1. UVOD U ovom seminarskom obradiu faze razvitka likovnog izraavanja u djece zavisno od starosne dobi, kao i sa razvojem njihove psihomotorike. Djeca zavisno od starosne dobi razliito vide okolinu oko sebe i na razliite naine prenose crtanjem vienje iste, takama, crtama i na njima samo svojstven nain. Kako se razvija djetetova psiha i motorika, razvija se i njegov interes za svijet oko sebe. im mu to dopuste motorike sposobnosti, dijete poinje arati po papiru. Dijete ui na temelju promatranja svojih najbliih, tako ono svojim aranjem imitira odrasle kako piu. To prvo aranje, spontano i prirodno, djetetova je elja da bude kao mama ili tata, pa prvi djeiji crtei izraavaju ono to dijete vidi. Djeije stvaralatvo kree oko druge godine, to naravno ovisi o svakom pojedinom djetetu. Tada se dijete uglavnom koristi linijama kojima se ono pokuava izraziti. Ono to se dogaa oko njega, dijete pokuava oivjeti, ali kako se dijete razvija na svim podrujima, tako se razvija i njegov likovni izraz. Odrasli moraju djetetu pomoi kako bi ono napredovalo u svom likovnom izraavanju, stavljajui pred njega razliite likovne materijale i doputajui mu da se izrazi na samo njemu svojstven nain. Dijete najbolje ui i razvija se u interakciji s okruenjem i puno vie naui istraujui i igrajui se, nego prihvaanjem gotovih rjeenja. Sve ono to dijete samo proivi, ono o emu stekne vlastito iskustvo, postaje podloga za daljnje spoznaje i uenje. Kroz praktian rad, primjenom razliitih sadraja i materijala, djeca se mogu slobodno izraavati, iskazujui svoje sklonosti i sposobnosti, razvijajui kreativnost. Prilikom osmiljavanja razliitih zadataka, posebno treba voditi rauna o tjelesnoj i psihikoj zrelosti djeteta, obraajui panju na individualne razlike meudjecom. Jedna od najvanijih potreba djece kolske dobi jest elja za stjecanjem novih iskustava i na nastavniku je da djetetu otvori nove mogunosti istraivanja i oblikovanja ponuenog materijala. Pri tome je nuno dopustiti mu da se pokua izraziti na svoj nain i da se ne treba strogo pridravati uputa.2. FAZE RAZVITKA LIKOVNOG IZRAAVANJA U DJECE Ve od najranije dobi (8 mjeseci) dijete modelira od kruha, opipava i istrauje mogunosti oblikovanja rukama, gradi u prostoru elementima koji su mu pri ruci (kockicama, igrakama, hranom), slae i preslaguje, kombinira i daje novu dimenziju objektima i stvarima koje ga privuku. Sasvim nesvjesno, ono zadovoljava svoju potrebu za stvaralatvom i to u dobi kad bi mnogi pomislili da je to nemogue.

Ubrzo nakon prvih kiparskih zahvata, i u susretu sa bilo kakvom plohom na kojoj se moe ostaviti trag prstom (npr. pijesak), dijete ostvaruje svoje prve crtake radove, a uz pristupanost slikarskog materijala poinje slikati uz silno uzbuenje zbog raznolikih mogunosti koje mu pruaju boje.

(Slika 1.)

S obzirom na to da dijete i bez posebne intervencije odrasle osobe pronalazi put za likovno stvaranje, bilo da to ini na plohi ili u prostoru, ini se da je kljuno osigurati mu s jedne strane to vie mogunosti da se likovno izraava i da istrauje likovne materijale, a sa druge strane potrebno je nenametljivo mu ukazati na mogunosti koje nam likovnost moe pruiti, uveavajui djetetovu senzibiliziranost za svijet umjetnosti i njegove specifinosti. (Slika 1.)Nekoliko je osnovnih aspekata rada kad je u pitanju likovni izraz u kolskoj dobi:

uvaavanje i prihvatanje djeijeg autentinog likovnog izraza u skladu sa razvojnim karakteristikama i dobi djeteta,

omoguavanje pristupa raznolikim likovnim materijalima i tehnikama likovnog stvaralatva, osiguravanje vremena i prostora za likovne aktivnosti,

omoguavanje djetetu da usvoji posebne likovne vjetine kad su u pitanju likovni materijal i likovne tehnike,

upoznavanje djeteta s likovnom umjetnosti putem slikovnica, reprodukcija, posjeta galerijama i muzejima. Prilikom analiziranja razliitih shvatanja razvojnih faza likovnog izraza u djece i na temelju istraivanja izvrena je sistematizacija faza likovnog razvitka u djece. Likovni izraz djeteta prolazi kroz faze, a to je uvjetovano godinama starosti, miljenjem i pristupom okolini. Faze likovnog izraza u djece moemo vidjeti iz tabele 1.

Godine starosti1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.15.16.17.

MiljenjePredpojmovno Konkretno Konkretno Apstraktno

predoperacionalno operacionalno

Pristup

okoliniSpontani Intelektualno vizualni

Faze likovnog izraavanjaFaza izraavanja primarnim simbolima (faza aranja)Faza izraavanja sloenim simbolima(faza sheme)Faza izraavanja intelektualnog realizmaVizualni realizamLikovni pojmovni

Sustavi

Tabela 1. Faze likovnog izraza u djeceOne su izvedene praenjem likovnog izraavanja najuestalijih motiva kao to su: ljudski oblik, stol, prostor, kua, drvo itd. ( Tabela 2.)

Tabela 2. Varijacija oblika unutar faza

U savremenoj teoriji kolskog odgoja postoje dva razliita stajalita u odnosu na djeije stvaralatvo, koje imaju vrlo veliki utjecaj na metodiku odgojnog rada, odnosno na nain poticanja djeijeg stvaralatva. Prvo stajalite tretira djeije stvaralatvo kao igru i spontano, esto nesvjesno izraavanje djeteta. Drugo stajalite objanjava djeije stvaralatvo kao oblik kultivirane igre, te naglaava potrebu i znaaj organiziranih odgojnih utjecaja ipoticaja. Po Piagetu, djeca u razdoblju od 3. do 7. godine pokazuju veliku sklonost prema aktivnostima crtanja, graenja, modeliranja i sl., te on te aktivnosti

naziva slobodnim izraavanjem, smoizraavanjem, simbolikom igrom, i estetskim aktivnostima.

Naime,Piagettvrdidajeranamanifestacijaestetskihaktivnosti uvjetovana unutarnjim potrebama djeteta da izrazi svoju individualnu stvarnost.Herbert Readkae da jespontano izraavanje ujedno i slobodno oslobaanje mentalnih aktivnosti miljenja, osjeaja i linog doivljavanja. On, kao osnovni oblik djeijeg slobodnog izraavanja, uzima crte i smatra da se najpotpunije povezuju slike koje postoje u nesvjesnom, da se u njemu slika, koncept, senzacija i misao uzajamno povezuju, to daje osnovu za instinktivno upoznavanje zakona svemira. Likovni izraz djece oduvijek predstavlja vrlo zanimljivo polje istraivanja i rijetko je neka djeija aktivnost zauzela toliko mjestau psiholokim istraivanjima, kao to je to djeiji crte. O tome zato dijete crta, takoer postoje dvije teorije: u jednoj, ova se pojava objanjava unutarnjim faktorima, u drugoj se crtanje i slikanje djece objanjava kao rezultat utjecaja okoline.2.1. Faza izraavanja primarnim simbolima Glavna karakteristike ove faze proizilaze iz razvoja motorike ruke i ake djeteta.U fazi izraavanja primarnim simbolima postoji nekoliko razdoblja. Likovni izraz u prvoj fazi djeluje kao sluajan ili nesreen, sastavljen je od crta poredanih bez reda i zavretka. U ovom stadiju koji se pojavljuje u dobi od oko 18 mjeseci pa sve do tree godine, djeca poinju stvarati prve tragove na papiru (ili nekim drugim povrinama). Ovo razdoblje poklapa se sa kasnijom fazom senzomotornog perioda prema Piagetovoj teoriji kognitivnog razvoja. U ovom razdoblju dijete razmilja kinestetski, poinje poboljavati vizualnu i motornu koordinaciju te se poinje penjati, hodati i trati. Krajem ovog perioda,oko 3. godine razvija se mo simbolikog miljenja i poinje klasifikacija onog to je vidljivo u okolini po boji, obliku i veliini, a znaajan je i razvoj jezika. aranje i ostali pokuaji crtanja u ovoj dobi odraz su vjebanja koordinacije izmeu oka i ruke, pa slijed razvoja ide od grube do fine motorne koordinacije koja se manifestira u djejim likovnim radovima. aranja, meutim, mogu sadravati znaenja za dijete, iako nisu u obliku slikovne reprezentacije. Npr.onoto se ini nasumino povuenim linijama moe prikazivati psa koji tri ili balon koji lebdi, vie u smislu opisivanja pokreta nego doslovnog predoavanja objekta. Na taj nain aranja su poetak djeijeg shvaanja da linije i oblici mogu doarati ono to se registrira u okolini, to moe biti potpomognuto roditeljskim primjedbama o tome ta crte predstavlja.

Slika 2.

Takav sluajni crte prisutan je kao prvi korak u razvoju djeije mogunosti da kontrolira olovku i da ostavlja njome trag ondje gdje to eli (Slika 2.). Tek dvogodinjaci poinju pridavati veu panju tragovima koje su ostavili na papiru. Poetkom tree godine djeca poinju davati imena onome to likovno izraze . Drugo razdoblje u izraavanju primarnim simbolima je kontrolisano crtanje. Tako prve krunice ukazuju na organizaciju razvitka motorike. Kako se razvija motorika ruke, tako i dijete iz hrpe linija dolazi do kruga, te crta krune oblike koji sluajno mogu predstavljati ovjeka. Slika 3.Vrlo se brzo u ovoj fazi javlja prvi prikaz ovjeka (Slika 3.), karakteristian i univerzalan za svu djecu svijeta. U ovoj fazi dijete ne pokuava stvoriti kopiju osobe, ono koristi prikaz glave- noge kao simbol. Sve do nekog doba dijete e se, kad crta ovjeka, malo obazirati na neku odreenu osobu. Dijete u ovoj fazi prikazuje ljudski lik u obliku jednostavna sklopa krugova, ovala i ravnih linija.Muhle(1955.) vidi tri puta koji vode dijete u prikazivanju ljudskog lika: preko okrugla oblika,

stezanjem ovala,

dodavanjem raznih oblika za glavu, tijelo itd.

Prva dva puta ne vode u djeije stvaralatvo nego u ablonsko rjeenje, dok trea mogunost pozitivno djeluje na daljni napredak djeijeg svaralatva. U toj fazi kad djeca gledaju sliku, bilo u knjizi bilo na zidu, obino prepoznaju predmete na slici. Ponekad se ovjek zove tata, pas ime njihova kunog psa. Napredak u ovoj fazi je vrlo velik, jer se na kraju te faze spajaju razum i oko,tj. ruka i predmet. Do sad je oko slijedilo ruku, sada ono poinje upravljati a misao poinje obuzdavati motoriku. Polagano u djeiji crte prodiru utjecaji vanjskog svijeta, te govorimo o prvim pokuajima sloene simbolizacije u pravom smislu i dolazi u slijedeu fazu razvitka u fazu sloenih simbola.2.2. Faza izraavanja sloenim simbolima Kako se razvija psihomotorika djece, te na kraju faze izraavanja primarnim simbolima djeca uoavaju sluajnu slinost svojih crta s predmetom, i poinju davati imena crteima koje nacrtaju, to znai da uz sam proces crtanja nastaje i misao. Davanje imena jest pridavanje znaenja, to znai da uz sam poetak crtanja nastaje i misao. Crte kod djeteta izaziva misaonu sliku. Kasnije je likovna aktivnost svjesno pokrenuta od predhodno zamiljene ideje. U ovoj fazi dijete crta simbole (glava noga simbol ovjeka) koje samo stvara u zamjenu za realnost (Slika 4.). Crtei ove faze puni su simbola koji prikazuju nevizualna obiljeja (pokret, zvukove), ali crte ove faze nema namjeru postii fotografsku slinost, nego upozorava i poruuje. Djeija vizualna memorija u ovoj fazi poinje dobivati vanu ulogu, jer sada dijete postaje sposobno dozvati u sjeanje vizualne predodbe.

Slika 4.Postoje dvije faze izraavanja sloenim simbolima i to:

1. Faza: likovna aktivnost likovno djelo misaone operacije.2. Faza: misaone operacije likovna aktivnost likovno djelo. Kao to se vidi u prvoj fazi misaone operacije su posljedica praktinog rada, a u drugoj fazi misaone operacije su uzrok, a likovno djelo posljedica. Likovna aktivnost pokree misao u prvoj fazi, dok u drugoj fazi misao e pokrenuti likovnu aktivnost.Nove spoznaje pod kontrolom misaonih operacija vodi ruku u ostvarivanje zamiljene ideje i svega onoga to dijete spoznaje, to ga zanima, zaokuplja i emotivno uzbuuje.

U ovom razvojnom stadiju, razvoj vizalnih shema u likovnom izraavanju odraz je razvoja kognitivnih sposobnosti. Djeca od 4. pa do 6. godine ivota brzo napreduju na umjetnikom podruju te se razvijaju vizualni simboli i prave vizualne sheme. Dolazi do otkria povezanosti boje i objekata, a katkad se boja koristi ak na rigidan nain. Crte se poinje konstruirati na osnovi, najee ravnoj liniji koja reprezentira tlo (moe ih biti i dvije) ili se u tu svrhu koristi rub papira, a moe se pojaviti i crta koja simbolizira nebo, ali jo ne postoji prava tendencija prikazivanja svijeta na trodimenzionalan nain (Slika 5.)

Slika 5.Ljudska figura koju je ranije predstavljala glava noga sad je potpuno zamijenjena figurom koja ima glavu i trup, kao i dodatne detalje (Slika 6.).

Slika 6. Radovi djece u ovoj dobi puni su boja i esto armantni odraslom promatrau zbog slobode izraavanja i kreativnosti. Djeca takoer esto poseu za stilskim sredstvom preuveliavanjaobjekata ili isputanjem nepotrebnihelemenata, pa je pri pregledavanju radova u dijagnostike svrhe teko rei koja su preuveliavanja, propusti i dramatini naglasci zabrinjavajui. Tokom ovog razdoblja poveava se i sposobnost ilustracije dogaaja koji slijede jedan iza drugog, odosno crtei koji podrazumijevaju seriju dogaaja. Nakon poetne igre kistom i bojama u fazi primarnih simbola, dijete se moe na sloeniji nain izraavati bojom, ako ga potiemo motivima njemu bliskim i bogatim likovnim sadrajem vezanim za boju. Dijete bojom na crteu moe naglasiti ono to je spoznalo i to dri vanim kao npr. srce lika, jezik krave, krv to je potekla iz noem ubijena udovita, zeleno oko make itd. Crtanje bojom e se zadrati dosta dugo, ak i u poetnoj fazi intelektualnog realizma, naroito ako dijete nije metodiki usmjereno prema likovnim vrijednostima obojene plohe.

Djeca u ovoj fazi vrlo su slabodna u odabiru boja i naina slikanja ako nisu ometana negativnim utjecajem sredine i ako su dobro motivirana. Predmete boji slobodnim izborom boja (konj zelen, drvo crveno itd.). Ponekad dijete upotrebljava preveliku koliinu boje, a to je povezano sa eljom da prekrije povrinu papira, a ne da neto prikae. Najee rade istim bojama i ne mijeaju ih.

U ovoj fazi vanu ulogu poinje dobivati djeija memorija, jer sada dijete postaje sposobno dozvati u sjeanje vizualne predodbe. U ovoj fazi dijete je sposobno, kad zaeli, reproducirati simbol za neki objekat. Crte postepeno poprima oblik sve sliniji onom u zbilji. U ovoj fazi dijete izraava svoje iskustvo, a ne pokuava fotografijski vjerno reproducirati oblik to ga vidi. Dok crta dijete ne reproducira, ono stvara, rekreira svoj doivljaj, svoj svijet. 2.3. Faza intelektualnog realizma U ovoj fazi pojavljuju se poeci apstraktnog miljenja, a sposobnosti likovnog izraavanja

su mnogo vee. Vee ivotno iskustvo i vee likovno- tehnike mogunosti omoguavaju djeci

rjeavanje sloenijih likovnih problema. Tek u ovoj fazi pojavljuje se profil i pokret te razna individualna rjeenja za pojedine predmete. U ovome razdoblju ivota (od 6 do 11godina) svakog pojedinca koji se ukljuuje u jednu grupu (zajednicu, razred), uz uspostavljanje kontakata sa vrnjacima dolaze i prvi ozbiljni zadaci , prepreke i tekoe. Istodobno dijete prelazi na viu fazu likovnog razvitka koju nazivaju fazom intelektualnog realizma.Iskazane emocije su bogatije i raznovrsnije, mnogo je vea sposobnost rada likovno- tehnikim sredstvima. Konkretna likovna tema sama po sebi je neutralna i moe biti iskazana na mnogo naina. To znai da je vrijednost likovnog izraza djeteta u onome to samo vidi, pronae ili otkrije o predmetu ili dogaaju likovnog izraza.

Tematika djeijeg likovnog izraavanja je vrlo raznovrsna. U strunoj se literaturi istie da su najee teme djeijeg likovnog izraza ovjek, kue, ivotinje, drvo, prijevozna sredstva, cvijee i sl.. Prije nego to dijete zapone neto svjesno oblikovati, ono crta ovjeka, jer je s njim u kontaktu od svog prvog dana. Ta e tema u kasnijem djetetovu likovnom razvoju poprimati sve bogatije sadraje i savrenijeforme. Veina dananjih psihologa miljenja je da evolucija djejeg crtea odgovara razvoju djeije misli. Deava se da se zbog nepoznavanja djeijih likovnih spoznaja i mogunosti namee djeci ba u prvom razredu osnovne kole (kad djeca mijenjaju sredinu i imaju tekoa u savladavanju novih pojmova) ablonizirani nain rada, koji negativno djeluje na daljnji stvaralaki razvitak djeijeg likovnog izraza.

Kako posjeduju vee ivotno iskustvo i vee likovno-tehnike mogunosti omoguavaju uenicima rjeavanje sloenijih likovnih problema. Kod ljudskog oblika pojavljuje se profil, polagano i pokret te sve vea vizualna objektivnost u prikazu ivotnih sadraja (Slika 7.).

Slika 7.

U ovom periodu pojavljuju se razna individualna rjeenja za pojedine objekte, kue, trgovine, ljudske figure itd. Djeije emocije su bogatije i raznovrsnije, a sposobnost rada likovno-tehnikim sredstvima sve je vea, pa se njihova primjena proiruje. Na likovnim proizvodima ove faze bitno je vertikalno-horizontalno. Javlja se pojam pravi ugao njime dijete hoe objasniti najvee mogue razlike izmeu pojedinih predmeta.

Analitinost djetetu omoguava da radi sloene kompozicije, cjelinu gradi na hijerahiji detalja, to nam otkriva sposobnost djetinjeg percipiranja okoline. Oko i ruka pridonose razvoju. U ovo doba nastaju u djeijem likovnom izrazu odreeni naini prikazivanja, koje odrasli ne mogu razumjeti, ili ih tumae proizvoljno, ali koji ipak pokazuju odreene zakonitosti. Tako moemo razlikovati neke naine likovnog izraavanja kao transparentnost prikaza (rendgenski prikaz), prikaz akcije u fazama kretanja (vremenska dimenzija), emocijska proporcija, rasklapanje oblika, prevaljivanje oblika, vertikalna i obrnuta perspektiva i poliperspektiva. a) Transparentni prikaz Ako dijete crta kuu ono ne prikazuje samo fasadu kue, nego i enterijer sa svim predmetima koje voli (Slika 8.). Ovdje se radi o vienju koje je rezultat znanja i predodbe (Piaget. 1975.) b) Prikaz akcije u fazama kretanja Ponekad dijete prikazuje akciju u odreenom vremenskom slijedu. Naprimjer, ako crta igru loptom, ono e prikazati kako uzima loptu, kako je udara, a potom ona pada preko ograde (vremenski slijed) (Slika 9.). Za oznaku kretanja dijete multiplicira noge i loptu u putanji.

c) Emotivna proporcija

Emotivna proporcija znai da dijete predmete ili likove koji za njega predstavljaju neto vano znatno poveava, a ostale crta kao manje bez obzira na njihovu stvarnu veliinu (Slika 10.). Ako su djetetu dva lika jednako vana, kao npr. slon i mi, ono e ih likovno izraziti kao jednako velike, jer nema razloga da budu razliite veliine. Slika 8. Slika 9. Slika 10.d) Prevaljivanje oblika

Ako dijete crta svoju porodicu za stolom, vidjeemo da ono posebno ne mari za liniju tla ve, dok crta, okree papir kao da svaka figura ima svoje tlo te nam se ini da su oblici prevaljeni na tlo (Slika 11.). e) Rasklapanje oblika

Rasklapanje oblika esto nalazimo u prikazu kua. Pojedinu kuu dijete sagledava s prednje, zadnje i s bone strane (Slika 12.).f) Vertikalna perspektiva

Prostor dijete izraava nizanjem oblika tako da se ono to je bilo u prvom planu nalazi u donjem dijelu slike, a to je prostorno dalje, nalazi se iznad ovog. Dakle, oblici se okomito niu jedan iznad drugog ( Slika 13.). Slika 11. Slika 12. Slika 13.g) Obrnuta perspektiva

Djeca esto u prikazivanju prostora i prostornih objekata jest iskrivljavanje vienog, najee tako da dobivamo obrnuti dojam: ono to prostorno dalje prikazuje se kao vee, ono to je prostorno blie kao manje ( Slika 14.).h) Poliperspektiva

Kod poliperspektive dijete objekat promatra i izraava istodobno s raznih strana, raznih uglova gledanja. Na prikazu se mogu pojavljivati predmeti i likovi gledano odozgo (iz ptiije perspektive), a drugi frontalno ili sa strane (Slika 15). Tako crte dobiva u svom likovnom izrazu obiljeja djetetove nadrealne fantazije i sna. Slika 14. Slika 15 Uenici se u ovoj fazi postupno usmjerava prema uoavanju lokalnih boja i njihovih hromatskih i tonskih vrijednosti npr.: crveno kao jabuka, crveno kao cikla, kao ipak ili uto kao limun, kao kruka, kao dinja. Pojavljuju se crtake slikarske strukture i teksture kojima se izraava graa predmeta ili karakter povrine.

Iskustvo to ga je dijete dosad steklo, lagani prijelaz apstraktnom nainu razmiljanja, postepena likovno-tehnika zrelost, prilagodljivost razliitim uslovima, omoguuje da na ovom stupnju ono postigne izvanredna i zanimljiva likovna ostvarenja, pod predpostavkom pravilna vodstva od strane pedagoga. Zbog svega toga ovo razdoblje nazivamo zlatnim dobom djeijeg likovnog izraavanja i stvaranja.

2.4. Faza vizualnog realizma

U fazi vizualnog realizma (od 9. do 15. god.) nastavlja se period konkretnih operacija i djeca se udaljavaju od iskljuivo egocentrinog naina miljenja poinju uzimati u obzir misli, osjeaje i stavove drugih. Karakterizira ga realistinije izraavanje objekata. Samo razdoblje bogatije je detaljima, percepcije su skladnije a isto je i sa prostornim odnosima.

U ovom razdoblju prevladani su elementi prethodnih faza: slika se gradi kao cjelina, ne nastaje od pojedinano sastavljenih dijelova . Naputeni su prijanji naini prikazivanja prostora i sve je podlono odreenoj perspektivi. Uenici u ovom razdoblju postepeno svjesno usvajaju geometrijsku i koloristiku perspektivu. Openito gledano, u dobi od 9 i 10 godina djeca ele postii to realniji dojam u svojim radovima; raste kompleksnost upotrebe linije, oblika i detalja, poinju prvi pokuaji crtanja u perspektivi, istanava se upotreba boja, a ljudska figura poprima detaljnije i raznolikije elemente posebno s obzirom na spol. Budui da je glavna elja postii fotografski efekt, prisutan je i izraen kriticizam, to jasnije i ivotnije crte izgleda, to mu je vea kvaliteta (Slika 16.). Takav stav dovodi do isputanja detalja i objekata za koje dijete misli da ne moe dobro prikazati, pa nije iznenaujue da karikature i likovi iz crtanih filmova postaju popularne teme u ovom periodu. Mnoga djeca se obeshrabre i prestanu crtati, osim ako nemaju dovoljno poticaja i prilika za daljnji razvoj vjetine, pa je esta pojava da crtei odraslih izgledaju kao da ih jenapravilo dijete od 10, 11 godina (Malchiodi, 1998.).

Slika 16. Autoportret 11-ogodinje djevojice Zbog prethodno spomenutih razloga, veina odraslih nikad ne dostigne ovaj stadij, ali oni koji nastave, ve u dobi od 13 i 14 godina u stanju su jasnije i efektivnije koristiti perspektivu, ukljuuju vei obim detalja u svoje radove, poveava im se kritika percepcija okoline, vjetije rukuju s raznim materijalima, posveuju vie panje boji i dizajnu i postaju sposobni stvarati apstraktne slike. Radovi adolescenata esto odiu odreenom atmosferom i doimaju se kao vrlo lini izraaj. Dok se mlaa djeca usmjeravaju na crtanje ljudi,ivotinja i okolia, adolescenti koriste ove elemente, namjerno ih simbolizirajui i koristei kao nain prijenosa miljenja o odreenim problemima, demonstraciju vlastite filozofije i samih sebe.3. ZAKLJUAK Razvoj djeijih izraajnih likovnih sposobnosti je u uskoj vezi s kognitivnim razvojem. Zapravo mogli bismo povui paralelu izmeu razvoja likovne ekspresije i opeg intelektualnog razvoja. Kognitivni razvoj moemo podijeliti na odreene stadije kojima bismo mogli pridruiti odgovarajue faze djeijeg crtea:

- Faza izraavanja primarnim simbolima (aranja) od 1.do 3. koju karakterizira simbolizacija okoline, uvianje uzrono-posljedinih veza kroz akciju, pokret i kretanje stvari, te prvi pokuaji umjetnikih aktivnosti kroz motorike aktivnosti ovladavanja prostorom i plohom.- Faza izraavanja sloenim simbolima ( faza sheme) od 4. do 6. godine i u ovoj fazi dogaa se pomak s motorike na simboliku. Prve crte dobivaju znaenje. Crtei se imenuju i to je korak dalje u razvoju apstraktnog miljenja. Dijete ne pokuava stvoriti vjernu reprodukciju oblika koje vidi, nego crta svoje iskustvo. U ovoj fazi su poeci pojmovnog miljenje a zapoinje oko etvrte i pete godine, kada su i tehnike crtake sposobnosti vee. Crte je podreen ideji djeteta.

- Faza intelektualnog realizma od 7. do 9. godine - faza konkretnih operacija kada se kod djeijeg crtea poinje manifestirati realizam i tada nastaje spontani djeiji crte. Dijete naputa intuitivno steene pojmove i poinje stvarati temelje vrstih i promiljenih kretanja steenih apstrakcijom.

- Faza vizualnog realizma (od 9. do 15. god.) nastavlja se period konkretnih operacija i djeca se udaljavaju od iskljuivo egocentrinog naina miljenja, poinju uzimati u obzir misli,osjeaje i stavove drugih. Djeije likovno stvaralatvo nije samo razonda, ono je za svako dijete ozbiljan rad. Sposobnost gledanja, prouavanja, kreativnost i svaralatvo nisu potrebne samo umjetnicima, nego su sastavni i neophodni dio svakog ovjeka, ono to ga oplemenjuje i ini posebnim. Djeci treba pruiti mogunost da iskuse svo bogatstvo svijeta u kojem ive, ponuditi im treba raznolikost materijala, ohrabriti ih i pohvaliti u samom procesu rada.

Sva djeca su umjetnici. Problem je u tome kako da ostanu umjetnici i onda kad odrastu. Pablo Picasso16