SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, I GODINA

SMJER: OPĆE PRAVO

JAVNE SLUŽBE

SEMINARSKI RAD

Travnik, 29.10.2012 god

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS, I GODINA

SMJER: OPĆE PRAVO

JAVNE SLUŽBE

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Deni Sefer student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Travnik,

Indeks broj: 0098/11-ROP odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da

sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora

odnosno asistenata.

STUDENT: Deni Sefer

PREDMET: Upravno pravo

PROFESOR: Doc.dr. Fuad Purišević

ASISTENT: mr. Emir Sudžuka

SADRŽAJ:

1.UVOD...................................................................................................................................................1

1.1 Problem, predmet i objekt istraživanja...................................................................................1

1.2 Svrha i ciljevi istraživanja..............................................................................................................1

1.3. Znanstvene metode.....................................................................................................................2

OPČENITO O JAVNIM SLUŽBAMA...........................................................................................................3

POJAM JAVNE SLUŽBE............................................................................................................................6

POLOŽAJ JAVNE SLUŽBE U KATEGORIZACIJI PRAVNIH PODRUČJA.........................................................8

NAČELA NA KOJIMA POČIVA JAVNA SLUŽBA..........................................................................................9

JAVNE OVLASTI.....................................................................................................................................10

KATEGORIZACIJA JAVNIH SLUŽBI..........................................................................................................11

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................14

LITERATURA..........................................................................................................................................15

1. UVODU uvodnom dijelu ovog rada utvrđeni su: 1) problem, predmet i objekt istraživanja, 2) svrha i

ciljevi istraživanja, 3) znanstvene metode i 4) struktura rada.

1.1Problem, predmet i objekt istraživanja

Javne službe predstavljaju pojam koji se često koristi u javnosti kad se ukazuje na obavljanje

određenih djelatnosti od javnog interesa, a koje su nužne za svakodnevni život građana.

Problem

koji ću istraživati u ovom istraživačkom zadatku je upravo problem kako javne službe

zastupaju interese građana.

Predmet

Javne službe i njihova funkcija.

Objekt

Javne službe.

1.2 Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja

Bolje se upoznati s javnom službom i njihovom funkcijom.

Ciljevi istraživanja

Otkriti značaj javne službe.

1.3. Znanstvene metode

Prilikom izrade ovog seminarskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode:

1

induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda dokazivanja i opovrgavanja,

metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, komparativna metoda, ,

povjesna metoda.

2

OPČENITO O JAVNIM SLUŽBAMAJavne službe predstavljaju pojam koji se često koristi u javnosti kad se ukazuje na obavljanje

određenih djelatnosti od javnog interesa, a koje su nužne za svakodnevni život građana. U

Europi i svijetu pojam javna služba obuhvaća ne samo društvene djelatnosti, nego i druge

djelatnosti, koje po svojoj prirodi imaju gospodarski, odnosno komercijalni karakter. U tom

smislu, javna služba predstavlja djelatnost koja se obavlja u javnom interesu zajednice.

Njezina priroda može biti lokalnog karaktera, kao što je to slučaj s komunalnim djelatnostima,

ili nacionalnog karaktera, kao što je to slučaj s drugim djelatnostima koje se obavljaju u

javnom interesu, neovisno o tome imaju li ili ne komercijalni karakter. Javne službe su prošle

razvojni put, u kojem je postupno država preuzimala sve važniju ulogu u njihovu obavljanju.

Uloga države postala je nezaobilazna, zbog važnosti koju imaju javne službe u suvremenom

industrijskom i urbanom društvu. Javne službe danas predstavljaju nezaobilazni faktor u

funkcioniranju suvremenog društva, i bez njih je naprosto nezamislivo odvijanje

svakodnevnog života zajednice. Analiza javnih službi u Europi pokazuje da su javne službe

prošle kroz intenzivne promjene. Više je različitih faktora koji su doveli do promjene položaja

i uloge koju su imale u funkcioniranju države. U ovom radu analizirat će se koji su sve

čimbenici uzrokovali redefi niniranje statusa javnih službi u pravnim poretcima država članica

Europske Unije, kao i u kojem se pravcu danas odvija njihovo oblikovanje.

Javne službe nastale su kao odraz potreba suvremenog industrijskog i urbanog društva za

kontinuiranim obavljanjem niza djelatnosti i pružanja usluga, bez kojih ne bi bio moguć

svakodnevni život i funkcioniranje gospodarstva. Po svojoj prirodi mogu se podijeliti u dvije

temeljne grupe. Prve su gospodarske javne službe, koje obavljaju djelatnosti koje su po svojoj

prirodi komercijalne. To znači da se mogu obavljati na način da ostvaruju dobit. Često puta su

ove djelatnosti takve prirode da predstavljaju prirodni monopol. U drugu grupu se ubrajaju

negospodarske javne službe, koje nemaju komercijalni karakter.1

1 Doc. dr. sc. Mirko Klarić i Mia Nikolić: Ustrojstvo javnih službi u Europskom pravnom poretkuZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 1/2011., str. 89.

3

Javne službe, i gospodarske i negospodarske, nastale su kao rezultat postojanja javnog

interesa da se određene djelatnosti podvrgnu pod poseban režim. Njime je država, posredno ili

neposredno, imala snažan utjecaj na njihovo obavljanje.

Javni interes vezan uz obavljanje javnih službi zadržao se i danas. Ipak, razlozi koji su doveli

do stvaranja javnog interesa se donekle razlikuju od zemlje do zemlje. U pojedinim zemljama,

pored osnovnog razloga zbog kojeg postoji poseban režim u obavljanju javnih službi, a to je

potreba za svakodnevnim normalnim funkcioniranjem društva, postoje i dodatni razlozi. U

prvom redu radi se o ekonomskim i socijalnim učincima koji se žele ostvariti kroz djelovanje

javnih službi. Njihovim se posebnim uređenjem žele umanjiti socijalne razlike u društvu,

podići opći socijalni standard građana, te utjecati na razvoj gospodarstva. Time se javne

službe mogu koristiti i kao instrument gospodarske i socijalne politike. Međutim, njihova je

osnovna uloga pružanje usluga i proizvodnja dobara bez kojih suvremeno društvo teško da bi

moglo ili uopće ne bi moglo funkcionirati.Načelno uzevši, postoje da osnovna pristupa javnim

službama. Prema prvom, javnim službama se smatraju samo one djelatnosti koje osiguravaju

normalno i svakodnevno funkcioniranje društva, pa postoji javni interes za osiguranjem

njihova kontinuiranog obavljanja. Drugi pristup je širi, pa se javnim službama smatraju i one

djelatnosti koje trebaju osigurati preduvjete za izgradnju tzv. socijalne države. Prvi tip država

predstavljaju primjerice SAD, Novi Zeland, uz određene iznimke i Velika Britanija, kao i

druge zemlje na koje utječe upravni i pravni poredak ovih zemalja. Ove zemlje donose

posebne propise kojima reguliraju način pružanja usluga i njihovu dostupnost korisnicima.

Nadalje, postavljaju regulatorni okvir za pružanje usluga na tržištu, te zaštitu tržišnog

natjecanja. Ovo je posebno važno u slučajevima kad postoji monopol u obavljanju pojedinih

djelatnosti, pa su korisnici u nepovoljnijem položaju prema pružateljima usluga. Međutim,

pružanje usluga je liberalizirano, i na tržištu se može pojaviti više pružatelja usluga, ukoliko

ispunjavaju uvjete koji su propisani, te pružaju usluge na način koji je propisan. Država, dakle

regulira obavljanje djelatnosti samo u onom dijelu koji je nužan za svakodnevno normalno

funkcioniranje društva.U drugi tip država, koje pojam javnih službi shvaćaju šire, ulaze

kontinentalnoeuropske države, koje su i u svoje ustave ugradile tzv. treću generaciju ljudskih

prava-socijalna prava. U tim zemljama javne službe služe ne samo osiguranju odvijanja

svakodnevnog života u zajednici, nego predstavljaju i instrument kojim se osigurava

redistribucija dohotka i smanjuju socijalne razlike u društvu.2

2 Ibidem str. 90

4

Dakle, ovdje se javne službe koriste kako bi se podigla kvaliteta života i osigurao

ravnomjeran razvoj društva.

Osim toga, javne službe su često puta korištene i u svrhu stimuliranja gospodarskog razvoja,

pa se pojedne usluge ili dobra mogu pružati pod posebno povoljnim uvjetima pojedinim

gospodarskim subjektima, te se na taj način stimulira razvoj pojedinih gospodarskih grana.

Proces europskih integracija i stvaranje jedinstvenog europskog tržišta odrazilo se i na

koncept javnih službi. Naime, pri stvaranju zajedničkog europskog tržišta pošlo se od

shvaćanja kako su usluge koje se pružaju u režimu javne službe ne razlikuju od drugih usluga

na koje se ne odnosi režim javnih službi. Ako se ovakvo razmišljanje prihvati kao polazna

osnova, onda se na uređenje javnih službi odnosi ne samo pravo država članica, nego i pravo

Europske unije. Dakle, uređenje javnih službi, načelno gledano, nije isključivo suvereno

pravo država članica, nego je i jednim dijelom u nadležnosti Europske unije.Ovakvo

razmišljanje otvorilo je niz pitanja vezanih uz ustrojstvo i način reguliranja javnih službi, te

dovelo u pitanje njihovu dosadašnju ulogu instrumenta za provođenje gospodarske politike.3

3 Ibidem str. 91

5

POJAM JAVNE SLUŽBE francuski Državni savjet:

aktivnost uprave po načelima javnog prava (Borković)

Krbek:

- Materijalno-teleološki pojam (s obzirom na sadržaj i svrhu): ona služba koju zajednica

smatra tako važnom za svoju egzistenciju odnosno socijalni, ekonomski i kulturni

razvitak da joj daje značaj javne službe i da je podvrgava posebnom pravnom režimu

koji je različit od režima privatne službe, što znači da je svrha obavljanja te službe

neki javni interes.

- Formalni pojam (s obzirom na subjekt koji je obavlja): ona služba kod koje je njezin

nositelj neki javnopravni subjekt1.

Duguit

“djelatnost čije obavljanje upravljači trebaju regulirati, osiguravati i kontrolirati, budući da je

nužna za ostvarenje i razvitak društvene međuovisnosti i takve je prirode da može biti

potpuno osigurana samo posredstvom sile kojom raspolažu upravljači” “službe čija ma i

najkraća obustava dovodi do društvenog nereda”

Waline

“svaka djelatnost administracije koja se obavlja pod vladavinom javnog prava”

Jéze

“tehnički postupak preko kojega se zadovoljavaju potrebe od općeg interesa”

Mast, Dujardin

“javni organizam koji je ustrojila uprava pod posebnim režimom radi zadovoljenja općeg

interesa”

Osnovni element u definiciji javne službe je pojam OPĆEG INTERESA4

EVROPSKA UNIJA – SUD PRAVDE

4 http://www.pravri.hr/hr/studij/strucni/g02/ustrojstvoidjelokrug_p001.pdf, 01.03.2013.

6

služba čije vršenje ima za posljedicu izravni i neizravni udjel u vršenju vlasti na temelju

javnog prava i dužnosti zaštite interesa države i druge javne vlasti.

SAD

za postojanje javne službe nije odlučno da nju neposredno obavljaju javnopravna tijela

odnosno država ili neke druge javne asocijacije, već se javna služba javlja i ondje gdje postoji

privatna djelatnost koja je prijeko potrebna za ostvarivanje određene opće koristi i

zadovoljenje širih društvenih interesa.

FORMALNI I MATERIJALNI POJAM JAVE SLUŽBE

Formalni pojam – polazi od nositelja službe

- služba koju obavlja neka javnopravna osoba.

Materijalni pojam – težište na prirodi službe odnosno na njezinom materijalnom sadržaju

- služba koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice pa joj se priznaje karakter javne službe čime u pravilu dobiva posebni pravni režim.

Važna pitanja:

Tko daje nekoj službi karakter javne službe?

društvena zajednica

Zbog čega to čini?

zbog izuzetne važnosti njezinog obavljanja za opći interes

Na koji način se neka služba proglašava javnom službom?

općim aktom (pravnom normom).5

5 Ibidem

7

POLOŽAJ JAVNE SLUŽBE U KATEGORIZACIJI PRAVNIH PODRUČJAPravno područje – područje prava koje sadrži pravne norme iz više ili iz svih pravnih grana, a

koje norme imaju određene zajedničke osobine, suprotne ili drukčije od drugog pravnog

područja.

materijalno i formalno pravo

državno i autonomno pravo

nacionalno (unutrašnje) i međunarodno pravo

supstancijalno i kolizijsko pravo

javno i privatno pravo

OSNOVNA OBILJEŽJA JAVNE SLUŽBE

1) djelatnost koja je prema svojoj prirodi takva da je njezino obavljanje nužno potrebno za

zadovoljenje općih društvenih potreba stanovništva određenog područja

2) pravna norma koja takvu djelatnost, zbog njezine važnosti, izdvaja kao javnu službu, dajući

joj time poseban društveni položaj6

6 www.nasciturus.com/.../doc.../164-upravno-pravo-borkovi - Hrvatska, 01.03.2013.

8

NAČELA NA KOJIMA POČIVA JAVNA SLUŽBA

1) Načelo kontinuiteta

2) Načelo prilagodljivosti

3) Načelo primata

4) Načelo nemerkantilnosti

5) Načelo jednakosti svih prema službi

Uređenje odnosa pružatelja i korisnika usluga javne službe

5 skupina pravila :

1) koja se odnose na obvezu javnih službi da kontinuirano obavljaju povjerene im poslove

pod uvjetima i na način određen propisom ili prema tehničkim uvjetima i lokalnim potrebama,

2) koja se odnose na obvezu pružanja usluga svim korisnicima pod jednakim uvjetima,

3) koja se odnose na dobrovoljno odnosno obligatorno korištenje uslugama ,

4) koja se odnose na ovlast javnih službi za propisivanje uvjeta i pravila za obavljanje te

službe odnosno za pružanje usluga, uz istodobnu obvezu osiguravanja uspješnog izvršavanja

obveza prema korisnicima,

5) koja se odnose na način financiranja javnih službi.7

7 Ibidem

9

JAVNE OVLASTI

Pojam

Javna ovlast jest pravo i dužnost određenih subjekata da u obavljanju poslova koji su im

povjereni mogu autoritativno istupati u ime društvene zajednice, utvrđujući obveze, zabrane i

druga ponašanja, pa i protiv volje subjekata na koje se te mjere odnose.

Osnovna obilježja

1) Povjeravaju se subjektu izvan upravnog aparata

2) Nositelji javnih ovlasti nastupaju jačom voljom (autoritativno)

3) Nositelji javnih ovlasti izvršavaju ih u svoje ime, a za račun društvene zajednice

4) Nositelji javnih ovlasti rješavaju na temelju zakona i drugih propisa

5) Akti nositelja javnih ovlasti obvezni su za subjekte na koje se odnose.

Sadržaj

donošenje općih akata kojima se uređuju određeni odnosi u vezi s djelatnošću,

rješavanje u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih

i pravnih osoba u vezi s djelatnošću,

obavljanje neke druge javne ovlasti (primjerice: vođenje evidencija, izdavanje uvjerenja,

certifikata, atesta, obavljanjenadzora i sl.)8

8 http://www.poslovniforum.hr/info/upravno_pravo.asp, 01.03.2013.

10

KATEGORIZACIJA JAVNIH SLUŽBI

Prema područjima:

u gospodarstvu

u društvenim djelatnostima

tehničke službe

informativne službe

komunalne službe

unutarnje službe (pomoćne, nadzorne, koordinativne)

upravljanje prirodnim dobrima

javne službe naglašene društvene naravi

javne službe naglašene tehničke naravi

komunalne djelatnosti

NASTANAK I RAZVOJ JAVNIH SLUŽBI

Klasični resori uprave:

vojska

diplomacija (vanjski poslovi)

policija (unutrašnji poslovi)

pravosuđe

financije

19. Stoljeće

– industrijska revolucija; urbanizacija,

nužnost organiziranog zadovoljavanja elementarnih društvenih potreba

11

Javne službe !!!

Liberalni kapitalizam

– “noćobdijska država”

20. Stoljeće

– socijalna država

– država blagostanja (welfare state)

Odnos DRŽAVA – GRAĐANIN

(položaj građana u odnosu na državu):

podanik

građanin

korisnik usluga

suradnik (partner)

potrošač (konzument)

Duguit Leon (1859. – 1928.) franc. pravni teoretičar

činjenica društvene međuzavisnosti

javne službe – obveza vladajućih

razvoj civilizacije povećava broj javnih službi

- “… to je svaka ona djelatnost čije obavljanje upravljači trebaju regulirati, osiguravati

i kontrolirati, budući da je nužna za ostvarenje i razvitak društvene međuovisnosti i

takve je prirode da može biti potpuno osigurana samo posredstvom sile kojom

raspolažu upravljači.”

- javne su “one službe čija ma i najkraća obustava dovodi do društvenog nereda”.9

9 http://www.arhivbih.gov.ba/node/29, 01.03.2013

12

Duguit – nastavak

odbacuje klasičnu podjelu akata uprave na akte vlasti i akte poslovanja

svi su akti uprave podložni kontroli upravnih sudova

odgovornost države za njezine akte, ali i za propuštanje njihova donošenja

Dva pravca u razvoju javnih službi:

1. utvrđivanje mjerila prema kojima se određena djelatnost smatra javnom službom

2. usavršavanje pravnih pravila za funkcioniranje javnih službi

Osnovni razlozi za organiziranje javnih službi

1. djelatnost koja iziskuje tolika početna ulaganja da ih može prikupiti samo država (npr.

željeznice).

2. djelatnost koja ne može privući privatne ulagače izgledom na dobit, jer takvih izgleda nema

(npr. knjižnice).

3. djelatnost u kojoj se vladajuće vrijednosti opiru pomisli da bi na nečijoj nevolji netko

ostvarivao zaradu (npr. veći dio zdravstva).

4. djelatnost koja u svom funkcioniranju nije primarno ovisna o vlasti, ali je vlast (u nekom

smislu) ovisna o njezinim rezultatima (npr. statistika).10

10 Ibidem

13

ZAKLJUČAK

Služba koja ima posebnu važnost za ostvarenje određenih interesa društvene zajednice pa joj

se priznaje karakter javne službe čime u pravilu dobiva posebni pravni režim. Javne službe

zastupaju građanske interese. U tom smislu, javna služba predstavlja djelatnost koja se

obavlja u javnom interesu zajednice.

14

LITERATURA

KNJIGE :

Doc. dr. sc. Mirko Klarić i Mia Nikolić: Ustrojstvo javnih službi u Europskom pravnom poretkuZbornik

radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, 1/2011.

INTERNET :

http://www.pravri.hr/hr/studij/strucni/g02/ustrojstvoidjelokrug_p001.pdf,

www.nasciturus.com/.../doc.../164-upravno-pravo-borkovi - Hrvatska,

http://www.arhivbih.gov.ba/node/29

http://www.poslovniforum.hr/info/upravno_pravo.asp,

15