seminarski filozofija dalje

SADRŽAJ

UVOD_______________________________________________________2

POLOŽAJ ŽENE U DANAŠNJEM DRUŠTVU____________________3

LJUDSKA PRAVA – PRAVA ŽENE_____________________________3

DISKRIMINACIJA ___________________________________________4

OBRAZOVANJE _____________________________________________5

EKONOMSKI POLOŽAJ _____________________________________5

POSLJEDICE ISKLJUČIVANJA GLASA ŽENA_________________6

RAZLOG ISKLJUČENJA_____________________________________7

ŽENE U JAVNOM I POLITIČKOM ŽIVOTU____________________7

IZBORNA KAMPANJA_______________________________________8

RJEŠAVANJE PROBLEMA___________________________________9

ZAKLJUČAK_______________________________________________10

PRILOG___________________________________________________ 11

LITERATURA______________________________________________12

1Doc. Dr. Z. Arsović Student: M. Šormaz

UVOD

Svakim danom sve je više žena aktivno uključenih u političke, ekonomske i društvene promjene. Žene se više ne zadovoljavaju time da budu pasivni posmatrači, žele da budu pokretači promjena, da budu aktivni učesnici u događajima koji se tiču svih nas. U našem patrijarhalnom društvu takve žene nailaze na jak otpor u svim vidovima svoga djelovanja.

Trebamo imati u vidu sljedeće podatke:

U cijelom svijetu su 1990.g. samo 3 procenta vladinih ministara bile žene.

Žene nemaju ministarski položaj u 93 zemlje. Žene zauzimaju manje od 5 procenata najviših položaja u

međunarodnim organizacijama, uključujući Ujedinjene nacije i Evropsku zajednicu.

Zastupljenost žena u najvišim vrhovima vlasti širom sveta je manja od 10 procenata.

I onda kada su žene postavljane na vodeće pozicije u vladama i međunarodnim organizacijama, one su uglavnom postavljane na mesta u posebnim oblastima, kao što je npr. obrazovanje, zdravstvo, i društveno blagostanje - oblasti koje se "smatraju" ženskim problemima.

U cijelom svijetu se svega šačica žena ikada nalazila na mjestima ministra finansija.

U cijelom svijetu je tendencija da političarke moraju imati mnogo impresivniju političku biografiju i mnogo više akademske kvalifikacije od muškaraca na sličnim pozicijama.

Iako su žene znatno doprinosile mnogim političkim revolucijama širom svijeta, one su, po pravilu, rijetko dobijale političke funkcije u novim vladama, koje su se rodile upravo i iz njihove borbe.

Moj zadatak u ovom seminarskom radu je da pokušam odrediti koje su to prepreke postavljene pred ženu, kako ih je moguće riješiti i da li je realno očekivati da žena koja povede izbornu kampanju i pobijedi.


POLOŽAJ ŽENE U DANAŠNJEM DRUŠTVU

Već od pamtivijeka, žena u društvu nije izjednačena sa muškarcem, nema jednaka prava i postaje rob porodice. Ko je tome krivac, nalazimo li odgovore na to pitanje u našoj vjeri, istoriji ili ih nalazimo u svakodnevnom životu? Je li glavni krivac muškarac ili sva krivnja leži na ženi?Prve odgovore nalazimo u simboličkim prikazima Biblije, Eva pojede zabranjeni plod i automatski postaje krivac svih ljudskih nevolja.

Kakav je položaj žene u današnjem društvu i nije lako odgovoriti. Nase društvu je patrijarhalno, bar se do nedavno tako deklarisalo. Mnoge svari su se promijenile na bolje, ali ipak je ostalo mnogo toga za učiniti. Mogli bismo reći da se nečiji položaj u društvu može procijeniti kroz nekoliko pokazatelja, a to su:

regulisana ljudska prava – prava te grupe (ne)postojanje diskriminacije obrazovanje ekonomski položaj u društvu položaj u javnom i političkom životu

LJUDSKA PRAVA – PRAVA ŽENE

Ako se ljudska prava shvate univerzalno, na način da pripadaju svim ljudima, nameće se pitanje zašto govoriti o posebnim ženskim pravima.Ta prava treba da spadaju u opšteljudska prava i zato je nerazumljiva potreba da se formira posebna grupa prava – prava žena.

Princip jednakih mogućnosti1 garantuje da svako ljudsko bićeima jednaka prava i mogućnosti da unaprijedi sopstvene talente i vrline, kao i da postoji jednako plaćanje za jednake poslove.

Kada su u pitanju muškarci i žene, princip jednakih mogućnosti znači da oni imaju ista prava i odgovornosti u pogledu:

zaposlenja, porodice, domaćinstva i djece učešća u donošenju političkih odluka, sindikalnom životu drugim javnim aktivnostima

1 Savić M. , Ženska prava, Beograd, G17 PLUS, 2005.


Svjesni smo da to nije uvijek tako, ali moramo priznati da se stvari kreću nabolje.

Neka od ljudskih prava povezana sa učešćem u politici obuhvataju pravo na:

- glasanje - konkurisanje za političku funkciju - držanje otvorenih i javnih govora - miroljubive demonstracije - udruživanje u grupe po sopstvenom izboru. Drugi uslovi koji mogu pomoći učešću žena u političkom i

javnom životu su: - obrazovanje - slobodno vrijeme za susrete sa drugim ženama i

diskutovanje o problemima - pomoć oko vođenja računa o djeci, što omogućuje njihovo

učešće na sastancima - prethodni primeri zastupljenosti žena u lokalnim, državnim i

nacionalnim tijelima gde se donose odluke.

DISKRIMINACIJA

Ako se osoba nepravedno ili drugačije tretira samo na osnovu svoje pripadnosti određenoj grupi, govorimo o diskriminaciji koja grupu i njene pripadnike lišava čitavog niza osnovnih ljudskih prava i na taj način stvara podređenost i zavisnost od grupe koja to čini – dominantne društvene grupe.

Diskriminacija2 nužno stvara nejednakost, a može se vršiti na osnovu: rase, porijekla, godina, pola, religije, nacionalne pripadnosti, bračnog stanja, HIV pozitivnosti, političkog opredjeljenja itd.

Žene su diskriminisana društvena gupa pošto postoji vjerovanje da nisu podjednako sposobne i kompetentne kao muškarci i zato ne treba da uživaju ista prava i da imaju jednake životne šanse kao muškarci.

Jedini mogući način borbe protiv diskriminacije žena u društvu je ulaganje i poticanje povećanja stepena obrazovanosti žena.Ipak, i tu postoji problem, pogotovo u našoj sredini.

Kada država ne da ženama pravo glasa, ona direktno ograničava žensko ljudsko pravo učešća u političkom i javnom životu. Ali, države retko postupaju toliko otvoreno. Umjesto toga, one mogu da zakažu glasanje u

2 Promotivni materijal udruženja žena *B.A.B.E.*, Zagreb, 2005.


vrijeme kada su žene zauzete, drže političke sastanke na mestima do kojih samo mali broj žena može doputovati, ili da ograniči mogućnost žena da se sastaju u vezi sa političkim pitanjima. To su sve primeri indirektnih aktivnosti. Država takođe može odbiti da interveniše kada muškarci zabranjuju ženama da govore na političkim skupovima, da drže ženske proteste ili da učestvuju na izborima za određene funkcije. To je primer neaktivnosti države koja ima uticaj na mogućnost žena da učestvuju u političkom životu.

OBRAZOVANJE

Obrazovanje žena je jako važno pitanje jer se efekti obrazovanja odražavaju na život i unapređenje položaja žena.Obrazovanje ženama pruža znanje, vještine i samopouzdanje koji im omogućavaju da se razvijaju kao slobodne i nezavisne ličnosti, uzmu aktivno učešće u svim oblastima života i da drže svoj život u svojim rukama.

Iako je pravo na jednak pristup obrazovanju3 svim ljudima garantovano mnogobrojnim međunarodnim konvencijama, ono danas nije besplatno i svima dostupno.

Žene se često obeshrabruju za školovanje u onim zanimanjima koja važe za tradicionalno muška i profitabilnija, tako da postoji mnogo veći broj inženjera, programera i doktora, kao i brojne spremačice, učiteljice, vaspitačice itd. Sinovi se šalju u školu, dok kćeri ostaju u krugu porodice, pošto se smatra da im fakultetska diploma neće pomoći u održavanju kuće i odgoju djece

EKONOMSKI POLOŽAJ

Žene su zaposlene u tipično „ženskim“ zanimanjima, koja su po pravilu manje profitabilna.Obično su zaposlene pola radnog vremena, ili privremeno, češće nego muškarci.Zbog poslova i obaveza u domačinstvu, u kojima su žene stalno ili najčešće prisutne i čije se obavljanje od njih očekuje, žene se najčešće ne zapošljavaju ili često izostaju sa posla.Zato vrlo često poslodavci odbijaju da zaposle ženu i prednost daju muškarcu, bez obzira na polovnu sposobnost.

3 Promotivni materijal Asocijacije za žensku inicijativu, Beograd, 2006.


Prema podatcima UN4 - a, žene:

obavljaju 2/3 svjetskog posla zarađuju 1/10 svjetskog prihoda posjeduju manje od 1% svjetske imovine

POSLJEDICE ISKLJUČIVANJA GLASA ŽENA

Jedna od glavnih svrha postojanja izborne i predstavničke vlade je pomoć u obezbeđivanju odgovornih aktivnosti lidera, koji se bave potrebama građana i koji imaju odobrenje javnosti za svoje odluke. Kada su neke kompletne grupe (kao npr. žene) slabo zastupljene, cjeli sistem javnosti, odgovornosti i odobrenja javnosti propada. Možete li dati konkretan primer takvog propusta u vašoj zemlji? Kada se desilo da je vaša vlada pretpostavila da postoji saglasnost žena za politiku koja je u stvari protiv njihovih interesa (i koja zbog toga nikada ne bi ni postala politika kada bi žene bile u potpunosti aktivne u vladi)?

Mediji i političke partije se često smatraju stubovima demokratije. Njima, međutim, sa svoje strane, obično dominiraju muškarci, a naročito kada su u pitanju visoki položaji, pa se kao dodatni problem javlja da su i mediji i političke partije često skloni da trivijalizuju ženska iskustva, uključujući kršenje njihovih ljudskih prava. Ili mediji tretiraju kršenje ženskih ljudskih prava na voajerski način, vodeći računa samo o "dobroj priči" ne mareći mnogo o stvarnim ženskim potrebama.

Da li bi veća zastupljenost žena dovela do nekakvih razlika u vladinim politikama i međunarodnim organizacijama? Neka istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se žene, za razliku od muškaraca, više protive upotrebi sile kao sredstva razrešenja sukoba. Mislite li da bi žene vodile rat i druge konfliktne situacije na način različit od muškaraca? Ili su žene i muškarci suštinski isti po pitanjima rata i mira? Zašto ili zašto ne?

Kada su osnovane Ujedinjene nacije 1945, žene su imale pravo da glasaju isto kao i muškarci u samo 31 zemlji. U većini zemalja, ženama je omogućeno da glasaju tek tokom poslednjih 30 godina.

U tom smislu su neke evropske zemlje među najzaostalijima. Na primer, Švajcarska je odobrila ženama pravo glasa tek 1971. a Lihtenštajn 1984. Zemlje koje su bile kolonizovane od strane evropskih sila, nisu mogle da ženama omoguće pravo glasa dokle god ga nisu imali ni muškarci. Prvi ustavi u većini tih zemalja donošeni po sticanju nezavisnosti, uključivali su pravo glasa za sve odrasle, ne praveći razliku između žena i muškaraca.

4 http://www.ravnopravnost polova.com/


http://www.ravnopravnost/

Danas je situacija da iako su žene osvojile pravo glasa u većini zemalja, i mada obično predstavljaju većinu glasačkog tela, političkim partijama najčešće rukovode muškaraci, a takođe i ogromnu većinu izbornih funkcija zauzimaju muškaraci.

RAZLOG ISKLJUČENJA

Zašto su žene tako slabo zastupljene na višim nivoima vlasti i vodećim funkcijama u međunarodnim organizacijama? Jedan od glavnih razloga u mnogim dijelovima svijeta je istorija isključenja. Ako države ne preduzmu korake da promene takvu istoriju, žene nikada neće potpuno učestvovati u političkoj i javnoj oblasti života. Javno mnjenje može spriječiti žene da konkurišu za javne funkcije.

Predstava o dobrom kandidatu može se ne uklapati najbolje u predstavu o tome šta je "dobra žena". Takođe, uskraćivanje bilo kog društvenog ili ekonomskog prava o kome se diskutovalo u ovoj knjizi, dovodi do prepreka da žene imaju puno učešće u oblasti politike. Kada žene nemaju sredstava da plate prevoz, na primer, one ne mogu putovati na političke sastanke i/ili biti u stanju da glasaju.

ŽENE U JAVNOM I POLITIČKOM ŽIVOTU

Još uvijek se od žene u našem društvu očekuje da bude osoba *iz sjenke*, tj. supruga uspješnog muža.Pomalo i stidljivo se uspijevaju dokazati žene koje stoje same iza svojih uspjeha.Do nedavno su bile usamljeni primjeri koji su samo potvrđivali pravilo, a danas ih je sve više i sve su glasnije i ustrajnije u svojim nastojanjima.Svima im je zajedničko to da ne traže poseban tretman zato što su žene, već samo traže ono što imaju i njihove kolege muškarci – poštovanje zbog svojih dijela i aktivnosti.

Nužno je učešće žena u političkom životu zato što one imaju drugačiju ulogu i odgovornost koja se od njih očekuje.Samim tim vode drugačije živote i zalažu se često za drugačije vrijednosti.Prisutnost žena na mjestima odlučivanja ukazaće na te razlike i omogućiti zastupljenost ženskih interesa.Žene u politici su tu da bi se bavile „ženskim prioritetima“, kao što su nasilje u porodici, porodica, škole, vrtići...To su teme koje muškarcima političarima nisu u centru pažnje, zato što oni ta pitanja ne smatraju političkim vrednim.


Podatci pokazuju da svuda gdje je učešće žena u odlučivanju veće, adekvatnije i temeljnije se prilazi rješavanju ženskog pitanja.Prisustvo žena u vlasti iam direktan uticaj na to da li će ženska pitanja uopšte biti pokrenuta.Zahtijev demokratije je da političko tijelo poput parlamenta mora da obuhvata sve slojeve u društvu, naročito one koji su marginalizovani.

Najbrojniju zapostavljenu grupu čine žene i zato one imaju pravo i obavezu da imaju svoje predstavnice u parlementima, ministarstvima, savjetima, partijama, odborima... i važno je da svi budu uključeni u donošenje odluka koje se tiču svih nas.

IZBORNA KAMPANJA

Ljudi vjeruju da žena u plitici označava čvrste i iskrene stavove, za razliku od njenih kolega, koji mogu biti neiskreni, karieristi i sl.Kreće se od predpostavke da, kada je već morala zapostaviti porodicu zbog politike, sigurno to čini sa dubokim ubjeđenjem u svoje ideje i ciljeve.Po mom mišljenju to je najjače oružje koje se može upotrijebiti u kampanji.Povjerenje ljudi je jako teško zadobiti, u politici još i teže, i zbog toga bi žena morala pokazati da misli ozbiljno i da nema namjeru odustajati niti se miriti sa ustaljenim mišljenjima većine.

Jasnim i jednostavnim rečenicama se mora objasniti biračima kakvo je naše mjesto u okruženju trenutno, koje su mane našeg trenutnog stanja i šta je nužno promijeniti da bi nam bilo bolje.Moramo znati da više niko ne vjeruje u obećanja politilara, a naročito ne predizborna.Bolje iskreno reći: *Trenutno živimo loše, a ako to želimo promijeniti moramo se potruditi.Promjene se neće dogooditi preko noći, to niko ne može uraditi, pa ni ja.*, nego obećavati svijetlu budučnost jednim potezom čarobnog štapića.

Ljudi vjeruju da žena u politiku ne ulazi iz materijalne ili neke druge koristi, već iz iskrenog ubjeđenja da se nešto stvarno može promijeniti na bolje.

RJEŠAVANJE PROBLEMA


Kako bismo mogli da rješimo problem nedostatka žena u izbornoj oblasti?

Gledano istorijski, ženske partije su imale priličnih problema u pridobijanju glasova i ostvarivanju povjerenja u izbornim jedinicama, kako među muškim tako i među ženskim glasačima. Na primer, na Islandu, i pored žene-predsednice države, ženska partija dobija najviše 10 procenata glasova. Šta vi mislite o mogućnosti stvaranja ženske partije? Da li bi takva partija mogla da zadobije poverenje u zemlji? Koji bi bili njeni ciljevi?

Šta mislite o tom predlogu? Da li se od države zahteva da usvoji takav zakon? Čak iako država ne bi bila obavezna da ga usvoji, treba li ona da usvoji taj zakon? Da li bi to kršilo prava muškaraca? Da li bi pomoć garantovala prava žena na jednake mogućnosti u političkoj areni?

Međunarodna Konvencija o građanskim i političkim pravima (1966) naglašava politička i građanska prava svih ljudi. Taj važni dokument posebno predviđa da će muškarci i žene imati politička prava obezbeđena na jednakoj osnovi i da će svaki građanin "imati pravo i mogućnost...da bez razumnih ograničenja (a) uzme učešće u vođenju javnih poslova, direktno ili preko slobodno izabranih predstavnika", (b) "da glasa i da bude izabran na poštenim, periodično održavanim izborima, na kojima će biti poštovano i primenjivano opšte i jednako pravo glasa..."

ZAKLJUČAK


Žena koja se kandiduje mora se obraćati svim potencijalnim biračima, ali sa posebnim naglaskom na promociju ženskih prava i na poboljšanje položaja žene u društvu.

Poboljšanje ekonomskig statusa žene, ravnopravnost pri zapošljavanju, i to ne samo deklarisana, već i stvarna, borba protiv nasilja u porodici... sve su to stvari koje treba promijeniti.Činjenica da su žene u politici malobrojne ukazuje na mnoge druge probleme u svijetu u kojem živimo, a u našem društvu pogotovo.

Problem smo svi mi zajedno, naša shvatanja, predrasude i zablude.Problem je naslijeđen, a mi tek započinjemo sa promjenama da bi se teret tog nasljedstva bar malo smanjio.Zauzimanjem za ženska prava je zauzimanje za jedan drugačiji svijet, u kojem će svako, bez obzira na pol biti uvažavan i dobiti odgovorajuće mjesto.

Žena u politici može donijeti mnoga dobra čitavom društvu i mislim da je naše društvo to shvatilo. Vlade mogu regulisati mogućnosti muškaraca i žena da učestvuju u domenu politike, kroz dodeljivanje, ili, s druge strane, ograničavanje prava neophodnih za potpuni pristup značajnom učešću u politici. Vlada to može da radi na direktan i indirektan način, kroz aktivnosti i neaktivnosti.

PRILOZI


LITERATURA


1. Komazec J., Ekonomski položaj žene u Jugoslaviji, Beograd, vlastito izdanje, 2001.

2. Savić M., Ženska prava, Beograd, G17 PLUS, 2005.3. Promotivni materijal udruženja žena *B.A.B.E.*, Zagreb,2005.4. Promotivni materijal Asocijacije za žensku inicijativu,Beograd, 2006.5. Dostupno na: http://www.ravnopravnostpolova.com


http://www.ravnopravnostpolova.com/

seminarski filozofija dalje

Documents