Digitalna vs Tradicionalna ekonomija

Seminarski rad

iz predmeta

INFORMATIČKA EKONOMIJA

Student:

Radović Radoš

179/15

Podgorica, april, 2016.

2

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………………………………….3

2. NASTANAK RAČUNARSKIH MREŽA…………………………………………...5

3. ‘’EKSPLOZIJA’’ INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA………………………….7

4. KARAKTERISTIKE TRADICIONALNE EKONOMIJE…………………………8

5. RAZLIKE TRADICIONALNE I DIGITALNE EKONOMIJE…………………..10

6. ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………….11

7. LITERATURA……………………………………………………………………………..12

3

UVOD

Digitalna ekonomija predstavlja savremeni način shvatanja I

razumijevanja ekonomije, ali I drugih nauka, zasnovanih na

Informaciono – komunikacionim - tehnologijama (ICT), znanju,

globalnoj dinamičnijoj ekonomiji i preduzetništvu a razvija se I svoj puni

procvat stiče razvojem interneta.

Avangardna je u smislu odstupanja od tradicionalnih principa,

Keynesovog modela po kojem je bila nepredvidiva nezaposlenost I

inflacija sedamdesetih godina, kao I tradicionalne ekonomije koja je

zasnovana na strogim principima i ustaljenim zakonima ponude I

tražnje. Digitalna ekonomija pokušava odgovoriti na izazove današnjice,

a to su kako upravljati zemljom i voditi je pravilima kontinuiranih

tehnoloških promjena i inovacija. Digitalna ekonomija drugačije se

naziva i Nova ekonomija, noseći ovaj epitet po svim inovacijama koje

donosi.

Nova ekonomija jest ekonomija zasnovana na znanju i na idejama o

tome gdje je ključ poboljšanja životnog standarda i stvaranja novih

radnih mjesta u mjeri u kojoj se inovativne ideje i tehnološke promjene

uključuju u proizvode, usluge i proizvodne procese.

(Atkinson, 2000.)

To je pojam koji je uveden u ekonomiju da bi objasnio razloge

višegodišnjeg održivog «buma» u SAD i u određenom broju razvijenih

zemalja, uz nisku inflaciju, s jedne strane, i uz relativno slabiji

4

ekonomski rast grupe zemalja, s druge strane. Nova ekonomija

okarakterisana je snažnim gospodarskim rastom bez inflacije, visokim

rastom proizvodnosti faktora proizvodnje (MPF- multi-factor

productivity growth) i rastućim značajem ICT sektora.

(Landefeld, J.S., 2001)

5

Nastanak računarskih mreža kao faktor odvajanja

tradicionalne od digitalne ekonomije

Američka vlada je postavila osnove Interneta 1969. godine,

uspostavljanjem računarske mreže između svih bitnih naučnih i vojnih

institucija, korišćenjem telefonskih linija. Tim povezivanjem je nastala

prva funkcionalna računarska mreža, koja je nazvana ARPANET

(Advanced Research Projects Agency Network).

Formirana je grupa. «ARPANET tim», koja je okupljala mlade istraživače

i stručnjake koji su se bavili razvojem i arhitekturom ove mreže.

ARPANET je mreža u potpunosti bazirana na «komutaciji paketa». Nju

su u tom trenutku činila četiri mala IMP (Interface Message Processor)

računara. Oni su skladištili i preusmeravali «pakete», a međusobno su

komunicirali pomoću modema brzine 50 kbita u sekundi, bit-serijskom

vezom.

ARPANET, prvenstveno tretiran kao vojni projekat, zahvaljujući

snalažljivim entuzijastima sa različitih univerziteta, početkom

sedamdesetih godina, lagano otvara vrata civilnoj upotrebi. Pod

izgovorom da to olakšava razmjenu i pristup za nauku i istraživanja

važnim podacima koji su arhivirani u udaljenim računarima, čime se na

neki način ostvaruje i značajna novčana ušteda uz poboljšanje kvaliteta

nastave, mnoge visokoškolske ustanove u Americi počinju da se

povezuju pomoću ARPANET-a.Godine 1973. ARPANET prelazi Atlantik i

stiže u Evropu, tačnije u Veliku Britaniju i Norvešku.

Tokom sedamdesetih godina prošlog veka, usavršavaju se različiti

mrežni protokoli -standardi koji omogućavaju komunikaciju računara

6

putem mreže. Dobri protokoli poboljšavaju parametre i kvalitet veze,

sigurnost i količinu uspješno prenesenih podataka i iskorišćenost mreže.

Najvažniji trenutak po ovom pitanju se dogodio 1983. godine, kada se

sa do tada uobičajenog NCP protokola (Network Control Protocol),

prešlo na TCP/IP protokol (Transmission Control Protocol/ Internet

Protocol). To se događalo u vrijeme kada se ARPANET iz vojnog u

značajnoj meri već transformisao u javni istraživački projekat i kada je

njime već bilo umreženo nekoliko stotina računara širom svijeta. TCP/IP

protokol je stvoren da bude fleksibilan, kako bi omogućio da različite

mreže budu funkcionalne u zajedničkom okruženju.

Prelazak na TCP/IP je trajao skoro pet godina, skoro do 1989. godine. Ta

godina je iz još jednog razloga veoma značajna za istoriju Interneta jer

se tada prvi put pojavljuje pojam WWW (World Wide Web) adrese.

1993. godine pojavio se prvi prilagođen Internet pretraživač (browser).

Zvao se Mosaic a razvijen je na Univerzitetu u Ilinoisu. Njegovom

pojavom je ispunjen softverski uslov da se Internet učini pristupačnim

najširem krugu korisnika, koji se nikada nisu stručno bavili računarima i

nisu poznavali često složene i čudne naredbe do tada neophodne da bi

se poslala ili primila jednostavna elektronska pošta.

7

‘’Eksplozija ‘’ informatičkih tehnologija

Dnevno se kreira peko 100000 Web stranica na Internetu širom

svijeta;

Eksplozija individualne kupovine personalnih računara (npr.

1995.god. prodata je više PC nego TV aparata);

Kapacitet računara se udvostručuje svakih 18 mjeseci. Vjeruje se

da će 2020. godine kapacitet jednog računara biti kao kapacitet

svih računara u Silikonskoj dolini danas.

Pola milijarde ljudi očekuje pretplate na bežične komunikacije,

iako pola svjetske populacije nikada nije imalo običan telefonski

poziv;

Veruje se da 2000.godine industrijskih radnika neće biti više od

13% u svakoj razvijenoj zemlji, dok će radnici sa znanjem (misleći

radnici) činiti 30% radne snage.

Elektronska obuka na udaljenost, što će dovesti do dramatičnog

napretka u učenju;

Elektronska demokratija kroz političku participaciju i elektronsko

glasanje;

Elektronski novac i plaćanja preko Interneta;

Elektronske kupovine preko Interneta koje će omogućiti da kupac

u svakom momentu direktno govori sa proizvodačem.

8

Karakteristike tradicionalne ekonomije

Tradicionalna ili ‘’stara ekonomija’’, kako možemo naći u mnogim

literaturama, zasniva se na strogim principima, već poznatih 10 u

ekonomiji, zatim modelima,pretpostavkama,zakonima koji su međutim

počeli da se potiskuju već od sedamdesetih godina nakon početka

razvoja ICT.

Potrebno je naglasiti da je to ekonomija tražnje I ponude u tom smislu

da se poslovi marketinga, dopremanja inputa I autputa firme ,

koorporacijske aktivnosti kao I mnoge druge obavljale mnogo sporije

nego danas. Ono što je glavna karakteristika tradicionalne ekonomije

jeste taj nedostatak ICT, neposjedovanje dovoljno informacija o stanju

na tržištu, nedovoljno znanja zaposlenog ljudskog kapitala, inertnost I

mnogo manja inovativnost I ta težnja da se ne ide izvan granica

tradicionalne ustaljene aktivnosti.

9

Znatno brže organizovanje poslovnih aktivnosti firme uticalo bi i na

veću produktivnost. O tome svjedoči i osmi princip u ekonomiji :

Princip # 8: Životni standard zemlje zavisi od njene sposobnosti da

proizvede dobra I usluga

Ekonomija dvadeset prvog vijeka zasniva se na što većoj

produktivnosti za malo vremena i uz optimalnu količinu inputa. Na

ovom principu izgrađene su velike ekonomije koje su danas

vodeće u svijetu : Kina, SAD, Japan, Rusija itd. Odstupanje od

tradicionalne ekonomije i primjena digitalne uticale su na

uspješnost I jačanje fleksibilnosti ekonomskih sistema i

udaljavanje od onih koji su ostajali dosledni tradicionalnim.

Naša zemlja, tadašnja SFRJ, nije baš bila toliko naklona digitalnoj

tehnologiji I nije je vidjela kao ekonomiju budućnosti za šta I

osjećamo posljedice danas.Digitalna ekonomija donosi I veću

produktivnost I samim tim I bolji životni standard, jačanje I

usavršavanje ljudskih resursa, olakšavanje poslovanja I isticanje

ekonomije u red najperspektivnijih zemalja.

10

Razlike tradicionalne i digitalne ekonomije

(u literaturi nove i stare)

Nova ekonomija je termin koji je suprotan definiciji ‘’stare

ekonomije’’. Ta se dva pristupa razlikuju po osnovnom modelu

rasta i izvorima ekonomskog rasta ekonomije. Sirovine, materijal,

energija, novac, ekonomija obima zamjenjuju se znanjem i

tehnološkim promjenama. Restrukturiranje preduzeća, ulaganje u

informatičko tehnološku komponentu preduzeća, rastuća

konkurentnost i fleksibilno i razvijeno tržište rada i kapitala, izvori

su rasta prema ovome konceptu. Nova ekonomija model je koji

svakako vodi dematerijalizaciji ekonomije i jačanju uslužnog

sektora. Ipak, brzi rast Nove ekonomije ne znači da će ’’stara

ekonomija’’ nestati. Ova dva koncepta se međusobno ne

isključuju, pa može se očekivati veliki uticaj Nove ekonomije i s

njom u vezi savremenih informatičko-komunikacijskih tehnologija

na tradicionalne sektore i to smanjivanjem cijena robe i usluga

zbog jeftinijih, bržih i cjelovitijih informacija i zbog smanjivanja

cijena i rasta konkurencije.

Razvitak ICT sektora, a posebno Interneta, revolucionarno mijenja

tehniku odvijanja međunarodne trgovine novih, ali i klasičnih

proizvoda i usluga. Kao cjelovita definicija Nove ekonomije može

se istaknuti da je to ekonomski model zasnovan na međusobno

povezanim politikama kojih je cilj dostići održiv dugoročni rast, pri

čemu povezane informatičke tehnologije dramatično povećavaju

količinu i vrijednost informacija dostupnih pojedincima,

preduzećima, tržištima i vladama, omogućujući im da vrše

efikasniji izbor i ostvaruju superiornije performanse.

11

Zaključak

Iz svega navedenog možemo izvesti zaključak da je digitalna ekonomija

toliko uznapredovala da od tradicionalne ostaju samo temelji na kojem

se zasniva ukupna ekonomija, da je tu kao osnova za dalje temeljenje I

razvijanje digitalne koja sve vise uzima maha i granice do kojih će se

prostirati još uvijek nisu poznate.

Vrijeme u kojem živimo nosi sa sobom velike tehnološke promjene,

velike preduzetničke ideje koje za ekonomiju nekad budu krucijalne I od

ključne važnosti za njen razvoj. Jedno je sigurno, a to da ni jedna

ekonomija današnje države ne bi mogla da funkcioniše bez digitalne

ekonomije I u stopu prati vodeće ekonomije svijeta.

12

Literatura

1. Atkinson, R.D. (1999), Rules of the Road: Governing Principles for

New Economy. Washington: PPI, www.ppionline.org

2. Atkinson, R.D., (2000), Making the New Economy Grow. Washington:

PPI, www. ppionline.org

3. Atkinson, R.D. i Gottlieb, P.D. (2001), The Metropolitan New

Economy Index, Washington: PPI, www. ppionline.org

4. Atkinson, R.D. i dr. (2002), The 2002 New Economy Index.

Washington: PPI, www. ppionline.org

5. Vlahinić-Dizdarević,N., Škuflić,L. (2003), Some Trade Aspects of the

New Economy: the Case of Transition Countries, International

Conference Enterprise in Transition, May 22-24, Split-Tučepi

6. Gregori Pol R. I Stjuart Robert S. (Globalna ekonomija I njeni

ekonomski sistemi )

7. Hellreigel, D., Slocum, J.W. (2003). Organizational behaviour. South-

Western College Pub.