SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA:

TEHNOLOGIJA CESTOVNOG PROMETASTUDIJ CESTOVNOG/GRADSKOG PROMETA 2013-2014

Naslov seminarskog rada:

D4 Utjecaj znaajki euro paleta na uinkovitost procesa cestovnog prijevoza roba

Zagreb 2014.

2

1.UVOD32.ANALIZA znaajki paleta kao teretno-manipulacijske jedinice33.ZNAAJKE OSTALIH elemenAtA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA43.1Analiza prijevozne potranje i opis obiljeja supstrata53.2Znaajke infrastrukturnih elemenata63.3Znaajke prijevoznih sredstava83.4Znaajke manipulacijskih sredstava94.ANALIZA UINKOVITOSTI PROCESA Prij. TERETA NA EURO PALETAMa114.1Prikaz itinerara kretanja prijevoznih sredstava114.2Detaljna analiza pojedinih procesa - obrta124.3Ostvareni prijevozni uinci134.4Pokazatelji i koeficijenti djelovanja prijevoznih sredstava145.Utjecaj znaajki paleta na uinkovitost procesa cestovnog prijevoza roba166.zakljuak18LITERATURA19popis kratica, tablica, slika, grafikona i shema19Popis tablica19Popis slika19Popis grafikona19Popis shema19

1.uvod

Europaleta je proirena paleta izraena od drveta s odreenom dimenzijom. Paleta je 0,96 m, dimenzija je 1200 x 800 x 144 mm, a teina iznosi 20 24 kg. Nosivost palete iznosi 1000 4000kg. Za paletu kaemo da je to vrsta pomone opreme koja omoguava formiranje kompaktnog i vrstog paketa sloenog iz raznih vrsta komadne robe. Slui olakavanju rukovanja i prosljeivanju roba viliarom kao i primjerice u cestovnom, eljeznikom i zranom prijevozu robe.Treba istaknuti da paleta i paletizacija nisu istoznanice. Paleta je transportni ureaj - naprava izraena od razliitih materijala, a osnovna joj je zadaa da omogui oblikovanje optimalne jedinice manipuliranja.Po svojoj tehnolokoj funkciji konstruktivnim znaajkama paleta vjerojatno jo nije dosegnula optimum, a njenim e se osobitostima sigurno jo baviti i konstruktori i tehnolozi."paletizaciju" bi pak trebalo promatrati kao proces primjene paleta u prijevoz robe. Uinci primjene tog procesa su viestruki. Veoma pojednostavljeno reeno, to su prije svega ekonomski i tehnoloki, a pritom zatitni, sigurnosni i ostali.U europi i u svijetu najvie se koriste ravne palete dimenzija 800 x 1200 mm (oko 80% od ukupnog obima paleta), a zatim palete dimenzija 1000 x 1200 mm.

2. ANALIZA ZNAAJKI PALETA KAO TERETNO-MANIPULACIJSKE JEDINICEOvaj aspekt razmatranja trebalo bi poeti s naznakom prednosti koje prua tehnologija prijevoza s paletama prema klasinoj - individualnoj tehnologiji. Ve to to primjena paleta znai najpotpuniji oblik prijevozne integracije izmeu korisnika i davatelja usluga svjedoi o potrebi poznavanja tehnolokih obiljeja za sve elemente tehnologije prijevoza. Vidljivi uinci primjene paleta oituju se u niim trokovima manipuliranja, skladitenja i prijevoza, a ralanjivanje tih uinaka vrlo je esto.

Izvor: http:// http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.htmlSlika 1. Drvena euro paletaTablica 1.Vrijednosti osnovnih tehniko-tehnolokih parametara paleta

VRSTA PALETE [mm]NOSIVOST PALETE [kg]MASA PALETE [kg]

600x8001000-400018

800x12001000-400022

1000x12001000-400040

1200x12001000-400045

Izvor: (nastavni materijali iz predmeta INTEGRALNI I INTERMODALNI SUSTAVI, akademska godina 2013/2014)

3. ZNAAJKE OSTALIH ELEMENATA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

Kada se govori o analizi uinkovitosti prijevoznih sredstava u cestovnom prometu, veliku ulogu imaju elementi tehnologije cestovnog prometa. ''Supstrat je jedinstvena materijalna podloga ili idejna osnova, temelj pojave ili procesa.''[footnoteRef:1] Pod supstratima smatramo transport dobara ali i transport putnika. [1: Klai, B.: Rjenik stranih rijei, Zora, Zagreb, 1962]

TRANSPORTNI UREAJI Transportni ureaji su razliite naprave iji je cilj objedinjavanje tereta u svrhu lakeg i breg transporta i prekrcaja tereta.Osnovne vrste transportnih ureaja su izmjenjive transportne posude, kontejneri, palete i itavi niz (manjih) transportnih posuda sa istom zadaom, kao to su, izmeu ostalog: sanduci, bave, vree, gajbe, koare i paketi.

MANIPULACIJSKA SREDSTVA Manipulacijska sredstva omoguavaju nam laku manipulaciju teretom, tj. laki ukrcaj iskrcaj te pretovar tereta. U manipulacijska sredstva ubrajaju se transporteri, viliari, te razne dizalice.

PRIJEVOZNA SREDSTVAPrijevozna sredstva su namijenjena za prijevoz putnika i dobara. Cestovna prijevozna sredstva su prijevozna sredstva koja se kreu po cestovnim prometnicama i putovima.Cestovna prijevozna sredstva koja su namijenjena prijevozu putnika su autobusi. Kada se govori o prijevozu tereta u cestovnom prometu se koriste kamioni raznih vrsta, tegljai, transportni traktori, itd.Bitno je naglasiti da pod prijevozna sredstva spadaju i prikljuna vozila. To su vozila koja nemaju vlastiti pogonski motor ve su konstrukcijski izvedena tako da se mogu prikljuiti vunim vozilima. Prikljuna vozila dijele se na: prikolice i poluprikolice.

3.1 ANALIZA PRIJEVOZNE POTRANJE I OPIS OBILJEJA SUPSTRATA

Kako se radi o opremi koja se upotrebljava u transportu i skladitenju, to su i njene karakteristike pa i pojam standardiziran je na nain da se pod paletom podrazumijeva tovarna podloga koja se uglavnom sastoji od dva poda tako da se njome lako moe rukovati viljukama viljukara ili paletnim kolicima.Veina europskih zemalja usvojila je euro paletu 800x1200 mm. Osim drvenih ravnih paleta navedenih dimenzija u eksploataciji se nalaze i ravne drvene palete sledeih dimenzija: 600 mm x 800 mm 800 mm x 1000 mm 1000 mm x 1000 mm 1200 mm x1600 mm 1200 mm x 1800 mm[footnoteRef:2] [2: Nastavni materijal iz kolegija: INTEGRALNI I INTERMODALNI SUSTAVI, akademska godina 2013/2014.]

Sve ravne drvene palete sa naprijed navedenim dimenzijama usvojila je Meunarodna organizacija ISO. Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Plan_palette-europe.svgSlika 2.Konstruktivne karakteristike palete EUR-EPAL

Podjela paleta s obzirom na namjenu zavisi od pozicije gledanja. Kada se namjena gleda s obzirom na vijek trajanja ili uestalost korienja, tada se palete svrstavaju u Jednokratne (nepovratne) i viekratne (vie puta se koriste ili razmjenjuju). Podjela s obzirom na vrstu robe kojoj su namjenjene vri se na: univerzalne i specijalne. Za razliku od specijalnih ili specifinih, univerzalne palete su namijenjene razliitim vrstama tereta. Namjena paleta u funkciji pakiranja se moe poveavati, pa se tako poveava i univerzalnost. Podjela paleta s aspekta namjene moe se izvriti i prema teretu kojemu su namijenjene tako npr. moemo razvrstati palete za tekui, komadni i rasuti teret.

3.2 ZNAAJKE INFRSTRUKTURNih elemenata

Kao infrastrukturu moemo smatrati statike objekte koji su neophodni za odvijanje transportnog procesa. U elemente infrastrukture pripadaju: Terminali Cestovne prometnice Operativne povrine koje slue za smjetaj i tehnoloku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja (skladite) Operativne povrine i objekti koji slue za smjetaj i odravanje prijevoznih i manipulacijskih sredstava

Terminali su funkcionalna luka postrojenja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta. Ali u dananje vrijeme terminali su kompleksni dio robno-transportnih centara. Najrazvijeniji i najprofitabilniji su kontejnerski terminali. Operativni objekti supstrata odnosno manipulacijski prostori su operativne povrine koje slue za smjetaj i tehnoloku obradu supstrata na njegovu putu od izvora do cilja.Smjetajno servisni objekti su operativne povrine i objekti koji slue za smjetaj i odravanje prijevoznih i manipulacijskih sredstava.Cestovne prometnice kljuan su element u transportu. Svrha postojanja prometnica jest omoguiti sigurno i uspjeno kretanje vozila i samim time postaju element bez kojeg prometni sustavi ne bi mogli funkcionirati. Neposredni korisnici cestovnih prometnica u uem smislu su automobili, a posredni su oni koji sudjeluju u odvijanju prometne aktivnosti. Republika Hrvatska raspolae s 29 546,9 kilometara ukupne duljine mree cesta, koje moemo podijeliti na: autoceste, poluautoceste, dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste.Skladite je prostor za skladitenje robe u rasutom stanju ili u ambalai s ciljem da se nakon nekog vremena moe transportirati.[footnoteRef:3] Moe biti ograeni ili neograeni prostor, pokriven ili nepokriven prostor koji slui za uvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U skladitu je bitna temperatura to se tie hlaene robe, da uva od atmosferskih utjecaja. Takva se skladita zovu zatvorena skladita. Skladita mogu biti prometna, priruna, trgovaka i industrijska. [3: mr. Golac Branimir: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu, kola za cestovni promet, Zagreb, 2001.]

Prekrcajne rampe su dio opreme skladita jer one uvelike pomau pri povezivanju odnosno navoenju teretnog vozila do otvora skladita, da se obavi neki oblik manipulacije robom. Za manipulaciju s robom najvie se koriste viliari, a neto manje i kolica o kojima e biti kasnije rije u daljnjem tijeku seminara.

Izvor: http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.htmlSlika 3. Prikaz tovarnog prostora kamiona na prekrcajnoj rampi3.3 Znaajke prijevoznih sredstava

Vozila cestovnog prometa trebaju biti tako izraena kako bi osigurala to efikasnije iskoritavanje u svladavanju prostora i vremena kako bi svladalo sve potekoe koje pri tome nastaju. Zahtjevi koje mora ispunjavati suvremeno cestovno teretno vozilo su da je podobno za razvijanje veih ekonominih brzina kretanja i da postie to vee ubrzanje, da ima to vei teretni prostor u odnosu na cjelokupnu projiciranu povrinu vozila.Teretni prostor treba zatiti teret za vrijeme prijevoza da pojedini agregati, mehanizmi i ureaji automobila budu tako izraeni da pruaju punu garanciju u njihovu sigurnost, to se osobito odnosi na ureaje za upravljanje, koenje i signalizaciju. Mora biti opremljeni ureajima koji osiguravaju udobnost vozau i potrebnu sigurnost upravljanja kotaem upravljaa. Da je konstrukcija to jednostavnija i da su trokovi eksploatacije to nii. Osnovni eksploatacijski parametri cestovnih vozila su: Specifina snaga vozila Koeficijent kompaktnosti Koeficijent iskoritenja mase vozila Koeficijent iskoritenja gabaritne povrine vozila Nosivost teretnog vozila Specifina volumenska nosivost Koeficijent iskoritenja volumenske nosivosti Kapacitet autobusa

Izvor: http://www.transport-javoric.euSlika 4. Kamion s prikolicom za prijevoz tereta kapaciteta 33 euro palete3.4. Znaajke manipulacijskih sredstavaRadna snaga i mehanizacija su bitni imbenici prijevoznog procesa. Poznavanje tih imbenika od bitne je vanosti za trokove prijevoza, brzinu i efikasnost prijevoznog procesa u cjelini. Klasifikacija prekrcajnih sredstava: Prema vremenu rada: mehanizacija koja radi neprekidno i mehanizacija s povremenim djelovanjem Prema smjetaju: mehanizacija instalirana u pogonima i mehanizacija izvan pogona Prema pravcu premjetanja tereta: horizontalno, vertikalno i kombinirano Prema vrsti tereta: za krute, komadne, rasute, tekue, plinovite terete i za kombinirani rad Prema pokretakoj snazi: vlastiti pogon i mehanizacija koja pri radu koristi radnu snagu Prema sadraju mehaniziranog rada: na radne strojeve koji prenose ili premjetaju teret i na pomona postrojenja i ureaje ija se funkcija sastoji u omoguavanju racionalne organizacije prijevozno-manipulativnih radova, te se smatraju prateim kapacitetima, npr. skladita, rampe

S obzirom na vrste prekrcajne mehanizacije razlikujemo kolica i prevozila, dizala i dizalice i prijenosnici. Tako u skupini kolica i prevozila ima i mnogo podvrsta kolica. Vrste kolica koja se razlikuju po svojoj konstrukciji i broju kotaa i osovina su: prijevozna kolica, dvodijelna kolica, jednodijelna kolica na balans, jednodijelna kolica sa 3 ili 4 kotaa, kolica specijalne namjene, jednodijelna dvoosovinska motorna kolica, podizna platforma, viliari, runi viliari, viliari na elektrini pogon (Slika 5.), viliari na motorni pogon.

Izvor: http://www.linde-mh.hrSlika 5. Elektrini viliar

Runi viliar (Slika 6.) je prilagoen za prijevoz ravnih paleta, eksploatacijska osobina mu je da se moe dizati i sputati pomou hidraulike ili mehanike. Slui za prijevoz komadnih tereta nosivosti oko 1 do 2 tone. Ostali viliari su veeg kapaciteta i mogu prevoziti tereta vee mase jer imaju vlastiti pogon.

Izvor: http://www.dizalica.hrSlika 6. Runi viliar4. ANALIZA UINKOVITOSTI PROCESA PRIJEVOZA TERETA NA EURO PALETAMA

Prijevozom robe na paletama u ovo primjeru tvrtke DM -Drogerie Markt treba uzeti mnogo imbenika u obzir. Prijevozni proces se sastoji od odreivanja lokacije, izbora prijevozne rute i naravno izbor prikladnog prijevoznog sredstva namijenjenog za prijevoz hlaene robe.4.1 Prikaz itinerara kretanja prijevoznih sredstavaNa slici 7. je prikazana ruta odnosno itinerar kretanja prijevoznog sredstva tvrtke DM u jednom danu. Najvie je manevriranja oko slaganja tereta i priprema tereta na pojedine prolazne toke gdje se vre iskrcajne radnje.

Izvor: http://maps.mireo.hr/GelinXSlika 7. Prikaz itinerara kretanjaIzvorite prijevoznog procesa tvrtke DM je skladite na Jankomiru gdje je ujedno u sklopu skladita i parkiralite za kamione. Nakon ukrcaja na Jankomiru vozilo kree do svoje prve prolazne toke na Jankomiru , u ulici Velimira korpika gdje se nalazi Interspar , zatim druga prolazna toka je u Savskoj opatovini u trgovini DM. Trea prolazna toka je Konzum koji se nalazi u panskom . Poslije ide do donjeg Vrapa tonije gdje se takoer nalazi trgovina Lidl, nakon opskrbe trgovine Lidl ide do naselja Rude gdje se nalazi trgovina Mercator to je ujedno i posljednja prolazna toka iskrcaja. Prijevozni proces zavrava kad se vozilo vrati na parkiralite otkud je i krenulo, dakle na Jankomiru. Pri svakoj prolaznoj toki prijevoznog procesa voza obavlja istovar ovisno o raspoloivosti viliara , odnosno runim ili elektrunim viliarem uz pomo rampe.4.2. DETALJNA ANALIZA PRIJEVOZNOG PROCESA OBRTATablica 2. Analiza procesa obrtaR.br.Lokacija relacija AktivnostVrijeme (min)Roba (kg)Put (km)Brzina (km/h)

1.Parkiralite - Skladite, Kovinska 5Aukr803500--

2.Skladite Velimira korpikaprij535001,7550

3.Velimira korpika Interspariskr30600--

4.Velimira korpika Savska opatovinaprij1029003,150

5.Savska opatovina - DMiskr40700--

6.Savska opatovina Milana Reetaraprij2522001,250

7.Milana Reetara Konzumiskr50800--

8.Milana Reetara Oraniki odvojakprij1514002,750

9.Oraniki odvojak Lidliskr70900--

10.Oraniki odvojak Zagrebakaprij105001,950

11.Zagrebaka Mercatoriskr25500--

12.Zagrebaka Kovinska 5Aprij25-5,950

Vrijeme trajanja nulte vonje:t0 =25 minVrijeme vonje u obrtu :tv = 5 + 10 + 25 + 15 + 10 + 25 = 90 minVrijeme ukrcajno iskrcajnih radnji tijekom obrta:tui = 80 + 30 + 40 + 50 + 70 + 25 = 295 minUkupno vrijeme trajanja obrtaTo = tui + tv = 90 + 295 = 385 minNulti prijeeni put vozila u obrtuL0 = 5,9 kmPreeni put pod teretom u okviru obrtaLt = 1,75 + 3,1 + 1,2 + 2,7 + 1,9 = 10,65 kmPrazno preeni put u okviru obrtaLp = 0 kmUkupno preeni put vozila u obrtuL = L0 + Lt + Lp = 5 ,9 + 10,65 + 0 = 20 km

Moe se primijetiti kako se radi o kratkim relacijama po Zagrebu koje ne traju toliko vremenski dugo, ali problem zadaje iskrcaj robe, gdje se kod nekih trgovinama radi o nepristupanim mjestima u sklopu shopping centra i uskim mjestima za prekrcaj i koritenje namijenjene mehanizacije, pa u nekim sliajevima vrijeme iskrcaja traje i 4-5 puta due od vremena same vonje. 4.3. Ostvareni prijevozni uinci

Prijevozni uinak je ostvareni uinak prijevoznog sredstva na nekoj relaciji, dakle tonski kilometri [tkm]. Svaka pojedina relacija odnosno duljina relacije s pomnoi sa koliinom (masom) tereta koja se nalazi u prijevoznom sredstvu na toj relaciji. I tako za svaku dionicu relacije.U = 3,5 * 1,75 + 2,9 * 3,1 + 2,2 * 1,2 + 1,4 * 2,7 + 0,5 * 1,9 = 22,48 tkm

4.4. Pokazatelji i koeficijenti djelovanja prijevoznih sredstava''Informacije o uspjenosti djelovanja prijevoznih sredstava mogu se upoznavati na subjektivne slabosti nositelja operativnog procesa, ali i na slabosti uvjetovane objektivnim ogranienjima, stoga se analizom pokazatelja rada prijevoznih sredstava mogu detektirati, a potom eventualno i otkloniti poremeaji u odvijanju prijevoznih procesa. Praenje rada prijevoznih sredstava zadaa je tehnologa s ciljem postizanja uspjenog poslovanja voznog parka.'' [footnoteRef:4] [4: Nastavni materijal za predavanja iz kolegija: OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA, Mr. sc. Veselko Protega, dipl. in. Akademska godina 2011./2012.]

Podaci o uspjenosti djelovanja prijevoznih procesa mogu ukazati na kvalitetu izvrenog prijevoznog procesa. Analiza i usporedba pokazatelja i koeficijenata djelovanja prijevoznog procesa uvelike pomae tehnologu pri organiziranju prijevoza, izbora rute i izbora prijevoznog sredstva. Pokazatelji prijevoznog procesa se mogu svrstati u tri grupe: Vremenska analiza djelovanja prijevoznih sredstava Analiza kretanja prijevoznih sredstava sa stajalita prijeenog puta Analiza nazivne nosivosti prijevoznih sredstava

4.4.1. KOEFICIJENTI VREMENSKE ANALIZE i v

Prijevozna se sredstva tijekom dana nalaze na radu ili izvan radnog procesa. Prijevozna sredstva koja nisu na radu mogu biti u smjetajnom prostoru (garai) ako za njih nema posla, ili mogu biti u garai radi otklanjanja neispravnosti, odnosno na popravku. Koeficijent angairanosti prijevoznih sredstava tijekom dana predstavlja kolinik izmeu sati na radu i knjigovodstvenih sati kojih je tijekom dana 24.Koeficijent angairanosti prijevoznih sredstava tijekom dana (ad) pokazuje da li je prijevozno sredstvo tijekom dana bilo u radu ili izvan radnog zadatka. Predstavlja kolinik izmeu sati na radu (Hr) i knjigovodstvenih sati tijekom dana (24 sata).Rezultat koeficijenta angairanosti vozila tijekom dana je dosta mali jer se radi o prijevozu robe po gradu, gdje su kratke relacije i gdje ima puno vie prijevoznih sredstava jer ne moe jedno prijevozno sredstvo opsluiti svaku trgovinu u isto vrijeme, a zna se da radno vrijeme jednako poinje za veinu odnosno gotovo sve trgovinei shopping centre.

Koeficijent iskoritenja radnog vremena u funkciji vonje (v) pokazuje koliki je udio vremena proveden u vonji u odnosu na ukupno vrijeme koje je vozilo provelo na radu. Pa se rauna kolinikom provedenog vremena u vonji (Hv) i vremena koje je prijevozno sredstvo provelo na radnom zadatku (Hr).Vrijednost koeficijenta iskoritenja radnog vremena u funkciji vonje uvelike ovisi o udaljenosti mjesta prijevoza, koritenoj tehnologiji ukrcaja i iskrcaja, koliini tereta tijekom vonje, nazivnoj nosivosti prijevoznih sredstava, prometnim uvjetima tj. zaguenju , itd.

4.4.2. KOEFICIJENTI I POKAZATELJI PRIJEENOG PUTA n Lst1 Lst

Tijekom prijevoznog procesa vozila ostvaruju odreeni prijevozni uinak koji se moe iskazati na temelju prijeenog puta. Analiza prostorne uinkovitosti djelovanja prijevoznih sredstava moe se odrediti izraunavanjem koeficijenata i pokazatelja prijeenog puta.Koeficijent iskoritenja prijeenog puta ()je udio prijeenog puta pod optereenjem (Lt) u odnosu na ukupni prijeeni put (L).Koeficijent nultog prijeenog puta (0) odreuje udio nultog prijeenog puta (L0) u ukupnom prijeenom putu (L). Nulti prijeeni put podrazumijeva put koji je potrebno prevaliti za dolazak prijevoznog sredstva na mjesto prvog ukrcaja i put za povratak prijevoznog sredstva nakon zadnjeg iskrcaja u garau. Vano je naglasiti da vozilo tijekom nultog puta nije optereeno, tj. ne prevozi teret.Znai od ukupno prijeenog puta na radnom zadatku 35% je nulti put koje vozilo pree od zadnjeg iskrcaja do garae odnosno u ovom sluaju parkiralita.

Srednja udaljenost prijevoza jedne tone tereta (Lst) znai prosjenu udaljenost prijevoza svake tone tereta. To je odnos ostvarenog uinka u tkm (U) i koliine prevezenog tereta u t (Q). Srednja udaljenost vonje s teretom (Lst) je aritmetika srednja vrijednost svih udaljenosti vonji s teretom, odnosno u ovom sluaju se radi o jednostavnoj vonji gdje se radi o sam jednoj vonji, pa je srednja udaljenost vonje pod teretom jednaka prijeenom putu prijevoznog sredstva pod teretom.

4.4.3. KOEFICIJENT STATIKOG OPTEREENJA s

s koeficijent statikog optereenja qs stvarno optereenje prijevoznog sredstva (masa) [t]qn nazivno (max) optereenje prijevoznog sredstva (masa) [t]

Jako mali koeficijent statikog optereenja govori da je prijevozno sredstvo neiskoriteno u smislu stvarnog optereenja. Dakle, bilo bi potrebno natovariti vie robe ili u krajnjem sluaju kupiti vozilo manje nazivne nosivosti, smanjiti dimenziju i teinu vozila. Smanjenjem navedenih specifikacija vozila, utedilo bi se na potronji goriva a samim time bi se i smanjilo zagaenje grada odnosno okolia.5. UTJECAJ ZNAAJKI PALETA NA UINKOVITOST PROCESA CESTOVNOG PRIJEVOZA ROBA

Primjena paleta u manipuliranju komadne robe omoguuje vremenske utede za 3 do 4 puta. Iznose se i podaci da se uporabom paleta u poljoprivredi smanjuju trokovi u svim tehnolokim operacijama za oko 40%, a u graevinarstvu i vie. Uinci u procesu samog prijevoza procjenjuju se na oko 30%.Kad je rije o utjecaju na produktivnost, upozorava se da je u graevinarstvu poveanje produktivnosti nakon primjene paleta mogue i do 70%, a u prometu se neproduktivno vrijeme smanjuje za oko 50%.U industriji metala govori se o utedi do 35%, elektroindustriji do 31%, lijevaonicama do 32%o, grafikoj industriji do 54% i prehrambenoj industriji do 70%. To to se u nekom prijevoznom procesu koristi paletni sustav ne znai da su unaprijed osigurani povoljni uinci.U istraivanju uinaka prijevoza robe na paletama najee se sreu sljedei pojedinani uinci: Smanjenje teine i cijene transporta ambalae Smanjenje oteenja i gubitaka (do 70% je manji gubitak robe kod paletiziranih nego kod pojedinanih poiljki) na robi Ubrzanje utovara i istovara poveava se stupanj upotrebe prometne infrastrukture Svoenje broja runih manipulacija na minimum (do 400% bre se manipulira sa paletiziranom robom pri emu se ostvari uteda od 35%) Smanjenje radne snage zbog smanjenja runih manipulacijskih operacija Vei stupanj iskoritenosti kapaciteta sredstava i opreme za manipulaciju robe Velika uteda skladinog i transportnog prostora Higijensko - tehnika zatita robe Minimalizacija trokova administracijsko - tehnikog osoblja

6. ZAKLJUAKPri analiziranju uinkovitosti jednokratnog dnevnog prijevoznog zadatka pomou dobivenih rezultata pokazatelja i koeficijenata vidimo da je prijevozno sredstvo neiskoriteno to se tie natovarene robe, a to nam je pokazao koeficijent statikog optereenja. Jedina nulta vonja je vonja od krajnjeg iskrcaja robe na paletama do mjesta gdje se prijevozno sredstvo nalazi dok ne radi, a to je parkiralite u sklopu distributivnog centra tvrtke DM-Drogerie markt u Kovinskoj 5A. Problem je iskrcaj robe, koji traje vremenski dulje nego sam tijek vonje odnosno kretanja prijevoznog sredstva. To je naporno za vozaa koji uz vonju mora i iskrcavati robu jer trgovina nije obavezna imati ovjeka iji bi posao bilo iskrcavanje robe i kamiona ,sto bi bilo dobro da voza tereta uz sebe ima jo jednog pomonog vozaa koji bi ovisno o potrebi vozio ili istovarivao robu. Treba se jo napomenuti da se u veim shopping centrima zbog skuenosti prostora uglavnom koriste runi viliari, to samo produljuje vrijeme istovara i dodatno umara vozaa.Uz kvalitetno planiranje, organiziranje moe se realizirati prijevozni proces tako da obje strane budu zadovoljne, odnosno svi koji sudjeluju u prijevoznom lancu.

LITERATURA:1. upanovi Ivan: Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002.2. mr. Golac Branimir: Organizacija i tehnika prijevoza tereta u cestovnom prometu, kola za cestovni promet, Zagreb, 2001.

OSTALI IZVORI3. Biljeke s predavanja kolegija Tehnologija cestovnog prometa, akademska godina 2013/2014.4. Nastavni materijal za predavanja iz kolegija: OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA, Mr. sc. Veselko Protega, dipl. in. 5. Nastavni materijal iz kolegija: INTEGRALNI I INTERMODALNI SUSTAVI, akademska godina 2013/2014.

INTERNETSKI IZVORI :6. http://maps.mireo.hr/GelinX; 8.5.2014.7. http://www.fms-tivat.me/predavanja3god/Integralni4tekst.pdf; 8.5.20148. http://www.prometna-zona.com/skladisna_tehnika-001palete.html; 6.5.2014POPIS KRATICA, TABLICA, SLIKA, GRAFIKONA I SHEMAPOPIS TABLICATablica 1. Vrijednosti osnovnih tehniko-tehnolokih parametara paletaTablica 2. Analiza procesa obrtaPOPIS SLIKASlika 1. Drvena euro paletaSlika 2. Konstruktivne karakteristike palete EUR-EPALSlika 3. Prikaz tovarnog prostora kamiona na prekrcajnoj rampiSlika 4. Kamion s prikolicom za prijevoz tereta kapaciteta 33 euro paleteSlika 5. Elektrini viliarSlika 6. Runi viliar Slika 7. Prikaz itinerara kretanja