seminarski rad - jezik u medijima

7/22/2019 Seminarski Rad - Jezik u Medijima

1/9

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET POLITIKIH NAUKA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MATERNJI JEZIK

JEZIK U MEDIJIMA

Student:Melisa Tu!al" Ped#etni$"% inde&sa : '()) *"+es": *"+,d, Han&a Va%-".i/

Ped#etni asistent: ass, Enita Ka*"


2/9


3/9

JEZIK U MEDIJIMA

Medijska pismenost je u posljednjih deset godina postala izuzetno znaajna grana svih

predmeta koji se ave komunikologijom,a i svih ljudi koji prate deavanja preko nekog od

mass medija.0adatak medija jeste orazovati puliku za e$ektivno i kvalitetno

pristupanje,analiziranje,razumijevanje i koritenje mass medija.Medijska pismenost slijedi

naelo da za uspjeno koritenje medija u svrhu in$ormiranja,educiranja i zaave trea usvojiti

ili osvjestiti mnoga znanja i vjetine.1vo naelo osoito doiva na znaaju u 23. stoljeu,koje

na mass medijsku scenu donosi rojne novitete i mijenja naine $unkcionisanja i djelovanja

medija koje moraju pratiti pojedinci,ali i drutvo u cjelini.Medijska pismenostje,zapravo,nadogradnja ope pismenosti na nain da je u de$iniciji pismenosti uveden pojam

ovladavanja medijima.

*olazei od stava da,ili oni loi ili dori,ez medija danas ne moemo.

Jezik moemo de$inisati kao drutvenu kategoriju,on pripada kolektivu,odnosno zajednici

koja se njime koristi, a pojedinca nazivamo njegovim korisnikom. 4ajzovi,2556.7. Jezik je

komunikacijski sustav, koji se moe sastojati od rijei, tonaliteta kojim se izgovaraju te rijei

4naglasci7, tj. auditivne komponente jezika 4koju moemo percipirati i preko tele$ona7, te

vizualne komponente jezika ) gesta, stava i pokreta koji dopunjuju reenu in$ormaciju.

Medije moemo de$inisati kao kompleksni pojam koji oznaava sustave javnog in$ormiranja,

koji slue za irenje vijesti i audio)vizuelnih sadraja u svrhu in$ormiranja, orazovanja i

zaave najirih slojeva stanovnitva. Mediji su8 novine i drugi asopisi, radijski i televizijski

programi, programi novinskih agencija, elektronske pulikacije, teletekst i ostali olici

dnevnog ili periodinog ojavljivanja uredniki olikovanih programskih sadraja prenosom

zapisa, glasa, zvuka ili slike.

Jezik u medijima kao sintagmu moemo de$inisati kao oraanje pismenih ili nepismenih

javnih linosti,novinara ili ilo koje linosti u krugu javnosti koja se oraa pismenim,ili

manje pismenim ,odnosno nepismenim ljudima koji sluaju,odnosno ne sluaju sve te

in$ormacije koje dopiru do njihovih modanih elija,neke primaju ka znanja,neke ne.


4/9

Ka&" *a.iln" *isati -a #edi%e0

-ajvea dva prolema u medijima u !i" po momo miljenju su neorazovanost i

nein$ormiranost novinara i pokuaj zadovoljavanja nacinalonog kljua,tanije tri nacionalnajezika podjednako zastupljena, to je i previe za jednu ovako relativno malu zemlju,i mali

medijski prostor.*rolem je u tome to niko nema rjeenje,niti ga nalazi za podjelu ljudi kao

govornika i korisnika jezika,zatim gledaoca,sluaoca,itaoca,potom gra'ana kao stanovnika

drave,entiteta,kantona,gradova,ulica,zgrada,stanova,kreveta i sl. 4ajzovi,2556.7

-ovinari se prvenstveno ave vijestima.( kada piu komentar,intervju,pro$il,trend stor9

novinari piu vijest,saetije ili opirnije,sa vie ili manje opisa,direktnih citata.Ako nemaju

saoptiti nipta novo,nemaju vijest,a ako nemaju vijest esmisleno je i njhovo angairanje.

ijest je temelj novinarstva,i na tome i se treala zasnivati svaka ojava,svaka emisija,svaki

intervju,na itnoj,znaajnoj i tanoj vijesti.

ijest moemo de$inirati kao svaku lagovremeno ojavljenju in$ormaciju.

*ravilno pisanje za masovne medije trea da sadri 8

-aslov,kratak i jasan jer je on poziv da se neka pria proita.

#ekst i treao iti organiziran u pasuse,a svaki pasus i treao imati u prosjeku po tri

reenice.

+eenica nek ima u prosjeku 25 rijei.

/loenost,odnosno struktura reenice trea da odraava strukturu misli.

/ujekat i predikat nek su lizu,a pridjevi i prilozi lizu rijei koje odre'uju.

#rea izjegavati reenice kojima trea dodatno ojanjenje.

*isati prvenstveno u aktivu,a pasiv samo kada elimo postii odre'eni e$ekat.

1dustati od nepotrenih rijei,a naroito $raza.

(zjegavati zastarjeli vokagular i inovniki i politiki govor.

:liminirati neutemeljene nagovjetaje.

(zjegavati duge nizove imenica.

#rea nastojati da se zadri stil pisanja kojim se zapoela pria.

( numerike podatke trea svesti na najmanju,nunu mjeru.


5/9

Medijske kue u !i" zapoljavaju neorazovane kadrove,ljude koji imaju malo ili nimalo

novinarskog orazovanja i samim tim naruavaju svoj ugled i smanjuju roj konzumenata

svog programa. Jer ako pogledamo ko sve radi u redakcijama sportskog ili zaavnog

programa4kuhari,misice...7,lahko moemo zakljuiti da tu ima malo ili nimalo

kvaliteta.-aravno ima i kolovanih kadrova i ljudi koji su sposoni da svoj posao oavljaju na

najviem moguem nivou ali oni su u manjini,naalost.

eina # kua neki od svojih projekata najavljuju glamuroznim i velikim ali ez ozira

kakav taj ou zaista io i koliko on io glamurozan deava se da veina tih emisija izgui svoj

smisao zog novinara koji je nein$ormiran i nezainteresovan za ono to radi.

(mamo primjer ovogodinjeg ou programa televizijske kue &&"a9at&&,toliko najavljivan

program koji je treao da zainteresuje gra'ane svih populacija polahko ve pada u vodu.Jedan

od najveih krivaca svega toga jeste voditeljica koja sve to vodi,a koja nema ni trunke

pro$esionalnosti ni znanja.

;isti primjer toga jeste nedavno na nastupu,kandidatu po zavretku pjesme je izaao sin na

scenu,dijete od < godine.( u slijedeoj emisiji ta ista voditeljica postavlja pitanje tom

takmiaru &&=ta je ono&&?

/ punim pravom kandidat se ljuti i odgovara &&%ako ono,pa nije majmun&&.

( sada se pitamo kome je potrean takav sadraj na tv ekranima,i takvi voditelji koji se ne

znaju ni izraziti kako trea,naueni ili ne pred svima pokazuju svoje neznanje i

neorazovanost.( ako je to emisija zaavnog karaktera trea imati odre'enu dozu

pro$esionalnosti.

%ao jo jedan prmjer moe se navesti i prologodinje emitiranje oua &&1peracija #rijum$&&

,kada smo se ponadali da emo sedmicama uivati u intrpretacijama mladih talenata koji ele

postati zvijezde dolo je do regionalne propasti ovog oua.-aravno jedan od najveih krivaca

je i voditelj ragan Marinkovi koji je toliko prost i ahat to je i njemu svojstveno kao

voditelju iznenadi sve gledaoce ali i ljude produkcijske kue koja je i organizovala ovaj ou.

#ako'er jedan od glavnih razloga propasti ovog ou je pokuaj zadovoljavanja nacionalnog

kljua i zastupljenosti takmiara iz svih zemalja ive Jugoslavije. Jer ve nam postaje jasno


6/9

da je itnije da ude kandidat iz svake od ivih repulika,a ne to kakve su njegove vokalne

sposonosti, da i se zadrala ilo kakva gledanost.

/ve u ovom ouu je porazno, usporeno i vulgarno i postavlja se pitanje kome je u opte palo

na pamet da i ovo mogao iti najvei # projekat u poslijeratnom periodu?

(ma tu zaista jo niza loih primjera poput raznih oua realnosti, ili emisija zaavnog

katraktera u kojima je zastupljen turo $olk i razni sadraji koji su sve samo ne zaavni,a

pogotovo nauni.

Ali kako ve rekoh na poetku,ili oni loi ili dori,ez medija danas ne moemo.

( da ne i sve ilo tako crno,imamo mi dosta kvalitetnih emisija za pogledati,ilo

politikog,edukativnog ili zaavnog karaktera.

/ve to je potreno za tako jednu kvalitetnu emisiju jeste dora vijest,malo poznavanje svega

toga o emu se pria i kutura i nain govora samog novinara koji izvjetava.

#aj isti novinar trea samo da u svojoj praksi primjeni sve naueno zajedno s odre'enim

pravilima svoga jezika.#rea koristiti jednostavan,direktan i nekomplikovan jezik,jer njegov

cilj je da i in$ormira ljude,a ne da ih impresionira svojom pameu ili pameu drugih koji su to

napisali.-ajolje novinarstvo i izraavanje u medijima jeste jasno i jednostavno,jer opet

gledaoci i sluaoci imaju zadnju rije.>vijek mogu ustati i ugasiti neeljeni sadraj.

1sim kvalitetnih emisija i novinara svi treaju zahtijevati i teiti rjeenju jezikih prolema u

!i",jer kao to smo ve rekli i novinari se gue pokuavajui se prilagoditi svim narodima

nae drave.

&&/tvarni jeziki prolemi u !i" mogu se oznaiti dvojako8

3. / jedne strane,ljudi su ostali isti,a jeziko im se ponaanje &&naglo&& mijenjalo.#ako smo

doili jeziki import8 neki h."rvati i medijima i u javnom ivotu govore i piu onakokako to ni u !osni ni u njih samih nikada nije ilo 4morali su to savladati7.-eki h./ri

oponaaju 4uglavnom djelimino,to je gore od potpunog7 svoje sunarodnjake iz /rije i to

je tako'er novina u h.jezikoj praksi.-eki !onjaci,nemajui odakle &&izvana&&

preuzimaju, &&posu'uju iz druge ruke&&, naroito od h."rvata.

2. / druge strane,zahtjevi javnog komuniciranja,ostali su isti8govornik trea iti

pismen,jasan,doreengovor)koncizan,taan i tean,iv i $unkcionalnostilski

prilago'en.-o,mnogi su se &&pogreni&& pojedinci &&naglo&& nali na &&pravim&& mjestima,me'upolitiarima, &&onaateljima&& razliitih vanih dunosti,javnim i kulturnim


7/9

radnicima,novinarima itd.+ezultat ili posljedica toga jest izrazito nizak nivo jezikog

orazovanja i govorne kulture 4pa i uope kulture komuniciranja7)i u medijima i

openito,to za itavu sredinu 4!i"7 postaje krupan prolem kojem se,naalost,jo uvijek

ne pridaje osoitog znaaja.

>ostalom da je ilo vie rige o ovom drugom 4da se ude pismen7,vjerovatno i manje

prostora ostalo onom prvom 4da se ude nacionalnojeziki lojalan7.( ornuto.=to se tie

medija,oni i trealo da postavljaju uzore,da udu primjer drugima,no kakva situacija

jest,olje je ako nisu.

-aravno,ast nekim izuzecima.=teta je samo to ne mogu pozitivno vlastitim primjerom

djelovati,to makar urednici ne otvore prostor jeziku u svojim programima)da imaju stalne

rurike,emisije u kojima i se podizao nivo jezike kulture.-ekad je toga ilo i u nas4u

!osni7,ima u nekim sredinama i sada 4osoito u "rvatskoj7,a stanje je u tom pogledu

danas na jednako niskim granama i u tampanim i u elektronskim medijima,i u +/)u i u

@ederaciji.( to a danas kad nam je in$ormacija vanija moda nego ikada prije a upravo

je poruka ta koja tako esto &&strada&&,ude ugroena.*itamo li se,pak,hoe li i kad4ili ikad7

iti olje 4?7,odgovor i io8moglo i kad u medijima i,openito,u javnom ivotu ponemo

stvari i ljude drukije shvatati4ne samo nacionalno7 vrednovati,a sve zajedno pravim

imenom nazivati, kad &&gvozdena vrata&& pone otvarati &&lijepa rije&& ,a ne samo

&&nacionalni klju&& && 4ajzovi,2556 23B2257


8/9

ZAKLJUAK

> pripremi za izradu ovog seminarskog rada posvetila sam vie panje na ono ta i kako rade

novinari, kako i na koji nain izvjetavaju o neemu i shvatila da tu prije svega ima puno

nepro$esionalnosti, nein$ormiranosti i neznanja.Cramatike greke su sastavni dio skoro

svakog televizijskog priloga ili izvjetvanja.oditelji,odnosno novinari priaju ta ele,svako

vodi neku svoju &&politiku&&.Dargonski reeno odre'eni roj novinara se ponaa &&uliarski&&,ne

paze ta priaju,sve i svata izlazi iz njihovih usta sto je jako alosno jer u dananjem

vremenu svako ima tv,svaki program je dostupan svima.jeca gledaju odre'ene kanale koji

im ne donose nita doro,putaju se svakojake emisije u neprilino vrijeme s neprimjerenim

sadrajem.+azni realitiji imaju sadraj s psovkama i raznim neprikladnim scenama i to u pola

ijelog dana,a podrazumijeva se da je dnevni sadraj emisija namijenjen svima.( nije nam vie

udno kada ujemo malu djecu na ulici kako psuju i vrije'aju,sve je to produkt utjecaja

medija.-iko vie ne gleda crtie i emisije edukativnog sadraja,mediji su izmanipulirali i

djeijom populacijom pa je i njima drazi tamo neki (zet 4serija &&Eud,zunjen,normalan7,koji

psuje,vie i hoda naokolo kao neki lu'ak.

( na kraju postavlja se pitanje hoe li se ikada promijeniti ova situacija,ja se nadam da

hoe,tanije znam da hoe kada u medijima ude vie kolovanijih i pro$esionalnijih kadrova

koji su skoncentrisani na ono to rade, a ne na to kako izgledati i izgovoriti neto da i ispunili

normu tri nacionalna jezika.


9/9

Liteatua:

ajzovi,"anka 425567 8 Jezik i nacionalni identiteti,@akultet politikihnauka,/arajevo

Crupa autora 4@ejzi ;engi, %urti,Mujki,=imi,/ui,#urilo7 8 "restomatijatekstova za predmet -ovinarstvo u printanim medijima,@akultet politikihnauka,/arajevo

http8BBhr.Fikipedia.orgBFikiBJezik

http8BBhr.Fikipedia.orgBFikiBMediji
http://hr.wikipedia.org/wiki/Jezikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jezik

seminarski rad - jezik u medijima

Documents