seminar ski rad - opasne materije klasa 7

Upload: dzenana-spahic

Post on 11-Jul-2015

296 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RADTEMA: OPASNE MATERIJE KLASA VII RADIOAKTIVNE MATERIJEPROFESORI:Van.Prof.Dr. Alija Behmen Doc.Dr. Sabira Salihovi

STUDENTI:Adi Vrabac Selma Muharemovi Agdal Basari Elvis Brki

Adnan Bii

UVOD Godine 1896. Henri Becquerel otkrio postojanje zraenja koje je ostavljalo maglovit trag na fotografskoj ploi Marie Curie je to zraenje nazvala radioaktivnost Otkriveno je da se mogu pojaviti tri razliite vrste zraka a) alfa b) beta c) gama

Postoji oko 92 radioaktivna elementa, a najpoznatiji su: a) uran b) stroncij c) radij d) polonij e) radon f) torij Razlikujemo prirodnu i vjetaku radioaktivnost.

Kod prirodne ovjek je samo posmatra, dok kod vjetake je ovjek taj koji izaziva pojave. Radioaktivne materije mogu imati veoma negativne posljedice na ovjeka

ernobilska katastrofa

KLASIFIKACIJA Vri se prema vrsti jonizirajueg zraenja: a) prirodno b) vjetako Prirodno zraenje dolazi iz tri izvora: a) kosmiko zraenje b) prirodno zraenje radioaktivnih materijala c) radon

Primarni radioaktivni materijali u prirodi su: a) uran b) torij Najei radioaktivni materijali u prirodi i njihove osobine:Nuklid Uran 235 Uran 238 Torij 232 Radij 226 Radon 222 Kalij - 40 Vrijem poluraspada e 7.04108 god. 4.47109 god. 1.411010 god. 1.6 103 god. 3.82 dana 1.28109 god. Aktivnost 0.72%prirodnog urana 99.2745%prirodnog urana 1.6 do 20 ppm u obinim stijenam a 16 Bq/kg u vapnencu; 48 Bq/kg u vulkanskimstijenam a 3 3 plem eniti plin; 0.6 Bq/m do 28 Bq/m tlo - 0.037 do 1.1 Bq/kg

Umjetni izvori zraenja po uinku jednaki su prirodnim Koriste se u: a) medicinskim ustanovama b) ustanovama za istraivanje i uenje c) nuklearnim reaktorima d) vojne svrhe

U slijedeoj tabeli prikazani su najvaniji umjetni radionuklidi:Nuklid Tricij Jod 131 Jod 129 Cezij 137 Stroncij 90 Tehnecij 99 Plutonij - 239 V rijem e poluraspada 12.3 god. 8.04 dana 1.57107 god. 30.17 god. 28.78 god. 2.11105 god. 2.41104 god. Izvor fisijski reaktori; proizvodnja nuklearnog oruja produkt fisije; koristi se u m edicinske svrhe fisijski reaktori; testiranje oruja fisijski reaktori; testiranje oruja fisijski reaktori; testiranje oruja produkt raspada m olibdena-99 produkt bombardiranja urana-238 neutronim a

PREDSTAVNICI Uran Torij Plutonij Radij

RADIOAKTIVNE MATERIJE U TRANSPORTU

Odredbe klase 7 zasnivaju se na odredbama i stavovima IAEA Za transport radioaktivnih materija koriste se slijedei propisi: a) ADR b) RID c) AND Beka konvencija za nuklearnu tetu 21.5.1963.g.

Materijali klase 7 svrstani su u: a) ivini broj 701 po RID u b) ivini broj 2701 po ADR u

OSNOVNI POJMOVIa) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) m) n) Kontaminacija Kontejner LSA Niskodisperzivni radioaktivni materijali Niskotoksini alfa emiteri Osiguranje kvaliteta Osiguranje udovoljenja propisima Paket Pakovanje SCO Program zatite od zraenja Radioaktivni materijal Radioaktivni sadraj Transportni indeks (TI)...

PAKOVANJE Izuzeti paket Industrijski paket (tip IP 1, IP 2 ili IP 3) Paket tipa A Paket tipa B Paket tipa C

OZNAAVANJE VOZILA ZA TRANSPORT OPASNIH MATERIJA

UTOVAR I ISTOVAR RADIOAKTIVNE MATERIJE Prilikom utovara i istovara radioaktivne materije mora se voditi rauna o: a) ivotu i zdravlju ljudi b) ivotnoj sredini c) materijalnim dobrima d) sigurnosti saobraaja

PREVOZ Da bi se radioaktivne materije prevozile mora se strogo voditi rauna o: a) ispunjenju propisa o prevozu b) tehnikoj ispravnosti vozila c) opremljenosti vozila d) radioaktivni materijali se ne smiju prevoziti s bilo kojom drugom klasom opasnih materija

KAMION ZA DEKONTAMINACIJU

SKLADITENJE za vrijeme uskladitenja radioaktivnih materija, zahtijeva se njihovo odvajanje od ostalih opasnih materija kao i od ljudi ukoliko prosjeno povrinski fluks ne prelazi 15 W/m2 i ako okolni teret nije u kesama ili torbama, paket ili ambalaa se moe pohraniti meu opi upakovani teret bez nekih posebnih uslova za smjetaj.

TRANSPORTNI INDEX odrediti maksimalni nivo zraenja u jedinicima milisievertima na sat (mSv/h) na udaljenosti od 1 m od vanjske povrine paketa, ambalae ili kontejnera, neupakovanog LSA I ili SCO I. Odreena vrijednost se pomnoi sa 100 a dobiveni broj je transportni indeks. za tankove, kontejnere i neupakovane LSA I i SCO I, vrijednosti odreene pod (a) multipliciraju se odgovarajuim faktorom vrijednost dobivena pod (a) i (b) zaokruuje se na prvu decimalu, izuzev to se vrijednost 0.05 i manje smatra kao nula.

MJERE SIGURNOSTI I ZATITE OD UTICAJA RADIOAKTIVNIH MATERIJA POSEBNE MJERE SIGURNOSTI (RESTRIKCIJE) PO GRANAMA SAOBRAAJA

Cestovni saobraaj eljezniki saobraaj Zrani saobraaj

hitne a) zaklanjanje b) evakuacija c) jodna profilaksa dugotrajne a) privremeno preseljenje b) trajno preseljenje c) mjere vezane uz prehrambene proizvode d) mjere u poljoprivredi

MJERE KOJE SE PODUZIMAJU U SLUAJEVIMA NUKLEARNE NESREE

ZAKLJUAK Od Becquerelovog otkria radioaktivnosti do danas, pronaene su razliute namjene koritenja radioaktivnog materijala i radioaktivnog zraenja. Prije svega, humanistika primjena radioaktivnog zraenja ogleda se u doprinosu razvoju medicine, a samim tim i ouvanju ljudske vrste. Naalost, primjena radioaktivnih supstanci ima i svoju tamnu, dehumanistiku stranu. U Bosni i Hercegovini, potencijalna nalazita radioaktivnih materijala trenutno se ne eksploatiu. Donoenje zakonske regulative je neophodno jer se jo uvijek primjenjuje zakon iz bive SFRJ iz 1990. godine, kojim nisu regulisane pojedinosti u skladu sa novijim svjetskim i europskim standardima.

DODATAK PREZENTACIJI OBRASCI ZA SKLADITENJE/ODLAGANJE, UVOZ/IZVOZ I PRIJEVOZ NUKLEARNOG MATERIJALA

HVALA NA PANJI