu pravne ocjene. To znai ako je neke radnje iz optube tuitelj pravno kvalifikovao kao krivino djelo teke krae, sud moe ocjenu injeninog opisa djela zakljuiti

da se radi o krivinom djelu krae i dosljedno tome izvriti prekvalifikaciju djela. Uvijek je najvei problem pitanje objektivnog identiteta presude i optube i ono predstavlja jedno od najteih procesnih radnji. Tu se postavlja pitanje ta sud u injeninom opisu djela optube moe

izmijeniti a da ne povrijedi objektivni identitet presude i optube. Dakle to su one situacije kada tuitelj propusti da izmijeni neke injenice i okolnosti koje je trebao izmijeniti pa sud doe u

situaciju da to uradi. Sud moe mijenjati one injenice i okolnosti koje predstavljaju konstitutivna obiljeja krivinog djela (npr umjesto injenica i okolnosti obijanja kod kr djela teke krae moe navesti injenice i okolnosti koje predstavljaju provaljivanje kod krivinog djela teka kraa).

Nadalje sud moe u injenini opis djela unijeti neke privilegirajue elemente tako da se djelo moe kvlifikovati kao krivino djelo krae umjesto krivinog djela teke krae. Sud u injenini

opis nikad ne moe unijeti kvalifikatorne okolnosti i dovesti optuenog u tei poloaj od onoga u kome je bio.

DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESUDA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

22

Presdua se moe zasnivati samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pres tresu. Prema tome, dokazi koji nisu neposredno izvoeni tokom pretresa i podvrgnuti ocjeni suda ne mogu se koristiti prilikom donoenja presude. Sud moe odstupiti od ovih sluaja neposrednog

izvoenja dokaza na glavnom pretresu samo onda ako je to predvieno u zakonu kao to je npr postoji mogunost sasluanja svjedoka ili vjetaka van suda ako oni nisu u mogunosti da dou( i

to sasluanje se obavlja po modelu unakrsnog ispitivanja). Salsuanje po neposrednom izvoenju dokaza jeste i koritenje zapisnika iz istrage.

VRSTE PRESUDA

Postoje sljedee vrste prvostepenih presuda i to procesna ili formalna presuda je presuda kojom

se optuba odbija, dok su meritorne prvostepene presude: presuda kojom se optueni oslobaa od optube, presuda kojom se optueni oglaava krivim i tzv utvrujua presuda.

PRESUDA KOJOM SE OPTUBA ODBIJA Sud je na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti obavezan da vodi rauna da li su ispunjeni

uvjeti za donoenje ovakve presude. Zakonodavac nije sluajno na prvom mjestu pomenuo ovu presudu jer ako su ispunjeni uvjeti za njeno donoenje onda ne postoji mogunost da se s ud uputa u meritum stvari, ve mora donijeti presudu kojom se optuba odbija. Ta presuda se prije

svega donosi ako sud nije stvarno nadlean, zatim ako je postupak voen bez zahtjeva tuitelja, ako je tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao od optunice, ako nije

bilo potrebnog odobrenja ili je ono naknadno povueno, zatim ako je optueni za isto krivino djelo ve pravomono osuen, osloboen od optube ili je postupak protiv njega rjeenjem obustavljen i konano ako je optuen aktom amnestije ili pomilovanja optueni je osloboen od

gonjenja ili se ono moe preduzeti zbog zastarjelosti ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino djelo. Poto je upitanju procesna ili formalna presuda potpuno je jasno da njezino obrazloenje treba

biti kratko. Ovo je prvenstveno posljedica toga to se sud nakon donoenja ove presude ne moe uputati u meritum stvari ocjenu izvedenih dokaza i slino. Tako npr ukoliko tuitelj na glavnom

pretresu odustane od optube onda se u obrazloenju samo napie kratko da je optunica broj taj i tada od tada i tada podnesena protiv optuenog zbog krivinog djela npr ubistva iz lana 166. stav 1. KZFBIH, a onda se u novom redu samo napie da je tuitelj na odranom pretresu odustao od

optube, pa je sud na osnovu lana 298. taka c. ZKPFBIH odluio kao u izreci.

PRESUDA KOJOM SE OPTUENI OSLOBAA OD OPTUBE Ova presuda se donosi u 3 sluaja koji su predvieni u zakonu i to:

1. Ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao krivino djelo.

To e biti onda ako nedostaje neki od elemenata opeg pojma krivinog djela (uzrona veza izmeu radnje i posljedice, predvienost u krivinom zakonu) ili nedostaje neki od

elemenata konkretnog krivinog djela. Isto tako ova presuda e se donijeti ako je u injeninom opisu naveden neki graanskopravni odnos, upravnopravni odnos ili neki pravno irelevantan odnos.

2. Sud donosi presudu kojom se optueni oslobaa optube ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost (neuraunljivost, stvarna zabluda, djelo se moe

uiniti samo s umiljajem a uinjeno je iz nehata i dr. 3. Ako nema dovoljno dokaza da je optueni uinio krivino djelo za koje se optuuje.

Za ovaj sluaj mogue su sitauacije da nema dovoljno dokaza da je optueni uinio

krivino djelo iako je recimo u stvarnosti on zaisto poinio to krivino djelo. Mogue je

WWW.BH-PRAVNICI.COM

23

isto tako da optueni nije uinio krivino djelo i svi ti sluajevi se oslobaaju na osnovu ove take.

OBJAVLJIVANJE PRESUDE - proitati

REDOVNI PRAVNI LIJEK

U zakonu je predvien rok za albu od 15 dana od dana dostavljanja presude. Pri tome se u zakonu nita ne navodi o kakvoj se presudi radi, to znai da se alba moe podnijeti protiv svih

meritornih i procesnih presuda. Pomenuti rok za albu predstavlja pravo sui generis, to zna i da stranke i branitelj svako od njih ima svoj rok za albu od 15 dana koji poinje tei od dana

dostavljanja prijepisa presude. Kada su u pitanju osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog (brani, vanbrani drug, srodnici u pravoj liniji itd) njima se rok za albu rauna od dana kada je optueni primio presudu.

Postoji mogunost da u sloenim stvarima stranke i branitelj trae produenje roka za albu i isti se iz opravdanih razloga moe produiti jo najvie 15 dana. Kada stranke ili branitelj podnesu

zahtjev za produenje albenog roka onda od toga dana pa do donoenja odluke suda ne tee rok za albu, a kada sud donese odluku rok za albu se nastavlja za preostali vremenski period a u sluaju da je dozvoljeno produenje albenog roka onda dolazi do zbrajanja preostalih dana sa

novih 15 dana albenog roka. Ako je produenje albenog roka traila jedna strana i to bude dozvoljeno onda produenje albenog roka vai i za suprotnu stranu.

SUBJEKTI ALBE Zakonodavac je odredio ko moe podnijeti albu pa je prvo naveo da su to stranke, branitelj i

oteeni ali je predvidio i subjekte koji mogu izjaviti albu u korist optuenog a to su: brani, vanbrani drug optuenog, roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik. Pravo na albu ima oteeni zbog trokova krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu. albu moe

podnijeti osoba iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivinim djelom. Branitelj i osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog istu mo gu

podnijeti bez posebnih ovlatenja ali ne i protiv njegove volje osim ako je optuenom izreena kazna dugotrajnog zatvora. Tuitelj moe podnijeti albu kako na tetu tako i u korist optuenog (ovo se nikad nije desilo).

ODRICANJE I ODUSTAJANJE OD ALBE

Nakon to sud donese presudu prestaju njegova ovlaenja u smislu eventualnog albenog postupka pa jedino od dispozicije volje stranaka ovisi da li e doi do albenog postupka. Kada se ovo ima u vidu onda je jasno da je zakonodavac potovao dispoziciju volje stranaka to je sve

povezano sa njihovim pravom da se odreknu ili odustanu od ve izjavljene albe pod propisanim uvjetima.

Odricanje od prava na albu se sastoji od izjave ovlatene osobe da nee koristiti albu protiv presude, a odustajanje od albe znai da je ovlatena osoba dala izjavu da povlai blagovremeno podnesenu albu. Pravno dejstvo imaju samo ovlatenih osoba. Tako npr kako

branitelj tako ni druge osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog ne mogu dati izjavu da odustaju od albe ukljuujui i onu albu koju su osobe napisale.

Optueni se moe odrei prava na albu tek nakon to mu je presuda dostavljena. OD toga je napravljen izuzetak tako da se optueni moe odrei od prava na albu i prije toga ukoliko su ispunjena dva uvjeta a to je: ako se tuitelj odrekao prava na albu i ako optueni po presudi ne bi

trebao izdravati kaznu zatvora. To e biti u sluaju ako mu je izreena novana kazna, uvjetna

WWW.BH-PRAVNICI.COM

24

osuda ako je oglaen krivim a osloboen je kazne, i da mu je izreena kazna zatvora izdrana u izraunavanje pritvora npr bio je u pritvoru 6 mjeseci i izreena mu kazna zatvora od 6 mjeseci. Do donoenja odluke vijea apelacionog odjeljenja optueni moe odustati od svoje albe kao i

albe koja je izjavljena u njegovu korist. Optueni jedino ne moe odustati od albe koju je izjavio tuitelj u njegovu korist (nikada se to nije desilo). Tuitelj se moe odrei od prava na

albu odmah nakon objavljivanja presude a moe odustati od izjavljene albe prije nego to apelaciono vijee donese od luku.

SADRAJ ALBE I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA ALBE esto pitanje U zakonu je propisano ta alba treba da sadri pa je tako navedeno da ona treba da sadri 5

sastojaka i to: 1. oznaenje presude protiv koje se podnosi alba (naziv suda, broj predmeta i datum) 2. osnov podnoenja albe

3. obrazloenje 4. albeni prijedlog

5. potpis. Od ovih sastojaka albe obavezni su: Zakonski osnov, obrazloenje i potpis. Ako je albu podnio optueni koji nema branitelja ili oteeni koji nema punomonika, a alba ne

sadri sve ono to je potrebno i to je navedeno u zakonu, onda sud poziva alitelja da albu dopuni. Ukoliko oteeni ne postupi tako i ne dopuni albu a alba ne sadri obavezne sastojke

onda e sud njegovu albu rjeenjem odbaciti. To e isto uraditi ako ne moe utvrditi na koju se presudu njegova alba odnosi. Kada je u pitanju alba optuenog sud takvu albu sa takvim nedostacima ne moe odbaciti i

dostavlja je drugostepenom sudu na rjeavanje. albu optuenog moe odbaciti jedino u sluaju ako se ne moe utvrditi na koju presudu se odnosi. Odbacivanje albe oteenog ili optuenog zbog toga to nisu ni na poziv suda naveli na koju se

presudu odnosi njihova alba moe uslijediti samo nakon to sud pokua to utvrditi kroz upisnike i imenike.

Zakonodavac postupa vrlo rigorozno u odnosu na albu tuitelja koja ne sadri obavezne sastojke kao i u odnosu na albu oteenog koji ima punomonika jer u sluaju ako te albe ne sadre obavezne sastojke ista se odbacuje, a to se ini i u sluaju ako se ne moe utvrditi na koju

presudu se odnosi alba. Kada je u pitanju optueni koji ima branitelja a alba ima nedostatke ista se ne moe odbaciti

osim u sluaju ako se ne moe utvrditi na koji se predmet odnosi. Takva alba se dostavlja drugostepenom sudu.

GRANICE ISPITIVANJA PRESUDE

Presuda se ispituje u onom dijelu u kojem se pobija albom. Sud uvijek mora voditi rauna o

osnovama i razlozima i z albe jer mu to ukazuje koji dio presdue je ovlaten da preispituje u smislu podnesene albe. Nema preispitivanja presude po slubenoj dunosti ni u kojem pravcu. Ukoliko sud uvai albu iz osnova bitne povrede odredaba krivinog postupka i ukine presudu,

sud se u ovom sluaju ne uputa u preispitivanje ostalih albenih osnova (pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje....) Ako nije uinjena bitna povreda odredaba krivinog postupka sud

se moe upustiti u ispitivanje injeninog stanja pa ako utvrdi da je alba osnovana ukida presudu, ali se ni tada kao ni u prethodnom sluaju ne uputa u ocjenu niih albenih osnova (povreda krivinog zakona i odluku o kazni). Ukoliko je injenino stanje pravilno i potpuno

WWW.BH-PRAVNICI.COM

25

utvreno tek se tada sud uputa u ocjenu niih albenih osnova i to povrede krivinog zakona u odnosu na koje ukoliko us opravdane ne moe doi do ukidanja presude jer se ista preinauje.

ZABRANA REFORMATIO IN PEIUS

U zakonu je propisano da ukoliko je podnesena alba samo u korist optuenog, da se presuda ne

moe izmijeniti na njegovu tetu. Ovo podrazumijeva i sluajeve i ako je tuitelj izjavio albu ali samo npr zbog odluke o kazni pa doe do ukidanja presude onda nakon donoenja presude u ponovljenom postupku tuitelj moe izjaviti albu samo zbog odluke o kazni. Jednom ukinuta

presuda po albi optuenog uslovljava zabranu reformatio in peius i vie presuda ne moe izmijeniti na njegovu tetu. ???? kad je po njegovom zahtjevu dolo do ponavljanja krivinog

postupka. BENEFICIO COHESIONIS

Ako albeno vijee povodom albe jednog od saoptuenih ocijeni da su razlozi zbog kojih je uvaena njegova alba od koristi i za saoptuenog koji se nije alio ili se alio ali ne u tom pravcu

onda e sud uzeti kao da takva alba postoji. Uvoenje ovog pravnog instituta zakonodavac nastoji da se izbjegnu situacije u kojima se sudi dvojici ili vie optuenih i koji su u istoj pravno situaciji da u albenom postupku doe do razlika npr ako je neki od optuenih u albinaveo da je

prvostepeni sud uinio bitnu povredu.... a drugostepeni sud uvai tu njegovu albu onda se po slubenoj dunosti ovo proiruje i na saoptuenog koji nije izjavio albu ili je nije izjavio u tom

pravcu. Najbolji primjer za pravni institut beneficio cohesionis jeste ... zbog odluke o kazni u kojoj optueni navodi da mu nije uzeto u obzir prilikom odmjeravanja kazne da je u vrijeme uinjenja

krivinog djela bio smanjeno uraunljiv. Ukoliko sud uvai takvu njegovu albu i odmjeri mu kaznu u kraem vremenskom trajanju, onda e u smislu ovog pravnog instituta to biti proireno i na optuenog koji se nije alio ili nije izjavio albu u tom pravcu ako je i on u vrijeme uinjenja

krivinog djela bio bitno smanjeno uraunljiv. U suprotnom ovom optuenom onda nee biti primijenjen ovaj insitut.

ISPITNA PITANJA:

1. Oblici vinosti umiljaj, nehat 2. Pokuaj izvrenja krivinog djela

3. Saizvrilatvo 4. Kazna dugotrajnog zatvora 5. Zastarjelost krivinog gonjenja amnestije

6. Pojam istrage, svrha, ko vodi istragu 7. Dokazi

8. Uviaj 9. Optunica 10. Kad stupa na pravnu snagu

11. Presuda kojom se optuba odbija 12. Odluke drugostepenog suda po albi

13. Granice preispitivanja presude po albi

WWW.BH-PRAVNICI.COM

26

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO

PREDAVA: Venceslav Ili nedjelja, 13.05.2007.

Krivino materijalno pravo predstavlja sistem pravnih propisa kojim drava, radi svoje krivino

pravne zatite odreuje krivina djela i njihove uinioce i propisuje sankcije prema tim uiniocima. Krivino materijalno pravo, u odnosu na krivino procesno pravo, omoguava da se

jedan krivini dogaaj formira u krivinu stvar kao predmet krivinog postupka, te je krivino materijalno pravo pretpostavka krivinom procesnom pravu.

LAN 3 KZFBIH NAELO LEGITIMITETA (osnov zakonitosti) Krivinopravna prinuda opravdava se samo ako se titi ovjek i druge osnovne vrijednosti. Izvire

iz naela legaliteta zakonitosti. To je princip ogranienja krivinopravne prinude, to je jedno od osnovnih naela po kojem se tite osnovne slobode ovjeka, te i druga prava i vrijednosti. To moemo tititi samo

krivinopravnom prinudom. (proitati u KZ).

NAELO LEGALITETA pitanje lan 4. KZ Izvor krivinog prava je zakon, a ne obiaji kao u drugim zemljama. Postoje i neki drugi izvori,

dopunski. Kod nas ovo ne vai. Krivina djela i krivine sankcije se samo zakonom propisuju. Niko ne moe biti kanjen za djelo, ako zakonom nije prije uinjenja djela propisano kao

krivino djelo i propisana sankcija. Sadraj se svodi na tri elementa: - krivino djelo se propisuje samo zakonom, - propisati kaznu (odrediti vrstu i mjeru)

- zabrana izricanja sankcije ako zakonom i meunarodnim aktom nije odreeno kao krivino djelo.

Zakon nema povratno dejstvo. Krivino djelo se odreuje iz dva dijela: dispozicija i sankcija. Te dispozicije mogu biti jednostavne i sloene. Nekada dispozicija za teka krivina djela uope nije sloena npr ubistvo,

a sloena je blanketna, npr prometni propisi. Jednostavne ne sadre opis. Sloena je i alternativna.

Blanketna dispozicija jedna od odlika naeg krivinog prava je preciznost. U oblasti saobraajnih krivinih djela preciznost nije odreena, a to je rezultat kompleksnosti prirode tih djela npr prometni propisi. Nedovoljna preciznost ovih odredbi nameu potrebu da se to negdje

precizira. To praksa dopunjava npr donoenje zakona o saobraaju.

VREMENSKO VAENJE KRIVINIH DJELA Primjena blaeg zakona esto pitanje Na uinioca krivinog djela se primjenjuje zakon koji je vaio u vrijeme uinjenja krivinog

djela. Ako se zakon nakon uinjenja kr djela promijeni, onda se primjenjuje onaj koji je blai za uinioca.

4 A je izuzetak i vezan je za ratne zloine i to je svjetski standard. Ne pitaju ovo.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

27

Zauzet je stav da pravna norma ne moe vaiti prije njenog stupanja na snagu. Izuzeci: ako postoji opi interes koji se odnosi na te probleme, ako se jave kasnije zakoni koji su blai, obavezno se primjenjuje blai, primjenjuje se ak i poslije pravomonosti presude povodom

pravnih lijekova, a pravilo je do pravomonosti presude. Koji je zakon blai odreuje se komparacijom. Uvijek je blai onaj koji to djelo ne predvia

kao kazneno djelo. Ako oba predviaju kao kazneno djelo, blai je onaj koji iskljuuje odgovornost. Ako oba predviaju odgovornost, blai je onaj koji iskljuuje kanjivost. Zatim, blai je onaj koji predvia osloboenje od kazne. Zatim, onaj koji predvia blau kaznu - moe se

blae kazniti. VRLO VANO. Bez obzira to se primjenjuje blai zakon, nije sud duan da primijeni blau kaznu, sve se ocjenjuje lan 48.

SANKCIJE

Kazne, mjere upozorenja i mjere sigurnosti ili bezbjednosti i odgojne mjere koje se odnose na

maloljetnike. Svrha kod sankcija je prevencija (preventivni uticaj na druge da potuje pravni sistem i ne ine

krivina djela) i spreavanje uinitelja da uini kazneno djelo i njegov preodgoj deklaratorno. PRIMJENA KRIVINOG ZAKONODAVSTVA U BIH lan 9.

Proitati, ali ne optereuju puno ovim. Na koga se iskljuuje primjena naeg zakona:

- prema djetetu koje u vrijeme uinjenja nije navrilo 14 godina, iskljueno na djecu ali ne i na sauesnike. Na djecu se primjenjuje glava X KZ.

- Nema odgovornosti pravnih lica to je specifikum.

lan 10 KZ se odnosi na svakog ko na teritoriji FBIH uini krivino djelo (zastava na brodu i registracija aviona). Proitati. lan 12 u KZBIH, odnosno 13 ili 14 u F krivina djela uinjena izvan teritorije FBiH

ZASTARJELOST

Moramo dobro znati. lan 15 KZ. Zastarjelost je osnov za prestanak ovlatenja nadlenih organa na izricanje sankcija i izvrenje tih krivinih sankcija. Nastaje istekom odreenog vremena od izvrenja krivinog djela ili istekom

odreenog vremena od donoenja pravomone presude. Obustava zastare - karakterie je djelovanje takve okolnosti, odnosno zakonske smetnje koja

sprjeava da krivino gonjenje otpone ili ako je otpoelo da se produi (duevno oboljenje, imunitet). Kad prestanu te zakonske smetnje, zastarjelost se nastavlja (uraunava se ranije vrijeme koje je trajalo do te obustave). Te smetnje se zovu zakonske ili pravne smetnje. Ova

smetnja ne utie na druga lica u vezi sa ostvarenjem njihovih prava. Prekid zastare imamo u sluajevima kad nastupe takve okolnosti usljed kojih je zaustavljen tok

zastarijevanja, tako da e da ponovno tee, ali iz poetka. To su situacije do kojih dolazi zbog procesnih radnji organa gonjenja ili kad uinilac uini isto tako teko ili jo tee krivino djelo. Procesne radnje su radnje tuitelja i ovlatenih lica (policije).

Zastarjelost nije na dispoziciji stranaka. Nastupa bez obzira na volju uinioca. Niko se ne moe odrei zastare. Zapamtiti dobro.

Zastarjelost traje za gonjenje: - 35 godina od dana izvrenja djela za koje se izrie dugotrajni zatvor - 20 god za djela preko 10 godina

- 15 preko 5 godina

WWW.BH-PRAVNICI.COM

28

- 10 preko 3 - 5 preko 1 - 3 do 1 ili novane kazne

Za sticaj odreuje se rok prema najteoj. Sve isto kao kod izvrenja osim apsolutnog roka, jer je on dvostruk.

ZASTARJELOST IZVRENJA SPOREDNIH KAZNI I MJERA BEZBJEDNOSTI Novana kazna zastarjelost 2 godine od dana pravomonosti presude.

Obavezno psihiko lijeenje i oduzimanje predmeta kad protekne 5 godina od dana odluke kada su mjere izreene.

Vrenje poziva kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za zabranu te mjere.

KRIVINO DJELO

To je protivpravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja odreena zakonom i za koja je zakonom propisana kazna. Protivpravnost ima substancijalni znaaj. Ranije

bilo drutveno opasno djelo, sada je bolje definisano. Svijest uinioca mora obuhvatiti protivpravnost djela, mora biti svjestan protivpravnosti svog injenja ili neinjenja.

Protivpravnost treba shvatiti kao protivnost normi, onog znaaja koji karakterie samo krivino djelo. To su ona protivpravna ponaanja pojedinca koja znae napad ili ugroavanje najvanijih

drutvenih odnosa. NAIN IZVRENJA KAZNENOG DJELA pitanje

injenjem ili neinjenjem. injenje aktivno djelovanje uinioca, tzv komisivna djela. To je voljni tjelesni pokret. Neinjenje kad se proputa odreena radnja omisivna djela. Voljno proputanje da se uini

radnja na koje je inae to lice obavezno. Neprava kaznena djela neinjenja komisivno omisivna djela. To su djela koja se opisom

djela vre injenjem, ali su izvrena neinjenjem. Proputanjem dunosti (majka trebala hraniti dijete, ali nije i ubila ga ubistvo se radi injenjem). Radnje u odnosu na kazneno djelo mogu biti radnje izvrenja, radnje podstrekavanja i radnje

pomaganja. Mora biti radnja izvrenja i posljedica.

POSLJEDICA

Promjena ili proizvedeno stanje u spoljnjem svijetu prouzrokovano radnjom izvrenja, imamo

radnju sa svim obiljejima krivinog djela i imamo posljedicu. Svako djelo mora imati posljedicu. Kod nekih je jasno izraena (krvni delikti) kod nekih nije

(uvreda). Uzronost je odnos izmeu radnje i posljedice. Za postojanje krivine odgovornosti potrebno je da postoji ta uzrona veza. Ako se stekne vie uvjeta koji su djelovali utvruje se neposredni

uslov (npr svaa dvojice u kafani, hoe da razrijee, hoe da se biju, u tunjavi jedan udari pesnicom, drugi pada, potres mozga, bolnica, umro. Pitanje da li je umro zbog toga ili nije bilo

sestre ili doktora u bolnici. Mora se utvrditi, ako je do doktora, prekinut je uzroni lanac). Radnja izvrenja mora biti u opisu djela oznaena, a za neka treba naroito oznaiti vrijeme i mjesto.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

29

Pitanje koje on esto pita: objektivni uslov inkriminacije okolnosti koje zakon odreuje kao uslov koji treba da se stvori da bi jedno ponaenje ovjeka bilo protivpravno ili da bi dobilo opasni karakter. Ove okolnosti ulaze u sastav krivinog d jela, ali se za postojanje vinosti ne

zahtijeva svijest uinioca da te okolnosti postoje. Dovoljno je da one u konkretnom sluaju egzistiranju (krivino djelo uestvovanje u tui nemamo svijest, ali smo uletili u tuu, i nastane

teka tjelesna povreda ili je neko umro. Npr u privredi nastupila teta). Znaaj ovih uslova je to od njih zavisi postojanje krivinog djela iako one ne odreuju krivino djelo. Posljedica takvog djela je promjena stanja ili stanja koje nastaje izvrenjem te radnje.

SUBJEKT KRIVINOG DJELA

Subjekti su izvrioci, saiz