sex i sve oko njega

SEX I SVE OKO NJEGASVE TO TREBA DA ZNA O SEKSU SEKSUALNA ORJENTACIJA POLNE BOLESTI REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE TRUDNOA I POROAJ ABORTUS

U PRAVU SI, misliOno to potujemo i ono ega se bojimo u naem je tijelu. Lao-Ce

SEX I SVE OKO NJEGA 143

TA TREBA DA ZNA O SEKSUSeks je fiziko i emocionalno iskustvo koje spaja dvoje ljudi. Seks ne smije biti nain da nekog obavee ili natjera da te voli, testira ljubav prema partneru ili procjenjuje koliko si zreo/la ili odrastao/la. Ne treba ga olako shvatiti, jer u nekim situacijama tokom seksa moe zatrudnjeti ili dobiti neku polnu bolest. U praksi postoje tri osnovne vrste seksa, a tvoj je izbor kako e na njih gledati: vaginalni seks - seksualni odnos u kojem penis prodire u vaginu; analni seks - seksualni odnos u kojem penis prodire u analni otvor partnera/ke; oralni seks - seksualni odnos gdje jedan partner/ka jezikom i ustima stimulie polni organ svog partnera/ke. Za tijelo i psihu redovan seks predstavlja vie od samog uivanja i zabave. Istraivanja pokazuju povoljan uticaj seksa na zdravlje, to se objanjava jaanjem imunolokog sastava, poboljanjem cirkulacije, poputanjem bolova, regulacijom hormona i veim stepenom ivotne energije i zadovoljstva.

NEVINOSTSeksualni odnos ne treba da boli, bez obzira na to da li je u pitanju prvi ili stoti put. Samo od tebe zavisi kad e poeti sa seksualnim odnosima i izgubiti nevinost. Ipak, mora voditi rauna o godinama, jer je seks sa maloljetnom osobom kanjiv. U zavisnosti od starosti maloljetne osobe, predviene su zatvorske kazne od jedne do deset godina. Kod djevojaka - ako si uplaena i nespremna, prvi seksualni onos moe biti bolan. Zbog cijepanja himena, dolazi i do slabog krvarenja. Ako si nervozna pri gubljenju nevinosti, dolazi do stiskanja miia, pa je odnos bolan. Kada si seksualno uzbuena, u unutranjosti vagine dolazi do izluivanja tenosti koja je ini vlanom i tada je prvi seksualni odnos prijatan. Najbolje je da nevinost izgubi sa partnerom koga dobro poznaje i kome vjeruje, sa kim moe razgovarati o tome prije, u toku i nakon seksa. Kod momaka - prilikom prvog seksualnog odnosa strah postoji i kod veine mukaraca. Zbog treme i straha moe ti se desiti da ne moe postii erekciju. To se deava ako tokom odnosa bude brinuo kako e partnerka reagovati na tvoj fiziki izgled, veliinu polnog organa, kvalitet seksa... Ako si nevin, nemoj se toga stidjeti. Priznaj partnerki, pa e tako odnos biti mnogo oputeniji. Pri prvom seksu brzo e doivjeti orgazam. Ako do toga doe, odmori se i predloi reprizu.


MASTURBACIJASeksualno zadovoljstvo moe doivjeti i milovanjem i dodirivanjem genitalija. Nakada se smatralo da je masturbacija opasna za zdravlje, pa ak i smrtonosna, ali danas seksolozi tvrde da je u pitanju prirodna forma za oputanje. Nakon masturbacije, moda e osjetiti griu savjesti i sramotu, to je uglavnom vezano za moralne norme vezane za seks. Masturbacija ti moe biti prvo seksualno iskustvo i pomoi da upozna svoje tijelo i naui koje ti stvari u seksu prijaju, a koje ne. Samozodovoljavanje je loe jedino u sluaju ako postane jedini nain zadovoljavanja seksualnih potreba zato to druge naine ne elite ili ne upranjavate.

EROGENE ZONEErogene zone su posebno osjetljivi dijelovi tijela koji se stimuliu u toku predigre ili seksualnog odnosa (milovanje, ljubljenje i masaa) kako bi se izazvao osjeaj seksualne uzbuenosti. Stimulacijom osjetljivih podruja tijela postepeno se pojaava nervna napetost, koja se zavrava orgazmom. Erogene zone kod mukaraca su uglavnom ograniene na genitalije, anus, grudne bradavice i usne, dok su ene, mnogo osjetljivije tako da im praktino cijelo tijelo predstavlja jednu veliku erogenu zonu.

PETINGPeting podrazumijeva meusobno dodirivanje ili maenje tijela partnera, kako bi se postiglo seksualno zadovoljstvo. Ova vrsta razmjenjivanja njenosti moe, ali i ne mora, da prethodi seksualnom odnosu. Peting se naziva jo i suvim sexom jer ne dolazi do penetracije. Tokom petinga moe se desiti da sa partnerom/kom pree granice i doe do neplaniranog seksualnog odnosa. Ako ne eli seks, mora jasno odrediti gra-nice i staviti do znanja partneru/ki da ih mora potovati.

AFORODIZIJAKAfrodizijak je sredstvo koje pobuuje i pospjeuje seksualno interesovanje i elju. Razni preparati, odreena jela i pia ine uda tokom seksa. U drevnim civilizacijama afrodizijake su pravili od dragog kamenja i suenih gutera. Za poveanje seksualne elje mogu ti pomoi banane, masline, jagode, gljive, crno vino, kikiriki, bademi, kampi. Afrodizijaci mijenjaju hemijski sastav i ravnoteu u tijelu, poveavaju nivo testosterona i izazvijaju seksualnu reakciju.


ORGAZAMOrgazam je vrhunac seksualnog uzbuenja i zadovoljstva. Karakterie ga subjektivni osjeaj zadovoljstva, opte relaksacije i dobrog raspoloenja. Kod mukarca je praen ejakulacijom, a kod ena kontrakcijama spoljne treine vagine. Mukarac mnogo prije ene doivljava orgazam. Da bi oboje doli do seksualnog vrhunca, nikad ne zanemarujte predigru, jer je ljubavna predigra za enu put ka orgazmu. Seksualna stimulacija ene mnogo je sloenija nego kod mukarca. Samim seksualnim odnosom vaginalni orgazam se teko postie, i ako je predigra bila brza ili nedovoljna, ena gotovo sigurno nee doi do orgazma. Tokom seksa ne razmiljaj o orgazmu, jer ga tako nikad nee doivjeti. TEKO DO VRHUNCA Nemogunost doivljavanja orgazma moe biti organske, ali najee je psihike prirode. Neke ene doivljavaju orgazam samo pod odreenim uslovima (samo sa odreenim partnerom, pri samozadovoljavanju, poslije izuzetno duge seksualne predigre). O nemogunosti postizanja orgazma moe se govoriti tek kada ena do orgazma ne dolazi ni stimulacijom klitorisa, dok je kod mukarca najee u pitanju impotencija ili prerana ejakulacija. Nekada i uzimanje kontracepcijskih pilula onemoguava postizanje orgazma.


ROZE POZEPostoji mnogo razliitih poloaja za voenje ljubavi. Najuobiajeniji je tzv. misionarski kada tokom seksa djevojka lei na leima, a mladi je gore, na njoj; ili obrnuto kada je djevojka gore, a mladi lei na leima; ili oboje mogu leati na boku, okrenutim licem jedno prema drugom. Najjednostavnije je, za prvi put, odabrati neki od ovih poloaja. Vano je da ima na umu da poloaj koji odaberete treba da bude ugodan i stimulativan za oba partnera.

TA JE OK?Paljivim itanjem prethodnih tekstova, svakako da si uoio/ la da se tu, pominju i neke slobode, prava izbora i slino. Zapravo, cijela pria se bazira na injenici da ne postoji stvar u seksu koja je svima normalna i OK. Zbog toga ti savjetujemo da se ne optereuje beskonanim teoretisanjem na temu ispravnog i normalnog. Ispravno je ono to osjea kao takvo, a normalno je, po definiciji, ono ono to radi veina ljudi u odreenom drutvenom okruenju - i u seksu, i u svemu ostalom. Ne treba da radi neto to ti ne prija, niti to moe da oekuje od svog partnera. Svako primoravanje je zakonski kanjivo (> Bezbjednost).


SEKSUALNA ORJENTACIJASeksualna orjentacija je po definiciji izraz emocionalne vezanosti za pol. Seksualne sklonosti i potrebe svakog pojedinca su razliite, pa je i vrlo individualno da li e na pojedine vrste seksa gledati kao na nastrane ili uivati u njihovoj razliitosti. Postoje razliiti oblici seksualne orjentacije: - heteroseksualnost (seksualna sklonost prema osobama drugog pola); - homoseksualnost (seksualna sklonost prema osobama istog pola); - biseksualnost (seksualna sklonost prema osobama oba pola); - transseksualnost (duh u pogrenom tijelu). Mada neki naunici smatraju da se orjentacija razvija tokom cijelog ivota, veina se slae da je ona rezultat sloenog djelovanja biolokih faktora i da je odreena ve prije nego to dijete napuni godinu. Seksualna orjentacija se ne moe birati ni mijenjati.

HOMOSEKSUALCIHomoseksualci su osobe koje imaju seksualnu sklonost prema vlastitom polu. Iako se najee vezuje za mukarce, homoseksualnost moe biti i enska. U zavisnosti od stepena liberalnosti drutva, na homoseksualnost se gleda kao na zloin, grijeh, bolest ili normalno ponaanje. Homoseksualni odnosi sa maloljetnom osobom su zakonom zabranjeni, ba kao i sklapanje braka izmeu homosekusalnih partnera/ki. BISEKSUALCI Biseksualci su osobe koje privlae pripadnici oba pola, to ne mora da bude ni istovremeno niti u istoj mjeri. Za neke, biseksualnost je stvar ispitivanja sopstvene seksualnosti, a za druge, tranzicija iz heteroseksualnosti u homoseksualnost (ili obrnuto). Mnogi ljudi ostaju biseksualci tokom cijelog ivota.

TRANSSEKSUALCITransseksualci su osobe koje se osjeaju kao da su roene u pogrenom tijelu. Moe zvuati malo komplikovano, ali transseksualci razlikuju fiziki pol od emotivnog, pa tako postoje, npr. osobe koje su po svojim fizikim osobinama mukarci, dok se zapravo osjeaju kao ene ili obrnut sluaj mukarac u tijelu ene.


TRANSVESTITITransvestiti su osobe koje imaju jaku potrebu da nose odjeu suprotnog pola, to je esto praeno seksualnim uzbuenjem. Oni najee nisu homoseksualci, ve heteroseksualci koji sebe projektuju u osobu drugog pola.

RAZBIJANJE ZABLUDAKada je u pitanju seksualno ponaanje treba znati da: - seksualna orjentacija nije stvar izbora i kod veine ljudi se formira odmah po roenju, bez prethodnog seksualnog iskustva; - seksualna orjentacija nije bolest, pa se ne moe izlijeiti ili izmjeniti medicinskom terapijom; - homoseksualnost nema nikakve veze sa fizikim ili mentalnim poremeajima; - su homoseksualci normalni ljudi i ne ponaaju se nita drugaije od heteroseksualaca; - HIV/AIDS (> Zdravlje) nije nita vie rairena meu homoseksualcima nego meu heteroseksualcima. STEREOTIPI Stereotipi su ukalupljena miljenja zasnovana na predrasudama i neznanju. Stereotip, po pravilu, nikad ne opisuje sve pripadnike jedne grupe, ve moda samo jedan njihov dio. Ako je neko gej, ne znai da je transseksualac, i obratno, a jo manje da boluje od neke opasne i zarazne bolesti. Nerijetko, zbog stereotipa o seksualnim manjinama, pripadnici homoseksualne zajednice izloeni su diskriminaciji i nasilju, zato to su drugaiji i opasni. Nekad je dovoljno da se neko deklarie kao gej, pa da ga drutvo bojkotuje ili ak i prebije. U svijetu i kod nas postoje organizacije koje se bore za njihova ljudska i graanska prava.

HOMOFOBIJAHomofobija oznaava pojam iracionalanog straha od homoseksualaca. Uzrok takvog straha je najee nedovoljno poznavanje pojma homoseksualnosti i javlja se u konzervativnim sredinama. Homofobiju prate bizarne predrasude o homoseksualcima, kao to je npr. tvrdnja da su svi homoseksualci obavezno feminizirani.

SEKSUALNO PONAANJENiti se sve homoseksualno orjentisane osobe ponaaju kao homoseksualci, niti su svi koji spavaju sa osobama istog pola seksualno orjentisani. Razlika izmeu neije seksualne orjentacije i seksualnog ponaanja najee potie zbog potrebe za uklapanjem. U sredinama u kojima se ta vrsta seksualne orjentacije smatra boleu, homoseksualci se ponaaju kao heteroseksualci.


POLNE BOLESTISeksualno prenosive infekcije se ire se seksualnim odnosima, bilo da su genitalni, oralno-genitalni ili analno-genitalni. Ako se lijei na vrijeme, seksualno prenosive infekcije e sanirati bez posljedica. Kasno lijeenje moe uzrokovati pojavu komplikacija kao to su prenoenje infekcije na novoroene, oteenje testisa, sterilitet kod ena. Osim to je nemoralno, namjerno prenoenje bolesti, je kanjivo. Za namjerno irenje bolesti predviena je zatvorska kazna do tri godine. Ako sumnja, ili ima neobine simptome, ili ih ima tvoj/a partner/ka, ne lijei se na svoju ruku ve se konsultuj sa ljekarom. Genitalni herpes najee je izazvan virusom herpesa, a osoba ostaje inficirana cijelog ivota. Manifestuje se pojavom malih plikova oko genitalija dva do 12 dana nakon infekcije. Plikovi mogu biti praeni jakom groznicom, osipom, bolom kao i oteenim lijezdama. Nemoj ljubiti u usta ili genitalije osobu koja ima suve ranice. Nema lijeka za herpes, simptomi se mogu jedino ublaiti ispiranjem ranica toplom slanom vodom, a bolovi tabletama.

SEX I SVE OKO NJEGA 150 Kapavac (gonoreja, triper) - simptomi gonoreje javljuju se od dva do sedam dana nakon infekcije. Prenosi se neposrednim polnim snoajem. Simptomi kod ena su vaginalni gnoj, peckanje ili bol tokom mokrenja, menstrualni ciklusi bolniji nego obino i bolovi u donjem dijelu stomaka. Kod mukaraca bolest se manifestuje pojavom kapanja ukastog sekreta iz penisa i peckanjem i bolom tokom mokrenja ili pri pomjeranju. Ako se ne lijei na vrijeme moe unititi reproduktivne organe, izazvati sterilnost ili je prenijeti na bebu kod trudnoe ili poroaja. Hlamidija - simptomi ove bolesti kod mukaraca su jutarnja umjerena sekrecija iz mokranog kanala, kao i osjeaj peckanja ili arenja u mokranom kanalu. Kod ena esto nema nikakvih simptoma, ali se ponekad javlja vaginalna sekrecija, bolovi u donjem dijelu trbuha prilikom seksualnih odnosa, genitalna krvarenja, peckanje prilikom mokrenja. Dijagnoza se postavlja analizom uzorka sa genitalija i krvi. Sifilis hronina infektivna bolest koja se moe proiriti i zahvatiti sve organe. Oboljenja od sifilisa su raznolika i zavise od mjesta infekcije, starosti zaraze i lijeenja. Od sifilisa moe da oboli svako i ne postoji uroeni ili steeni imunitet na to oboljenje. Ako se ne lijei, bolest moe biti i smrtonosna. Simptomi su crvenkasto-braon ranice na ustima i genitalijama, osip po cijelom tijelu, gripozni osjeaj, a u poznoj fazi javljaju se voraste promjene svugdje po tijelu, oteenje mozga koje prouzrokuje ludilo ili smrt.


REPRODUKTIVNO ZDRAVLJEZDRAVLJE ENARedovni ginekoloki pregledi su veoma vani, jer tako na vrijeme moe primijetiti i najmanje promjene koje ukazuju na bolest reproduktivnog sistema. Da bi ostvarila pravo na redovne ginekoloke preglede, treba da izabere odabranog ginekologa. Osim redovnih pregleda moe posjetiti savjetovalite za unapreenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja. Ono je prvenstveno namijenjeno adolescentima i omladini, ali ga mogu posjetiti odrasle i starije osobe. Ako si seksualno aktivna, posjeta ginekologu je tvoja obaveza. Na zatitu reproduktivnog zdravlja ima pravo u okviru primarne zdravstvene zatite (> Zdravlje), i ona se sprovodi u domovima zdravlja, ginekoloko-akuerskim odjeljenjima optih bolnica i Klinici za ginekologiju i akuerstvo Klinikog centra.

U okviru osnovnih prava na zdravstvenu zatitu, ena ima pravo na: ... savjetovanje o kontracepciji, planiranju porodice i spreavanju zaraznih i polnih bolesti; ... odreivanje i propisivanje kontracepcijskih metoda; ... sistematski pregled zuba za vrijeme trudnoe, dojenja bebe za prvih est mjeseci starosti djeteta; ... preventivni pregled, u prva tri mjeseca trudnoe, i etiri kontrolna pregled, koji podrazumijevaju ginekoloki pregled, somatski pregled, mjerenje tjelesne teine i krvnog pritiska i laboratorijske pretrage; ... savjetovanja o trudnoi; ... tri ultrazvuna pregleda, a kod rizinih trudnoa prema potrebi; ... pregled i savjetovanje est nedelja nakon poroaja i jednom poslije est mjeseci; ... patronanu posjetu tokom trudnoe kada se daju savjeti o nainu ivota u trudnoi i pripremi za poroaj, o njezi novoroeneta, o dojenju, pravilnoj ishrani djeteta, itd. PREGLEDI Kod ginekologa moe otii i radi: ... otkrivanja i lijeenja steriliteta; ... pregleda za otkrivanje raka na grliu materice (PAPA test) i to na svakih 6 mjeseci, od 20 do 75 godine starosti; ... pregleda (svake tri godine) za rano otkrivanje raka dojke (mamografska dijagnostika po potrebi).


PRVI PUT KOD GINEKOLOGAPrvi pregled kod ginekologa nije ugodan, ali nije ni bolan. Kod djevojaka se najee javlja stid i preplaenost. Posjeta ginekologu podrazumijeva pregled spoljnih genitalija i vaginalni pregled. Tokom vaginalnog pregleda ginekolog uzima i uzorke za razne testove, kao to su Papanikolau test ili pregled sekreta. Prilikom posjete ginekologu est je i fiziki pregled (mjerenje teine, visine, krvnog pritiska), kao i pregled grudi koji je veoma vaan, jer jednostavno otkriva rak dojke ili druge promjene na grudima.

KADA MORA KOD GINEKOLOGAOdluka o ginekolokom pregledu je tvoja privatna stvar. Ipak, posjeta ginekologu je preporuljiva: ... ako si postala seksualno aktivna; ... ako ti kasni menstruacija; ... ako ti menstruacija traje due od devet dana; ... ako ima bolne greve u donjem dijelu stomaka; ... ako ima obilan sekret; ... ako ti se pojavio svrab u predjelu genitalija; ... ako planira da koristi antibebi pilule ili neko drugo kontraceptivno sredstvo.

SEX I SVE OKO NJEGA 153 KOD UROLOGA Urolog je ljekar specijalizovan za zdravstvene probleme mokranog sistema, ali i mukih polnih organa. Urologu se moe obratiti ako ima problema sa impotencijom, sterilitetom, preuranjenom ejakulacijom, ali i polnim bolestima. Urologa moe posjetiti u bolnici ili privatnim urolokim ambulantama. moe skliznuti ili se pocijepati. Napravljen je od lateksa, i veoma je osjetljiv na toplotu i mehanika oteenja. Obavezno provjeri rok trajanja, redovno obnavljaj zalihe i to samo u apotekama. Anti-bebi pilule uzima oralno, prije seksualnog odnosa. Sadre hormone estrogen i progesteron, koji zaustavljaju ovulaciju, esto smanjuju krvarenje i menstrualne bolove. Ne preprouuju se enama puaima starijim od 35 godina. U svijetu danas milioni ena uzimaju ove hormonske pilule. Dijafragma se sastoji od elastinog prstena preko kojeg je prebaena tanka opna. Proizvodi se u vie veliina i stavlja u vaginu, tako da prekrije ulaz u matericu dva sata prije odnosa. Dijafragma nije sigurna jer esto spada, a i teko se pravilno postavlja. Intrauterni uloci ili spirale - se kliniki ugrauju na matericu pred kraj menstrualnog ciklusa. Njeno dejstvo traje od tri do pet godina, a moe se ukloniti u svakom trenutku. Ciklusi mogu biti bolniji, tei i dui. Ne preporuuje se enama koje imaju bolne menstruacije i koje nijesu raale. Tablete dan poslije uzimaju se u sluaju da partneri sumnjaju da je tokom seksa dolo do oplodnje. Kao i anti-bebi pilula uzima se oralno, 24 do 48 sati poslije rizinog seksualnog odnosa. Koristi se iskljuivo uz ljekarsko odobrenje.

KONTRACEPCIJAUkoliko si poela/o sa seksualnim odnosima, najbolje je da tvoj partner/ka i ti koristite kontraceptiva sredstva. Time e smanjiti rizik od trudnoe, ali i polnih bolesti, i biti oputenija/i tokom seksa. Kontracepcija sprjeava spajanje spermatozoida i jajne elije i onemoguava oplodnju, zaee i trudnou. Osim kondoma, veina metoda kontracepcije ne titi od polno prenosivih infekcija. Iako veinu kontaceptivnih sredstava koriste ene, kontracepcija je odgovornost i mukaraca. Tvoj izbor kontaceptivnih sredstava najee zavisi od godita i zdravstvenog stanja. Prije nego pone da koristi kontraceptivna sredstva, obavezno se posavjetuj sa ginekologom. Kondom jedino kontraceptivno sredstvo koje titi i od polnih bolesti. Ukoliko ga koristi prema instrukcijama, pouzdanost im je 98 procenata. Ako se ne koristi pravilno, tokom seksa


TRUDNOAJedini prirodni nain da ena zatrudni je da nakon vaginalnog seksualnog odnosa sa mukarcem sperma tj. makar jedan sperematozoid dospije do jajne elije ene i oplodi je. Velika pokretljivost spermatozoida ini rizinim svako izlivanje sperme ne samo direktno u vaginu nego i u blizini vaginalnog otvora. Najee zablude o trudnoi su da ena ne moe ostati trudna: ... ako ima seks tokom menstruacije; ... pri prvom polnom odnosu; ... ako tokom seksa ne doivi orgazam; ... ako mukarac prekine snoaj prije ejakulacije. TEST ZA TRUDNOU Simptomi trudnoe su brojni, ali nepouzdani. Zato, ako sumnja da si trudna, to e provjeriti uz pomo testa za trudnou. Test moe da nabavi u svakoj apoteci, a njegovi rezultati su pouzdani u 90 odsto sluajeva. Test-traka se uranja u prvu jutarnju mokrau, svoj stav o tvojoj trudnoi izraava promjenom boje ili iscrtavanjem tankih linijica. U svakom sluaju sauvaj sebe od stresa i proitaj uputstvo na kutiji. Ako eli da bude potpuno sigurna obrati se svom ginekologu. Ginekoloki pregled u domu zdravlja potpuno je besplatan.

MOGUI SIMPTOMI TRUDNOE Mogui simptomi trudnoe su: ... izostanak menstruacije; ... probadanja slina predmenstrualnim bolovima; ... munina i glavobolja; ... esto mokrenje;

AKO SI TRUDNAU tom sluaju ti i tvoj/a partner/ka imate tri mogunosti: da preuzmete odgovornost i odgajate dijete, da se odluite na prekid trudnoe ili da date dijete na usvojenje (> Porodica). Vano je da odluci posvetite onoliko vremena i razmiljanja koliko je potrebno da oboje budete sasvim sigurni u nju. Razgovarajte i sa ljekarom, svojim roditeljima ili prijateljimasa nekim ko e vas razumijeti i moi da vam pomogne. Tu se negdje nalazi i granica njihovog upliva u vau odluku. S obzirom da e ti snositi veinu posljedica, i dobrih i loih, odluka mora biti samo tvoja. Informacije i savjete moete dobiti u savjetovalitima i drugim organizacijama slinog tipa. Obavezno razmislite: ... kako bi svaka od mogunosti mogla da utie na va ivot; ... sa kojom odlukom bi mogli da ivite; ... koji su vam planovi za budunost.


ZDRAVLJE TOKOM TRUDNOETokom trudnoe pridravaj se savjeta ginekologa i ne radi teke poslove. Razgovarajte sa ginekologom, roditeljima i drugim parovima. itajte knjige, gledajte kasete i potrudite se da saznate to vie o trudnoi i poroaju. Redovno idi kod ljekara, uvaj se stresa, nemoj puiti, piti, drogirati se i koristiti tablete. Oboje vodite rauna o ishrani. Ako slabo ili previe jede, dovodi u pitanje zdravlje bebe. KOLA ZA TRUDNICE U Danilovgradu, od skoro, postoji i prva kola za trudnice i roditeljstvo u kojoj budue majke stiu znanja o toku trudnoe, dojenju, ishrani, higijeni i pripremi da se poroaj doeka bez straha. Pored teorijskih predavanja, u koli su organizvane vjebe disanja i pokazne vjebe za njegu novoroeneta, kao to su povijanje, njega pupanika, dojenje i hranjenje. kola traje tri mjeseca, a u nju su ukljueni ginekolozi, babice pedijatri, pedijatrijske sestre i nutricionista. Trudnice i njihovi partneri uz predavanja i vjebe dobijaju i informativno-edukativni materijal, broure o toku i kontroli trudnoe i ishrani u trudoi.


POROAJProsjeno trajanje trudnoe je 40 nedjelja, mada se poroaj moe desiti i prije termina, ali i poslije. Ukoliko sa trudnoom ue u 41. nedjelju, preporuuje se kontrola svaki drugi dan. Prijevremeni poroaj je teko sprijeiti, ali postoje odreene mjere predostronosti. U sluaju da beba stigne na svijet prije termina za poroaj, velike su anse da e joj biti potrebna posebna njega. Kada doe do poroaja, tvoj izabrani ginekolog te ne moe poroditi ako nije akuer. Poroaj i trudnou prate babica ili ginekolog-akuer. Neophodno je da itav tok trudnoe prati isti ljekar. Poeljno je da on prisustvuje poroaju. VRIJEME ZA POROAJ Kada poroaj pone, trebalo bi da osjea kontrakcije u odreenim intervalima. Intenzitet i trajanje kontrakcija bi trebalo da se poveavaju, a neke ene osjeaju bol u leima ili nisko u stomaku. Kada kontrakcije ponu da se ponavljaju na svakih pet minuta, vrijeme je da krene u porodilite. Ako na donjem veu primjeti rozikast ili krvavi iscjedak ne panii, jer to je samo znak da ti se grli materice iri i priprema za poroaj. Moe se desiti da ti, prije nego stigne u bolnicu, pukne vodenjak i iscuri plodova voda. To je definitivni znak da je beba na putu. U najveem broju sluajeva, beba na svijet dolazi vaginalim poroajem ili carskim rezom.


POSTPOROAJNI OPORAVAKPostporoajni oporavak zavisi od poroaja, zdravlja djeteta, ali i protokola bolnice. Obino iz porodilita izlazi 48 sati nakon poroaja. Bilo kakav problem podrazumijeva ispitivanje i/ili terapiju, to produava vrijeme ostajanja u porodilitu. Nakon poroaja carskim rezom, u porodilitu ostaje etiri do sedam dana. Ukoliko nema tegoba, prvi ginekoloki pregled obavezan je est nedjelja nakon poroaja.

ABORTUS I ZAKONPrekid trudnoe je zakonom dozvoljen samo na zahtjev trudnice. Abortus se sprovodi po hitnom postupku, a doktori su obavezni na uvanje slubene tajne i potovanje linosti i dostojanstva trudnice. Prekid trudnoe se moe uraditi: ...na zahtjev trudne ene, s tim da osoba mlaa od 18 godina mora imati pismenu saglasnost roditelja/staratelja; ...ako specijalista ginekologije i akuerstva ustanovi da bi se trudnoom teko naruilo tvoje zdravlje ili ugrozio tvoj ivot. Nakon navrenih 10 nedjelja trudnoe abortus se ne moe sprovesti, osim kada: ... se utvrdi da se na drugi nain ne moe spasiti ivot ili otkloniti teko naruavanje zdravlja ene; ... postoji sumnja da e se dijete roditi sa tekim tjelesnim ili duevnim nedostacima; ...do zaea doe izvrenjem krivinog djela kao to je silovanje, obljuba ili rodoskrnavljenje. U tom sluaju abortus je dozvoljen do 20 nedjelje, i moe biti sproveden samo uz dozvolu komisije za prekid trudnoe. Komisija ti mora odgovoriti u roku od tri dana. Ako nijesi zadovoljna odlukom, moe se aliti drugostepenoj komisiji koja ti mora odgovoriti najkasnije za sedam dana. Njihova odluka je konana.

ABORTUSIako jedni smatraju da neroene bebe imaju pravo na ivot bez obzira na okolnosti, drugi tvrde da odluka o abortusu zavisi od situacije i osjeanja majke. Ako ve razmilja o prekidu trudnoe (abortusu), razgovor sa nekim moe biti od velike pomoi. Ako si se odluila na prekid trudnoe, obrati se izabranom ginekologu u domu zdravlja u kom ima zdravstveni karton. Ginekolog je duan da utvrdi starost trudnoe, pribavi nalaze o tvojoj krvnoj grupi, RH faktoru i podatke o ranijim bolestima, kako bi utvrdio da li postoji opasnost da prekid trudnoe narui tvoje zdravlje. Osim toga ginekolog ti mora ukazati na opasnost i mogue posljedice prekida trudnoe. Prije abortusa obavezna si da potpie izjavu o tome i da plati 15 eura.


ABORTUS BEZ DOZVOLETrudnoa se moe prekinuti samo u zdravstvenoj ustanovi koja ima bolniku slubu ginekologije i akuerstva, operacionu salu i slubu za transfuziju krvi. U sluaju da se prekid trudnoe izvede protivno propisima, trudnica ne snosi nikakvu zakonsku odgovornost, ali osoba koja je izvrila abortus moe biti kanjena zatvorom. Osobama koje izvre abortus maloljetnicama mlaim od 18 godina bez pristanka njenih roditelja prijeti zatvorska kazna, ako pri tome nastupi smrt porodilje ili joj se zdravlje teko narui kazna zatvora se kree do 12 godina.

KOLIKO TO KOTA?Cijena postupka vantijelesne oplodnje kree se od 1.200 do 1.900 eura, i radi se u privatnim klinikama u Crnoj Gori (> Kontakti). Moe se raditi u klinikim centrima u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. U sluajevima kada se parovi upute u neki od regionalnih cenatara na osnovu Odluke o ostvarivanju zdravstvene zatite u postupku vantjelesne oplodnje, Fond za zdravstvo im u jednom dijelu nadoknauje trokove lijeenja. Da bi parovi imali pravo na nadoknadu trokova moraju proi konzilijum ljekara KBC Crne Gore i komisiju Fonda za zdravstvo koji utvruju potrebu za pruanjem te zdravstvene usluge. Nakon to se utvrdi da je vantjelesna metoda opravdana, korisnici sami biraju zdravstvenu ustanovu u kojoj e pokuati vantjelesnu oplodnju, bez obzira da li data ustanova sa Fondom za zdravstvo ima zakljuene bilateralne ugovore ili ne. Testovi koji prethode vantjelesnoj oplodnji se ne nadoknauju, a oni su taksativno pobrojani za oba partnera i neophodni su za odobravanje postupka vantjelesne oplodnje. Ovi testovi se mogu uraditi u KBC Crne Gore. Od kada je prije 42 godine roena prva beba iz epruvete, vantjelesnom oplodnjom na svijet je dolo tri miliona djece. U Crnoj Gori na taj nain rodilo se 55 beba.

VANTJELESNA OPLODNJAPostoje razne metode u rjeavanju problema neplodnisti, a vantjelesna oplodnja je samo jedna od njih. Sprovodi se samo kada ne postoji nijedan drugi nain lijeenja steriliteta. Postoje dva tipa vantjelesne oplodnje, i to oplodnja van tijela majke i mikro hirurka oplodnja. Kod prvog metoda jajna elija se izoluje i oplouje, dok se kod druge metode ubrizgava zdrav spermatozoid u jajnu celiju. Nakon uspjele vantjelesne oplodnje embrion se ni po emu ne razlikuje u odnosu na embrion koji je zaet normalnim putem.


KONTAKTICentri za vantjelesnu oplodnjuKlinika LIFE Crnogorskih serdara 17, Podgorica 020/ 623 212; 621 613 [email protected] Ars Medica Gavra Vukovia bb 020/ 227 227; 227 222; 227 444 U ovim centrima moe se raspitati o proceduri, uslovima , cijeni i ostalim detaljima za vantjelesnu oplodnju.

OKC JuventasHercegovaka 49/2, 020/ 665 168 [email protected] www.juventas.cg.yu Omladinski kulturni centar Juventas je organizacija koja se, izmeu ostalog, bavi edukacijom mladih iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja.


Patronana sluba020/ 268-696(Dom zdravlja Blok V) 020/607-050(Dom zdravlja Konik) Ove slube sprovode program kune njege.

Codra HospitalRadosava Buria bb 81000 Podgorica, Crna Gora 020/648-335; 648-343 Faks: 020/648-949 [email protected] Prva privatna bolnica u Crnoj Gori. Kod njih moe uraditi kompletna labaratorijska ispitivanja. Obaviti ginekoloki pregled. Bolnica je opremljena najsavremenijim uredjajima za pouzdano i brzo dijagnosticiranje...

kola za trudniceDom zdravlja ,, Dimitrije Dika Mareti Danilovgrad 020/ 812 103 Prva crnogorska kola za trudnice i roditeljstvo u kojoj e budue majke sticati znanja o toku trudnoe, dojenju, ishrani, higijeni i pripremati se da poroaj doekaju bez straha i s radou otvorena je jue u Domu zdravlja Dimitrije Dika Mareni u Danilovgradu.

Pedijatrija MALBAKIVasa Raikovia 11 020/ 248 888 e-mail: [email protected] U ovoj ambulanti moe zakazati privatne pedijatriske preglede.Ambulanta je opremljena najnovijim uredjajima za pouzdano i brzo dijagnosticiranje a takodje rade i biohemijske nalaze.

sex i sve oko njega

Documents